REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

PREKRŠAJNI ODJEL

Industrijska cesta 15, Sesvete

Posl. br. Pp-204/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Prekršajni odjel, po sutkinji ovog suda Karmen Lončar Mišura uz sudjelovanje Ines Pindrić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv 1. okrivljene pravne osobe Zagrebački holding, Podružnica Zagrebačke ceste i 2. okrivljene odgovorne osobe TŠ, radi djela prekršaja iz čl. 6. st. 5. i 6. uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine"

65/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23.) pokrenutog prigovorom okrivljenih na obavezni prekršajni nalog I postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-07/24-4/96351, Urbroj: 511-19-44-24-1 od 05.11.2024. nakon provedenog žurnog postupka donio je dana 9. prosinca 2025., u smislu čl. 222. st 3. i čl. 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" 107/07., 39/13.,157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), i

presudio je

I) 1. okrivljena pravna osoba: Zagrebački holding, Podružnica Zagrebačke ceste, OIB: 85584865987, sa sjedištem u [adresa], prekršajno kažnjavani,

2. okrivljena odgovorna osoba: TŠ, od oca T, rođen **.**.1979. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], prekršajno kažnjavan,

krivi su

što dana 02. kolovoza 2024. u 17:45 sati u Sesvetama, na križanju Slavonske avenije i Ulice Ljudevita Posavskog, kao pravna osoba i u njoj odgovorna osoba nisu vodili brigu i poduzimali mjere glede omogućavanja i sigurnog odvijanja prometa tj. nisu uklonili rasuti sitni kamen sa kolnika, niti njegovo obilježavanje prometnom signalizacijom, uslijed čega je došlo do prometne nesreće kada je dolaskom do ispred kbr. 53 došlo do podizanja sitnog kamena sa kolnika uslijed prolaska drugih vozila koji su u svojoj silaznoj putanji pali na prednji dio osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ŽŠ, u prometnoj nezgodi nije bilo ozlijeđenih osoba, nastala je materijalna šteta,

čime su počinili djelo prekršaja iz čl. 6. st. 5. u svezi s čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

pa im se na osnovu citiranih propisa, izriče

1. okrivljenoj pravnoj osobi novčana kazna u iznosu od 790,00 (sedamsto devedeset) eura

2. okrivljenoj odgovornoj osobi novčana kazna u iznosu od 320,00 (tristo dvadeset) eura

II. Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljeni su dužni novčanu kaznu platiti putem priloženih uplatnica. Ista se ima platiti u roku od 30 dana od dana primitka ove presude, u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona. Ukoliko okrivljeni plate dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini, temeljem čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona.

III. Temeljem čl.139. st. 3. u svezi člana 138. st. 3. Prekršajnog zakona okrivljeni su dužni platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 100,00 (sto) eura svaki, putem priloženih uplatnica. Isti se ima platiti u roku od 30 dana od primitka presude, u protivnom će se postupiti u skladu s čl. 34. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. I postaja prometne policije Zagreb podnijela je obavezni prekršajni nalog gore navedenog broja protiv okrivljenih, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude, na koji obavezni prekršajni nalog su okrivljeni u zakonskom roku podnijeli prigovor, te je isti stavljen van snage i proveden je žurni postupak.

2. Okrivljeni su u svojoj pisanoj obrani sukladno izjavili da u cijelosti ostaju kod navoda iznesenih u prigovoru protiv gore citiranog obveznog prekršajnog naloga, te se za navedena prekršajna djela ne smatraju krivim, obzirom na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, povrede materijalnog prekršajnog prava, te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka koje su povrede rezultirale zaključkom o ostvarenim obilježjima prekršaja koji okrivljenici nisu počinili. Dakle, tužitelj je izdao obvezni prekršajni nalog kojim se okrivljenici proglašavaju krivim za počinjeni prekršaj iz čl. 6. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno što nisu vodili brigu i poduzimali mjere glede omogućavanja sigurnog prometa tj. nisu uklonili rasuti sitni kamen sa kolnika na adresi sjevernim spojnim krakom ulice Ljudevita Posavskog sa Slavonskom avenijom kbr. 53, niti obilježili prometnom signalizacijom, uslijed čega je došlo do prometne nesreće s materijalnom štetom, slijedom čega im se izriče novčana kazna sukladno el. 6. st. 5. i 6. istog Zakona. Odredbom čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne određuje tko se smatra osobnom nadležnom za održavanje ceste s obzirom na to da je isto regulirano Zakonom o cestama koji je lex specialis u odnosu na predmetno pitanje. Da je Zakon o cestama lex specialis u odnosu na predmetno pitanje jasno proizlazi i iz čl. 1. predmetnog zakona naziva namjena zakona, a kojim je određeno da se tim zakonom uređuje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javni cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta. Okrivljenici se ne smatraju odgovornim za počinjeni prekršaj obzirom predmetna cesta u javnim registrima upisana kao javno dobro u općoj uporabi, a nije razvrstana Odlukom o razvrstavanju javnih cesta, sukladno čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jedinica lokalne samouprave je odgovorna za propuste u redovnom ili izvanrednom održavanju javnih cesta. Navedeno stajalište potvrđuje i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u presudi, posl. broj Pz-8859/11 od 06.03.2014. godine. Slavonska avenija u javnim registrima upisana je kao nerazvrstana cesta u vlasništvu Grada Zagreba. Odredbom čl. 109. Zakona o cestama određeno je da jedinica lokalne samouprave uređuje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta, te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova te propisuje prekršajne odredbe. Grad Zagreb je na temelju navedene odredbe donio Odluku o nerazvrstanim cestama kojom je u čl. 7. određeno da Grad Zagreb upravlja nerazvrstanim cestama, dok je člankom 8. iste Odluke određeno da su postovi upravljanja nerazvrstanim cestama u smislu te Odluke građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta. Odredbom čl. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti. Također, odredbom čl. 22. i 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedna od komunalnih djelatnosti i održavanje nerazvrstanih cesta pod čime se podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Sama činjenica da je održavanje cesta jedinica lokalne samouprave povjerila 1. okrivljeniku ne može na njega i odgovornu osobu 1. okrivljenika prenijeti i prekršajnu odgovornost. Dakle, pravna osoba nadležna za održavanje predmetne ceste nikako ne može biti prvookrivljeni, već jedinica lokalne samouprave, ti. Grad Zagreb. Iz Pravilnika o ophodnji javnih cesta u čl. 3. proizlazi da se ophodnja javnih cesta uspostavlja i obavlja jednom mjesečno na lokalnim cestama, što 1. okrivljenik putem odgovorne osobe ophodara redovito i obavlja. Jedinica lokalne samouprave poslove koji spadaju u održavanje nerazvrstanih cesta može povjeriti drugoj pravnoj odnosno fizičkoj osobi, no takvim povjeravanjem obavljanja poslova ne može se isključiti prekršajnopravna odgovornost jedinice lokalne samouprave. Naime, jedinica lokalne samouprave je dužna osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. Prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, jedinica lokalne samouprave se ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu. Nadalje, okrivljenici u bitnom ističu kako iz obveznog prekršajnog naloga ne proizlazi vrijeme rasipanja sitnog kamena na kolnik, a navedena okolnost proizlazi iz činjenice da su djelatnici policije za rasipanje sitnog kamena saznali po obavijesti oštećenog, a oštećeni je o rasutom sitnom kamenu obavijestio policiju upravo u vrijeme kada se nezgoda dogodila i kojom prilikom su nastala oštećenja na njegovom vozilu, a radi čega 1. i 2. okrivljenik nisu mogli predvidjeti i na vrijeme sanirati oštećenje kolnika. S obzirom da nije moguće utvrditi odlučni podatak o vremenu rasipanja sitnog kamena, okrivljenici nisu mogli ukloniti sitni kamen niti područje obilježiti signalizacijom. Dakle, kako u konkretnom slučaju nije bilo nikakvih dojava, moguće je da je oštećenje nastalo i neposredno prije naleta vozila, a što je nemoguće predvidjeti te uslijed nedostatka saznanja okrivljenici nisu mogli sanirati i obilježiti kolnik. S obzirom na to da prvookrivljenik nije zakonom određen kao pravna osoba koja je nadležna za održavanje cesta, a prenošenjem obavljanja pojedinih poslova održavanja cesta ne može se prenijeti i prekršajna odgovornost utvrđena zakonom za pravne osobe koje su nositelji prava upravljanja u koje spada građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i ne mogu biti proglašeni krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Okrivljenici također ističu da je prekršaj navodno počinjen 02.08.2024. dok je obavezni prekršajni nalog izdan tek 05.11.2024., dakle 3 mjeseca nakon navodnog počinjenja prekršaja. Zbog navedenog vremenskog odmaka između utvrđenja navodnog prekršaja i izdavanja obaveznog prekršajnog naloga dovodi se u pitanje i vjerodostojnost činjenica utvrđenih u obaveznom prekršajnom nalogu. U odnosu na drugookrivljenika posebno se ističe kako isti ne može za navedeni prekršaj odgovarati kao odgovorna osoba prvookrivljenika budući u spisu nedostaju odgovarajući dokazi koji bi nedvojbeno potvrdili njegovu prekršajnu odgovornost na način kako je to određeno pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom. Uslijed nedostatka dokaza o osobi počinitelju prekršajnih djela, okrivljenici ne mogu odgovarati za štete nastale na kolniku. Dakle, pobijanom obveznom prekršajnom nalogu nedostaje uzročno posljedična veza između štetnika i štete, stoga sukladno načelu in dubio pro reo okrivljenici ne mogu odgovarati za prekršaj ukoliko se nedvojbeno ne utvrdi njihova odgovornost. Uslijed svih gore navedenih razloga okrivljenici pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka. Okrivljenici se, dakle, ne smatraju krivim za prekršaj određen pobijanim obveznim prekršajnim nalogom te predlažu nadležnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom se: I. okrivljenike oslobađa krivnje za prekršaj koji im se stavlja na teret, II. ukida odluka o kažnjavanju okrivljenika novčanom kaznom, III. okrivljenici oslobađaju obveze naknade troškova ovog prekršajnog postupka.

3. Sud je izvršio uvid i čitao je izvješće o počinjenom prekršaju, zapisnik o očevidu, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola opojnih droga ili lijekova u organizmu za ŽŠ, skicu mjesta događaja, te potvrdu o prekršajnoj evidenciji Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije od 04.02.2025. iz koje je vidljivo da su 1. okrivljena pravna osoba i 2. okrivljena odgovorna osoba višestruko prekršajno kažnjavani za prometne prekršaje, saslušan je svjedok ŽŠ, prijepis posjedovnog lista od 24.02.2025., neslužbena kopija na listu 24 spisa, povijesni izvadak iz sudskog registra. Sud je dopisom od 24. srpnja 2025. zatražio od okrivljenih podatak o odgovornoj osobi na koji dopis okrivljeni nisu nikada odgovorio, isti dopis upućen je i branitelju okrivljenih, na koji dopis nikada nije odgovoreno, stoga je sud prihvatio da je odgovorna osoba upravo ona koja je od strane policije utvrđena da je odgovorna osoba, a to je TŠ. Sud je na rasprave zakazane za dane 7. travnja 2025., 3. lipnja 2025. i 15. srpnja 2025. pozivao policijskog službenika UŠ koji je bio na očevidu prometne nezgode, ali se isti na pozive ovoga suda nije odazivao, svoje izostanke nije opravdao. Sud je mišljenja da je i bez provođenja tog dokaza činjenično stanje dovoljno utvrđeno, te bi inzistiranjem na saslušanju istog samo dovelo do odugovlačenja prekršajnog postupka.

4. Svjedok ŽŠ u svom je iskazu naveo da je predmetne zgode upravljao osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka]. Nezgoda se dogodila kada se sa kolnika Ulice Ljudevita Posavskog uključio na kolnik Slavonske avenije krećući se u smjeru zapada. U dužini od oko 400 m po Slavonskoj aveniji bio je prosipan šljunak i to u većoj količini. Nedvojbeno se zaključilo da je šljunak pao s nekog kamiona i točno se vidi da je to teretno vozilo skrenulo na benzinsku postaju Petrol. Vozila koja su se kretala u istom smjeru kao i on, ali su bila u silaznoj putanji, pogodovali su tome da se sitni kamen odnosno šljunak podigne sa kolnika i tada je taj sitni kamen pao na prednji dio njegovog vozila. Pozvao je policiju. Na poseban upit branitelja izjavio je da se on kretao brzinom od 30 km/h, jer je neposredno prije skretanja bio zaustavljen na raskrižju zbog semafora i nije niti mogao razviti neku brzinu kretanja svog vozila. On nije vidio teretno vozilo sa kojega bi pao šljunak na kolnik. Ne zna koliko je vremena prošlo od pada šljunka na kolnik do njegovog nailaska. On je svoje karambolirano vozilo prodao, jednostavno mu osiguranje nije htjelo namiriti štetu s obrazloženjem da okrivljeni nisu dužni i ne mogu voditi brigu o svakom metru ceste.

5. Na temelju ovako provedenog postupka sud je utvrdio da su okrivljeni počinili djelo prekršaja koje im se stavlja na teret.

6. Iz skice mjesta nezgode vidljivo je da se na kolniku Slavonske avenije kod kbr. 3. nalazio rasuti sitni kamen. Vidljiv je i smjer kretanja osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] koji se kretao isključivo Slavonskom avenijom od istoka u smjeru zapada, upravo gdje se nalazio rasuti sitni kamen.

7. Iz zapisnika o očevidu razvidni su podaci o vrsti i osobinama ceste, stanju prometa, vremenskim prilikama, vidljivosti, opis mjesta događaja i nastala šteta. Na mjestu događaja zatečen je osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ŽŠ, te da je na spojnom kolniku Ulice Ljudevita Posavskog sa Slavonskom avenijom pronađena veća količina rasutog kamenog agregata razne granulacije.

8. Iz izvješća o počinjenom prekršaju proizlazi da je provedenim očevidom i naknadno poduzetim mjerama i radnjama utvrđeno da je pravna osoba 1. okrivljeni i u njoj odgovorna osoba TŠ koji su nadležni za održavanje ceste, nisu organizirali odvoženje sitnog kamena sa kolnika na prije navedenoj adresi, niti su obilježili isto prometnom signalizacijom.

9. Sud je u cijelosti prihvatio pročitanu i razgledanu dokumentaciju budući je ista propisno sačinjena, te valjano potpisana i ovjerena, a sadržajem se međusobno nadopunjuje zbog čega sud nije imao razloga posumnjati u njezinu vjerodostojnost. Obzirom na prije navedeno sud nije imao razloga ne uzeti u obzir iskaz svjedoka ŽŠ, a samim time nije prihvatio navode obrane okrivljeni, po mišljenju suda obrana je neuvjerljiva i usmjerena na izbjegavanje od prekršajne odgovornosti. Održavanje cestovne mreže Grada Zagreba u ingerenciji je Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste što je vidljivo po sudskom registru i djelatnostima koje obavlja. Temeljem čl. 6. Zakona o sigurnosti 1. okrivljena je dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja i odvijanja nesmetanog prometa. Okrivljeni nisu na Slavonskoj aveniji kod kbr. 53 uklonili sitni rasuti kamen, jer da su to učinili do nezgode ne bi došlo, odnosno oštećenik ŽŠ svojim vozilom ne bi naletio na rasuti sitni kamen. Naime, pozivanje okrivljenika na Zakone koji isto tako reguliraju predmetnu materiju kao što je Zakon o cestama, Odluka o nerazvrstanim cestama, Zakon o komunalnom gospodarstvu, Pravilnika o ophodnji javnih cesta, nije od utjecaja na prekršajnu odgovornost okrivljenih u postupanju u okviru svoje djelatnosti, budući je predmet ovoga postupka odgovornost za prometnu nesreću sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Po mišljenju ovoga suda prometna nesreća dogodila se na prometnoj površini iz čega proizlazi da je nesporna odgovornost pravne osobe u čijoj nadležnosti je održavanje ceste, a time i odgovornost odgovorne osobe u pravnoj osobi. Sud je mišljenja da okrivljeni nisu u okviru svoje redovne djelatnosti vodili brigu i poduzeli primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa čime su ostvarena bitna obilježja prekršaja koji im se stavlja na teret, te su proglašeni krivima. U izvatku iz sudskog registra proizlazi da je djelatnost okrivljenih između ostalog koje je upisano i to održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje, zaštita, upravljanje, rekonstrukcija i izgradnja regionalnih i lokalnih cesta i drugih javno prometnih površina, te održavanje opreme na cestama kao i upravljanje, redovno i izvanredno održavanje i zaštita javnih cesta, cestovnih građevina i zemljišnog pojasa. Po mišljenju ovoga suda obrana okrivljenih je neuvjerljiva i usmjerena na izbjegavanje prekršajne odgovornosti.

10. Stoga je sud okrivljene proglasio krivima i izrekao im je novčanu kaznu za koju smatra da su primjerena težini počinjenog prekršaja i stupnju njihove odgovornosti.

11. Prilikom odmjeravanja visine novčane kazne sud je okrivljenima kao otegotnu okolnost uzeo u obzir višestruku prekršajnu kažnjavanost za istovrsno djelo prekršaja, dok im je kao olakotnu okolnost cijenio da počinjenim prekršajem nisu nastale znatnije štetne posljedice.

12. Cijeneći sve okolnosti koje se tiču prekršaja počinitelja sud je okrivljenima izrekao novčanu kaznu u označenom iznosu smatrajući da će se upravo takvom kaznom u potpunosti postići svrha kažnjavanja kako u smislu specijalne prevencije u odnosu na okrivljene od kojih se očekuje da se ubuduće klone i suzdržavaju od protupravnog postupanja, te u smislu specijalne prevencije, djelujući na druge glede zauzimanja negativnog stava u odnosu na društvena nepoželjna i neprihvatljiva ponašanja.

13. Temeljem u izreci citiranih propisa, okrivljeni su dužni platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka.

U Sesvetama 9. prosinca 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Ines Pindrić , v.r.

Karmen Lončar Mišura, v.r.

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.