REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1493/2024-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Martini Sučević, u pravnoj stvari tužiteljice JS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Maja Buhin, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., sa sjedištem u [adresa], OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. studenog 2025., u prisutnosti tužiteljice osobno i odvjetničke vježbenice ŽS u zamjenu za punomoćnicu tužiteljice Maju Buhin, 9. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranju d.d. isplatiti tužiteljici JS iznos naknade neimovinske štete od 1.330,00 eura sa zateznim kamatama kojw teku od podnošenja odštetnog zahtjeva 24.10.2024. pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za isplatu zateznih kamata koje na iznos od 1.330,00 eura teku od 18.9.2024. do 23.10.2024., kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranju d.d. naknaditi tužiteljici JS troškove parničnog postupka u iznosu od 2.175,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 9. prosinca 2025. pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu daljnih troškova parničnog postupka u iznosu od 250,00 eura, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 17.7.2024. ozlijeđena za vrijeme radnog vremena kao zaposlenica Zagrebačkog holdinga d.o.o. Podružnice Zrinjevac na radnom mjestu pomoćni radnik za održavanje zelenih površina. Navodi da se ozlijedila prilikom obavljanja svojih redovitih radnih zadataka, prilikom skupljanja otpada s javnih površina u parku Mladenaca i to na način da se spotaknula na rupu koja se nalazila na tlu - radnoj površini, prilikom čega je pala na asfaltiranu pješačku stazu te desnom rukom udarila u rubnjak. Navodi da je poslodavac imao kod tuženika sklopljenu policu osiguranja za štetu koju radnici tog poslodavca pretrpe na radu odnosno prilikom obavljanja redovitih poslova svojeg radnog mjesta, stoga je tuženik pasivno legitimiran i odgovoran za naknadu štete tužiteljici. Navodi da je tužiteljici utvrđena glavna dijagnoza S60 - površinska ozljeda ručnog zgloba i šake. Nadalje navodi da je 18.9.2024. tužiteljica podnijela odštetni zahtjev u cilju mirnog rješenja spora, međutim do istoga nije došlo. Traži da sud naloži tuženiku isplatiti tužiteljici s osnove naknade neimovinske štete iznos od 1.250,00 eura sa zateznim kamatama od 18.9.2024., kao i iznos od 100,00 eura s osnove imovinske štete te da naloži tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo ne osporava da je tužiteljica bila zaposlena kod poslodavca Zagrebačkog holdinga d.o.o. Podružnice Zrinjevac koji je kod tuženika ima sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti broj: 078700113396. Osporava visinu tužbenog zahtjeva te ističe doprinos nastanku štetnog događaja. Navodi da je iz prijave ozljede na radu vidljivo da se tužiteljica prilikom skupljanja otpada u parku Mladenaca spotaknula na rupu koja se nalazila na tlu i pritom pala na asfaltiranu pješačku stazu te udarila desnom rukom u rubnjak i na taj način zadobila natučenje desnog ručnog zgloba bez koštane traume. Navodi da navedena dinamika ukazuje da je do štetnog događaja došlo do nepažnje same tužiteljice bez ikakvog propusta na strani osiguranika tuženika. Navodi da tužiteljica nije upotrijebila dužnu pažnju u konkretnoj pravnoj stvari. Predlaže pribaviti cjelokupnu medicinsku dokumentaciju vezanu za ozljeđivanje tužiteljice. Osporava tijek zateznih kamata budući da ne postoji obveza tuženika prema tužiteljici slijedom čega isti nije mogao pasti u zakašnjenje. Nadalje, ako bi se utvrdila obveza tuženika na isplatu naknade štete, navodi da osporava tijek zateznih kamata jer se iste na imovinsku štetu računaju od završetka liječenja i stabilizacije tužiteljeva zdravstvenog stanja te na imovinsku štetu koju tužiteljica potražuje na ime tuđe pomoći i njege, zatezne kamate se mogu računati jedino od dana kada visina nereparirane štete bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev te naložiti tužiteljici naknaditi troškove parničnog postupka tuženiku.

3. Tužiteljica je podneskom od 9.7.2025. postavila konačni tužbeni zahtjev na način da traži da sud naloži tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 1.330,00 eura s osnove naknade neimovinske štete sa zateznim kamatama od 18.9.2024. uz naknadu troškova parničnog postupka.

4. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u svu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis, zatim proveo je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku ortopedu i traumatologu doc. dr. sc. Mladenu Miškulinu, te je proveo dokaz saslušanjem tužiteljice kao stranke i svjedoka LS, ES, US.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete s osnove pružene tuđe pomoći i njege zbog štetnog događaja koji se dogodio 17.7.2024.

6. Među strankama nije sporno:

- nastanak štetnog događaja,

- pasivna legitimacija tuženika,

- odgovornost tuženika,

- da je tužitelju priznata ozljeda na radu za štetni događaj od 17.7.2024.

7. Sporna je visina potraživanja tužiteljice kao i postoji li doprinos tužiteljice vlastitoj šteti.

8. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je na dan štetnog događaja obavljala svoje redovite radne zadatke koji se odnose na prikupljanje otpada sa površine u parku Mladenaca. To je jedan od terena na kojem tužiteljica radi. Navodi da se spotaknula na rupu, a park je takav da se rupa u tlu ne može dobro vidjeti. Navodi da je ozljedu prijavila poslodavcu kao ozljedu na radu te joj je ista priznata od strane HZZO-a. Navodi da kod poslodavca Grada Zagreba podružnica Zrinjevac radi već 30 godina, te nikada nisu dobili nikakve posebne upute za rad u vezi prikupljanja otpada sa javnih površina. U tom štetnom događaju zadobila je ozljede desne ruke koja joj je bila kompletno otečena, te je jedno vrijeme bila na bolovanju. Navodi da s tom rukom nije mogla ništa raditi, nije mogla kuhati, čistiti, niti raditi one uobičajene poslove za održavanje osobne higijene i kućanstva. Pomagao joj je suprug u ovim poslovima.

9. Sud je prihvatio iskaz tužiteljice jer je iskazivala uvjerljivo i životno. Iz njezinog iskaza utvrđeno je da se dana 17.7.2024. dogodio štetni događaj na način kako je to ista opisala, a u povodu koje ozljede je i priznata ozljeda na radu od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

10. U konkretnoj pravnoj stvari na pitanje odgovornosti primjenjuje odredba čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ br. 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18 u daljnjem tekstu: ZZR) kojom je propisana odgovornost poslodavca radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu i profesionalnom bolešću po načelu objektivne odgovornosti. Sukladno stavku 2. istog članka poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

11. Prema tome, na tuženiku kao poslodavcu je teret dokaza da je šteta tužitelju nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

12. Međutim, tuženik iako navodi da je tužiteljica sama svojim nepažnjom doprinijela šteti, taj egzoneracijski razlog koji bi umanjio ili posve oslobodilo tuženika odgovornosti za štetu, isti nije niti pokušao dokazati.

13. Slijedom navedenog, tuženik je kao poslodavac odgovoran za nastanak štetnog događaja i nastalu štetu čija odgovornost je objektivne prirode na temelju odredbe čl. 25. st. 1. ZZR.

14. Na okolnost visine tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku doc.dr.sc. Mladenu Miškulinu spec. ortopedu i traumatologu iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da je tužiteljici uslijed štetnog događaja postavljena dijagnoza S60 površinska ozljeda ručnog zgloba i šake. Vještak je naveo da ozljede koje je tužiteljica zadobila su posljedica predmetnog štetnog događaja. Tužiteljica se držala uputa liječnika.

15. Nadalje, vještak je naveo da nakon provedenog adekvatnog liječenja nisu zaostale trajne posljedice. Liječenje je završeno 24.10.2024. U pogledu straha, pretrpjela je primarni strah koji se javlja u trenutku ugroženosti i ozljeđivanja, a koji je bio kratkotrajan i intenzivan. Sekundarni strah trajao je jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta kroz 3 dana i manjeg kroz još 10 dana. Fizička bol jakog intenziteta trajala je 1-2 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, te manjeg intenziteta još oko 21 dana. Tuđa pomoć i njega tijekom liječenja tužiteljici nije bila potrebna.

16. Stranke nisu imale prigovore na nalaz i mišljenje vještaka.

17. Ovaj sud je nalaz i mišljenje vještaka doc.dr.sc. Mladena Miškulina u cijelosti ocijenio vjerodostojnim jer je dan stručno, razumljivo i objektivno.

18. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je tužitelju uslijed štetnog događaja, povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, dalje: ZOO)). Po mišljenju ovog suda, utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100. st. 1. ZOO). U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi i koje je utvrdio vještak i to fizičke boli, strah, naruženje te smanjenje životne aktivnosti. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

19. Uzimajući u obzir zadobivene ozljede u štetnom događaju, trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku štetu u iznosu od 1.330,00 eura, a koji iznosi se odnose na kvalifikatorne okolnosti - 880,00 eura joj pripada zbog pretrpljenih bolova, 450,00 eura za pretrpljeni strah.

20. Sud je u odmjeravanju visine neimovinske naknade štete vodio računa o svim okolnostima slučaja, ali i o značenju povrijeđenog dobra i cilju kome služi naknada, kao i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom prirodom i društvenom svrhom, pa je s obzirom na težinu i vrstu povrede i svih drugih okolnosti slučaja, zaključio da taj iznos predstavlja primjereno zadovoljenje u smislu navedenog propisa. Pri tome je uzeo u obzir pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2020. prema kojem su iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade za neimovinsku štetu povećani za 50%, a koje se primjenjuje od dana njegovog prihvaćanja (15. lipnja 2020.) i koje obvezuje ovaj sud sukladno odredbi čl. 40. st. 2. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj: 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19 i 130/20), kao i visok stupanj inflacije u razdoblju od lipnja 2020. do prosinca 2025.

21. Slijedom svega navedenog, valjalo je odlučiti kao pod toč. I. izreke ove presude.

22. Sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO) tužitelj ostvaruje pravo na zatezne kamate, koje temeljem čl. 1103. ZOO na neimovinsku štetu teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. S obzirom da je iz nalaza i mišljenja vještaka razvidno da je liječenje tužiteljice završilo na dan 24.10.2024. za zaključiti je da stabilizacija zdravstvenog stanja tada nastupila, stoga se smatra da je tužiteljici šteta tada nastala.

23. Slijedom svega navedenog, budući da je tužiteljica tražila kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 18.9.2024., a ovaj sud je u skladu s odredbom čl. 1103. ZOO utvrdio da je tužiteljici šteta nastala nakon toga odnosno 24.10.2024., valjalo je odbiti zahtjev za isplatu zateznih kamata na iznos od 1.330,00 eura koje teku od 18.9.2024. do 23.10.2024., stoga je odlučeno kao pod toč. II. izreke ove presude.

24. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. st. 5. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 12/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14. , 70/19., 80/22., 144/22., i 155/23. u daljnjem tekstu: ZPP), čl. 155. st. 1. ZPP, te odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, u daljnjem tekstu: Tarifa).

25. Tužiteljici je priznat trošak sastava prijedloga za mirno rješenje spora od 3.7.2024. u iznosu od 200,00 eura uz pripadajući PDV na temelju Tbr. 32.1. Tarife, sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura uz pripadajući PDV na temelju Tbr. 7.1. Tarife, sastav obrazloženih podneska od 26.2.2025. i 9.7.2025 svaki u iznosu od 200,00 eura uz pripadajući PDV na temelju Tbr. 8.1. Tarife, zatim sastav podnesaka od 29.5.2025 u iznosu od 50,00 eura uz pripadajući PDV na temelju Tbr. 8.4. Tarife te zastupanje na ročištima od 18.3.2025, 3.9.2025. i 4.11.2025. svako u iznosu od 200,00 eura uz pripadajući PDV na temelju Tbr. 9.1. Tarife.

26. Prema tome, tužiteljici je priznat trošak od 1.875,00 eura kojem iznosu valja pribrojiti plaćeni predujam za medicinsko vještačenje u iznosu od 300,00 eura, stoga joj ukupno pripada trošak u iznosu od 2.175,00 eura.

27. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao pod toč. III. izreke ove presude.

28. Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO.

29. Međutim, tužiteljici nisu priznati troškovi za sastav podnesaka od 3.4.2025. i 2.5.2025., svaki u iznosu od 100,00 eura uz pripadajući PDV, odnosno ukupno 250,00 eura jer isti na temelju odredbe čl. 155. ZPP nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka.

30. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao pod toč. IV. izreke ove presude.

U Zagrebu 9. prosinca 2025.

Sutkinja:

Martina Sučević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem e-komunikacije ili pisano u 4 primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku