Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Broj: Rev-1091/2025-2

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i Goranke Barać- Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice GU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Zvonimir Bodrožić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., OIB: 94472454976, Listopadska 2, Zagreb, kojeg zastupaju punomoćnici DU i drugi odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić i partneri iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž- 2091/2021-4 od 14. rujna 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-177/17-48 od 10. lipnja 2021., u sjednici održanoj 9. prosinca 2025.,

    r i j e š i o  j e:

    I. Ukidaju se presuda Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-2091/2021- 4 od 14. rujna 2023. i presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-177/17-48 od 10. lipnja 2021. pod točkom I. izreke te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

    II. O troškovima postupka u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci o troškovima parničnog postupka.

    Obrazloženje

    1. Drugostupanjskom presudom odbijene su žalbe tužiteljice i tuženika kao neosnovane i potvrđena je prvostupanjska presuda kojom je pod točkom I. izreke naloženo tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 189.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21. listopada 2015. do isplate i naknaditi joj parnični trošak u iznosu od 33.520,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate, dok je pod točkom II. izreke odbijen tužbeni zahtjev iznosu od 81.000,00 kuna.

    2. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd-3336/2024-2 od 8. travnja 2025. tuženiku je dopušteno podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-2091/2021-4 od 14. rujna 2023. u odnosu na sljedeća pravna pitanja:

    "1. Je li u smislu čl. 375. st.1. ZPP-a drugostupanjski sud prilikom odlučivanja o žalbama stranaka dužan sadržajno i argumentirano očitovati se o odlučnim žalbenim prigovorima i je li u tom smislu drugostupanjski sud čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.1. u vezi sa čl. 375.st.1. i čl. 354. st.2. toč.11. ZPP-a kada odbije žalbu tuženika kao neosnovanu bez osvrta i ocjene o odlučnim žalbenim prigovorima, odnosno je li pobijana presuda obuhvaćena navedenim bitnim povredama obzirom ne sadrži ocjenu žalbenih prigovora tuženika koji se tiču zastare potraživanja, kao i onih kojima se ukazivalo da prvostupanjska presuda nema razloga o zastari preinačenog dijela tužbenog zahtjeva?,

    2. Da li primjena odredbi čl. 1106., čl. 1072. i čl. 1092. Zakona o obveznim odnosima podrazumijeva umanjenje cjelokupnog iznosa utvrđene pravične naknade neimovinske štete za utvrđeni omjer/postotak doprinosa na strani oštećene osobe ili se za utvrđeni omjer/postotak umanjuje iznos koji preostane nakon što se cjelokupni iznos naknade prvo umanji za nesporno plaćeni iznos i je li u tom smislu drugostupanjski sud donio nezakonitu presudu kada je potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je tužiteljici dosuđena naknada neimovinske štete tako da je utvrđena visina naknade neimovinske štete prvo umanjena za nesporno plaćeni iznos naknade neimovinske štete a tek potom tako dobiveni iznos umanjen za suodgovornost (doprinos) na strani tužiteljice, odnosno njene pokojne kćerke, u nastanku nezgode i štete?".

    3. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedene presude tuženik pozivom na čl. 387. Zakona o parničnom postupku je podnio reviziju zbog pravnih pitanja zbog kojih je dopuštena. Predlaže da ovaj sud prihvati reviziju i preinači pobijanu drugostupanjsku presudu, a podredno da ukine drugostupanjsku presudu i predmet vrati drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

    4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

    5. Revizija je osnovana.

    6. U skladu s odredbom čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) revizijski sud ispitao je pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz članka 385.a ovoga Zakona zbog kojeg je dopuštena.

    7. Predmet spora je zahtjev za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti zbog smrti djeteta (maloljetne kćeri).

    8. U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je:

    - da je kćerka tužiteljice, maloljetna VU, smrtno stradala u prometnoj nesreći kada je 30. rujna 2015. kao pješakinja pretrčavala kolnik u [adresa] u [adresa] preko četiri kolničke trake te je na nju vozilom naletio osiguranik tuženika,

    - da je osiguranik tuženika prouzročio prometnu nesreću u alkoholiziranom stanju vozeći brzinom za 40 km/h većom od dopuštene te je kćerka tužiteljice preminula,

    - da je tuženik po odštetnom zahtjevu tužiteljici isplatio iznos od 60.000,00 kuna,

    - da je sada pokojna VU bila povjerena na čuvanje djedu i baki odlukom Centra za socijalnu skrb,

    - da je tužiteljica kontaktirala s djecom, viđala ih, brinula financijski.

    9. Na temelju tako utvrđenih činjenica sud nižestupanjski sudovi su prihvatili tužbeni zahtjev primjenom čl. 1101. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08 i 125/11 - dalje: ZOO) i čl. 1045. ZOO-a. Pri tome su sudovi utvrdili postojanje suodgovornosti pokojne VU za nastalu štetu u omjeru od 30% zbog ponašanja suprotno čl. 124. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14 i 64/15 - dalje: ZSPC), čl. 129. ZSPC-a i čl. 131. st. 1. ZSPC-a, a dosuđeni iznos od 189.000,00 kuna (25.084,61 eura) su dobili tako što su utvrdili da tužiteljici pripada pravična novčana naknada u iznosu od 330.000,00 kuna (43.798,53 eura) koju su najprije umanjili za iznos od 60.000,00 kuna (7.963,37 eura) koji je tuženik isplatio tužiteljici nakon podnošenja odštetnog zahtjeva te su tako dobiveni iznos od 270.000,00 kuna (35.835,16 eura) umanjili za doprinos od 30%.

    10. Tuženik je u žalbi protiv prvostupanjske presude iznio žalbene prigovore: zastare, da se tužiteljica nije brinula za odgoj i skrb pokojne kćerke i prigovor previsoko dosuđene naknade neimovinske štete što utječe na visinu dosuđenog iznosa naknade štete.

    11. Drugostupanjski sud nije odgovorio na navedene žalbene navode zbog čega je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 375. st. 1. ZPP-a što je utjecalo na donošenje pravilne i zakonite presude i čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a. Nadalje, prigovor zastare koji je tuženik istaknuo nije se očitovao niti prvostupanjski sud.

    12. Kada se drugostupanjski sud prilikom odlučivanja o žalbama stranaka sadržajno i argumentirano ne očituje o odlučnim žalbenim prigovorima stranke koji uključuje, između ostalog, i istaknuti prigovor zastare potraživanja već odbije žalbu stranke bez osvrta i ocjene o odlučnim žalbenim prigovorima, tada drugostupanjski sud čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi sa čl. 375. st. 1. ZPP-a i čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a. To ujedno predstavlja i odgovor na prvo postavljeno pitanje.

    13. Budući da u konkretnom slučaju drugostupanjski sud nije odgovorio na odlučne žalbene navode tuženika koji se odnose na istaknuti prigovor zastare, na navod da se tužiteljica nije brinula za odgoj i skrb pokojne kćerke i na prigovor previsoko dosuđene naknade neimovinske štete, drugostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 375. st. 1. ZPP-a i čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a zbog čega se presuda ne može ispitati.

    14. Prema shvaćanju ovoga suda izraženom u više odluka (Gzz-181/01-2 od 23. veljače 2005., Rev 158/2021-2 od 27. veljače 2024., Rev 88/2023-2 od 21. svibnja 2024. i dr.), naknada štete dosuđuje se tako što se najprije od utvrđenog iznosa štete oduzima postotak u kojem je tužitelj doprinio nastanku štetnog događaja, a tek potom se tako dobiveni iznos umanjuje za iznos koji je tuženik već platio u mirnom postupku. Stoga to ujedno predstavlja i odgovor na postavljeno pitanje.

    15. U pobijanim presudama nižestupanjski sudovi su dosudili naknadu štete suprotno izraženom pravnom shvaćanju budući da su iznos pravične novčane naknade izračunali tako što su najprije dosuđenu pravičnu novčanu naknadu umanjili za iznos isplaćen povodom odštetnog zahtjeva (u mirnom postupku), a tek potom dobiveni iznos umanjili za doprinos pokojne VU šteti umjesto obratno.

    16. Međutim, zbog počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.1. ZPP-a u vezi s čl. 375. st. 1. ZPP-a i čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a za sada nema uvjeta za preinaku presude te je pobijanu presudu potrebno ukinuti, a zbog činjenice da niti prvostupanjska presuda ne sadrži obrazloženje istaknutog prigovora zastare i zbog pogrešnog pravnog shvaćanja o uračunavanju plaćenog u mirnom postupku valjalo je ukinuti i prvostupanjsku presudu.

    17. Stoga je valjalo ukinuti nižestupanjske presude na temelju čl. 391. st. 7. ZPP-a i riješiti kao u izreci.

    18. Odluka iz točke II. izreke ovog rješenja temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

    Zagreb, 9. prosinca 2025.

    Predsjednik vijeća:

    Ivan Vučemil

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.