Posl.br. P-281/2024-17

Republika Hrvatska

Općinski sud u Metkoviću

Stalna služba u Pločama

20340 Ploče, Vladimira Nazora 14

U I M E R E P U B I L K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Metkoviću, stalna služba u Pločama po sucu tog suda Darku Jelčiću u pravnoj stvari tužiteljice ZM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Sandri Wagner, odvjetnici u Metkoviću, Andrije Hebranga 6, protiv tužene Republike Hrvatske, Trg svetog Marka 2, Zagreb, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Metković (Građansko upravni odjel) radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne rasprave 4.studenog 2025 u prisutnosti punomoćnice tužitelja i zakonskog zastupnika tužene, prema članku 335. Zakon o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. – dalje: ZPP), 9. prosinca 2025.

presudio je

Utvrđuje se da je tužiteljica ZM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u ZU 538, k. o. [katastarska općina], površine 43 m2, i to baš onog djela označenog u vještačenju vještaka FM likom A,B,C,D,E,F,A i dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], ZU 538, k. o. [katastarska općina], površine 257m2, i to baš onog djela označenog u vještačenju vještaka FM likom G,H,I,J,K,L,M,N,O,G koje vještačenje čini sastavni dio ove presude, pa je temeljem ove presude ovlaštena ishoditi parcelaciju i to svoje pravo vlasništva upisati u zemljišnu knjigu uz istodoban upis brisanja tog prava vlasništva sa imena Republike Hrvatske.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi tvrdi da stvarni vlasnik i posjednik dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koju je stekla darovanjem od svog oca MM. Nekretnina predstavlja okućnicu k. č. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te se nalazi u staroj Pasičini. Prije podnošenja ove tužbe, tužiteljica je podnijela zahtjev za mirno rješenje spora nadležnom odjelu državnog odvjetništva u Metkoviću, te je tom prilikom, radi dokazivanja i preciziranja zahtjeva, angažirala ovlaštenog inžinjera geodezije dipl.ing. LM, koji je napravio skicu kao prilog pokušane nagodbe od 31. siječnja 2024.g. kojom skicom iz kolovoza 2021.g., je identificirao dva lika i to:

1. Lik ABCDEFA na kojem se nalaze nastrešnica, stepenice, stara dimarica – ruševina površine 43 m2.

2. Lik Z na kojem se nalaze štala, guvno, prostor za sušenje smokava, suhozidi ukupne površine 271 m2.

Tužiteljičin otac MM je pravo vlasništva na ovoj nekretnini stekao temeljem ostavinskog rješenja Općinskog suda Ploče posl.br. O-100/02 od 09.prosinca 2002.g., koje rješenje o nasljeđivanju sadrži sporazum između njega i njegova brata HM, a sve iza smrti VM pok. F. Predmet ove parnice je u stvari okućnica stare kuće označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Pravni prednici tužiteljice su u posjedu ove nekretnine više od 100 godina, nekretninu su koristili, posjedovali i obrađivali kao svoju još od davnih vremena. Nadalje, valja istaknuti kako je prednik tužiteljice, MM, knjižno vlasništvo nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], stekao pravomoćnom presudom Općinskog suda u Metkoviću, Stalna služba u Pločama pod poslovnim brojem P- 329/2021, a koja presuda je u žalbenom postupku potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu pod poslovnim brojem Gž-636/2023. U stvari, radilo se o nasljeđivanju iza smrti oca MM, a djeda tužiteljice MM VM pok. F.

Ova se nekretnina, odnosno njezin dio, vodi kao vlasništvo Republike Hrvatske u ZU 538 k. o. [katastarska općina]. No, kako je naprijed navedeno, dio ove nekretnine oduvijek se koristi u sklopu obiteljske kuće (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), u naravi predstavlja okućnicu, te su tužiteljica, a i njezini pravni prednici pošteni posjednici dijela nekretnine, jer su je oduvijek držali kao svoju, te ih nikada nitko nije ometao ni u posjedovnim, ni u vlasničkim pravima. Obzirom da je tužiteljica stvarni vlasnik i posjednik predmetnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], točno preciziranog priloženom skicom izrađenom od strane inžinjera geodezije dipl.ing. LM, ista ima pravni interes da naslovni sud u odnosu na predmetnu nekretninu na temelju čl. 187. Zakona o parničnom postupku te čl. 159. Zakona o vlasništvu prihvati tužbeni zahtjev kojim se utvrđuje se da je tužiteljica ZM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica točno određenog dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak, š., neplodno, upisane u ZU 538 k. o. [katastarska općina] površine 314 m2, i to baš onog djela označenog u vještačenju vještaka mjernika koje vještačenje čini sastavni dio ove presude, pa je temeljem ove presude ovlaštena to svoje pravo vlasništva upisati u zemljišnu knjigu uz istodoban upis brisanja tog prava vlasništva sa imena Republike Hrvatske. Uz to zahtijeva da se naloži tuženiku da tužitelju u roku od 15 dana naknadi prouzročene parnične troškove zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske odluke pa sve do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.srpnja te godine.

Tužiteljica je precizirala tužbeni zahtjev u skladu sa pisanim nalazom i mišljenjem vještaka FM od 10. rujna 2025. kako je pobliže označeno u izreci ove presude.

2.Tužena u odgovoru na tužbu s obzirom na odsutnost relevantnih dokaza, može samo istaknuti kako tužitelj, po mišljenju tužene, ne dokazuju jesu li i koji njegovi pravni prednici bili u posjedu predmetne nekretnine, za vrijeme kako se to navodi u tužbi, odnosno ne dokazuju tko je od pravnih prednika tužitelja i kada stekao pravo vlasništva dosjelošću. Tužitelj je dužan dokazati da bi njegovi prednici bili u posjedu predmetne nekretnine, način na koji su njegovi prednici posjedovali predmetnu nekretnine i koje kvalitete je bio taj posjed. Nadalje, stjecanje od osoba koje nisu bili vlasnici predmetne nekretnine nesporno ne predstavlja pravnu osnovu koja bi bila valjani pravni temelj posjedovanja predmetne nekretnine od strane tužitelja i po kojoj bi osnovi isti mogao steći pravo vlasništva. Pregledom isprava na koje se poziva tužitelj nije vidljivo da bi predmetna nekretnina bila predmet raspolaganja označenih prednika tužitelja u utuženoj površini i obliku. Pored navedenog tužitelj se pozivaju i na niz navodnih pravnih prednika no evidentno je kako su među istima prisutne brojne linije nasljeđivanja, te čak da su isti imali osnova za raspolaganje predmetnom nekretninom, što se spori, nedovoljno je jasan slijed kojim bi vlasništvo predmetne nekretnine navodno pripalo isključivo tužitelju. U daljnjem tijeku postupka potrebno je prvenstveno dopuniti priloženu skicu lica mjesta koordinatama na način da bude pogodna za raspravljanje u sudskom postupku. Predlaže se zatim skicu lica mjesta dopuniti fotografijama lica mjesta. Nakon što predmet spora bude nedvojbeno identificiran, potrebno je raspraviti i da li predmetna nekretnina u dijelu predstavlja javno dobro sukladno odredbama Zakona o cestama i Zakona o komunalnom gospodarstvu te se u tom smislu predlaže pribaviti očitovanje Grada Ploča kao nadležnog upravitelja nerazvrstanih prometnica na svom području. Predlaže se pribaviti i podatke Informacijskog sustava prostornog uređenja o izgrađenosti predmetne nekretnine u slojevima od 1968. godine preko Hrvatske osnovne karte (1954. - 2009.) do danas. Predlaže se pribaviti očitovanje Hrvatskih šuma d.o.o. o eventualnoj pripadnosti predmeta spora šumskogospodarskoj osnovi te izvesti dokaz saslušanjem lugara Šumarije Metković nadležnog za gospodarsku jedinicu Baćina na adresi, Splitska 44, Metković. Predlaže se pribaviti i katastarske planove Habsburškog carstva te planove vojnih izmjera za predmetni lokalitet. Predlaže se također pozvati Grad Ploče, sa intervencijskim efektom radi sudjelovanja u predmetnom postupku. Tužena se obvezuje pribaviti sve predložene isprave i potvrde u primjerenom roku određenom od strane suda. U predmetnom je postupku tužitelj je dužan predložiti relevantne dokaze na okolnosti dokazivanja sljedništva predmetne nekretnine, jesu li i koji njegovi pravni prednici bili u posjedu predmetne nekretnine, za vrijeme kako se to navodi u tužbi, tko je od pravnih prednika tužitelja i kada stekao pravo vlasništva dosjelošću, neprekinutu sukcesiju i na koji su način označeni prednici posjedovali predmetnu nekretninu i koje kvalitete je bio taj posjed te je potrebno raspraviti pitanje njihove savjesnosti, a radi same nesavjesnosti odnosno nepoštenja ne mogu biti ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću niti po odredbama OGZ-a, ZOVO-a ili ZVDSP- ima (paragraf 328 OGZ, čl. 72. st. 2. ZOVO, čl. 18. st. 5. ZVDSP.). Radi navedenoga tužena se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti do izvođenja dokaza potrebnih radi utvrđenja činjeničnog stanja i to očevidom na licu mjesta i saslušanjem svjedoka kao i razrješenjem spornog pitanja da li dio predmetne nekretnine predstavlja javno dobro nakon čega će tužena konačno moći opredijeliti svoje stajalište o konkretnoj pravnoj stvari. S obzirom na navedeno, tužena predlaže sudu odbaciti, a podredno odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, a tužitelja obvezati da tuženoj nadoknadi trošak sastava odgovora na tužbu, sve prema Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika, do izvođenja dokaza meritornih u predmetnoj pravnoj stvari.

3.U dokaznom postupku pregledani su ugovor o darovanju nekretnina (l.6-9 spisa), pregledna situacija (l.10 spisa) skica kao prilog nagodbe( l.11 spisa), izvod iz katastarskog plana (l.12 spisa), prijedlog za mirno rješenje spora (l.13- 14 spisa), odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora (l.15 spisa) rješenje o nasljeđivanju iza smrti ZM VM (l.16-18 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (l. 19-21 spisa), presuda Županijskog suda u Splitu (l.22 do 27 spisa), izvod iz katastarskog plana (l. 28 spisa), fotografije (l. 29 spisa) izvadak iz zemljišne knjige (l. 40spisa), zapisnik o očevidu na licu mjesta od 25.lipnja 2025.g. i prijepis tog zapisnika s iskazima vještaka FM i svjedoka ŽM i MM (l.47-55 spisa), vještačenje FM od 10.rujna 2025. s prilozima (l.57-66 spisa), izvod informacijskog sustava prostornog uređenja s prikazanim slojevima od 1968. Saslušani su svjedoci: ŽM, MM, ĆM te tužiteljica ZM kao parnična stranaka.

4.Člankom 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je:

Članak 159.

(1) Dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

(2) Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

(3) Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

(4) Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

5. Nadalje, u odnosu na stjecanje prava vlasništva dosjelošću Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. godine u članku 388. stavak 4. propisivao je da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu računa i vrijeme posjedovanja prije tog datuma.

6. Dana 17. studenog 1999. Ustavni sud Republike Hrvatske je ukinuo članak 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. godine („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - u daljnjem tekstu: ZV), (Odluke U-I 58/1997, U 1235/1997, U-I 1237/1997, U-I 1053/1997 i U-I 1054/1997 od 17. studenog 1999. - "Narodne novine", broj 137/99 od 4. prosinca 1999.). Odredbom članak 159. stavak 4. ZV-a određeno je da ako se nekretnina nalazi u vlasništvu Republike Hrvatske, županije i jedinice lokalne samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, tada je za stjecanje prava vlasništva potreban neprekinuti posjed u dvostrukom trajanju, dakle, za zakonit, istinit i pošten posjed 20 godina, a za pošteni posjed 40 godina. Nadalje, prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odlukama Rev-2776/2016 od 29. siječnja 2019. i Rev-x-974/2017 od 7. svibnja 2019., kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona.

7. Europski sud za ljudska prava u svojoj presudi Trgo protiv Republike Hrvatske broj 35298/04 izrazio je shvaćanje da je tužitelj kao pošteni posjednik posjedovanjem nekretnina u društvenom vlasništvu u razdoblju duljem od 40 godina, ex lege, na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, stupanjem na snagu tog Zakona 1. siječnja 1997. postao vlasnik posjedovane nekretnine, odnosno da posljedicu ukidanja odredbi članka 388. stavak 4. ZV-a ne može snositi osoba koja je stekla neko pravo, tj. da se greške koje su počinila državna tijela mora snositi država, te se greška ne smije ispravljati na trošak pojedinca, posebice kada ne postoje drugi suprotstavljeni interesi.

8. U presudama Europskog suda Radomilja i drugi protiv Hrvatske broj 37685/10 i Jakeljić protiv Hrvatske broj 22768/12/10 izraženo je i daljnje shvaćanje da za ocjenu stjecanja prava vlasništva u smislu odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a nije odlučno vrijeme podnošenja tužbe, odnosno da nije odlučno da li je tužba podnesena nakon 17. studenog 1999., kao dana donošenja navedene odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, kojim je odredba članka 388. stavak 4. ZV-a ukinuta.

9. Na licu mjesta u Pasičini 25. lipnja 2025. izvršen je dokaz očevidom na licu mjesta, uz sudjelovanje vještaka FM, dipl. ing. geod., kojom prilikom je vještak iskazao: "Predmetna nekretnina se sastoji od dva dijela, sjevernog i južnog. Sjeverna predmetna nekretnina je sa istočne strane omeđene zapadnim rubom kuće ZM, te njenim produžetkom na sjeverni zid kuće isto ZM, te sa južne strane je omeđena sjevernim zidom spomenute kuće. Sa zapadne strane omeđena je rubom stubišta kuće te suhozidom uz prilazni put. Na spomenutoj sjevernoj nekretnini nalazi se stubište, ostaci zidova i dimare. Južni dio predmetne nekretnine čini površina koja sa sjeverne strane graniči sa k. č. [katastarska čestica]. Sa istočne i južne strane definirana je suhozidom dok je sa zapadne strane definirana graničnim kamenjem te južnim rubom kuće ZM. Na istočnoj strani južne nekretnine nalazi se kameni plato i granično kamenje. Na predmetnoj južnoj nekretnini vidljivi su ostaci manjih suhozida te zidovi – ostaci gospodarskih objekata".

10. U pisanom nalazu i mišljenju od 10. rujna 2025. vještak je predmetnu nekretninu opisao navodeći da južni dio predmetne nekretnine(dio č.z.637/1 k. o. [katastarska općina]) čini površina koja sa sjeverne strane graniči sa čz.314/1 k. o. [katastarska općina]. Sa istočne i južne strane granice predmetne nekretnine predstavljaju suhozid i granično kamenje, dok sa zapadne strane njenu granicu predstavlja granično kamenje i južni rub kuće ZM. Na istočnoj strani južne nekretnine nalazi se kameni plato i granično kamenje. Na južnom dijelu predmetne nekretnine vidljivi su ostatci manjih suhozida te zidovi-ostatci gospodarskih objekata. Na skici lica mjesta sjeverni dio prijepora označen je likom: A,B,C,D,E,F,A površine 43 m2, i predstavlja dio čestice zemlje [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] južni dio prijepora označen je na skici lica mjesta likom: G,H,I,J,K,L,M,N,O,G površine 257 m2, i predstavlja dio ove 637/1 u k. o. [katastarska općina].

11. Svjedok ŽM je iskazao:

"Ja se sjećam iz mog djetinjstva da je prabaka tužiteljice TM držala ovce na ovom prijeporu, a živjela je u ovoj kući i ponekad bi išla dole po namirnice. Ona je tako živjela do 1970. i neke godine. Iza nje posjed je nastavio OM djed tužiteljice, a iza njega MM. 1972. su M otišli živjeti u [adresa], ali stalno dolaze na ovu nekretninu. MM je ovdje obnovio kuću što se jasno vidi na licu mjesta. Nitko nikada nije smetao njihov posjed. Rekao bih to je stalno bilo L – djeda tužiteljice. Nadstrešnica, stepenice, stara dimara, štala, guvno, prostor za sušenje smokava su u vrijeme mog djetinjstva postojali i koristili su se. Ove su mi činjenice poznate jer sam i ja ovdje živio u blizini gdje imam kuću u koju dolazim i danas. Po pričama znam da je Buvčevo pa pretpostavljam da je on i gradio građevine koje sam naveo na ovoj nekretnini. Ja sam čuo da je crkva izgrađena 1800. i neke godine pa bih rekao da su tada ljudi doseljavali odnosno i prije crkve. Prostor preko zida sa jugoistočne strane je korišten za sušenje smokava, a sušila je prabaka tužiteljice TM. U štali su se držale ovce. Ovdje samo pravo polaže tužiteljica i njeni prednici, a što svi znaju u selu".

12. Svjedok MM je iskazao:

"Moj šukundjed ŠM je bio prvi posjednik prijepora. Došao je ovdje živjeti negdje oko 1800. i neke godine. Imao je 3 sina, VM, F i H. Iza smrti ŠM sinovi su se podijelili tako da je ovaj dio pripao OM mome pradjedu. OM je naslijedio OM, moj otac, jer je djedov sin V poginuo 1943.g. Ja sam ovu nekretninu naslijedio od svog oca, a brat Ž je dobio druge nekretnine. Mi smo sastavili sporazum u rješenju o nasljeđivanju. Ja sam prijepor darovao svojoj kćeri ZM o čemu postoji pisani ugovor priložen spisu. Pradjed OM je izgradio nadstrešnicu, stepenice, staru dimaricu, štalu, guvno, prostor za sušenje smokava. I to se koristilo što mi je poznato jer sam ja ovdje boravio do 1962. pa sam povremeno dolazio baki TM kada su bili praznici. U staji su držane ovce, mazge i magarac. Smokve se oduvijek suše. Ja sam kuću preuredio tako da sam stavio novi krov i drvenariju. Iza zida s jugoistočne strane su sušene smokve. I tu se nalaze pole i podazide, a takvo je stanje oduvijek. Južno od predmetne nekretnine bio je laz koji se radio, a prolazilo se nekretninom da bi se došlo do njega. Smokve je držala cijela moja obitelj počevši od prabake TM. Mi smo ovdje brali smokve i pravili sir koje smo vozili preko brda u Gradac. Ja ne znam ništa o zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

13. Svjedok ĆM je iskazao:

"Nakon uvida u fotografije iz spisa l.63-66 ja ne mogu reći po fotografijama je li riječ o šumskogospodarskoj osnovi. Rekao bih jedino da nisam nikoga zatekao da bi počinio štetu gore u Pasičini na predmetnoj lokaciji, meni doista nije poznata kuća odnosno dio koji se vidi na fotografijama".

14. Tužiteljica ZM je iskazala:

"Meni je otac darovao prijepor ugovorom o darovanju priloženim uz tužbu. Isti mi je poznat jer sam od svog djetinjstva dolazila tamo i na istom se nalazi kuća u kojoj je živio moj otac sa svojim roditeljima djedom VM i bakom Ć, te s bratom HM i sestrom T. Pošto sam ja mlađa osoba ja ne bih ulazila puno u povijest prijepora, odnosno tko je prvi posjednik, a otac mi je rekao da je on dobio prijepor od svog oca nasljeđivanjem i u diobi sa stricom HM, a tetka T se izuzela iz svega i da ne želi sudjelovati u diobi. Moj otac je još prije darovanja prijepora meni započeo renoviranje prijepora. Nitko nikada nije polagao prava na prijepor niti nam smetao u posjedu. Prijepor se sastoji od ulaza i okućnice i nalaze se ostatci torova i guvna. Unutar šire obitelji ZM nema nikakvog spora da bi prijepor pripao njenom ocu, a sada njoj".

15. Tužiteljica je dokazala da je prijepor u samostalnom posjedu njenih pravnih prednika više od 100 godina, što jesno proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka ŽM i MM, te tužiteljice ZM. Iz njihovih iskaza proizlazi da su tužiteljičini pravni prednici dosjelošću stekli vlasništvo prijepora samostalnom posjedom istog jer su u posjedu preko 100 godina koji neprekidno traje do danas. Utvrđeno je da je tužiteljičin otac prijepor darovao tužiteljici što proizlazi iz ugovora o darovanju priloženom spisu. Da je riječ o dugogodišnjem samostalnom posjedu proizlazi iz utvrđenih činjenica prilikom očevida na licu mjesta jer granice prijepora sa istočne i južne strane čine suhozid i granično kamenje, dok sa zapadne strane granicu prijepora predstavlja granično kamenje i južni rub tužiteljičine kuće. Na istočnoj strani južne nekretnine se nalazi kameni plato i granično kamenje, a na južnom dijelu vidljivi su ostatci manjih suhozida te zidovi kao ostatci gospodarskih objekata. Jedini zaključak koji sud može izvesti iz navedenog opisa prijepora je da je na prijeporu tužiteljica putem svojih pravnih prednika u dugogodišnjem nesmetanom posjedu prijepora koji su koristili za svakodnevni život (izgrađene: stepenice, stara dimarica, štala, guvno, prostor za sušenje smokava koje se oduvijek suše, držali u staji: ovce, mazgu i magarca).

16. Iz iskaza svjedoka ĆM ne može se nikako izvesti zaključak iz odgovora na tužbu da bi prijepor u dijelu predstavljao javno dobro jer ovaj svjedok ne može potvrditi da je riječ o šumskogospodarskoj osnovi. Jedino mu je poznata kuća koja se vidi na fotografijama priloženim spisu, a tužena nije priložila niti jednu ispravu kojom bi dokazala da je prijepor dijelom javno dobro, iako se obvezala u podnesku od 28.travnja 2025. da će nakon što prijepor bude identificiran pribaviti podatke o eventualnoj pripadnosti dijelova prijepora javnoj prometnici, katastarske planove Habsburškog carstava te planove vojnih izmjera za predmetni lokalitet.

17. Zbog svega izloženog presuđeno je kao u izreci.

18. O parničnim troškovima sud nije odlučivao jer ih stranke nisu zahtijevale.

U Pločama, 9. prosinca 2025.

Sudac:

Darko Jelčić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu u roku 15 dana od dana kada je održano ročište za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu u 3 istovjetne primjerka.

Dna:

1.Punomoćnica tužiteljice Sandra Wagner odvjetnica u Metkoviću, Andrije Hebranga 6, Metković

2.ODO Metković, Građansko upravni odjel na broj: P-DO-2/2025, Andrije Hebranga 9, Metković