REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-556/2025-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sutkinji Vesni Horvath, u pravnoj stvari tužiteljice ĐJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Pleš, odvjetnik iz Osijeka, Ulica Ivana Gundulića 36B/II, protiv tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Ester, odvjetnik iz Zagreba, II Loparska ulica broj 2, prema generalnoj punomoći Su-236/2022, radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 29. listopada 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice Hrvoja Lukavca, odvjetnika i punomoćnika tuženika Ivana Estera, odvjetnika, te presude javno objavljene dana 9. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je nezakonita i nedopuštena Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu Klasa: ZGH-11-22-1890 Ur. broj: 01-10-01-22-01 od 26.08.2022. godine kojom je tuženik ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, otkazao tužiteljici ĐJ iz [adresa], II. Laz I., OIB: [osobni identifikacijski broj], Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 06.11.2019. godine, da tužiteljici nije prestao radni odnos kod tuženika, te se nalaže tuženiku vratiti tužiteljicu natrag na posao, na radno mjesto „Referent zaduženja“, odnosno drugo odgovarajuće radno mjesto, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 875,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9.prosinca 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je tuženik Odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 26.08.2022. otkazao Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 06.11.2019., a temeljem kojeg ugovora o radu je tužiteljica bila zaposlena kod tuženika na radnom mjestu „Referent zaduženja“, u Podružnici „Čistoća“.

Tužiteljica navodi da Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu je nezakonita i nedopuštena, a istima je prethodio postupak utvrđivanja kolektivnog viška radnika iz članka 127. Zakona o radu („Narodne novine“ 93/14, 127/17, 98/19, dalje u tekstu: ZOR), kojeg je tuženik proveo na nezakonit, netransparentan i diskriminirajući način. Naime, prema odredbi članka 115. stavka 1. točke 1 ZOR-a, da bi poslovno uvjetovani otkaz bio moguć poslodavac mora imati opravdani razlog za takvu vrstu otkaza, a to je da je prestala potreba za obavljanjem određenog posla. Pri tome nije presudno je li do prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla došlo zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga, već je samo bitno da je doista prestala potreba za određenim poslom.

Tuženik u obrazloženju predmetne odluke o poslovno uvjetovanom otkazu paušalno navodi da je prestala potreba za radom tužiteljice uslijed gospodarskih i organizacijskih razloga, a što nije točno. Pri tome tuženik ne objašnjava na koji način je došlo do prestanka potrebe za radom, odnosno, koji je to točno gospodarski ili organizacijski razlog doveo do prestanka potrebe za radom tužiteljice.

Nadalje, tuženik u predmetnoj odluci o poslovno uvjetovanom otkazu navodi da se razlozi prestanka potrebe za radom radnika, opisani u postupku Kolektivnog viška, mogu sažeti u centralizaciji tzv. „korporativnih funkcija“ odnosno „korporativnih servisa“. Da su se iste grupe tzv. funkcionalnih poslova „korporativnih funkcija“ obavljale decentralizirano, unutar više organizacijskih jedinica/Podružnica (i to samo za potrebe te organizacijske jedinice/Podružnice, a ne za potrebe cijelog Društva), što je samo po sebi dovelo do nedovoljne procesne i organizacijske učinkovitosti te do prevelikog broja izvršitelja i neopravdano velikog troška poslovanja. Stoga novom organizacijom Poslodavac provodi centralizaciju „korporativnih funkcija“, na način da se uvodi nova organizacija, prema kojoj se u potpunosti prestaju obavljati „korporativne funkcije“ u različitim organizacijskim jedinicama/Podružnicama i u njima se u potpunosti ukida obavljanje poslova koji spadaju u „korporativne funkcije“, te se poslovi „korporativnih funkcija“ obavljaju centralizirano (što uključuje i poslove radnog mjesta na kojem je tužiteljica radila) unutar samo jedne nove organizacijske jedince naziva „Korporativni servisi“ i to unutar odgovarajućih sektora i službi nižih organizacijskih jedinica.

Ovakvim obrazloženjem o centralizaciji „korporativnih servisa“ tuženik samo nastoji opravdati razloge za predmetni otkaz, ali zanemaruje činjenicu da organizacijska promjena sama po sebi nije opravdan razlog za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu; opravdan razlog je prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla.

Ovakvo pravno shvaćanje potvrđuje Ustavni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama posl. broj: U-lll-162/2016 i U-III-2542/2019.

U ovom konkretnom slučaju nova organizacijska promjena koju tuženik želi uvesti ne dovodi do prestanka poslova koje je tužiteljica obavljala, jer „seljenje“ određenog radnog mjesta iz jedne organizacijske jedince u drugu organizacijsku jedinicu ili ukidanje određenog radnog mjesta ne znači automatski da je prestala potreba obavljanja tog posla ili smanjenje njegovog obima. Stoga tuženik nije u pravu kada tvrdi da je opisana centralizacija poslova dovela i do smanjenja broja izvršitelja na radnim mjestima na kojima je tužiteljica radila.

Tuženik navodi da je u cilju provedbe centralizacije „korporativnih servisa“ dana 13.05.2022. donio interne akte kojima provodi navedenu organizacijsku promjenu, i to: Pravilnik o izmjenama pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o.; Pravilnik o organizaciji „Korporativnih servisa“ Zagrebačkog holdinga d.o.o.; Pravilnik o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom u Zagrebačkom holdingu d.o.o.

Međutim, navedeni interni akti kojima se provode organizacijske promjene nikada nisu stupili na snagu, jer ih tuženik nije objavio na svojim oglasnim pločama i nije ih učinio dostupnim svim radnicima, pa je stoga svako pozivanje tuženika na navedene interne akte nezakonito.

Čak i da su navedeni interni akti stupili na snagu, isti nisu zaživjeli u praksi, to jest tuženik se ne pridržava navedenih internih akata, jer radnici koji nisu proglašeni viškom i ostali su u radnom odnosu kod tuženika i nadalje rade isti posao, na isti način, na istom radnom mjestu i po istim ugovorim o radu koje su imali prije nego li je tuženik donio navedene interne akte.

Razvidno je da do trenutka donošenja sporne Odluke o otkazu ugovora o radu od 26.05.2022., tuženik nije proveo poslovne organizacijske promjene kroz odgovarajuće izmjene akata, odnosno nije donio o objavio Pravilnik o radu kojim je određena nova organizacija i sistematizacija radnih mjesta sukladno odredbi članka 26. stavka 1. ZOR.

Tužiteljica je utvrđena viškom u postupku Kolektivnog viška radnika koji je proveden na nezakonit, netransparentan i diskriminirajući način.

Netransparentan je način na koji je tuženik utvrdio potreban broj izvršitelja na pojedinom radnom mjestu te je netransparentan i nezakonit prijedlog buduće pozicije radnicima koji ostaju u radnom odnosu kod tuženika.

Naime, tuženik nije donio novu sistematizaciju radnih mjesta iz koje bi bilo razvidan potreban broj izvršitelja na pojedinom radnom mjestu, kao i uvjeti za zapošljavanje, poput stručne spreme, godina iskustva, posebnih uvjeta i sl. Nova sistematizacija radnih mjesta nužan je preduvjet za provedbu ovakve vrste reorganizacije kakvu je zamislio tuženik, jer bi se na osnovi nje moglo utvrditi koliko je izvršitelja potrebno na pojedinom radnom mjestu, a koliko izvršitelja je višak, te koja radna mjesta su suvišna, a koja radna mjesta su nova i koji su uvjeti za njih. Ovako ispada da je tuženik radnicima koji ostaju u radnom odnosu naveo prijedlog buduće pozicije, a bez da se prethodno zna koje poslove bi radnici na tim pozicijama trebali obavljati, kakvi su uvjeti za zapošljavanje i da li svaki pojedini radnik udovoljava uvjetima za zapošljavanje na predloženu poziciju.

Tuženik jednostavno obrazlaže da je ukinuo organizacijsku jedinicu/kao suvišnu/u kojoj je tužiteljica radila, te je u cijelosti ukinuto i obavljanje tih poslova. Ovakav netransparentan i nezakonit postupak utvrđivanja viška radnika tužiteljicu stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na radnike koji ostaju u radnom odnosu, jer se događa da će poslove koje je tužiteljica obavljala i čija potreba za obavljanjem nije prestala preuzeti radnici koji te poslove nikada prije nisu radili. Potreba za poslovima koje je obavljala tužiteljica i nadalje egzistira, jer se kod tuženika i nadalje obavljaju poslovi koje je ista obavljala.

Netočni su navodi tuženika da je svim radnicima kojima ima namjeru otkazati ugovore o radu ponudio zapošljavanje na poslovima u tzv. operacijama, od kojih je njih 135 iskazalo interes za nastavkom radnog odnosa u tzv. „operacijama“, dok tužiteljica nije prihvatila ponudu, pa joj je slijedom toga otkazan ugovor o radu. Da je poslodavac postupio na nezakonit način razvidno ukazuje i činjenica da prilikom donošenja odluke o otkazu nije poštovao odredbu članak 115. stavak 2. ZOR koji kogentno određuje da: „pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti o obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Tuženik, isto tako, ničim ne dokazuje da je tužiteljici ponudio ugovor o radu za drugo radno mjesto na poslovima u tzv. „operacijama“, niti je tužiteljica odbila ponudu tuženika za sklapanje novih ugovora o radu.

Poslodavac, ničime nije obrazložio odluku o otkazu iz poslovno uvjetovanih razloga, kada se paušalno i općenito poziva na gospodarski i organizacijski razlog, odnosno potrebu smanjivanja troškova poslovanja, a da nije točno obrazložio u čemu se sastoji to smanjenje troškova poslovanja, odnosno u čemu se sastoji gospodarski razlog.

Točnije, opseg poslova kod Poslodavca se povećao i rezultat poslovanja Podružnice je pozitivan, te ostaje nejasno koji su to gospodarski razlozi. Nadalje, svaki slučaj otkazivanja ugovora o radu, a osobiti donošenja odluke poslovno uvjetovanog otkaza valja individualizirati, obzirom da odluka dopuštenosti otkaza ovisi o okolnostima konkretnog slučaja.

Netočne su tvrdnje da je Poslodavac svim radnicima kojima ima namjeru otkazati ugovor o radu ponudio zapošljavanje u tzv. operacijama, tj slobodnih radnih mjesta u tzv. operacijama.

Tužiteljici nikada nije ponuđen popis odnosno ponuda za prihvat slobodnih radnih mjesta u operacijama, te istu nije niti mogla prihvatiti.

Slijedom svega navedenog tužiteljica predlaže da nakon provedenog dokaznog postupka svoji tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz nadoknadu parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, izuzev da je tužiteljici dan otkaz ugovora o radu.

Navodi da je postupak Kolektivnog viška je bio zakonit, u skladu s Odlukom Uprave Društva od 30. prosinca 2021. godine, dana 30.12.2021. godine započet postupak savjetovanja Kolektivnog viška sukladno čl. 127. Zakona o radu. Postupak savjetovanja trajao je od 30. prosinca 2021. godine pa do 06. travnja 2022. godine Naveden postupak proveden je sa sindikatima koji djeluju u Društvu, jer se željelo uključiti što veći krug socijalnih partnera, a kako bi se osigurao socijalni dijalog u interesu radnika te kako bi se na taj način proširio krug reprezentiranih radnika u savjetovanju.

Postupak savjetovanja trajao je od 30. prosinca 2021. godine pa do 06. travnja 2022. godine.

Tijekom postupka savjetovanja razmjenjivana su pisana očitovanja te su održavani sastanci sa sindikatima, i to 20. siječnja 2022., 25. ožujka 2022. i 06. travnja 2022. godine, a sve u svrhu razmatranja i obrazlaganja svih mogućnosti i prijedloga koji bi mogli otkloniti namjeravan prestanak potrebe za radom radnika. Tijekom savjetovanja sindikatima su dostavljeni doslovno svi podaci, pa tako i podaci za sve „usporedne radnike“ i broj izvršitelja (osobito očitovanje od 08.04.2022. s Prilogom, kriteriji odabira, shema nove organizacije (očitovanje 21.03.2022.). Po provedenom savjetovanju, o istome je dana 08.04.2022. obaviještena nadležna služba zapošljavanja, koja nije imala primjedbe na proveden postupak Kolektivnog viška. Razlozi kolektivnog viška radnika su gospodarske i organizacijske prirode, i u velikom dijelu su međuovisni, jer gospodarski razlozi, osim što sami po sebi uvjetuju smanjenje broja troškova te broja izvršitelja, uvjetuju i nužnosti uvođenja bolje i učinkovitije organizacije koja je procesno i troškovno efikasnija.

Tužiteljici je otkazan ugovor o radu upravo iz razloga navedenog pod gore točkom 1.), tj. zbog promjene organizacije – u vidu centralizacije potpornih funkcija, a kako to detaljno obrazlaže u odgovoru na tužbu.

Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnih troškova.

3. Sud je u tijeku dokaznog postupka izvršio uvid u Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 26.08.2022., Zahtjev za zaštitu prava radnika od 27. rujna 2022., elektronički zapis iz matice rođenih, tablicu potencijalnog viška izvršitelja, broj izvršitelja po pojedinim radnim mjestima, Ugovor o radu za OJ, FJ, HJ, RJ, Odluku od 13. srpnja 2022., Sporazum reprezentativnosti od 31.01.2019, Sporazum o sastavu pregovaračkog odbora sindikata od 31.01.2019., kao i izvršio uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu. Tijekom postupa saslušani su svjedoci ČJ, LJ, VJ, IJ, ĐJŠ, MJ i EJ kao i tužiteljica.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je utvrđenje nedopuštenosti redovnog otkaza ugovora o radu zbog organizacijskih i gospodarskih razloga, zahtjev za utvrđenje da tužitelju radni odnos kod tuženika nije prestao kao i zahtjev za vraćanje na rad.

6. Iz navoda parničnih stranaka iznesenih u tužbi, odgovoru na tužbu, te u daljnjem tijeku postupka razvidno je da je između istih nesporno da je tuženik donio Odluku o otkazu ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga dana 26.08. 2022., da je tužiteljica u prekluzivnom roku podnijela zahtjev za zaštitu prava, na koju tuženik nije odgovorio.

7. Županijski sud u Zagrebu je presudu ovog suda ukinuo odlukom Gž R -752/24 od 28.siječnja 2025. jer je tuženiku onemogućeno sudjelovati u postupku obzirom da se nije raspravljalo o KU za radnike Trgovačkog društva Zagrebački holding od 30.12.2019. obzirom da isti nije javno objavljen, a njemu nisu poznate odredbe istog. Ovaj sud ne može prihvatiti takve navode jer se radi o jednom od sporova kolektivnog viška radnika, te se sam tuženik u odluci o otkazu od 20.08.2022. poziva na odredbe važećeg KU, u točkama VII i IX, a odredbe KU su navedene i u Ugovoru o radu članak 10. , a koji propisuje da ostala prava i obveze radnika i poslodavca utvrđena zakonom, Kolektivnim ugovorom i drugim važećim aktima poslodavca. Također u dopisu tuženika 29. prosinca 2021. kojim je zatražio savjetovanje u pogledu kolektivnog viška radnika, tuženik se poziva na kolektivni ugovor. Sukladno mišljenju drugostupanjskog suda ovaj postupak, neovisno o tome što je prihvaćen u ponovljenom postupku KU koji je dostavio tužitelj, odluka sud se temelji na zakonskim odredbama kako slijedi.

8. Uvidom u odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu tužiteljice sud je utvrdio, a što među strankama također nije bilo sporno, da je tuženik tužiteljici otkazao ugovor o radu na radnom mjestu referent zaduženja.

U obrazloženju navedene odluke je u bitnom navedeno da je u skladu sa Odlukom Društva od 30.12.2021. započet postupak savjetovanja sa sindikalnim povjerenicima vezano za utvrđeni kolektivni višak radnika, koji je trajao do 08.04.2022., a da su razlozi prestanka potrebe za radom obrazloženi tijekom savjetovanja, a mogu se sažeti u centralizaciju tzv. Korporativnih funkcija odnosno korporativnih servisa, a novom organizacijom se prestaju obavljati korporativne funkcije u različitim organizacijskim jedinicama te se u njima u potpunosti ukida obavljanje poslova, da će se ti poslovi obavljati centralizirano unutar samo jedne nove organizacijske jedinice naziva „Korporativni servisi“. Dalje se navodi da je tuženiku kao poslodavcu za obavljanje poslova unutar nove organizacijske jedinice Sektor nabave potrebno 22 izvršitelja srednje ili više stručne spreme te da je stoga tužiteljici potrebno otkazati Ugovor o radu kao višku (prekobrojan izvršitelj). Bodovanje radnika je izvršeno prema tablici kriterija, trajanje radnog odnosa, dob radnika, obveze uzdržavanja , te dodatni kriterij branitelja. U slučaju istih bodova prednost se daje kriteriju trajanja radnog odnosa, pa kriterij uzdržavanja, pa je tužiteljica tako sa provedenih 2 godine i obveze uzdržavanja imala 3 boda.

9. Sporno je među strankama da li je tuženik pravilno proveo postupak otkazivanja tužitelju sukladno odredbama čl. 127., 150. i 151. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19: dalje ZR) te da li je došlo do prestanka potrebe za radom koje je obavljala tužiteljica za tuženika, odnosno da li je tuženik imao opravdani razlog u smislu odredbe čl. 115. st. 1. toč. 1. ZR.

10. Prema odredbi čl. 115. st. 1. toč. 1. ZR, poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz). Pritom za dopuštenost otkaza mora dokazati i ostvarenje dodatnih kriterija odnosno obveze iz stavka 2. istog članka, tj. da je pri odlučivanju o otkazu vodio računa o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Postojanje opravdanog razloga za otkaz, u smislu odredbe čl. 131. st. 3. ZR, mora dokazati poslodavac. Prema shvaćanju ovog suda, opravdan razlog za posebno uvjetovani otkaz ugovora o radu u smislu odredbe iz čl. 115. st. 1. toč. 1. ZR postoji u slučaju kada poslodavac radi ekonomski uspješnijeg poslovanja i planiranje uštede izvrši reorganizaciju rada tako da smanji broj radnika odnosno ukine određeno radno mjesto, a sve budući da je autonomno pravo poslodavcu da organizira proces rada ili organizaciju svog poslovanja prema svojim potrebama i mogućnostima. Međutim u konkretnom slučaju kada se kod poslodavca nastave obavljati poslovi samo sa smanjenim brojem izvršitelja tada poslodavac treba dokazati da je proveo transparentno usporedbu svih radnika na istom radnom mjestu te da je prestala potreba za radom tužiteljice.

11. Člankom 127. st. 1. ZR-a propisano je da poslodavac kod kojeg bi u razdoblju od devedeset dana mogla prestati potreba za radom najmanje dvadeset radnika, od kojih bi poslovno uvjetovanim otkazom prestali ugovori o radu najmanje petorice radnika, dužan je pravodobno i na način propisan ovim Zakonom, savjetovati se s radničkim vijećem radi postizanja sporazuma u svrhu otklanjanja ili smanjenja potrebe za prestankom rada radnika.

U višak radnika iz stavka 1. ovoga članka ubrajaju se radnici kojima će radni odnos prestati poslovno uvjetovanim otkazom ugovora o radu i sporazumom poslodavca i radnika na prijedlog poslodavca. Poslodavac je dužan, radi provođenja obveze savjetovanja iz stavka 1. ovoga članka, radničkom vijeću u pisanom obliku dostaviti odgovarajuće podatke o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, zvanju i poslovima radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, kriterijima izbora takvih radnika, iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima te mjerama koje je poduzeo radi zbrinjavanja viška radnika.

Tijekom postupka savjetovanja s radničkim vijećem, poslodavac je dužan razmotriti i obrazložiti sve mogućnosti i prijedloge koji bi mogli otkloniti namjeravan prestanak potrebe za radom radnika. O provedenom savjetovanju iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je dužan obavijestiti nadležnu javnu službu zapošljavanja i dostaviti joj podatke iz stavka 3. ovoga članka, podatke o trajanju savjetovanja s radničkim vijećem, rezultatima i zaključcima provedenog savjetovanja, te priložiti pisano očitovanje radničkog vijeća, ako mu je ono dostavljeno. Radničko vijeće može nadležnoj javnoj službi zapošljavanja i poslodavcu uputiti svoje primjedbe i prijedloge na dostavljenu obavijest iz stavka 5. ovoga članka (stavak 6.)

Poslodavac je dužan provesti postupak savjetovanja iz stavka 1. ovoga članka i ako će nakon provedenog savjetovanja o višku radnika kod toga poslodavca i prestanku potrebe za njihovim radom odlučivati poslodavac koji nad njima ima vladajući utjecaj u skladu s posebnim propisom (stavak 7.).

12. Uvidom u dopis od 29.12.2021. utvrđeno je da je zatraženo savjetovanje kolektivnog viška radnika, a u tijeku postupka je utvrđeno da je isti trajao sve do 8. travnja 2022.,a nakon provedenog savjetovanju dana 8. travnja 2022. obaviješten je Hrvatski zavod za zapošljavanje koji nije imao primjedbe na provedeni postupak kolektivnog viška.

Iz Dopisa tuženika od 29. prosinca 2021. proizlazi da je zbog korona virusa, obustave primjene Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom iz 2019., sklapanja novog kolektivnog ugovora, negativnog trenda poslovanja, naplate obveznica, povećanih troškova na ime plaća i ostalih materijalnih prava radnika, potrebno poduzeti mjere organizacijskog, financijskog i operativnog restrukturiranja, a sve kako bi se smanjili gubici i poboljšala učinkovitost poslovanja. Organizacijski razlozi – postojeća organizacija korporativnih funkcija nije učinkovita, jer je ista decentralizirana, a za učinkovito poslovanje je potrebno da bude centralizirana kako bi opsluživala cjelokupno poslovanje od izvršnih funkcija pa sve do pojedinih organizacijskih jedinica. Prema postojećoj organizaciji isti, odnosno, identični poslovi obavljaju se u 12 različitih organizacijskih jedinica, što je neučinkovito i stvara povećane troškove. Ovaj organizacijski razlog odnosi se na ukidanje nepotrebnih organizacijskih jedinica koje obavljaju korporativne funkcije u podružnicama, odnosno na potpuni prestanak obavljanja poslova korporativne funkcije u podružnicama, te formiranje nove organizacije unutar koje će se poslovi korporativnih funkcija obavljati centralizirano. Tako se u podružnicama ukidaju sve organizacijske jedinice u kojima se obavljaju poslovi korporativnih funkcija, te se prestaju obavljati svi poslovi korporativnih funkcija, između ostalog, i poslovi odnosa s korisnicima. Organizacijske jedinice koje će se ukinuti u podružnicama navedene su u Pravilniku o izmjenama o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnika o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni poslovnom odlukom u Zagrebačkom holdingu i Odluci o izmjenama odluka o radnim mjestima s koeficijentima složenosti poslova izvan grupa složenosti poslova iz Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. Gospodarski razlozi su nedostatni prihodi od poslovanja u odnosu na rashode, preveliki trošak poslovanja u odnosu na prihode, kontinuirani poslovni gubici tuženika 2020. i 2021., potreba za refinanciranjem obveznica, preveliki broj radnika u odnosu na prihode i nemogućnost osiguravanja financijske stabilnosti i održivosti poslovanja bez provedbe restrukturiranja.

13. Nesporno je da je tuženik u tijeku savjetovanja dostavio podatke o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, zvanju i poslovima radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, kriterijima izbora takvih radnika, iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima te mjerama koje je poduzeo radi zbrinjavanja viška radnika, kao i da je tijekom postupka savjetovanja smanjen broj radnika koji su bili na listi, da su ponuđena mjesta u tzv. „operacijama“ i to za sva slobodna radna mjesta u društvu (ukupno 280 mjesta); i to 29.12.2021. tzv. Inicijalnu tablicu, dana 21.03.2022. korigiranu tablicu i dana 8.04.2022. konačnu tablicu koja utvrđuje višak radnika.

14. U dokaznom postupku je utvrđeno slijedeće:

⎯ da je dana 30. prosinca 2021. godine započet postupak savjetovanja Kolektivnog viška koji je trajao do 8. travnja 2022. godine te da je postupak proveden sa sindikatima koji djeluju u društvu i koji su reprezentativni, a o čemu su iskazivali svjedoci MJ kao predstavnik sindikata, te da je tijekom postupka savjetovanja smanjen broj radnika koji su bili na listi, da su ponuđena mjesta u tzv. „operacijama“ i to za sva slobodna radna mjesta u društvu (ukupno 280 mjesta);

⎯ Tako je po provedenom savjetovanju utvrđen prestanak potrebe za radom 414 radnika,a o čemu je iskazivala OJŠ koja navodi da je sudjelovala kao direktorica sektora za upravljanje ljudskim potencijalom u programu zbrinjavanja, a kojem je prethodio postupak restrukturiranja, da su dostavili cjelokupnu dokumentaciju , kao i da su se savjetovali prije donošenja pojedinačnog akta, da je razlog restrukturiranja organizacija na način da se centraliziraju svi poslovi na jednom mjestu i na jedinstven način. Odluka o tome tko od radnika će biti proglašen viškom je vođena transparentno na način da su se svi radnici koji su obavljali određenu grupu poslova grupirali u dvije kategorije i to one sa VSS i one sa SSS odnosno višom spremom te su bodovani po kriterijima koje propisuje zakon o radu a to su staž, godine života, obveze uzdržavanja te status branitelja. Radnici su potrebna mjesta koja su ostala popunjavali na način da su prvo dolazili oni radnici sa većim brojem bodova. Također je iskazivala da je višak radnika je utvrđen analizom poslovanja i prakse koje je provela Uprava društva. Prije otkazivanja je donesen Pravilnik o organizaciji Zagrebačkog holdinga, Pravilnici o organizaciji svih podružnica, a pravilnik u kojem su sadržani opisi poslova radnog mjesta je sadržan u prilozima Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga koji je donesen u 2023. godini.

Navedeni svjedoci su iskazivali sukladno ostalim materijalnim dokazima u spisu, no sud nije poklonio vjeru iskazu svjedoka OJŠ o transparentnosti određivanja viška radnika, jer je utvrđeno da su se radnici na početnim listama mijenjali, ali ne samo zbog ukazivanja sindikata na pojedina radna mjesta i radnike, već i iz razloga što je poslodavac uspoređivao radnike po radnom mjestu koje je navedeno u ugovoru o radu , a ne po poslovima koje je radnik obavljao faktično.

15. Tako je utvrđeno da je tuženik primijenio kriterije "trajanje radnog odnosa“ (raspon 1-3 boda), „dob radnika“ (raspon 1-3 boda), „obveze uzdržavanja“ (raspon 0- 3 boda), kao i dodatni kriterij „Hrv. branitelji, djeca poginulih/nestalih branitelja“ (raspon 0-0,1 bod), te da se u slučaju jednakog broja bodova daje prednost kriteriju trajanja radnog odnosa kod poslodavca, čime se predmetni kriterij označava kao najznačajniji kriterij u donošenju odluke o višku radnika kojima će se otkazivati njihovi ugovori o radu.

16. U odnosu na tužiteljicu je utvrđeno da je imala 3 boda, a obzirom da je u radnom odnosu provela 2 godina, 9 mjeseci i 15 dana, te je dobila bodove na životnu dob, i obvezu uzdržavanja.

17. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz tužiteljice koja je iskazivala jasno, istinito i logično, te u suglasju s ostalim provedem dokazima u pogledu stvarnih poslova koje je obavljala i to poslova tajnice u uredu direktora koji je ured ukinut, a obavljala je sve poslove koji se tiču signature pošte, jer su imali više odjela za primanje mailova, odnosno sve poslove koji se tiču tajničkih poslova, kao i da se javljala na slobodna ponuđena mjesta, ali nije dobila povratnu informaciju. Također navodi da ima maloljetno dijete i da je samohrana majka, a da su neke druge radnice u sličnoj socijalnoj situaciji bile uklonjene sa liste viška radnika.

Sud je iz provedenih dokazao utvrdio da je tuženik netransparentno proveo postupak utvrđivanja viška radnika jer je prvo sastavio listu ranika koje je uvrstio u višak, a tek onda donio pravilnike o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

18. U obrazloženju odluke o otkazu utvrđeno je da radnik s najmanjim brojem bodova koji je popunio slobodna radna mjesta u navedenoj organizacijskoj jedinici ima 4 bodova (1 više od tužiteljice) te je u radnom odnosu kod tuženika proveo 5 godine, 4 mjeseci i 1 dan.

19. Valja istaknuti da poslodavac autonomno odlučuje koje od propisanih kriterija daje prednost, a tako može primijeniti i dodatne kriterije, no usporedba svih radnika mora biti transparentna.

Tuženik potvrđuje da su neki radnici imali sklopljene ugovore o radu za poslove koje navodno nisu obavljali, pa su tako bili uspoređivani temeljem faktičnog obavljanja poslova, što je u skladu sa stajalištem viših sudova, međutim u konkretnoj situaciji za tužiteljicu nije moguće utvrditi koji su to točno usporedni radnici. U odnosu na samu usporedbu radnika tužiteljica tijekom postupka ukazuje da prije utvrđivanja „kolektivnog viška radnika“ i prije provođenja samog postupka otkazivanja ugovora o radu, nije prethodno usvojena sistematizacija radnih mjesta.

20. I po stavu ovog suda prije utvrđivanje viška radnika tuženik je sukladno čl. 150 st.1. Zakona o radu u slučaju reorganizacije prvo trebao definirati nove sistematizacije da bi se mogla provesti analiza i utvrditi transparentno postojanje viška radnika sa svim usporednim radnicima, odrediti koji su poslovi operativni, a koji administrativni, te konkretizirati radnike i podatke za utvrđivanje viška. Takva sistematizaciju radnih mjesta, je potrebna kako bi se najprije utvrdilo koji točan broj izvršitelja predstavlja kolektivni višak, a po provođenju transparentnog utvrđivanja točnog broja izvršitelja na pojedinom radnom mjestu utvrditi koji radnici predstavljaju kolektivni višak na pojedinom radnom mjestu, a između svih usporedivih radnika provesti bodovanje. Da bi takvo postupanje bilo provedeno na osnovu objektivnih i zakonitih kriterija, trebalo je sve provesti prije provođenja savjetovanja.

21. Tuženik je proveo centralizaciju poslovanja međutim u procjeni utvrđivanja viška radnika nije proveo transparentno na što ukazuje tužiteljica, jer je savjetovanje provedeno na način da su se mijenjale liste s popisom radnika. Uvažavajući navode tuženika da su u suradnji sa sindikatima uvažavali iznesene primjedbe, pa tako odustali od dodatnog kriterija izrečene opomene za rad, valja reći da po stavu ovog suda ta lista nije mogla niti u konačnici biti transparentna na način da se znaju podaci o radnom mjestu, broju izvršitelja, koji su radnici obavljali operativne a koji administrativne poslove, a sve jer nema sistematizacije prije utvrđivanja kolektivnog viška.

22. Temeljem odredbe čl. 150 st.1. Zakona o radu poslodavac se prije donošenja odluke važne za položaj radnika mora savjetovati s radničkim vijećem o namjeravanoj odluci te mora radničkom vijeću dostaviti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika, a st. 3 istog članaka propisano je da se važnim odlukama iz stavka 1. smatraju osobito odluke o kolektivnom višku radnika iz čl. 127. Zakona o radu, te sve druge odluke za koje je u Zakonu o radu ili kolektivnom ugovoru propisano sudjelovanje radničkog vijeća u njihovu donošenju. Nadalje, odredbom čl. 150 st. 4 Zakona o radu propisano je da se podaci o namjeravanoj odluci moraju dostaviti radničkom vijeću potpuno i pravodobno, tako da mu se omogući davanje primjedbi i prijedloga kako bi rezultati rasprave stvarno mogli utjecati na donošenje odluke.

23. Nakon provedenog dokaznog postupka po stavu ovog suda tuženik je postupio protivno zakonskim odredbama , jer nije prije utvrđivanja kolektivnog viška radnika sačinio sistematizaciju radnih mjesta, pa posljedično navedenom nije niti transparentno provedena usporedba svih radnika na istom radnom mjestu, nije utvrđen točan broj izvršitelja za pojedino radno mjesto, nije transparentno provedeno izmjena lista viška radnika, a što sve dovodi do nedopuštenosti otkaza tužiteljici. Nesporno je da je poslodavac odlučio smanjiti troškove poslovanja na način da se centralizira poslovanje, međutim da bi utvrđivanje viška radnika bilo opravdano potrebno je da isto bude utemeljeno na stvarnim utvrđenjem potrebe za radnicima. Obzirom da je poslodavac temeljem izvršene analize poslovanja, a što proizlazi iz iskaza svjedoka OJŠ, utvrdio višak radnika, a bez stvarne i jasno utvrđene potrebe za takvim promjenama u organizaciji obzirom da nije donesena sistematizacija radnih mjesta kako bi potreba za utvrđivanjem viška radnika bila transparentna, a razlozi zbog kojih prestaje potreba za radnicima bila općenita upravo zato jer nije bilo prethodne sistematizacije. Nakon provedenog dokaznog postupka i po stavu ovog suda, a u skladu sa navodima tužitelja utvrđeno je da je tuženik prvo sastavio popis radnika koji predstavljaju kolektivan višak, a tek naknadno izradio Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta koji je stupio na snagu 01.04.2022.g. dakle, četiri mjeseca nakon što je pokrenut postupak savjetovanja, što je suprotno sa citiranim odredbama koje se odnose na postupak savjetovanja.

24. Valja istaknuti da je neosnovano pozivanje tuženika na neprihvaćanje slobodnih radnih mjesta od strane tužiteljice, jer tuženik nije postupio sukladno odredbi članka 123. ZR-a koja propisuje otkazivanje ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora, u kojem slučaju bi se mogao pozivati na odbijanje tužiteljice za ponuđeno radno mjesta, dok u ovom slučaju nije relevantno neformalna ponuda.

25. S obzirom na sve navedeno valjalo je primjenom odredbe čl. 115. st. 1. ZR i čl. 131. st.3. ZR utvrditi da predmetni otkaz ugovora o radu tužiteljici nije dopušten i da radni odnos tužiteljice kod tuženog nije prestalo te primjenom odredbe čl. 124. st. 1. ZR, tuženom naložiti da tužiteljicu vrati na rad na radno mjesto na referent nabave I.

26. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. ZPP-a. Tužiteljici je priznat trošak zahtjeva za zaštitu prava od 100 eura te jednokratne nagrade koje obuhvaća sastav tužbe, u visini od 250 bodova, ukupno 350 bodova ( 1 bod =2,00 eura,) na koji iznos je pridodano 25 % PDV-a sveukupno 875,00 eura.

27. Tužiteljici je temeljem članka 151. ZPP-a dosuđena kamata na parnični trošak

Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 9. prosinca 2025.

Sutkinja:

Vesna Horvath

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana, računajući od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda nadležnom županijskom sudu, u pet istovjetnih primjeraka.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku