Poslovni broj: Pn-818/2020-51

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ani Ćurković Dražić, temeljem prijedloga višeg sudskog savjetnika - specijalista Verice Brebrić Ćosić, u pravnoj stvari mldb. tužiteljice ŽČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po zakonskoj zastupnici MČ, majci, a ista po opunomoćeniku Ivani Sury, odvjetnici u Zagrebu, protiv I tuženika Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupan po opunomoćeniku ŽČD iz Odvjetničkog društva Hanžeković i partneri d.o.o. iz Zagreba i II tuženika Grad Zagreb iz Zagreba, , Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, zastupan po opunomoćeniku ĆČ, zaposleniku, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 10. studenoga 2025. , u prisutnosti punomoćnika tuženika Ivane Sury, odvjetnice u Zagrebu, punomoćnice I tuženika FČ, odvjetnice u Odvjetničkom društvu Hanžeković i partneri d.o.o. iz Zagreba i punomoćnika II tuženika ĆČ, zaposlenika, dana 9. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se I tuženiku Croatia osiguranje d.d. i II tuženiku Grad Zagreb solidarno isplatiti mldb. tužiteljici na ime naknade štete iznos od 5.236,00 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 7. travnja 2020. do isplate i to do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu kojim se nalaže I tuženiku Croatia osiguranje d.d. i II tuženiku Grad Zagreb solidarno isplatiti mldb. tužiteljici na ime naknade štete iznos od 871,90 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 7. travnja 2020. pa do isplate.

III. Nalaže se I tuženiku Croatia osiguranje d.d. i II tuženiku Grad Zagreb solidarno naknaditi mldb. tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 2.980,53 EUR, sa zateznom kamatom tekućom od 9. prosinca 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku 15 dana.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbenog zahtjeva naznačena u podnesku od 29. travnja 2022..

Obrazloženje

1. Mldb. tužiteljica u tužbi navodi da je dana 3. travnja 2017. stradala kao polaznik Dječjeg vrtića (životne dobi od 4 godine i 11 mjeseci), a pri igri na dječjem igralištu u Zagrebu, Park Kate Šoljić, a koje je dječje igralište u vlasništvu II tuženika Grad Zagreb, koji se ujedno brine o održavanju tog igrališta i o sigurnosti istog za manju djecu, koja se igraju na tom igralioštu. Navodi da se nezgoda dogodila na način da se je tijelo mldb. tužiteljice, a pri spuštanju niz tobogan, slučajno okrenulo i to tako da je mldb. tužiteljica ispala iz lijevka tog tobogana te je pala na lijevu stranu tijela, gdje se dočekala na lijevu ruku, a zbog čega je došlo do prijeloma nadlaktice lijeve ruke. Kako je mldb. tužiteljica odmah počela plakati, te se žaliti na bolove u lijevoj ruci, to je istu njezina majka i z.z. MČ, a koja se nalazila pored tobogana, odmah odvela u Kliniku za dječje bolesti i dječju kirurgiju Zagreb, Zagreb, Klaićeva 16, gdje je mldb. tužiteljica, a nakon pregleda zadržana na bolničkom liječenju tijekom kojega je i operirana. Navodi da je u predmetnoj nezgodi zadobila teške tjelesne ozljede, a koje povrede su narušile tjelesno i duševno zdravlje oštećene, sukladno čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZOO). Mldb. tužiteljica također ističe da su joj tijekom prve operacije u ruku ugrađeni osteosintetski materijali tj. K-žice, a da su iste kod oštećene izvađene novim operativnim zahvatom 22 dana kasnije. Stoga je mldb. tužiteljica u 2 navrata trpjela bolove i strah te joj je u 2 navrata trebala i tuđa pomoć druge osobe. U vrijeme štetnog događaja dječje igralište u Zagrebu, Park Kate Šoljić je bilo vlasništvo II tuženika Grada Zagreba koji je ujedno obvezan održavati isto dječje igralište te brinuti i o sigurnosti korištenja istog za manju djecu, a koja se igraju na tom igralištu. Isto tako mldb. tužiteljica ističe da je u vrijeme štetnog događaja II tuženik Grad Zagreb s I tuženikom Croatia osiguranje imao sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti, a kojom su bila osigurana mldb. djeca - korisnici dječjih igrališta na području Grada Zagreba, pa tako i predmetnog igrališta. Navodi da je uslijed ozljeda zadobivenih u predmetnoj nezgodi mldb. tužiteljica trpjela, i to u 2 navrata, tjelesne bolove (jakog intenziteta, srednjeg intenziteta, manjeg intenziteta kao i povremene bolove manjeg intenziteta), kao i strah (primarni strah, sekundarni strah jakog. srednjeg i manjeg intenziteta, kao i kasni strah). Isto tako kod mldb. tužiteljice su zaostale trajne posljedice, a zbog kojih će ista morati ulagati pojačane napore u daljnjem (budućem) životu i radu. Mldb. tužiteljica, a zbog potreba imobilizacije i mirovanja zbog 2 operativna zahvata, nije mogla obavljati sve svoje obveze koje uobičajeno obavlja (samostalno oblačenje i obuvanje, zatim održavanje osobne higijene, samostalno hranjenje, obavljanje kućanskih poslova tj. čišćenje svoje sobe i sl.), pa joj je stoga trebala i pomoć druge osobe, tj. njezinih roditelja u obavljanju tih poslova. Navodi da je zbog bolova i straha, te imobilizacije, trebala i pojačanu skrb svojih roditelja, tj. roditeljsku skrb u povećanom obimu od uobičajenog. Slijedom navedenog, a kako se radilo o prijelomu radijalnog kondila nadlaktične kosti s pomakom i o dvije operacije u razmaku od 3 i pol tjedna, mldb. tužiteljica na ime naknade neimovinske i imovinske štete od tuženika potražuje na ime pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 12.000,00 kn/1.592,67 EUR; na ime pretrpljenog straha iznos od 8.000,00 kn/1.061,78 EUR; na ime pojačanih napora u daljnjem (budućem) životu i radu iznos od 20.000,00 kn/2.654,46 EUR; na ime tuđe pomoći i njege iznos od 4.000,00 kn/530,89 EUR; odnosno ukupno 44.000,00 kn/5.839,80 EUR sa zakonskim kamatama tekućim od 7. travnja 2020. do isplate, budući je mldb. tužiteljica dana 3. travnja 2020. preporučenom HP pošiljkom predala svakom od tuženika prijedlog nagodbe sa svom potrebnom dokumentacijom koja prileži i uz tužbu, a koji prijedlog za nagodbu s dokumentacijom je svaki od tuženika primio 6. travnja 2020., pa su tuženici bili u roku od 14 dana dužni nadoknaditi nastalu štetu, a sukladno čl. 943. st. 1. i čl. 1103. ZOO. Kako to isti nisu učinili, niti su ponudili nagodbu, a niti su u istom roku tražili bilo kakvu dopunu u mirnom postupku (sukladno čl. 943. st. 2. ZOO), iako su mogli utvrditi stvarnu visinu svoje obveze, to su tuženici (sukladno čl. S943. st. 4. i čl. 1103. ZOO-a) dužni platiti zateznu kamatu od dana podnošenja prijedloga za nagodbu (odštetnog zahtjeva), tj. od 7. travnja 2020. do isplate. Sve uz naknadu troškova parničnog postupka.

2. I tuženik Croatia osiguranje d.d. u odgovoru na tužbu i tijekom postupka priznaje pasivnu legitimaciju obzirom je točno da II tuženik Grad Zagreb ima kod I tuženika Croatia osiguranje d.d. sklopljenu policu od odgovornosti broj 078700015144 kojom je ugovorena javna odgovornost prema trećima. Osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, te nastanak štetnog događaja kao i odgovornost osiguranika tuženika.. Navodi da mldb. tužiteljica nije dostavila nikakav dokaz iz kojeg bi proizlazilo točno mjesto pada, odnosno nije jasno gdje je točno došlo do ozljede mldb. tužiteljice, nije naveden točan opis mjesta nastanka štetnog događaja, kao što nije jasno da li je do ozljede mldb. tužiteljice došlo na igralištu gdje je mldb. tužiteljica boravila u sklopu programa rada dječjeg vrtića dok je bila povjerena na skrb vrtiću ili je navedeno igralište korišteno samo za igru. Također navodi da nije navedeno da bi sporni tobogan bio oštećen ili neprikladan za dječju igru, odnosno nije dostavljen dokaz o neprikladnsti ili oštećenju istoga. Navodi da budući nije dokazan nikakav propust II tuženika Grada Zagreba, osporava osnov i odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja. Također osporava visinu naknade štete kao i tijek zateznih kamata, te predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka I tuženiku Croatia osiguranje d.d..

3. II tuženik Grad Zagreb u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, osporava štetni događaj, obzirom da o istome nema nikakvih saznanja te ističe prigovor zastare. Ističe prigovor isključive odgovornosti mldb. tužiteljice, a obzirom na navode kako je pala na način da se prilikom spuštanja niz tobogan tijelo slučajno okrenulo te ispalo iz lijevka tobogana. Smatra da u postupanju II tuženika Grada Zagreba nema propusta na način da je tobogan bio strgan ili neispravan. Navodi da i sama mldb. tužiteljica nastanak štetnog događaja pripisuje slučaju, a za što II tuženik Grad Zagreb nikako ne može biti odgovoran, a i roditelji mldb. tužiteljice morali su nadzirati igru te na taj način spriječiti nastanak štetnog događaja. Navodi da se u predmetnom postupku ne radi o opasnoj stvari, te osporava visinu tužbenog zahtjeva, tijek zateznih kamata i predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka II tuženiku Gradu Zagrebu.

4. U tijeku postupka izvođenja dokaza sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju (list 7 do 12 spisa), prijedloge nagodbe s potvrdom o primitku (list 13 do 18 spisa), fotografiju (list 52 spisa), Policu osiguranja broj [broj police osiguranja] uz privitak (list 63 do 65 spisa), Uvjete za osiguranje od izvanugovorne (javne) odgovornosti I tuženika Croatia osiguranje d.d. (list 66 do 80 spisa), dopis DV Kustošija od 4. veljače 2022. uz priloge (list 103 do 105 spisa), proveden je očevid uz sudjelovanje svjedoka i zakonske zastupnice mldb. tužiteljice majke MČ te je ista saslušana, provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku mr. sc. dr. Jošku Filipušiću te je isti saslušan, izvršen je uvid u naruženje mldb. tužiteljice te je izvršen uvid u primjere sudske prakse, stručne i znanstvene radove (list 41 do 51, 55 do 60,136 do 144, 153 do 159 spisa),

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno čl. 8. i čl. 219. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

6. Uvidom u Policu osiguranja broj [broj police osiguranja] uz privitak (list 63 do 65 spisa) i Uvjete za osiguranje od izvanugovorne (javne) odgovornosti I tuženika Croatia osiguranje d.d. (list 66 do 80 spisa) utvrđeno je da je II tuženik Grad Zagreb kao ugovaratelj i osiguranik sklopio istu s I tuženikom Croatia osiguranje d.d. kao osigurateljem. Predmet osiguranja je javna odgovornost prema trećima i odgovornost prema djelatnicima, s time da osiguranje počinje dana 1. siječnja 2002 i traje do dana 31. prosinca 2017..

7. Nadalje uvidom u Uvjete osiguranja od izvanugovorne (javne) odgovornosti koji su sastavni dio police čl. 2. st. 2. određeno je da je osiguranjem pokrivena isključivo iznaugovorna (javna) odgovornost osiguranika, koja proizađe iz obavljanja njegove registrirane djelatnosti, vlasništva, posjedovanja ili određenog svojstva stvari, te pravnog odnosa.

8. Budući među strankama nije bilo sporno da je igralište na kojem je mldb. tužiteljica ozlijeđena u vlasništvu II tuženika Grada Zagreba, a osiguranjem je pod čl. 2. st. 2. Uvjeta osiguranja od izvanugovorne (javne) odgovornosti pokrivena iznugovorna (javna) odgovornost osiguranika koja proizlazi iz vlasništva nad stvari, prigovor II tuženika Grada Zagreba u cijelosti je neosnovan.

9. Obzirom na sporni nastanak štetnog događaja provedeno je očevid uz saslušanje svjedoka i zakonske zastupnice mldb. tužiteljice majke MČ. Ista u svom iskazu na očevidu navodi da je početkom travnja, misli 2. travnja 2017. izašla na igru sa djecom (blizanci), 5 godina, u park ispred zgrade koji je bio ograđen i bila je drugačija podloga, misli da je bio drugi tobogan, slične ili veće konstrukcije, bio je visok, viši od ovoga na dan očevida. Navodi da je dečko je bio na ljuljački i ljuljao se, a djevojčica je išla na tobogan i navodi da je stajala pola metra od tobogana. Dijete se najnormalnije išlo spustiti, međutim, kada se dočekalo na podlogu, nakon što je dobilo to ubrzanje, ona je odskočila od te podloge i uhvatila se za ruku. Mislila je da joj nije ništa i da će sve proći brzo, ali se ruka počela kočiti. Radila je opća medicina još uvijek, bilo je petnaest do 7, doktorica je rekla da se ide hitno u Klaićevu i u Klaićevoj je zadržana zbog hitnog operativnog zahvata. Nadalje navodi da je zdrobila lakat i rekli su da je to vrlo česta ozljeda na toboganu. Nakon liječenja ostalo je naruženje i zatraženo je drugo mišljenje, ali nisu htjeli više operirati. Navodi da je pružala i jednom i drugom djetetu tuđu pomoć i njegu. Navodi da se mldb. tužiteljica ozlijedila kad se spustila, dobila je ubrzanje na toboganu i dočekala se na način koji joj je zdrobio lakat, a sve zbog funkcije tobogana. Na očevidu svjedokinja pokazuje mjesto pada te se utvrđuje da je isto izmijenjeno u odnosu na izgled na dan štetnog događaja u smislu konstrukcije tobogana. Podloga je bila druge boje od ove koja je na dan očevida i nije ista. Ostala je ista ljuljačka, vrtuljak, ali konstrukcija tobogana je ista, samo je bio veći, ali i strmiji, bio je oštriji pad.

10. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz saslušanog svjedoka budući je iskaz iste suglasan sa ostalim izvedenim dokazima, a iskazivala je o činjenicama o kojima ima neposrednih saznanja. Također očevidom je utvrđeno da je mjesto štetnog događaja izmijenjeno u odnosu na izgled istoga na dan štetnog događaj u smislu konstrukcije tobogana, odnosno veličine istoga i strmine, kao i podloge u parku. Sukladno navedenom iz predmetnog iskaza proizlazi da mldb. tužiteljica ozlijeđena prilikom spuštanja niz tobogan u parku čiji je vlasnik II tuženik Grad Zagreb.

11. Nadalje Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZOO) ne sadrži definiciju opasne stvari već prepušta sudovima da u svakom konkretnom slučaju odluče hoće li neka određena stvar biti kvalificirana kao opasna. Pojam opasne stvari usko je vezan uz objektivnu odgovornost za štetu za čiji se nastanak ne traži krivnja već isključivo povećana opasnost stvari za okolinu. Nadalje šteta nastala u vezi s opasnom stvari smatra se da potječe od te stvari, i za nju odgovara njezin vlasnik. Budući da ZOO-a ne daje definiciju opasne stvari, konkretnije određenje tog pojma možemo pronaći u sudskoj praksi pa je tako u Odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, br. Rev 190/2007-2 od 27. ožujka 2007. istaknuto da su opasne stvari one „koje po svojoj namjeni, osobinama, položaju, mjestu i načinu uporabe ili na drugi način čine povećanu opasnost štete za okolinu, pa ih se mora nadgledati i upotrebljavati s povećanom pozornošću.“. Sukladno navedenom, tobogan postavljen u dječjem parku u vlasništvu II tuženika Grada Zagreba predstavlja povećanu opasnost od prouzrokovanja štete s obzirom na njegove određene karakteristike i nedostatke, kao što su oblik, zakrivljenost, visina, veličina, nagib i slično, te kao takav predstavlja opasnu stvar, pa se odgovornost II tuženika Grada Zagreba temelji na odredbi čl. 1063. i 1064. ZOO-a. Kako II tuženik Grad Zagreb u tijeku postupka izvođenja dokaza nije dokazao da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, niti da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, II tuženik Grad Zagreb kao vlasnik predmetnog tobogana isključivo je odgovoran za nastanak štetnog događaja sukladno čl. 1064. do 1067. ZOO-a, samim time neosnovan je prigovor isključive odnosno podijeljene odgovornosti koji ističe tuženik.

12. S obzirom na spornu visinu štete na navedenu okolnost provedeno medicinsko vještačenje po vještaku mr. sci. dr. Jošku Filipušiću, kirurgu. Iz nalaza i mišljenja vještaka mr. sci. dr. Joška Filipušića proizlazi da je mldb. tužiteljica u štetnome događaju dana 3. travnja 2017. zadobila prijelom lijeve nadlaktične kosti zbog čega je bilo potrebno učiniti repoziciju ulomaka kao i operativnu fiksaciju Kirschnerovim žicama, a liječenje je trajalo do 12. lipnja 2017.. Nadalje navodi da je mldb.tužiteljica trpila bolove jačeg intenziteta u trajanju od 4 dana, srednje jaki bolovi potrajali su 10 dana dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 6 tjedana. Povremeni manji bolovi javljaju se i danas i kao takovi ulaze u pojačane napore. Nadalje navodi da je mldb. tužiteljica pretrpila primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje. U toku daljeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 4 dana, srednji 5 dana i manji 6 dana. Kasni strah slabijeg intenziteta u trajanju od 4 tjedna bio je prisutan radi brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od doživljenog neugodnog iskustva i mogućih novih ozljeđivanja. Kod mldb. tužiteljice je došlo do privremenog smanjenja životne aktivnosti za 5% na 10 godina. S obzirom na životnu dob malodobne tužiteljice u kojoj se ona sada nalazi za očekivati je da će se kroz navedeni vremenski period, a uslijed rasta i razvoja koštanih struktura, sve posljedice opisane kod malodobne tužiteljice povući te da će se funkcionalni status lijevog lakta u potpunosti normalizirati. U suprotnom potrebno je nakon isteka vremenskog perioda od 10 godina provesti novo vještačenje. Nadalje navodi da dok se nalazila na kućnom liječenju bila joj je potrebna pomoć i njega druge osobe po 2 sata dnevno od 11. travnja do 25. travnja 2017. te od 26. travnja do 12. lipnja 2017. radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade, a osobito pojačane skrbi uzrokovane nesvakidašnjom situacijom u kojoj se je malodobna tužiteljica zatekla. Nadalje, prema kliničkom zapažanju vještaka zaostalo naruženje kod mldb. tužiteljice je srednjeg stupnja – zamjetan je uzdužni ožiljak duljine oko 5 cm u razini kože i nešto svjetliji od okolnog tkiva s vanjske strane lijevog lakta, a s radijalne strane zamjetna je velika izraslina koja u odnosu na zdravu desnu ruku predstavlja izrazito vidljivu asimetriju, a koja je najvjerojatnije posljedica pojačanog bujanja novostvorene kosti na mjestu prijeloma.

13. Radi usmenog očitovanja na prigovore tužitelja i II tuženika Grada Zagreba vještak je na ročištu dana 11. siječnja 2024. naveo da se radi o zaostalom naruženju mldb. tužiteljice srednjeg stupnja koje je precizno opisano i utvrđeno neposrednim pregledom tužiteljice od strane vještaka. Radi se o naruženju koje je ponekad uočljivo trećim osobama, a to je osobito u ljetnim mjesecima kada se nose kratki rukavi. Nadalje navodi da je procjenu trajanja i intenziteta bolova donio sukladno vrsti i težini ozljeda koju je mldb. tužiteljica u štetnom događaju zadobila, kao i prema načinu i duljini trajanja liječenja. Ovdje je potrebno napomenuti da se kod mldb. tužiteljice radilo o teškoj tjelesnoj ozljedi u obliku prijeloma koštanih struktura, a što je zbrinuto operativnim načinom u dva akta. Navedenu procjenu bolova iz svog nalaza i mišljenja smatra u potpunosti realnom i primjerenu svemu navedenom. Isto se odnosi i na procjenu straha. Što se tiče potrebom za tuđom pomoći ista je cijenjena u onom periodu u kojem mldb. tužiteljica nije bila sposobna na uobičajeni način funkcionirati u svakodnevnom životu uz napomenu da se radilo o malodobnoj osobi ženskog spola, koja je osim osnovnih svakodnevnih potrebna iz tih razloga zahtijevala pojačanu pažnju i skrb roditelja. Navedenu procjenu smatra u potpunosti odgovarajućom, uz jednu izmjenu da onako kao što je u svom nalazu i mišljenju procijenio, treba korigirati u dijelu u kojem je mldb. tužiteljica provela jedan dan na bolničkom liječenju, tako da bi procjena tuđe pomoći ispravno glasila kako slijedi "tuđa pomoć bila je potrebna po dva sata dnevno u razdoblju od 11.4. do 24.04.2017. i od 26.04. do 12.06.2017. godine". Što se procjene smanjenja životne aktivnosti tiče ista je cijenjena privremeno u omjeru od 5% na deset godina, a ne 5% trajno kao što to drugotuženik u svom podnesku sugerira. Navedeno je cijenjeno zbog zaostalog kliničkog statusa lijevog lakta u obliku ograničenja pokretljivosti, a kao što je u nalazu i mišljenju precizno u stupnjevima iskazano. Iz tih razloga mldb. tužiteljica nije u mogućnosti vršiti sve one radnje koje zahtijevaju punu pokretljivost lakta. Nadalje navodi da nije imao na uvidu zdravstveni karton tužiteljice, a s obzirom da je u pitanju bilo dijete koje je u trenutku nastanka štetnog događaja imalo 5 godina, onda je bilo za očekivati da u ranijem periodu nije imala nikakvih bolesti, degenerative ili nečeg sličnog što bi imalo utjecaja na njegovu procjenu smanjenja životne aktivnosti. Na poseban upit suda vezano za trajno smanjenje životne aktivnosti izjavljuje da je prema današnjem kliničkom statusu očekivano trajno smanjenje životne aktivnosti mldb. tužiteljice 2,5%.

14. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje navedenog liječnika vještaka, ocijenivši isti stručnim, sveobuhvatnim, uvjerljivim i objektivnim, temeljenim na priloženoj medicinskog dokumentaciji, uzimajući u obzir da je prigovore stranaka otklonio usmenim očitovanjem na raspravi dana 11. siječnja 2024., a stranke nisu predlagale provođenje novog vještačenja.

15. Mldb. tužiteljica nakon provedenog medicinskog vještačenja, prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu u podnesku od 29. travnja 2022 specificirala tužbeni zahtjev u odnosu na naknadu štete za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i za tuđu pomoć i njegu te tužbenim zahtjevom potražuje iznos od 6.107,90 EUR/46.020,00 kn (prvotno postavljenim tužbenim zahtjevom potražuje iznos od 5.839,80 EUR/44.000,00 kn), sa pripadajućim zateznim kamatama i troškovima parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama, a kojoj preinaci se II tuženik Grada Zagreb protivi.

16. Odredbom članka 190. stavka 1. ZPP, u svezi s odredbom članka 191. stavka 1. istog zakona, određeno je da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka. Kako je u konkretnom predmetu prethodi postupak zaključan dana 4. listopada 2021., što je vidljivo iz zapisnika koji prileži listovima 81 i 82 spisa, to mldb. tužiteljica ne bi mogla podneskom od 29. travnja 2022. preinačiti tužbeni zahtjev. Međutim odredbom članka 191. stavak 2. ZPP-a predviđena je iznimka takvog pravila prema kojoj bi se tužbeni zahtjev mogao preinačiti ukoliko bi tužitelj zahtijevao iz iste činjenične osnove drugu novčanu svotu zbog okolnosti nastalih nakon podnošenja tužbe, slijedom čega bi preinaka iznimno bila dopuštena ukoliko bi se nakon zaključenja prethodnog postupka ustanovilo postojanje činjenica koje opravdavaju takvu preinaku, a za koje stranke nisu mogle znati ranije bez svoje krivnje, primjerice da je vještak u nalazu i mišljenju ustanovio visinu potraživanja koja se nije mogla utvrditi temeljem same dokumentacije ili uz navedenu dokumentaciju, ali nikako bez stručnog znanja vještaka. I u takvoj situaciji preinaka ne bi automatizmom bila dopuštena već bi valjalo provesti test razmjernosti, odnosno korisnosti pravne norme o nedopuštanju objektivne preinake tužbe u javnom interesu, kako ne bi došlo do povrede 6. stavak 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10.). Kako je u konkretnom slučaju u odnosu na naknadno utvrđenu visinu predmetnog potraživanja, a koja je utvrđena provedenim vještačenjem stručne osobe, ovdje financijsko-knjigovodstvenog vještaka, došlo do takvog odstupanja, time su utvrđene nove činjenice gdje tužitelj preinaku nije mogao učiniti prije zaključenja prethodnog postupka, pa sud smatra kako je riječ o dopuštenoj iznimci koja bi bila opravdana po provedenom testu razmjernosti, slijedom čega je preinaka tužbenog zahtjeva dopuštena, a budući je evidentno kako stranka za točnu visinu predmetnog potraživanja nije mogla znati ranije bez svoje krivnje, odnosno vidljivo je kako je bilo potrebno provesti dokaz navedenim vještačenjem, sve budući sama stranka niti sud nemaju stručna znanja za isto, a kako to stoji u odredbi čl. 250. ZPP-a, čime je odlučeno da je preinaka tužbenog zahtjeva od 29. travnja 2022. dopuštena, te slijedom čega je sud i odlučivao o tako uređenom tužbenom zahtjevu te je odlučeno kao u izreci rješenja.

17. Pravni temelj za potraživanje mldb. tužiteljice za ovaj vid štete je povreda prava osobnosti kao neimovinska šteta, te imovinska šteta s osnova pružene tuđe pomoći i njege, sve sukladno čl. 1046. ZOO-a. Temeljem čl. 19. ZOO-a tužitelj ima pravo neposredno od tuženika zahtijevati isplatu pravične novčane naknade za naprijed opisanu i pretrpljenu neimovinsku štetu u skladu s kriterijima, mjerilima odnosno kvalifikatornim okolnostima propisanim čl. 1100. ZOO-a. U slučaju kumulacije više međusobno povezanih oblika povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, kao što je ovdje slučaj, sud će dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete.

18. Radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade za povredu pravo osobnosti bilo je potrebno procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao mldb. tužiteljici da je svaki od utuženih kriterija samostalan osnov za dosudu novčane satisfakcije zbog povreda prava osobnosti pri čemu je sud dužan voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom (čl. 1100. st. 2. ZOO-a).

19. Uzimajući u obzir rezultate provedenog medicinskog vještačenja po vještaku kirurgu te sukladno utvrđenjima vještaka proizlazi da su posljedice predmetnog štetnog događaja umanjile opću, životnu, kao i radnu sposobnost mldb. tužiteljice za 2,5 % i u tom obujmu postoji potreba za ulaganjem pojačanih napora u svakodnevnim aktivnostima mldb. tužiteljice. Prihvačajući nalaz i mišljenje vještaka u pogled trajnih posljedica, imajući u vidu trajni intenzitet duševnih boli zbog smanjenja opće, životne i radne sposobnosti mldb. tužiteljice u omjeru od 2,5 % u kojem će omjeru mldb. tužiteljica morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu te imajući u vidu dob tužitelja (rođena 2012. godine), za ovaj vid štete mldb. tužiteljici bi pripao iznos od 600,00 EUR. Sukladno utvrđenjima vještaka o trajanju i intenzitetu pretrpljenih fizičkih boli, a obzirom na utvrđeni intenzitet i trajanje bolova, te neugodnosti kojima je liječenje popraćeno, a imajući u vidu karakter ozljede (prijelom lijeve nadlaktične kosti) te dob mldb. tužiteljice (rođena 2012. godine), mldb. tužiteljici bi za navedeni vid štete pripao iznos od 1.530,00 EUR. Nadalje, obzirom na utvrđeni intenzitet i trajanje pretrpljenog straha uslijed same traume te adaptacije na nastalo stanje, a kasnije radi brige za stanje i zdravlje kao i za ishod liječenja te strah od doživljenog neugodnog iskustva i mogućih novih ozljeđivanja, mldb. tužiteljici bi za navedeni vid štete pripao iznos od 810,00 EUR. Nadalje, prema kliničkom zapažanju vještaka vezano uz zaostalo naruženje kod mldb. tužiteljice, a u koje je i sud izvršio uvid na ročištu dana 6. ožujka 2025., zaostalo naruženje kod mldb. tužiteljice je srednjeg stupnja uočljivo drugima samo ponekad (prilikom nošenja kratkih rukava)– zamjetan je uzdužni ožiljak duljine oko 5 cm u razini kože i nešto svjetliji od okolnog tkiva s vanjske strane lijevog lakta, a s radijalne strane zamjetna je velika izraslina koja u onosu na zdravu desnu ruku predstavlja izrazito vidljivu asimetriju. Obzirom na položaj i veličinu ožiljka te izrazito vidljivu asimetriju na ruci mldb. tužiteljice istoj bi za navedeni vid štete pripao iznos od 1.800,00 EUR.

20. Sukladno navedenom, sud utvrđuje da bi primjerena i pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti (neimovinsku štetu) iznosila ukupno 4.740,00 EUR.

21. U smislu odredbe čl. 1095. ZOO mldb. tužiteljici bi pripalo pravo i na naknadu za tuđu pomoć i njegu, koja joj je bila potrebna radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade, a osobito pojačane skrbi uzrokovane nesvakidašnjom situacijom u kojoj se je malodobna tužiteljica zatekla, a za koju nije plaćala cijenu satnice za obavljanje takve vrste posla, budući je bila dovoljna i nestručan pomoć, a istu joj je kako to proizlazi iz iskaza svjedoka pružala majka. Mldb. tužiteljici bi primjenom čl. 223. ZPP-a za cijenu jednog sata pružanja tuđe pomoći pripao iznos od 4,00 EUR. Imajući u vidu broj sati potrebne tuđe pomoći kako je to utvrdio liječnik vještak (124 sati x 4,00 EUR/sat = 496,00 EUR) za naknadu navedene štete mldb. tužiteljici bi, na temelju čl. 1095. ZOO-a pripao iznos od 496,00 EUR.

22. S obzirom na sve izloženo te da prema ocjeni ovog suda težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju pravo mldb. tužiteljici na pravičnu novčanu naknadu, to sud smatra da bi mldb. tužiteljici temeljem čl. 1100. st. 2. i čl. 1095.

ZOO-a pripao iznos od 5.236,00 EUR.

23. Slijedom navedenog sud nalazi utvrđenom obvezu I tuženika Croatia osiguranje d.d. i II tuženika Grada Zagreba solidarno isplatiti mldb. tužiteljici iznos od 5.236,00 EUR na ime naknade štete, dok je preostali dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 871,90 EUR zajedno sa zateznom kamatom odbijen kao prekomjerno postavljen, a sve kao u točkama I i II izreke presude.

24. Mldb. tužiteljica na navedeni iznos dosuđene naknade štete ima pravo na zateznu kamatu temeljem odredbe čl. 1086. ZOO-a od trenutka nastanka štete, odnosno 3. travnja 2017. budući je tada dospjela i tražbina mldb. tužiteljice. Budući mldb. tužiteljica zateznu kamatu potražuje od kasnijeg dana, odnosno od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 7. travnja 2020., sukladno čl. 2. ZPP-a takav zahtjev joj je usvojen. Visina stope zateznih kamata određena je temeljem odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a.

25. Odlučujući o prigovoru zastare, sud je polazio od odredbe čl. 230. st. 1. ZOO-a koja propisuje trogodišnji zastarni rok za tražbine naknade štete koji se računa otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. Budući je utvrđeno da je liječenje mldb. tužiteljice završeno 12. lipnja 2017., a kako to proizlazi iz liječničke dokumentacije u spisi i nalaza i mišljenja vještak mr. sc. dr. Joška Filipušića dok je tužba podnesena 6. travnja 2020.. Budući da od trenutka kad je mldb. tužiteljica doznala za štetu i za osobu koja je štetu učinila, do podnošenja tužbe nije protekao zakonski rok od tri godine, to je evidentno da je predmetno potraživanje utuženo unutar propisanog trogodišnjeg zastarnog roka, te se prigovor zastare ukazuje u cijelosti neosnovanim.

26. Slijedom navedeno odlučeno je kao pod točkom I i II izreke presude.

27. Odluka o trošku je donesena temeljem čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a, sukladno vrijednosti predmeta spora u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12., 103/14., 118/18., 107/15., 37/22. i 138/23., u daljnjem tekstu: Tarifa). Mldb. tužiteljica je 100% uspjela u pogledu osnove tužbenog zahtjeva, dok je u pogledu visine uspjela u omjeru od 86 %. Stoga je ukupan omjer uspješnosti mldb. tužiteljice 93 %, dok je omjer uspješnosti tuženika 7 %. Nakon obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici (na način da se od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzme postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela) utvrđen je uspjeh mldb. tužiteljice u omjeru od 86 %. Troškovi koji su mldb. tužiteljici bili potrebni za svrhovito vođenje postupka odnose se na sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 100 bodova (Tbr. 28.), tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7 t. 1.), podneska od 8. siječnja 2021., 8. lipnja 20021., 29. travnja 2022. i 31. svibnja 2022. u iznosu od 100 bodova za svako (Tbr. 8. t. 1.), zastupanja na ročištima održanim 4. listopada 2021., 10. lipnja 2022., 11. siječnja 2024., 6. ožujka 2025. i 10. studenog 2025. u iznosu od po 100 bodova za svako (Tbr. 9 t. 1.), zastupanja na ročištima održanim 8. ožujka 2021., 11. lipnja 2021. i 9. rujna 2024. u iznosu od po 25 bodova za svako (Tbr. 9 t. 5.), te za nazočnost očevidu 21. siječnja 2022. u iznosu od 100 bodova (Tbr. 9. t. 7.), uvećano za 25 % na ime PDV-a (Tbr. 46. Tarife) odnosno ukupno 3.187,50 EUR. Mldb. tužiteljici kao potrebni za vođenje parnice sukladno čl. 155. st. 1. ZPP-a nisu priznati troškovi sastava podneska od 17. studenog 2021., 11. ožujka 2022., 10. lipnja 2022., 18. listopada 2023. i 9. svibnja 2024. Obzirom na priznati omjer uspješnosti od 86 % mldb. tužiteljici pripada pravo na naknadu troška u iznosu od 2.741,25 EUR. Priznatom trošku treba dodati plaćeni trošak vještačenja u iznosu od 199,08 EUR i trošak sudske komisije za očevid u iznosu od 40,20 EUR, pa ukupno priznati trošak mldb. tužiteljice iznosi 2.980,53 EUR. Odluka o zateznoj kamati na trošak temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a i čl. 151. st. 3. ZPP-a te je na dosuđeni trošak parničnog postupka zatezna kamata dosuđena od donošenja presude do isplate. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude pod točkom III..

U Zagrebu, 9. prosinca 2025.

Sudac:

Ana Ćurković Dražić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od petnaest dana od dana dostave presude i rješenja.

Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužitelju

2. tuženiku