Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1584/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Štefici Bukvić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Čistoća Duga Resa d.o.o., OIB:22543506354, Kolodvorska 1, Duga Resa, kojeg zastupa punomoćnik Davor Bartolac, odvjetnik iz Karlovca, protiv tuženice IM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Krešimir Papac, odvjetnik iz Koprivnice, radi isplate, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženice protiv presude Općinski sud u Koprivnici, poslovni broj Povrv-86/2024-28 od 6. svibnja 2025., 9. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Žalbe tužitelja i tuženice odbijaju se kao neosnovane te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Koprivnici, poslovni broj Povrv-86/2024-28 od 6. svibnja 2025. u pobijanim točkama I., II. izreke i u odluci o troškovima postupka iz točke IV. izreke.

II. Zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka odbija se kao neosnovan.

III. Zahtjev tuženice za naknadu troškova žalbenog postupka odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Platni nalog iz rješenja o ovrsi javnog bilježnika Ankice Šimčić iz Đurđevca poslovni broj UPP/OS-Ovrv-532/2024 (sudski predmet Ovrv-3197/2024) od 6. kolovoza 2024. održava se na snazi u dijelu u kojem je tuženici IM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naloženo da tužitelju Čistoća Duga Resa d.o.o., [adresa], OIB: 22543506354 isplati iznos od 69,00 (šezdesetdeveteura) uvećan za zatezne kamate koje teku od 1. veljače 2024. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 8 dana.

II. Platni nalog iz rješenja o ovrsi javnog bilježnika Ankice Šimčić iz Đurđevca poslovni broj UPP/OS-Ovrv-532/2024 (sudski predmet Ovrv-3197/2024) od 6. kolovoza 2024. ukida se u dijelu u kojem je tuženici IM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naloženo da tužitelju Čistoća Duga Resa d.o.o., [adresa], OIB: 22543506354, isplati iznos od 23,00 eura (dvadesettrieura) uvećano za zateznu kamatu koja na navedeni iznos teče od 1. veljače 2024. do isplate, te se u tom dijelu tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

III. Platni nalog iz rješenja o ovrsi javnog bilježnika Ankice Šimčić iz Đurđevca poslovni broj UPP/OS-Ovrv-532/2024 (sudski predmet Ovrv-3197/2024) od 6. kolovoza 2024. ukida se u dijelu u kojem je tuženici IM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naloženo da tužitelju Čistoća Duga Resa d.o.o., [adresa], OIB: 22543506354 naknadi troškove ovršnog postupka u Republika Hrvatska Općinski sud u Koprivnici [adresa] iznosu od 50,00 eura (pedeseteura) uvećano za zateznu kamatu koja na navedeni iznos teče od 6. kolovoza 2024. do isplate.

IV. Nalaže se tuženici IM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju Čistoća Duga Resa d.o.o., [adresa], OIB: 22543506354 naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 94,13 eura (devedesetčetirieura i trinaestcenta), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 6. svibnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 8 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka kao i cjelokupni zahtjev tužene za naknadom troškova parničnog postupka, odbija kao neosnovan.

2. Navedenu presudu, pravovremenom žalbom, pobija tužitelj zbog žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08 - ispr., 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se žalba uvaži, presuda suda prvog stupnja preinači na način da se održi na snazi platni nalog, sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Ankice Šimić iz Đurđevca, posl. br. UPP/OS-Ovrv-532/2024 (sudski predmet: Ovrv-3197/2024) od dana 6. kolovoza 2024. u dijelu u kojem je tuženici naloženo da tužitelju isplati novčani iznos od 92,00 EUR-a s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 1. veljače 2024. do isplate, te da naloži tuženici da naknadi tužitelju sve troškove ovršnog i parničnog postupka, odnosno ukine i predmet vrati istom sudu prvog stupnja na ponovan postupak. Traži trošak sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

2.1. Iz sadržaja žalbe proizlazi da navedenu presudu tužitelj pobija u točki II. izreke i u odluci o troškovima postupka iz točke IV. izreke.

3. Navedenu presudu u točki I. izreke i u odluci o troškovima postupka pod točkom IV. izreke, pravovremenom žalbom, pobija tuženica zbog žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. ZPP-a. Predlaže da se presuda u pobijanom dijelu preinači na način da se ukine platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Ankice Šimić, iz Đurđevca, posl. br. UPP/OS-Ovrv-532/2024 (sudski predmet: Ovrv-3197/2024) od 6. kolovoza 2024. u dijelu kako je to navedeno u točki I. izreke presude te da u tom dijelu tužbeni zahtjev u cijelosti odbije kao neosnovan i da se ukine rješenje o trošku iz točke IV. izreke presude uz dosudu tuženici zatraženog parničnog troška u cijelosti, podredno da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak pred drugim sucem. Traži trošak sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

5. Žalba tužitelja, kao i žalba tuženice, nisu osnovane.

6. Ispitujući presudu u pobijanom dijelu, postupak koji je prethodio, kao i žalbene navode tužitelja i tuženice, ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6.1. Nije počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju neosnovano u žalbama ukazuju tužitelj i tuženica jer je presuda jasna, neproturječna i može se ispitati.

7. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 92,00 EUR-a na ime cijene obvezne minimalne javne usluge odvoza miješanog kućnog komunalnog otpada, u razdoblju od mjeseca svibnja do zaključno mjeseca prosinca 2023., vezano za nekretninu u suvlasništvu tuženice koja se nalazi na adresi [adresa].

8. U žalbi kao i tijekom postupka tuženica ističe da tužitelj od nje ne može potraživati cijenu obvezne minimalne javne usluge jer joj je u utuženom razdoblju uskraćeno pružanje javne usluge preuzimanja miješanog komunalnog otpada na njezinom obračunskom mjestu.

9. Odredbom čl. 13. Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Duge Rese ("Službeni glasnik" Duge Rese 10/2022; u daljnjem tekstu: Odluka) je propisano da se sakupljanje komunalnog otpada na adresi obračunskog mjesta korisnika javne usluge obavlja u odgovarajućim spremnicima koji u pravilu moraju biti smješteni na zemljištu, odnosno unutar nekretnine korisnika javne usluge (st. 1.), pri čemu se primopredaja otpada u pravilu obavlja na javnoj površini ispred nekretnine korisnika javne usluge, osim ako korisnik javne usluge nije ovlastio davatelja javne usluge za ulazak na zemljište odnosno u nekretninu korisnika javne usluge i to mu omogućio.

9.1. Tužitelj je javnu uslugu sakupljanja mješovitog komunalnog otpada organizirao na način da ga je redovito prema rasporedu odvozio sa parkirališta restorana "[adresa] koje se nalazi prije šljunčanog put koji je u privatnom vlasništvu i uz koji se na udaljenosti stotinjak metara (100 m do 150 m) nalazi nekretnina u suvlasništvu tuženice, a što nije protivno odredbi čl. 13. Odluke. Miješani komunalni otpad tužitelj nije preuzimao na samoj nekretnini tuženice ili ispred nje, već ga je preuzimao i odvozio sa navedenog parkiralištu restorana "[obrt] [adresa] na koje parkiralište su vlasnici ostalih nekretnina koje se nalaze iza tog restorana gurali svoje spremnike kako bi djelatnici tužitelja preuzeli njihov otpad. Spremnik koji je preuzela u posjed od prijašnje vlasnice od koje je kupila nekretninu tuženica nije željela gurati do parkirališta i na taj način koristiti uslugu odvoza komunalnog otpada, a kako je navela i da spremnik nije imao tko vratiti jer ona i članovi njezine obitelji borave u vikendici tijekom vikenda, a ne ponedjeljkom kada se mješoviti komunalni otpad odvozi.

9.2. Nije odlučno što parkiralište navedenog restorana nije javna površina (kako navodi tuženica) jer je očito vlasnik restorana dopustio tužitelju da na tom mjestu preuzima komunalni otpad od vlasnika nekretnina koje se nalaze uz šljunčani put iza restorana, a što proizlazi iz činjenice da je upravo na tom mjestu tužitelj redovito prema rasporedu preuzimao i odvozio mješoviti komunalni otpad vlasnika nekretnina koje se nalaze iza nekretnine u suvlasništvu tuženice. Osim toga iz dokaza koje je sud prvog stupnja proveo ne proizlazi da je tužitelj imao ovlaštenje vlasnika šljunčanog puta da se njegovi kamioni provoze tim putem.

10. Prema odredbi čl. 75. st. 1. i st. 2. ZOGO-a cijena javne usluge sakupljanja komunalnog otpada plaća se radi pokrića troškova pružanja javne usluge, (st. 1.). Strukturu cijene javne usluge čini: 1. cijena za količinu predanog miješanog komunalnog otpada i 2. cijena obvezne minimalne javne usluge, (st. 2.). Obvezna minimalna javna usluga je iznos koji se osigurava radi ekonomski održivog poslovanja te sigurnosti, redovitosti i kvalitete pružanja javne usluge, kako bi sustav sakupljanja komunalnog otpada mogao ispuniti svoju svrhu, čl. 76. st. 1. ZOGO-a.

11. Cijenu obvezne minimalne usluge potrebno je osigurati kako bi se sustav učinkovitog gospodarenja otpadom uopće mogao uspostaviti i održati, odnosno kako bi sustav pružanja javne usluge prikupljanja komunalnog otpada uopće mogao kvalitetno i sigurno funkcionirati, a s obzirom na sve troškove koje takva javna usluga iziskuje, kao i sva potrebna materijalna sredstva (koja uključuju radnike, spremnike, kamione i drugu opremu).

11.1. Kako proizlazi iz utvrđenja suda prvog stupnja otpad koji proizvodi tuženica odlaže u kontejneru u mjestu [adresa], dakle koristi sustav sakupljanja komunalnog otpada koji se financira iz cijene minimalne javne usluge, neovisno o tome što otpad ne predaje na svom obračunskom mjernom mjestu.

11.2. Stoga tuženica koja s tužiteljem ima sklopljen Ugovor o korištenju javne usluge skupljanja mješovitog komunalnog otpada jer je preuzela posjed spremnika za primopredaju komunalnog otpada sa bar kodom od ranije vlasnice te nekretnine i koja je obavijestila tužitelja o promjeni vlasnika nekretnine na adresi [adresa], sa ciljem prijenosa režija na sebe, (čl. 78. st. 1. ZOGO-a), iako ne koristi javnu uslugu odvoza komunalnog otpada sa parkiralištu restorana "[obrt]", je dužna plaćati cijenu obvezne minimalne usluge, neovisno o količini predanog otpada, kako je to pravilno sud prvog stupnja zaključio.

12. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, pravilno je sud prvog stupnja primjenom odredbi čl. 215. st. 1. i 232. st. 1. toč. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine"br. 35/05, 41/08, 125/15, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23; u daljnjem tekstu ZOO), zaključio da je zahtjev tužitelja za isplatu naknade za mjesec svibanj i lipanj 2023. u zastari jer se za ta dva mjeseca zastarni rok računa od 1. srpnja 2023. dok je prijedlog za ovrhu podnesen 11. srpnja 2024. dakle nakon proteka zakonom određenog zastarnog roka od jedne godine.

12.1. Naime sukladno odredbi čl. 10. tužiteljevih Općih uvjeta ugovora o korištenju javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, za kategoriju korisnika kućanstva tužitelj svakih šest mjeseci radi obračun stvarno predane količine miješanog komunalnog otpada te korisniku izdaje račun za pruženu javnu uslugu u koju je uključena cijena obvezne minimalne javne usluge i naknada za predanu količinu miješanog komunalnog otpada. Stoga prema računima za šestomjesečni period tužitelj ima pravo zahtijevati isplatu naknade za javnu uslugu pruženu u prvih šest mjeseci kalendarske godine nakon proteka tog razdoblja (dakle od 1. srpnja), a za javnu uslugu pruženu u drugih šest mjeseci kalendarske godine nakon proteka tog razdoblja (dakle od 1. siječnja iduće godine)

12.2. Na početak tijeka zastare ne utječe činjenica da se Cjenik javne usluge prikupljanja mješovitog komunalnog otpada primjenjuje od 1. svibnja 2023.

13. Kako žalbeni navodi tužitelja i tuženice ne utječu na pravilnost i zakonitost presude u pobijanom dijelu, na temelj odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a, valjalo je žalbu tužitelja, kao i žalbu tuženice, odbiti kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stupnja u pobijanim točkama I. i II. izreke kako je navedeno u točki I. izreke ove presude.

14. Pravilno je sud prvog stupnja prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a odredio omjer uspjeha tužitelja u sporu jer je tužitelj u odnosu na osnovu uspio sa 75%, u odnosu na visi 75%, odnosno sveukupno uspio je sa 75% (150%:2), a tuženica sa 25%. Kada se od 75% odbije 25% dobije se 50% uspjeha tužitelja u sporu. Stoga nisu osnovani žalbeni navodi tužitelja da nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi pa da je prema odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a tuženica dužna naknaditi troškove postupka u cijelosti.

14.1. Budući je tužitelj u sporu uspio u navedenom postotku tuženica neosnovano osporava odluku o troškovima postupka iz točke IV. izreke presude suda prvog stupnja.

14.2. Prema navedenom valjalo je i odluku o troškovima postupka iz točke IV. izreke presude suda prvog stupnja potvrditi.

15. Na temelju odredbe čl. 166. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u točki II. izreke ove presude jer tužitelj nije uspio sa žalbom.

16. Na temelju odredbe čl. 166. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u točki III. izreke ove presude jer tuženica nije uspjela sa žalbom.

17. U nepobijanoj točki III. izreke presuda suda prvog stupnja ostaje neizmijenjena.

Osijek, 9. prosinca 2025.

Sutkinja

Štefica Bukvić