REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Slavonskom Brodu

Trg pobjede 13

35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Pn-109/2021-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu po sucu Marini Vučetić u pravnoj stvari tužitelja ĐR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Željku Mendešu, odvjetniku iz Slavonskog Broda, protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje, Garancijski fond, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 11. studenog 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika Mirka Jelića, odvjetnika iz Slavonskog Broda i rasprave održane 9. prosinca 2025. na kojoj je objavljena odluka, istog dana

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje, Garancijski fond, Martićeva br. 71, Zagreb, tužitelju ĐR iz [adresa], isplatiti na ime naknade imovinske štete iznos od 9.514,68 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 1. siječnja 2008. pa do 31. srpnja 2015. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, a koja teče na pojedinačne mjesečne iznose kako slijedi:

- na iznos od 679,62 eura od 1. studenog 2012. do isplate,

- na iznos od 679,62 eura od 1. prosinca 2012. do isplate,

- na iznos od 679,62 eura od 1. siječnja 2013. do isplate,

- na iznos od 679,62 eura od 1. veljače 2013. do isplate,

- na iznos od 679,62 eura od 1. ožujka 2013. do isplate,

- na iznos od 679,62 eura od 1. travnja 2013. do isplate,

- na iznos od 679,62 eura od 1. svibnja 2013. do isplate,

- na iznos od 679,62 eura od 1. lipnja 2013. do isplate,

- na iznos od 679,62 eura od 1. srpnja 2013. do isplate,

- na iznos od 679,62 eura od 1. kolovoza 2013. do isplate,

- na iznos od 679,62 eura od 1. rujna 2013. do isplate,

- na iznos od 679,62 eura od 1. listopada 2013. do isplate,

- na iznos od 679,62 eura od 1. studenog 2013. do isplate,

- na iznos od 679,62 eura od 1. prosinca 2013. do isplate,

a sve u roku od petnaest dana.

II. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje, Garancijski fond, Martićeva br. 71, Zagreb, tužitelju ĐR iz [adresa], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 6.922,52 eura sa zateznom kamatom koja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena koja teče od 9. prosinca 2025. do isplate i to u roku od petnaest dana.

III. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadu troškova postupka u iznosu od 160,00 eura kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete.

1.1. U tužbi navodi da se 19. listopada 2012. na kolniku državne ceste broj 525 kod mjesta [adresa] dogodila prometna nesreća u kojoj je oštećen traktor reg. oznake [registarska oznaka], vlasništvo tužitelja. Prometnu nesreću skrivio je MR iz [adresa] upravljajući osobnim automobilom. Osobni automobil u vrijeme prometne nesreće nije bio registriran i nije bio osiguran od automobilske odgovornosti. Zbog oštećenja koja su nastala na traktoru tužitelja, tužitelj nije mogao koristiti isti počevši od dana kada se dogodila prometna nesreća pa do kraja mjeseca studenog 2013. Naime, tuženik je tužitelju isplatio dio imovinske štete na traktoru 15. studenog 2013. Uslijed navedenog tužitelj je pretrpio imovinsku štetu u vidu izgubljene zarade. Tužitelj je od tuženika odštetnim zahtjevom od 5. prosinca 2014. zatražio isplatu naknade imovinske štete s kriterija izgubljene zarade. Na odštetni zahtjev tuženik se nije očitovao prijedlogom nagodbe. S obzirom da je prometna nesreća izazvana osobnim automobil,om koji nije bio registriran i osiguran od automobilske odgovornosti, tuženik je u obvezi obeštetiti tužitelja. Stoga tužitelj predlaže sudu usvojiti tužbeni zahtjev.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju tuženika. U odnosu na postojanje odgovornosti tuženika za naknadu štete, ističe prigovor podijeljene odgovornosti u omjeru od 20% s kojim omjerom su stranke zaključile i izvansudsku nagodbu u odnosu na neimovinsku štetu. Osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva kao i tijek zateznih kamata na utuženi iznos.

3. Ovaj sud je 18. siječnja 2019. donio presudu broj Pn-447/2015-37 kojom je djelomično usvojio tužbeni zahtjev (str. 124 do 134 spisa) i naložio tuženiku da isplati tužitelju iznos od 8.361,53 eura / 63.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 18. siječnja 2019. do isplate, obvezao tuženika na naknadu troškova postupka i odbijen je zahtjev tužitelja za isplatom zakonske zatezne kamate počev od 1.11.2012.g. do 18.1.2019.g., kao neosnovan.

4. Presuda ovog suda je ukinuta presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi broj Gž-420/2019-2 od 7. travnja 2021. (str. 157 do 161 spisa).

4.1. U skladu sa naputkom iz odluke Županijskog suda:

" Visinu štete na ime izgubljene zarade prvostupanjski sud je utvrdio na temelju nalaza i mišljenja vještakinje poljoprivredne struke Vere Novaković i vještaka za financije i računovodstvo mr.sc. Filipa Tolića, koji su u skladu s rješenjima prvostupanjskog suda utvrdili visinu štete za cjelokupno utuženo razdoblje od 19. listopada 2012. pa do kraja studenog 2013. Međutim, odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud nije imao u vidu da iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da tužitelj u spornom razdoblju (13 mjeseci) nije vodio računa o tome da šteta bude što manja (npr. najam ili kupnja drugog traktora), osobito kada je odmah nakon štetnog događaja imao saznanja da je na traktoru nastala totalna šteta i da je popravak istog ekonomski neisplativ. Po shvaćanju ovog suda nije opravdano da tužitelj traži iznos štete koji je višestruko veći od totalne štete na traktoru, a da pri tome nije poduzeo ništa da šteta u konačnici bude što manja. Prvostupanjski sud je, također, zbog pogrešnog pravnog pristupa propustio utvrditi razdoblje u kojem je tužitelj realno mogao nabaviti drugi sličan traktor, bilo na način da je takav traktor unajmio ili kupio u svrhu obavljanja poslova kojima se bavio prije štetnog događaja i ostvarivanja zarade. Prvostupanjski sud je, nadalje, pogrešno primijeni materijalno pravo kada je na dosuđeni iznos glavnice dosudio zatezne kamate tekuće od dana presuđenja pozivajući se na odredbu članka 1089. stavka 2. ZOO-a, budući se u konkretnom slučaju radi o imovinskoj šteti na ime izgubljene zarade koja je tužitelju nastala prema navodima iz tužbe u razdoblju od 19. listopada 2012. pa do kraja studenog 2013., za koju štetu je tužitelj podnio tuženiku odštetni zahtjev dana 5. prosinca 2014., a na koji zahtjev se tuženik nije očitovao, tako da tužitelj u konkretnom slučaju po ocjeni ovog suda ima pravo na zateznu kamatu na glavnični iznos od dana podnošenja odštetnog zahtjeva."

5. Na ročištu održanom kod ovog suda 3. listopada 2025. tužitelj je naveo da potražuje naknadu štete u iznosu od 9.514,73 eura odnosno mjesečno iznos od 679,62 eura i da je doprinos tužitelja od 20% je uobziren, tuženik je naveo da se protivi preinaci tužbe i tuženik je istakao prigovor zastare na preinačenu tužbu i smatra da zatezne kamate mogu teći tek od dana kada je preinaka izvršena.

6. Tužitelj je u podnesku od 18. listopada 2025. naveo da je tijekom postupka utvrđeno da tužitelj trpi imovinsku štetu u iznosu od 11.893,42 eura. Budući da je među parničnim stranka učinjen nesporni doprinos tužitelja nastanku štetnog događaju u iznos od 20 % razlika imovinske štete koju trpi tužitelj i čiju isplatu zahtijeva glasi na ukupan iznos od 9.514,68 eura odnosno na iznos od 679,62 eura mjesečno i tužitelj potražuje zateznu kamatu.

7. Sud je dozvolio preinaku tužbe na temelju čl. 190 i 191 Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje

-ZPP-a) jer je isto svrsishodno za konačno rješenje odnose među strankama.

7.1. U skladu sa zaključkom s druge sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 27. svibnja 2024. „U slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (članak 190. i 191. ZPP), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva.

7.2. U svezi navedenog nije osnovan prigovor zastare tuženika, a odluka VS RH Rev -50/2022-2, od 24. siječnja 2023. po kojoj je tuženik je u obvezi platiti zakonske zatezne kamate na preinačeni dio tužbenog zahtjeva od trenutka kada je isti postavljen jer on ne može biti u zakašnjenju u odnosu na razdoblje prije nego je uopće postavljen preinačeni dio tužbenog zahtjeva je prije navedene sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 27. svibnja 2024. čiji stav je na temelju čl. 40.st.2. Zakona o sudovima obvezujući za sve.

8. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zapisnik očevidu iz kojeg je vidljivo da je isti sastavljen 19. listopada 2012. u postaji prometne policije Slavonski b rod povodom prometne nesreće koja se je dogodila istog dana u 19,40 sati na kolniku državne ceste kod mjesta [adresa] u kojoj je sudjelovao i tužitelj ĐR koji je upravljao traktorom registarske oznake [registarska oznaka] s priključenom poluprikolicom mrke "Samogradnja" (tzv. "labudica za drva"). Traktor je proizveden 2006, a na istom je isteklo važenje prometne dozvole sa danom 18.srpnja 2012. na traktoru su nastala oštećena a na poluprikolici nije nastala materijalna šteta (str. 5 do 10 spisa). Uvidom u izvansudsku nagodbu od 24. prosinca 2013. je vidljivo da je ista zaključena između tužitelja i tuženika radi naknade neimovinske i imovinska štete, zbog pretrpljenih ozljeda i stranke su suglasno utvrdile doprinos oštećenika nastanku štetnih posljedica zbog voženje u alkoholiziranom stanu u omjeru od 20% (str.16 spisa). Uvidom u Izvansudsku nagodbu od 14. siječnja 2013. je vidljivo daje ista u svezi istog štetnog događaja sklopljena između ZR i BR te Croatia osiguranja kao osiguranika u kojoj je utvrđen kao nesporan doprinos oštećenika vlastitoj šteti od 30% (str. 36 spisa) radi totalne štete na vozilu reg. ozn. [registarska oznaka]. Uvidom u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] je vidljivo da su upisani kao suvlasnici 27.veljače 2018. bili ĐR SR i Đ CR (str. 68 spisa) u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] su upisani kao suvlasnici ĐR ŠR i Đ CR (str. 73 spisa), uvidom u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] je vidljivo da je upisan kao samovlasnik JR (str. 74 spisa), zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] je vidljivo da je upisan kao suvlasnik JR sa TR (str. 75 spisa) u posjedovni list broj 166 k. o. [katastarska općina] je vidljivo da je upisan kao samovlasnik JR (str. 76 spisa) a iz Zapisnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta je vidljivo da ĐR upisan u UPG (str. 77 do 79 spisa). Saslušan je tužitelj kao stranka u svrhu dokazivanja i svjedoci ČR, KR, FR, PR, LR, IR, NR, ŽR, ĆR, GR, ER, AR, HR, UR, DR, OR, VR RR, ĐP, MP, ZP, BP, SP, CP i SR su dali svoje iskaze. Provedeno je poljoprivredno vještačenje po vještaku Vera Novaković iz Slavonskog Broda i financijsko vještačenje po vještaku Filip Tolić.

8.1. Iz iskaza tužitelja utvrđeno je da prometna nesreća dogodila na početku sela [adresa]. Kretao se traktorom marke Zetor iz smjera Broda prema Požegi, to je bila noć, cesta je bila suha. Na ravnom dijelu ceste MR je nailazio iz suprotnog smjera iz Požege prema Brodu, prešao na suprotan trak i udario ga. Misli da je tamo ograničenje brzine bilo 50 km/h. Kretao brzinom od 20 km/h, imao je iza sebe prikolicu za drva voziti. MR je udario svojim lijevim dijelom u njegov prednji lijevi dio i otepao mu je osovinu, prednji dio, sve pokidao, traktor se raspao, ne može se popraviti. Taj traktor je bio star 6 godina. Nadalje tužitelj navodi da je imao alkohola u krvi, oko 1 promil. Traktor je bio neregistriran, traktor je bio osvijetljen, imao je svjetla i dolje i gore naprijed. Imao je obrt [obrt] i bavio se izradom drva, prijevozom i prodajom drva. Obrt je otvorio 2004.g. a zatvorio 2015.g. u 2.mjesecu. Kako mu je uništen traktor i nema čime raditi morao je zatvoriti taj obrt. S njim živi supruga koja nema primanja tako da je taj obrt bio jedini izvor prihoda i nešto malo zemlje što radi. Mogao je zaraditi prosječno 6-7.000,00 kn, to je neto iznos, onaj iznos koji dobije na ruke. Radio je za ljude iz Sibinja, Andrijevaca, Požege, Pleternice, Brodskog Stupnika. Obrt nije radio kada je padala kiša, a inače su radili od ponedjeljka do subote, dnevno bi radio 10 sati. Vozi je i dovozio drva, vršio je obaranje stabala i rezanje drva budući da ima motornu pilu. S traktorom je drugima orao, sijao, brao kukuruz uz naknadu. U tom obrtu je imao dva čovjeka zaposlena. Njima je također plaćao. Iznos od 6-7.000,00 kn je iznos koji mu čisto ostajao nakon što bi isplatio radnike i troškove za rad. Traktor mu je osnovno sredstvo za rad, bez njega nije mogao ništa raditi. Ima u vlasništvu 10 jutara zemlje, to je obrađivao svojim traktorom, a sada mora plaćati drugima. Godišnje plati 18-20.000,00 kn naknade za to što mu netko drugi radi sa svojim traktorom. Kada je imao traktor radio je usluge oranja, tanjuranja i berbe kukuruza. Za to je još ostvarivao dodatnu naknadu tako da bi ukupno zaradio oko 15.000,00 kn. Kupcima je izdavao potvrde kada bi napravio uslugu. Imao je i popratnice kada vozi drva, bez toga se ne mogu voziti drva. U posljednje četiri godine nije bio zaposlen nigdje drugdje.

8.2. Iz iskaza svjedoka ČR je utvrđeno da se sjeća kada se dogodila ta nesreća vozio se u kabini s tužiteljem, traktor je pukao po pola, došla je policija i hitna. Ne zna da li je taj traktor bio registriran. Radio je kod BR u njegovom obrtu na rezanju drva, išao je i orati dok je obrađivao svoju zemlju. Za taj posao dobivao je 150,00 kn na dan. ĐR mu je pričao da zaradi 5-6.000,00 kn mjesečno, on obrađuje 10 jutara svoje zemlje. Misli da je cijena oranja, tanjuranja 500,00 kn po jutru, ĐR je inače vršio usluge oranja i tanjuranja drugim ljudima u selu. Bez traktora ne bi mogli raditi sve te poslove.

8.3. Iz iskaza svjedoka KR je utvrđeno da je BR pomagao u obrađivanju u šumi, ali ne za novac. Tužitelj se bavio s šumom, poljoprivredom, radio je uslužne djelatnosti. Nije mu poznato koliko je ĐR zarađivao kroz taj svoj posao. Bez traktora se nije moglo ništa raditi, on je bio osnovno sredstvo za rad. ĐR je radio od jutra do mraka na tim poslovima. Od toga je živio. ĐR obrađuje 10-15 jutara svoje zemlje. On je inače vršio usluge tanjuranja, oranja, žetve po selu. Koliko zna oranje, tanjuranje je bilo oko 100 DEM, a sada je to oko 450,00 kn po jutru zemlje.

8.4. Iz iskaza svjedoka PR je utvrđeno da je radio kod ĐR, radio je motorkom, rušio drva, pravio drva, metražu, izvlačio klade, vozio drva, orao, tanjurao. ĐR mu je plaćao 150,00 kn dnevnicu. ĐR ima svoje zemlje, ne zna koliko, a sada nakon što nema traktor on mu pomaže prijateljski.

8.5. Iz iskaza svjedoka FR je utvrđeno da se tužitelj bavio šumom i zemljom i od toga je živio. Tužitelj je pružao usluge, radio je što je trebalo s tim traktorom, a suprug je to odrađivao u šumi.

8.6. Iz iskaza svjedoka LR je utvrđeno da je radio kod tužitelja u šumi, tužitelj je imao traktor, radio je zemlju i šumu sve dok se nije dogodila ta nesreća. Tužitelj mu je pomagao, orao i sijao, to je bilo prijateljski. Tužitelj se bavio uslugom dovoza i rezanja drva, motornom pilom, zna da tužitelj ima 10-tak jutara svoje zemlje, dok je imao traktor drugima je pomagao, a sada njemu pomažu, inače je i drugima dovozio drva i vršio usluge oranja. Oranje košta negdje 350-400 kn po jutru, žetva 500,00 kn po jutru, a jedan metar drva iznosi 230,00 kn.

8.7. Iz iskaza svjedoka IR je utvrđeno da tužitelja poznaje od kada je suprug išao kod njega povremeno raditi, dok je imao traktor suprug mu je pomagao u šumi, a sada kako nema traktor njezin suprug mu ore. Tužitelj ima oko 10 jutara zemlje. Njen suprug mu pruža uslugu oranja na prijateljskoj bazi.

8.8. Iz iskaza svjedoka NR je utvrđeno da je radio kod BR za kompenzaciju tako da mu je pomagao u rušenju i odvozu drva, a tužitelj bi njemu za uzvrat davao drva, npr.za godinu, dvije. To je bilo dok je tužitelj imao traktor, a od kada tužitelj nema traktor nema s čim raditi. Tužitelj je imao šumarski obrt i bavio se rušenjem i prodajom drva. Zna da je usluga po oranju 500,00 kn.

8.9. Iz iskaza svjedoka ŽR je utvrđeno da tužitelja zna jer mu je tužitelj vršio usluge oranja, ima 1,5 jutro zemlje. Tužitelj mu je za 1,5 jutro zemlje uzimao 500,00 kn za oranje. Također je jednom kupovao drva kod njega. Tužitelj je i drugima radio usluge oranja i baliranja.

8.10. Iz iskaza svjedoka ĆR je utvrđeno da tužitelja poznaje iz viđenja, a kupovao je kod njega drva. Tužitelj se bavio poljoprivredom i drvima. Tužitelj je dolazio u Upravu šuma Oriovac te je za to područje vršio uslugu dovoza i rezanja drva, isto tako radio je za Stupnik, Slatnik i Sibinj. Kupovao bi oko 10 metara drva, a jedan metar drva je koštao 240,00 kn. Tužitelj je vozio i drugima u susjedstvu.

8.11. Iz iskaza svjedoka GR je utvrđeno da tužitelja poznaje jer im je dovozio drva, a kako su sami znali raditi drva u šumi znali su ga viđati u šumi u Oriovcu, isto tako znali su kupovati svinje od njega. Znali su kupiti po 20 metara drva i plaćali su jedan metar 220-230,00 kn, viđala je da dovozi drva i drugim susjedima.

8.12. Iz iskaza svjedoka HR je utvrđeno da je susjed tužitelja. Zna da se tužitelj bavio šumom i poljoprivredom, između ostalog radio je uslugu prijevoza drva, njemu je također vršio uslugu prijevoza drva i naplaćivao 150,00 kn po turi. Tužitelj je najviše radio sa šumom, on je vršio dovoz i rezanje drva iz šume.

8.13. Iz iskaza svjedoka ŠP je utvrđeno da tužitelja poznaje iz viđenja i zna da se tužitelj bavio sa šumom i imao je neke zemlje a radio je na poljoprivredi, vršio je usluge oranja i drugih poljoprivrednih radova. Često je viđao tužitelja da je pravio drva i prodavao, ljudi iz okoline su kupovali drva, čak i u Požegi. Metar drva je sada 250-280,00 kn. Tanjuranje i oranje zemlje je 400,00 kn po jutru, žetva iznosi oko 450-500,00 kn.

8.14. Iz iskaza svjedoka ER je utvrđeno da je susjed tužitelja. Tužitelj se sada s ničim ne bavi, a imao je obrt i bavio se prodajom i izradom drva, također je vršio i usluge na poljoprivredi, njemu je također radio. Tužitelj je vršio uslugu oranja, sijanja, špricanja, cijene za te usluge su bile prosječno 400,00 kn po jutru. Sjekao mu je drva iz njegove šume i to mu je naplatio 120,00 kn po metru, nije kupovao od njega. Tužitelj sigurno ima 10-tak jutara zemlje, on je to sve obrađivao.

8.15. Iz iskaza svjedoka JP je utvrđeno da poznaje tužitelja, susjed mu je, a isto tako se bavio šumskim obrtom kao i tužitelj. Poznato mu je da je tužitelj vršio usluge dovoza i rezanja drva, usluge u poljoprivredi. Za sve je to potreban traktor jer bez traktora se ništa ne može napraviti. Cijena tanjuranja i oranja su 500,00 kn po jutru, a metar drva je 260-280,00 kn, odvoz drva se naplaćuje od 300-500,00 kn ovisno od relacije. Koliko zna ĐR je dok je radio pravio na dan 10-15 metara drva i prema njegovom iskustvu mogao je zaraditi do 10.000,00 kn mjesečno. Koliko zna tužitelj ima oko 10 jutara zemlje.

8.16. Iz iskaza svjedoka OR je utvrđeno da zna da se tužitelj bavio šumarstvom, vršio je usluge rezanja, sječe drva i od toga je živio. Tužitelj je radio usluge na poljoprivredi tipa oranja i tanjuranja, ali je više radio u šumarstvu. Tužitelj je imao svoj obrt. Jedan metar drva je u Požegi 290,00 kn, u Pleternici oko 250,00 kn. Prijevoz je uračunat u cijeni, a u šumarstvu je oko 70,00 kn. Usluga oranja i tanjuranja koštala oko 400-500,00 kn. Tužitelj je bio svakodnevno angažiran na tim poslovima. Ne može točno procijeniti koliko je tužitelj mogao zaraditi, ali prema iskustvu trebalo mu je ostati oko 10.000,00 kn.

8.17. Iz iskaza svjedoka DR je utvrđeno da je zet tužitelja 9,5 godina. Tužitelj je imao obrt za šumarstvo, imao je traktor za šumu i s njim je radio non-stop i vršio usluge oranja i tanjuranja i ostale usluge. Ne zna točno koliko je tužitelj mogao zaraditi mjesečno, ali zna da je mogao dobro zaraditi jer je stalno vršio usluge. Imao je novaca i nije mu morao pomagati, ali sada mora. Zna da tužitelj ima nekih 10 jutara zemlje. Od kada nema traktor ne može ni raditi tu zemlju tako da je većina zemlje zarasla. Tužitelj je bio svakodnevno angažiran i u šumi i polju. Jedan metar drva košta 250-300,00 kn. Cijena rada na jutru zemlje je prosječno 400,00 kn.

8.18. Iz iskaza svjedoka TP je utvrđeno da je s tužiteljem susjed i on mu je radio usluge na poljoprivredi. Znao je orati i to zemlje koje su bile teške budući da je imao jak traktor. Za to je nekad naplatio svoj rad, a nekad su kompenzirali. Znam da je tužitelj od toga živio. Plaćali su tanjuranje i oranje između 400 i 500 kn, a takva je cijena i danas. I sam nekada radi tu usluga i danas je ta cijena. Prema njegovom iskustvu metar drva košta 250-260,00 kn, a za odvoz drva ne zna. Tužitelj ima dosta zemlje, ali ne zna točno koliko. Tužitelj je poslove u šumi i na poljoprivredi radio svaki dan i od toga je isključivo živio.

8.19. Iz iskaza svjedoka SP je utvrđeno da je njen suprug s tužiteljem surađivao, ne zna točno što su radili jedan drugome. On im je susjed. Tužitelj je imao traktor, radio je na poljoprivredi i u šumi, poznato joj je da je radio uslugu oranje, tanjuranje i slično. Ne vjeruje da suprug ima pismenu dokumentaciju o tome da li mu je on nešto radio.

8.20. Iz iskaza svjedoka RR je utvrđeno da tužitelja poznaje jer su iz susjednog sela. Njen suprug je išao njemu pomagati u šumu, a on je znao njima dovesti drva, a muž je to odradio. Misli da je imao obrt. Misli da tužitelj danas nema traktor i da ne radi.

8.21. Iz iskaza svjedoka ĐP je utvrđeno da je tužitelj radio u šumi. Išao mu je pomagati na poslove u šumi, a tužitelj je njemu radio uslugu oranja. Tužitelj ima dosta zemlje, ali ne zna koliko. Tužitelj mu je znao dovesti drva. Metar drva je 250,00 kn, ne zna koliko je dovoz drva. Što se tiče oranja misli da je cijena 350-400 kn. Nije nikada plaćao za oranje. Tužitelj sada ne radi budući da nema nikakav traktor, a ovaj traktor je polupan. Tužitelj je radio na motorki, on je ubacivao drva u prikolicu i tovario. Tužitelj je svakodnevno radio na poljoprivredi i u šumi. On je od toga živio kao i njegova obitelj.

8.22. Iz iskaza svjedoka MP je utvrđeno da je tužitelj prijatelj s njegovim ocem, odatle ga zna. Tužitelj se bavio šumom, a njima je znao pomagati kada nisu imali vitlo pomagao ime je izvlačiti drva. Ne zna koliko tužitelj ima zemlje, zna da ima dosta zemlje. Tužitelj je svakodnevno radio poslove u šumi i na poljoprivredi, to mu je bio izvor egzistencije sve dok se nije desila ta nesreća, sada više ne radi.

8.23. Iz iskaza svjedoka ČP je utvrđeno da se tužitelj bavio šumarstvom, imao je obrt. Vozio je drva i prodavao, i njemu je prodavao drva. Sada tužitelj ne radi budući da nema s čim raditi. U to vrijeme drva su bila od 160-200 kn. Čuo je da je tužitelj radio i usluge oranja. Zna da je on vozio dosta drva u Sibinj i na ovaj brodski kraj budući da ga je često sretao jer se i sam bavi povrćem, pa je išao tim putem. Ne zna koliko su usluge oranja. Tužitelj je živio od tih poslova, a sada tužitelj teško živi, nema traktor. Nema pisani dokaz o tome da mu je plaćao.

8.24. Iz iskaza svjedoka CP je utvrđeno da je ĐR prijatelj njegovog oca. Zna da se tužitelj bavio šumom i misli da je njima vozio drva prije dok je imao traktor, a sada nema. Tužitelj je imao prije obrt. Ne zna da li je imao zaposlenih. Ne zna koliko tužitelj ima zemlje. Tužitelj je od toga živio te osiguravao egzistenciju sebi i svojoj obitelji i ništa drugo nije radio.

8.25. Iz iskaza svjedoka SR je utvrđeno da je tužitelj imao obrt i traktor je kupio za taj obrt. Tužitelj je radio usluge oranja i poslove u šumi. On mu je plaćao za to što je išao u šumu raditi. To je bila dnevnica. Misli da je bilo nekih 120,00 kn. U šumi su radili cjepanice, cijepali drva, tovarili drva. Tužitelj je ta drva prodavao. Ne zna koliko je metar drva, misli da je 220,00 kn. Misli da je oranje 400-500 kn. Tužitelj sada ništa ne radi. Ne zna koliko je tužitelj mogao zaraditi mjesečno. Nema nikakav pismeni dokaz o tome da je radio za njega i da mu je isplatio novac.

9. U ponovljenom postupku su ponovo saslušani tužitelj i svjedoci NR, OR, KR, AR i ŽR

9.1. Iz iskaza tužitelja ĐR je utvrđeno da nije mogao financirati nabavku novog traktora jer nije imao novaca. Isto tako nije mogao niti nabaviti traktor za najam jer nije imao od koga, niti je imao mogućnosti financijske da plati najam. Što se tiče samog leasinga nije bio platežno sposoban da bi mogao sklopiti ugovor o leasingu. Traktor koji je oštećen platio je 270.000,00 kn, a naknadu štete je dobio oko 62.000,00 i nešto kuna.

9.1. Iz iskaza svjedoka NR je utvrđeno da misli da tužitelj nije sebi mogao kupiti drugi traktor jer nije imao novaca, niti je mogao uzeti u najam drugi traktor i nije imao od koga uzeti. Tko bi mu dao u najam traktor, recimo on ne bi svoj traktor dao nikada u najam.

9.2. Iz iskaza svjedoka OR je utvrđeno da si tužitelj nije mogao kupiti drugi traktor jer nije imao sredstava, a isto tako nije mogao iznajmiti jer nema od koga iznajmiti traktor. Poznaje tužitelja jer od 1991. živi na udaljenosti nekih 100 metara od njega.

9.3. Iz iskaza svjedoka KR je utvrđeno da je iz sela kao i tužitelj misli da tužitelj sebi nije mogao kupiti novi traktor jer nije imao novaca, a također nije niti mogao iznajmiti jer nije imao od koga.

9.4. Iz iskaza svjedoka ŠP je utvrđeno da poznaje tužitelja i zna da si nije mogao kupiti novi traktor jer nije imao novaca, a također nije mogao niti iznajmiti jer nije imao od koga. Tužitelj je imao traktor Zetor crvene boje, a on ima starog Ferca koji je negdje 1970. godište tako da mu nije mogao pomoći ništa.

9.5. Iz iskaza svjedoka ŽR je utvrđeno da kada je tužitelju traktor nastradao on si nije mogao kupiti novi traktor ili novi jer je to previše novaca. Još nije čuo da bi netko htio iznajmiti traktor u selu, ljudi hoće napraviti uslugu koju će naplatiti, ali nitko ne želi iznajmiti traktor. Tužitelj nije nekog imovinskog stanja da bi mogao kupiti traktor koji vrijedi nekih 7-8.000 eura za polovni traktor, a ne da bi mu netko posudio novce. Nije mu poznato da je dobio naknadu štete za svoj traktor.

10. Vještak Vera Novaković je u svom nalazu i mišljenju navela da je tužitelj vlasnik poljoprivrednog zemljišta površine 10 katastarskih jutara i da su troškovi poljoprivredne mehanizacije ukupno 2.906,33 eura / 21.897,77 kn (str. 50 do 52 spisa).

10.1. Nadalje, na ročištu održanom kod ovog suda 14. ožujka 2022. vještak je navela da tuženik traži dokaz vlasništva za 10 kat. jutara zemlje tužitelja. Prilikom izrade nalaza napravila je uvid u vlasničke knjige i gruntovnice da izvatke napravi i službenica joj je rekla za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kojem je 8,9 kat. jutara poljoprivrednog zemljišta postoje plombe i da bi ju biljezi koštali 400,00 kn. Napravila je uvid u zemljišne knjige i vlasništvo tužitelja i utvrdila da tužitelj u vlasništvu ima preko 13 jutara zemlje. Na predmetnim nekretninama vlasnik je otac tužitelja ŠR, ali kako je to u 99% slučajeva predmetne nekretnine i zemljišni posjed koristi tužitelj, zemljišni posjed se na ostavini prenosi na nasljednika. U ovom zk. ul. [broj ZK uloška] suvlasništva je ŠR i 1/3 je CR. Pripremila je zk.uloške za sud i za obje strane. Što se tiče obradivosti poljoprivrednog zemljišta napravila sam uvid u registre tj. službene evidencije poljoprivrednog zemljišta i poljoprivrednog gospodarstava. Od 2003. u RH se vodi upisnik poljoprivrednog gospodarstva sa evidencijama uporabe poljoprivrednog zemljišta. U toj evidenciji od 31.1.2003. pod matičnim identifikacijskim brojem 122398 evidentirano upisano poljoprivredno gospodarstvo kojem je nositelj odgovorna osoba za vođenje evidencija gospodin ĐR. Tada je u evidenciji poljoprivrednog zemljišta kao vrsta uporabe u svrhu poljoprivredne proizvodnje navedeno 7 parcela od toga 6 oranica površine 4,63 hektara. U ovoj poljoprivrednoj evidenciji ne mora biti evidentirano cjelokupno poljoprivredno zemljište jer se evidencija radi da bi poljoprivrednici mogli svoje proizvode prodavati, a drugi interesi su različiti poticaji. Prilaže još jedan zapisnik o evidenciji o uporabi poljoprivrednog zemljišta od 2016. u kojem je taj obradivi zemljišni resurs povećan za gotovo 4 kat.jutra, jer su u međuvremenu i kupovali nešto zemlje. U nalazu je istakla da ne može u cijelosti sagledati izgubljenu dobit budući da nema podataka o sjemenu, gorivu i slično. U nalazu su utvrđeni troškovi za korištenje tuđe mehanizacije. U odnosu na prigovor tuženika da u prometnoj nezgodi nisu oštećeni poljoprivredni priključci i mehanizacija ističe da je u naravi situacija slijedeća, da svatko tko radi usluge u poljoprivredi radi sa svojim kompletnim strojevima. Izgubljenu zaradu ne može izraziti na temelju podataka budući je radila na temelju registara, izvadaka, stručnih podloga za poljoprivredu i slično. Nema nikakve evidencije što je tužitelj sijao, samo postoji evidencija što je obrađivao tako da ne može iskazati izgubljenu dobit. Bila je na terenu i bila je kod gospodina ĐR. Na cjelokupnom zemljištu koje je navela posjednik i vlasnik je ŠR, a u upisnik poljoprivrednog gospodarstva na predmetnim nekretninama kao nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva uveden je tužitelj ĐR. Na terenu je utvrdila da vlasnik i posjednik ŠR živi sa ĐR. ĐR kao nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u upisniku ima navedene članove i to JR njegovog oca, vjerojatno je navedena i supruga. 2013. ĐR je u upisniku imao upisano 46300 m2. To je prema zapisniku o evidenciji iz 2011. poslije toga je pronašla 2016.g. U tome je zemljišni posjed povećan za još 4 jutra. U spisu ne postoji dokaz o vlasništvu ĐR. U spisu ne postoji ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta s JR i KP. Ne postoji niti dokaz da su priključci uništeni. Navela je da ne postoji evidencija o registriranom obrtu tužitelja u spisu. Tužitelj nema evidencije o zaradi prije i nakon nesreće. U 2016. nositelj poljoprivrednog gospodarstva je ĐR a JR je upisan kao član, to je utvrdila u evidenciji ali nije dostavila u spis. U odnosu na prigovor tuženika da tužitelj nema ugovor o zakupu sklopljen s vlasnikom zemljišta iskazuje da je nositelj i odgovorna osoba OPG-a bio upisan ĐR, a član OPG- a je bio JR, to je dovoljno između članova gospodarstva i nije potrebno raditi nikakav ugovor o zakupu. Iz tog razloga svi se upisuju kao članovi obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ako su na istoj adresi. Tužitelj nije trebalo praviti ugovor o zakupu s CR jer su se njih dvojica tako dogovorili da je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva JR. Izmjene po upisniku određuju se rješenjem koje posjeduje vjerojatno ĐR. ĐR je bio nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i 2015. je došlo do promjene OPG-a, a to je utvrdila uvidom u evidencije.

10.2. Na nalaz i mišljenje vještaka primjedbe je istakao tuženik, a sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kao stručan, logičan, uvjerljiv i po ocjeni ovog suda vještak je obrazloženo odgovorila na sve istaknute prigovore tuženika. Iz iskaza svih saslušanih svjedoka, koji su i nepristrani pa im je sud poklonio vjeru, je utvrđeno da je tužitelj obrađivao zemlju i to u površini od 10 jutara vlastite zemlje i još je i radio obradu zemlje i kod drugih ljudi koji su pozvali radi obrade zemlje kao i iznosi koje je tužitelj dobivao obradom tuđe zemlje. U svezi navedenog sud smatra da je nesporno da je tužitelj imao zaradu obradom zemlje i sud je u cijelosti i prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kako je i navedeno. Nakon što je traktor u prometnoj nesreći imao totalnu štetu tužitelj više nije mogao obrađivati zemlju.

11. Vještak Filip Tolić je u svom nalazu i mišljenju od 8. srpnja 2018. naveo da je nalaz dao na temelju prosječene neto plaće za djelatnost poljoprivrede šumarstva i ribarstva od listopada 2012. do studenog 2013. i utvrdio da ista iznosi ukupno 8.987,09 eura / 67.713,23 kn (str. 85 do 102 spisa).

11.1. Na ročištu održanom kod ovog suda 11. prosinca 2018. vještak je naveo da na temelju personalnih dokaza visina tužbenog zahtjeva bi bila veća nego što sam je on izrazio u nalazu i mišljenju. Naveden temelji na činjenici da su svjedoci svojim iskazima na raspravi tvrdili da je tužitelj više zarađivao mjesečno nego što je iskazano u mom nalazu i mišljenju. U spisu nema dokaza da je tužitelj imao registrirani obrt. U spisu ne postoje dokazi da je tužitelj imao zaposlenike. U spisu nema dokaza koliko je tužitelj zarađivao prije nesreće i poslije nesreće.

11.2. U ponovljenom postupku vještak Filip Tolić je u nalazu i mišljenju naveo da je vještačenjem na osnovu dokumentacije koja se nalazi u spisu, te dokumenata koje je zaprimio od OTP Leasing d.d. i Raiffeisen Leasing d.o.o. izračunao Informativnoj ponudi br. 0397202 Unicredit Leasing Croatia d.o.o. koja se nalazi u spisu (str. 169.), te prema Informativnim ponudama br. 0389656 OTP Leasing d.d. i br. 0310895 Raiffeisen Leasing d.o.o., izračunao prosječnu mjesečnu cijenu troškova leasinga odnosno najma traktora u iznosu od 934,74 eura tako da je zbrojio te tri dobivene cijene te podijelio s 3 mjeseca (921,10 + 939,65 + 943,48 = 2.804,23 : 3 =934,74). Prikazao je troškove leasinga odnosno najma traktora u razdoblju od 19. listopada 2012. do kraja studenog 2013. te isti iznose ukupno 12.543,61 eur.

11.3. Vještak je u podnesku od 21. rujna 2025. naveo da je u nalazu i mišljenju od 15.11.2024. god. iskazao visinu tražbine konkretno troškove leasinga, a nije iskazao troškove najma traktora za vrijeme od 19.10.2012. godine pa do kraja 11. mjeseca 2013. godine. Pokušao je doći do podataka o troškovima najma traktora prema javno dostupnim podacima. Utvrdio je da na tržištu RH postoje samo dvije tvrtke koje se bave najmom traktora. To su Traktor market d.o.o. Vrbovec i KIM-agro d.o.o. Vrbovec. Ostale tvrtke koje u svom asortimanu imaju traktore bave se prodajom traktora i rezervnih dijelova, servisom traktora i prodajom poljoprivredne mehanizacije (plugovi, balirke i sl.). Kontaktirao je tvrtku KIM-agro d.o.o. Vrbovec i u telefonskom razgovoru su mu rekli da već duže vrijeme se ne bave najmom traktora (iako to još stoji na njihovim službenim internet stranicama), te prema njihovom saznanju na tržištu to radi samo tvrtka Traktor market d.o.o. Vrbovec. Ponovili su da cijena najma ovisi o broju radnih sati i broju dana uvećano za PDV. S obzirom da nije u mogućnosti odrediti točan broj radnih sati i broj radnih dana koje bi tužitelj koristio unajmljenim traktorom za vrijeme od 19.10.2012. godine pa do kraja 11. mjeseca 2013. godine, nije ni u mogućnosti iskazati troškove najma traktora u naprijed navedenom razdoblju.

11.4. Nadalje na ročištu održanom kad ovog suda 3. listopada 2025. je naveo da je u nalazu i mišljenju od 15. studenog 2024. prikazana prosječna cijena traktora koje su davali na leasing, leasing društva. Osim toga, radi se i o prosječnim tehničkim svojstvima. Na leasing se daju novi traktori.

11.5. Nadalje, na ročištu održanom 11. studenog 2025. vještak je naveo da ako se podijele radni sati 5620 sa 6 godina dobije se iznos od 936,67 radnih sati godišnje tj. 78,06 radnih sati mjesečno. S obzirom da je cijena prema informativnoj ponudi najma traktora 105,00 kn po radnom satu i 200,00 kn po danu, mjesečni iznos najamnine traktora po radnom satu bi bio 8.196,30 kn što čini umnožak 78,06 radnih sati mjesečno x 105,00 kn. Mjesečni iznos najamnine po danu bi bio 6.000,00 kn, što čini umnožak 200,00 kn po danu x 30 dana mjesečno. Dakle ukupna mjesečna najamnina bi bio 14.196,30 kn što čini zbroj prethodno spomenutih iznosa 8.196,30 i 6.000,00 kn. Navedeni iznos je bez PDV-a te ako se na isti obračuna PDV od 25%, mjesečna najamnina bi bila 17.735,38 kn. S obzirom na utuženo razdoblje od 14 mjeseci, ukupan trošak najma bi bio 248.435,32 kn ili 32.973,03 eura. Vještak je naveo i da koliko on zna, stanje putomjera se računa u radnim satima kod radnog stroja, odnosno traktora.

12. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kao stručan logičan i nepristran.

13. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka sud je odlučio kao u izreci presude.

14. Tijekom postupka je utvrđeno kao nesporno da:

- se 19. listopada 2012. dogodila prometna nesreća u 19,40 sati na kolniku državne ceste kod mjesta [adresa] u kojoj je sudjelovao i tužitelj ĐR koji je upravljao traktorom registarske oznake [registarska oznaka] s priključenom poluprikolicom mrke

"Samogradnja" (tzv. " labudica za drva"),

- je traktor proizveden 2006.,

- je na traktoru nastala totalna šteta,

- na poluprikolici nije nastala materijalna šteta,

- je nesporan nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija tuženika

- tužitelj nije tijekom postupka dokazao da je imao prije prometne nesreće otvoren obrt (sud je navedeno provjerio službenim putem i tužitelj je imao otvoren obrt od 1. travnja 2005. do 22. siječnja 2015.; izvod iz Obrtnog registra – nalazi se u prilogu spisa u kuverti),

- doprinos tužitelja od 20% nastanku štetnog događaja (koji su strane utvrdile kao nespornim u izvansudskoj nagodbi od 24. prosinca 2013.), tuženik je istakao u odgovoru na tužbu, a tužitelj se suglasio s istim u podnesku od 23. lipnja 2017.

- tužitelj potražuje izgubljenu zaradu od 1. studenog 2012. do 1. prosinca 2013., prometna nesreća je bila 19. listopada 2012. a tužitelju je u izvansudskom postupku isplaćen ukupno iznos od 8.198,65 eura / 61.772,74 kn i to 15. studenog 2013. (str. 61 spisa) radi totalne štete na traktoru, a tuženik je 14. siječnja 2013. ponudio tužitelju iznos od 7,246,66 eura / 54.600,00 kn, s doprinosom od 30%, što tužitelj nije prihvatio (str. 36 spisa)

- tužitelj nije bio knjižni vlasnik nekretnine u vrijeme prometne nesreće, ali iz suglasnih iskaza svjedoka i tužitelja je utvrđeno kao nesporno da je tužitelj obrađivao zemlju na kojoj mu je bio otac upisan kao vlasnik i pored toga da je traktorom vozio i dovozio drva, vršio je obaranje stabala i rezanje drva budući da ima motornu pilu. S traktorom je drugima orao, sijao, brao kukuruz uz naknadu.

- tužitelj nije dostavio sudu dokaz o tome koliku je imao zaradu prijavljenu u obrtu,

- visina izgubljene zarade tužitelja je utvrđena po vještacima

- je u ponovljenom postupku utvrđeno kao nesporno iz nalaza i mišljenja vještaka Filipa Tolića da tužitelj iznajmljivanjem ili leazingom traktora nije mogao umanjiti mjesečni iznos izgubljene zarade.

15. Tijekom postupka je bila sporna u svezi istaknutih prigovor tuženika visina i osnova postavljenog zahtjeva tužitelja.

16. Po ocjeni ovog suda prigovor tuženika na osnov postavljenog zahtjeva nije osnovan jer tužitelj nesporno na temelju čl. 1093. st.2. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023; dalje – ZOO-a) ima pravo na naknadu izgubljene zarade za vrijeme od nastanka prometne nesreće do isplate tuženika naknade štete na traktoru.

17. Šteta na traktoru tužitelja je nesporno bila totalna i tužitelj nije mogao isti popraviti, kao što nesporno bi trošak iznajmljivanja i leazinga traktora bio veći u odnosu na nastalu utvrđenu štetu tužitelju. Po ocjeni ovog suda tužitelj nije doprinjeo niti na koji način dužni trajanja isplate tuženika za štetu na traktoru, jer je tuženik mogao i sam skratiti taj rok isplate npr. da je isplatio nesporni dio ranije. Visina postavljenog zahtjeva tužitelja je utvrđena iz nalaza i mišljenja vještaka, a nesporno je da bi tužitelj skuplje platio leasing ili najam traktora, što je utvrđeno kao nesporno iz nalaza i mišljenja financijskog vještaka, pa tužitelj time nije mogao umanjiti postojeću štetu. Tužitelj si i nije mogao kupiti novi traktor dok mu nije isplaćena naknada štete za isti od strane tuženika jer i nije znao koliko će ista iznositi.

18. Na temelju čl. 29.st.2. i 8. ZOO-a zatezna kamata teče od dana dospjeća do dana isplate kako je to i navedeno u izreci presude.

19. Na temelju čl. 154.st.1. ZPP-a tuženik je u obvezi tužitelju naknaditi troškove postupka. Tužitelju je priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 32. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23; dalje - OT), trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura (tbr. 7.t.1OT), trošak sastava podnesaka od 20. lipnja 2015. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 8.t.1OT), 3. siječnja 2018. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 8.t.1OT), 20. kolovoza 2018. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 8.t.1OT) i 26. studenog 2018. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 8.t.1OT), trošak sastava podneska od 14. lipnja 2018. u iznosu od 50,00 eura (tbr. 8.t.4. OT), trošak pristupa na ročište 8. veljače 2016. u iznosu od 200,00 eura (tbr.9.t.1OT), trošak pristupa na ročište 7. ožujka 2016. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 9.t.1OT), 17. svibnja 2016. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 9.t.1OT), 19. srpnja 2016. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 9.t.1OT),14. listopada 2016. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 9.t.1OT), 13. siječnja 2017. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 9.t.1OT), 13. veljače 2018. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 9.t.1OT), 14. ožujka 2018. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 9.t.1OT), 11. veljače 2018. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 9.t.1.OT), pristup ročištu za objavu odluke u iznosu od 100,00 eura (tbr.9.t.3.OT), priznat je i trošak vještačenja u iznosu od 536,20 eura, trošak sudskih pristojbi u iznosu od 130,07 eura na tužbu, 130,07 eura na presudu i pristojba na rješenje 13,27 eura (koje su na naplati putem FINE). Priznat je i trošak sastava žalbe od 31. siječnja 2019. u iznosu od 250,00 eura (tbr. 10. t.1.OT), pristojba na žalbu u iznosu od 26,54 eura. Priznat je i trošak pristupa na ročište 4. svibnja 2022. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 9.t.1OT), trošak pristupa na ročište 24. listopada 2022. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 9.t.1.OT), trošak pristupa na ročište 17. siječnja 2023. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 9.t.1OT), 21.ožujka 2023. u iznosu od 200,00 eura (tbr.9.t.1.OT), 21. studenog 2023. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 9.t.1OT), 3. listopada 2025. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 9.t.1 OT), trošak sastava podneska od 5. siječnja 2023. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 9.t.1.OT), 3. siječnja 2025. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 8.t.1OT), 18. listopada 2025. u iznosu od 200,00 era (tbr. 8.t.1OT), trošak sastava podneska od 15. prosinca 2023. u iznosu od 50,00 eura (tbr. 8.t.1OT), trošak pristupa na ročište za objavu odluke u iznosu od 100,00 eura (tbr. 9.t.3.OT); trošak financijskog vještačenja u iznosu od 398,87 eura. Pripadajući porez iznosi 1.137,50 eura. Ukupno je tužitelju priznat trošak u iznosu od 6.922,52 eura.

20. Na troškove postupka teče zatezna kamata od 9. prosinca 2025. kao dana objave odluke na temelju čl. 29.st.2 i 8. ZOO-a.

21. Tužitelju nije priznat trošak konferencije sa stankom u iznosu od 100,00 eura jer to nije trošak koji se može tražiti od protivne stranke u postupku, isto kao niti trošak uredskog materijala u iznosu od ukupno (30,00 eura + 30,00 eura), i tužitelj je odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova postupka u iznosu od ukupno 160,00 eura kao neosnovan.

21. Tuženik je u odgovoru na tužbu predložio da se obavijesti treća osoba MR iz [adresa] parnici radi eventualnog miješanja u parnici na strani tuženika jer na temelju čl. 211. ZPP-a postoji mogućnost postavljanja naknadnog regresnog zahtjeva prema istom na temelju čl. 29.st.2. Zakona o obveznom osiguranju u prometu. Sud je uputio dopis 1. prosinca 2015. u svezi navedenog MR koji se na taj dopis nije očitovao, a isti je osobno primio (str. 17 spisa).

Slavonski Brod, 9. prosinca 2025.

Sudac

Marina Vučetić

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud. Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.