Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Gž R-16/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Martine Budinski Modronja, predsjednice vijeća, Alenke Lešić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Kristine Devčić Merzel, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojega zastupa punomoćnik Ivan Maloča, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika KLINIČKA BOLNICA DUBRAVA ZAGREB, OIB 32206148371, Avenija Gojka Šuška 6, Zagreb, kojega zastupa punomoćnik Tonči Ravlić, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu od 5. listopada 2023., broj: Pr-4470/2021-15, u sjednici vijeća održanoj 9. prosinca 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Žalba tuženika KLINIČKA BOLNICA DUBRAVA se odbija kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu od 5. listopada 2023., broj: Pr- 4470/2021-15 u stavku I. III. i IV. izreke presude.
II. Odbija se tuženik KLINIČKA BOLNICA DUBRAVA sa zahtjevom za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
"I/ Nalaže se tuženiku KLINIČKA BOLNICA DUBRAVA ZAGREB Avenija Gojka Šuška 6, Zagreb, OIB: 32206148371, da tužitelju MZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] plati razlike manje isplaćenih plaća u iznosu od 2.596,26 EUR bruto1 zajedno sa zateznim kamatama tekućom kako slijedi:
- na iznos od 191,88 EUR od dana 11.02.2016. do isplate;
- na iznos od 190,93 EUR od dana 11.03.2016. do isplate;
- na iznos od 200,45 EUR od dana 09.04.2016. do isplate;
- na iznos od 205,05 EUR od dana 11.05.2016. do isplate;
- na iznos od 226,76 EUR od dana 10.06.2016. do isplate;
- na iznos od 226,13 EUR od dana 09.07.2016. do isplate;
- na iznos od 259,27 EUR od dana 10.08.2016. do isplate;
- na iznos od 261,42 EUR od dana 10.09.2016. do isplate;
- na iznos od 190,57 EUR od dana 08.10.2016. do isplate;
Poslovni broj: Gž- R-16/2024-3
- na iznos od 227,58 EUR od dana 10.11.2016. do isplate;
- na iznos od 200,13 EUR od dana 10.12.2016. do isplate;
- na iznos od 216,09 EUR od dana 11.01.2017. do isplate;
izuzev na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u svakom pojedinom bruto iznosu, i to od dospijeća do dana 31.12.2022. godine u visini stope koja je bila određena člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021) prema kojoj se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od dana 1.1.2023. godine pa do isplate u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/ 2022) koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.
II/ Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 476,97 euro/3.593,75 kn, sa zateznim kamatama tekućim od 5. listopada 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.
III/ Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadom parničnog troška preko dosuđenih 476,97 euro, kao neosnovan.
IV/ Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom parničnog troška, kao neosnovan."
2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tuženik iz razloga označenih u članku 353. stavak 1. točke 1., 2.. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/0., 84/08., 96/08., 123/08, 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, odnosno da se presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev tužiteljice. Zahtijeva naknadu troškova sastava žalbe.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je neosnovana.
5. U postupku pred sudom prvog stupnja nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a), niti ona koju u izjavljenoj žalbi tuženik navodi iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZOO, jer je pobijana presuda razumljiva i može se ispitati.
Poslovni broj: Gž- R-16/2024-3
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće u razdoblju od veljače 2016. do prosinca 2016., a temeljem odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. godine, u visini osnovice od 5.415,37 kn.
7. Nesporno je među strankama da je tužitelj bio u radnom odnosu kod tuženika, da mu je za sporno razdoblje obračunata i isplaćena plaća po osnovici od 5.108,84 kn, sporna je osnova potraživanja.
8. Iz utvrđenja suda slijedi da su Vlada RH i sindikati javnih službi zaključili 23. studenog 2006. godine Sporazum o osnovici za plaću u javnim službama kojim su ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u 2007., zatim u 2008. te u 2009. godini, i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1. siječnja svake godine.
9. Vlada RH i isti sindikati javnih službi zaključili su 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, a temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaće iz 2008. godine u visini od 5.108,84 kn bruto, time da su u članku III. utvrdili način povrata osnovice, tako da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon što službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (DSZ) ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog bruto društvenog proizvoda (BDP) za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine), te u članku IV. odredili i način usklađenja pariteta između prosječne mjesečno bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u RH.
10. Na osnovi članka 51. stavak 4. Temeljnog Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine", broj 115/10.) – dalje: TKU/10 Vlada RH i sindikati javnih službi zaključili su 26. listopada 2011. godine Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovice plaće u javnim službama (s tim da te izmjene nisu potpisane po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske iako su po predstavnicima tog Sindikata parafirane), a kojim izmjenama je promijenjen članak III., te članak IV. Dodatka Sporazumu, koji su se odnosili na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i članak VII. u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka Sporazumu, te izmjena i dopuna na način da se, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom razdoblju opisanih u člancima III. - V. ovih Izmjena i dopuna, uskladba događa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine trajao).
11. Vlada RH i sindikati javnih službi koji su potpisali naprijed spomenute Izmjene od 26. listopada 2011. donijeli su 28. prosinca 2012. i Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe, a to u odnosu na članak IV. u vezi s člankom VII. Dodatka Sporazumu.
12. Negativni rast BDP-a prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku trajao je neprestano od četvrtog tromjesečja 2011. do zaključno trećeg tromjesečja 2014. tj. 12 tromjesečja uzastopno, da je od zadnjeg tromjesečja 2015.
Poslovni broj: Gž- R-16/2024-3
do prvog tromjesečja 2017. zabilježen rast BDP-a za više od 2,0 % u odnosu na prethodna tromjesečja.
13. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. su pravno valjanje, odnosno iste nisu ništetne time što nisu potpisane od svih sindikata koji su pregovarali sa Vladom RH.
14. Naime, iz odluka Vrhovnog suda RH od 3. travnja 2017., poslovni broj Revr-408/2012-2 i Ustavnog suda Republike Hrvatske, od 5. ožujka 2015. poslovni broj U-III/3535/12, proizlazi da izmjene kolektivnog ugovora ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika, kao i da pojedini sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnih ugovora. Stoga suprotno žalbenim navodima to što Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi nije potpisao izmjene ne utječe na valjanost izmjene, te nema za posljedicu ništetnost tih izmjena jer navedeni sindikat nije isključen iz pregovora nego je ravnopravno s ostalim sindikatima sudjelovao u pregovorima.
15. Sukladno odredbi članka 3. Zakona o plaćama u javnim službama ("Narodne novine", broj: 27/01. i 39/09.) na pitanje plaća i drugih naknada po osnovi rada službenika i namještenika u javnim službama koja nisu uređena tim Zakonom, primjenjuju se opći propisi o radu, odnosno u skladu s njima sklopljeni kolektivni ugovori.
16. Prema odredbi članak 192. Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 93/14., 127/17. i 98/19., dalje u tekstu: ZR) predmet kolektivnog ugovora između ostalog mogu biti i pregovori o plaći kao važnom segmentu radnog odnosa, a i članak 51. TKU/10 i TKU/12 ("Narodne novine", broj 141/12.) uređuje te definira plaću zaposlenih u javnim službama, prema tome su sindikati mogli pregovarati i potpisivati određene anekse, odnosno izmjene i dopune pojedinih kolektivnih ugovora, odnosno sporazuma zaključenih sa Vladom RH, u ovom slučaju poslodavcem a gdje se odlučivalo osnovicama te dodacima na plaću za zaposlene u javnim službama, slijedom toga ti dokumenti formalno i sadržajno predstavljaju i potpadaju pod zakonski pojam kolektivnog ugovora.
17. Navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu iz 2011. zaključene su na rok od pet godina (članak IX. Izmjena), ali se prema odredbi članka 199. stavak 1. ZR-a na njih primjenjuju pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora, a što znači da vrijede i daljnja tri mjeseca od isteka roka na koji su bile zaključene, te su istekle 26. siječnja 2017.
18. U utuženom razdoblju bio je na snazi TKU/12 koji u članku 51. regulira da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, te dodaci na osnovnu plaću kao što su stimulacija, dodaci na posebne uvjete rada, položeni dodaci i uvećanja plaća. U istom članku TKU, u stavku 4. navodi se da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću o obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006.
Poslovni broj: Gž- R-16/2024-3
važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima.
19. Iz podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP-a, vidljivo je da od IV. kvartala 2014. pa nadalje nije bilo negativnog rasta BDP-a, nego da je BDP stalno rastao. Odredba članka VII. stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu iz 2011. god. ne odnosi se na povrat osnovice iz članka III., već isključivo na usklađenje osnovice iz članka IV. i V. Izmjena Dodatka Sporazumu. Namjera Vlade RH je bila povrat osnovice na razinu iz 2009. i to na iznos od 5.414,37 kn. Odgoda uskladbe dvanaest neprekidnih kvartala je konzumirana kroz članak IV. stavak 5. Izmjena Dodatka Sporazumu i temeljem Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012., jer je odredbom članka IV. stavak 5. Izmjena Dodatka Sporazumu bilo ugovoreno da će Vlada Republike Hrvatske biti u obvezi korigirati i isplatiti povećanu osnovicu plaće od 1. travnja 2013. pa nadalje, ako se do 31. prosinca 2012. ne ispune pretpostavke iz članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama.
20. Slijedom navedenog, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća u utuženom razdoblju, budući je došlo do poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno dva ili više posto), što je sukladno pravnom stavu Vrhovnog suda RH iz presude broj Rev-1111/2020-2 od 1. prosinca 2020.
21. Visina zahtjeva nije bila sporna.
22. Stoga proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva na isplatu razlike plaće za razdoblje od siječnja 2016. do prosinca 2016. godine obračunata po osnovici od 5.415,37 kn, koja čini iznos od 2.596,26 eura i koja je dosuđena tužitelju s pripadajućom zateznom kamatom od svako mjesečnog dospijeća pojedinog iznosa pa do isplate. Pravilno se dosuđena kamata ne odnosi na iznose poreza i prireza sadržane u bruto plaći tužitelja, ali, iako u tom dijelu presudu ne pobija tuženik, taj dio prvostupanjske presude je sadržan i nije mogao samostalno biti ne razmatran ovom drugostupanjskom odlukom.
23. Slijedom navedenog su neosnovani žalbeni navodi da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev kako je to navedeno u izreci presude.
24. Odluka o troškovima postupka je pravilna i zakonita i temelji se na odredbama članka 154. stavak 1. ZPP-a i članka 155. ZPP-a, a tuženik ju pobija samo paušalno.
25. Dakle, s obzirom na izloženo odlučeno je kao u izreci (članak 368. stavak 1. ZPP).
26. Kako nije uspio sa žalbom, odbijen je tuženik sa zahtjevom za naknadu troškova žalbenog postupka (članak 166. stavak 1. ZPP).
Poslovni broj: Gž- R-16/2024-3
27. U nepobijanom dijelu kojim je tužitelj odbijen s dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška (točka III. izreke) prvostupanjska presuda nije dirana.
U Sisku 9. prosinca 2025.
Predsjednica vijeća
Martina Budinski Modronja
