Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Međimurska 26D
Poslovni broj: Gž Zk-116/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Tatjani Ledinšćak-Babić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Republike Hrvatske, OIB:52634238587, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, protiv protustranke ŠH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi uknjižbe založnog prava, povodom žalbe predlagatelja, izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Tisnom, poslovni broj: Z- 318/2024 od 2. lipnja 2025., dana 9. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba predlagatelja te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Tisnom, poslovni broj: Z-318/2024 od 2. lipnja 2025.
II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe koja je zaprimljena na prvostupanjski sud 23. lipnja 2025. i upisana pod broj Z-11405/2025 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem pod točkom I. izreke odbijen je prigovor predlagatelja kao neosnovan te je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Šibeniku, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Tisnom broj Z-20693/2022 od 19. prosinca 2023., dok je pod točkom II. izreke naložen upis zabilježbe odbijenog prigovora u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
2. Navedeno rješenje pravodobno podnesenom žalbom pobija predlagatelj iz svih zakonom dozvoljenih žalbenih razloga, s prijedlogom da ovaj sud istu uvaži, preinači prvostupanjsko rješenje, dopusti zahtijevani upis te odredi brisanje zabilježbe odbijenog prigovora.
3. Žalba predlagatelja nije osnovana.
4. Nije sporno da je rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta pod brojem Z- 20693/2022 od 19. prosinca 2023. odbijena provedba upisa založnog prava i zabilježbe ovršivosti tražbine u odnosu na nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a koji upis je naložen rješenjem Općinskog suda u Šibeniku broj Ovr-563/2022 od 30. studenog 2022., s obrazloženjem da protustranka ŠH nije upisana kao vlasnik, odnosno suvlasnik navedenih nekretnina, te da nije moguće provesti naložen upis u zemljišnu knjigu.
5. Odlučujući o prigovoru na navedeno rješenje, a primjenjujući odredbe čl. 45., 116., 118. st. 7. i 143. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19 i 128/22 – dalje: ZZK), prvostupanjski sud smatra da je neosnovan prigovor predlagatelja da je provedba upisa založnog prava i zabilježbe ovršivosti tražbine u odnosu na navedene nekretnine bila moguća i dopuštena, jer je upis naložen navedenim rješenjem prvostupanjskog suda koje je doneseno temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku po javnoj bilježnici Miri Grbac iz Vodica broj O-763/16 od 20. veljače 2018., kao dokaz o izvanknjižnom vlasništvu protustranke, čime da su ispunjene pretpostavke za prisilno zasnivanje založnog prava na predmetnim nekretninama.
6. Međutim budući uz rješenje Općinskog suda u Šibeniku broj Ovr-563/2022 od 30. studenog 2022. nije dostavljena isprava podobna za upis prava vlasništva protivnice osiguranja, ispravno je i po mišljenju prvostupanjskog suda ovlašteni zemljišnoknjižni referent odbio provedbu upisa založnog prava i zabilježbe ovršivosti tražbine u odnosu na predmetne nekretnine, budući naloženi upis nije provediv u zemljišnoj knjizi obzirom da navedene nekretnine nisu bile upisane kao vlasništvo protivnice osiguranja u trenutku kada je prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu.
7. Cijeneći da nije dopušteno tijekom postupka dostavljati nove isprave i dokaze, a prema navodima suda predlagatelj je tek uz prigovor dostavio navedeno rješenje o nasljeđivanju, sud zaključuje da je prijedlog za provedbu upisa založnog prava i zabilježbe ovršivosti tražbine u odnosu na predmetne nekretnine pravilno odbijen, slijedom čega je o prigovoru odlučeno primjenom odredbe čl. 145. st. 4. ZZK-a.
8. U žalbi predlagatelj tvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da je tek uz prigovor protiv zemljišnoknjižnog rješenja od 19. prosinca 2023. dostavio navedeno rješenje o nasljeđivanju, jer je već uz podneseni prijedlog za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini u suvlasništvu protivnice osiguranja, ovdje protustranke, dostavljeno navedeno rješenje o nasljeđivanju kao ispravu koja je podobna za upis ovršenikovih prava u zemljišnu knjigu, obzirom da ista u trenutku podnošenja prijedloga nije bila uknjižena kao vlasnica, odnosno suvlasnica predmetnih nekretnina pozivajući se pritom na odredbu čl. 82. st. 2. i 3. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka USRH, 73/17, 131/20 i 114/22 – dalje: OZ). Stoga brani tezu da rizik slučajne pogreške Općinskog suda u Šibeniku koji je donio rješenje o prisilnom zasnivanju založnog prava i isto dostavio na provedbu zemljišnoknjižnom sudu, ali nije dostavio rješenje o nasljeđivanju, ne bi trebao snositi predlagatelj, posebno jer sud primjenom odredbe čl. 118. st. 7. ZZK-a može pozvati predlagatelja nepotpunog prijedloga da dostavi isprave koje ne predstavljaju tabularne isprave, ako je nedostatak takvih priloga jedina zapreka da se udovolji prijedlogu za upis. Navodi još da je tijekom trajanja ovog postupka protustranka uknjižena kao suvlasnica predmetnih nekretnina temeljem navedenog rješenja o nasljeđivanju, slijedom čega smatra da je i to okolnost koja ukazuje da je predmetno rješenje o osiguranju trebalo provesti u zemljišnim knjigama.
9. Ispitujući pobijanu odluku sukladno žalbenim navodima a i primjenom odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP) u svezi s čl. 99. st. 2. ZZK-a, obzirom da predlagatelj ni sadržajno ne ukazuje na počinjenje ijedne bitne povrede odredaba parničnog postupka, ovaj sud nije utvrdio da bi pobijana odluka bila opterećena ijednom bitnom povredom na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
10. Nadalje, kako se predlagatelj i sam u žalbi poziva na odredbu čl. 82. st. 2. OZ-a iz koje proizlazi da ako je pravo na nekretnini upisano u zemljišnoj knjizi na drugu osobu a ne na ovršenika, da se prijedlogu može udovoljiti samo ako ovrhovoditelj podnese ispravu koja je podobna za upis ovršenikova prava u kojem slučaju će sukladno st. 3. istog članka sud po službenoj dužnosti naložiti u zemljišnoj knjizi upis prava vlasništva ovršenika, pa cijeneći da je u ovršnom postupku u svezi prijedloga za prisilno osiguranje novčane tražbine navedena odredba primjenjiva sukladno odredbi čl. 290. OZ-a, a nije sporno da prvostupanjski sud donoseći rješenje broj Ovr-563/2022-2 nije naložio upis prava vlasništva protustranke kao protivnice osiguranja temeljem navedenog rješenja o nasljeđivanju, već je dostavio na provedbu samo rješenje o osiguranju od 30. studenog 2022., postupanje prvostupanjskog suda ograničeno je na primjenu odredbe čl. 117. st. 2. ZZK-a iz koje proizlazi da kad zemljišnoknjižni upis određuje drugi sud ili drugo nadležno tijelo, da će se zemljišnoknjižni sud ograničiti na ispitivanje je li upis odredilo nadležno tijelo te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, pa kako u rješenju o osiguranju sud nije naložio upis prava suvlasništva ovdje protustranke u zemljišnim knjigama na nekretnina koje su predmet osiguranja, pravilno je prvostupanjski sud zaključio u navedenim odlukama da navedeno rješenje nije provedivo u zemljišnim knjigama, jer protustranka u času podnošenja prijedloga nije bila upisana kao suvlasnica istih.
11. Osim toga, kako nije odlučna za ocjenu osnovanosti navedene odluke činjenica da je u međuvremenu protustranka upisana kao suvlasnica predmetnih nekretnini jer je sukladno odredbi čl. 116. ZZK-a za odlučivanje o prijedlogu za upis mjerodavno stanje u trenutku kad je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu, a neosnovano predlagatelj ukazuje i da ga je sud bio dužan pozvati da dostavi navedeno rješenje o nasljeđivanju kao ispravu koja ne predstavlja tabularnu ispravu, jer rješenje o nasljeđivanju predstavlja tabularnu ispravu podobnu za upis prava suvlasništva protustranke što je uvjet za upis založnog prava, pa je navedeni upis trebao naložiti prvostupanjski sud kod donošenja rješenja o osiguranju sukladno čl. 82. st. 3. OZ-a, pa se svi žalbeni navodi predlagatelja ukazuju neosnovanim.
12. Stoga je valjalo primjenom odredbe čl. 149. st. 3. ZZK-a odbiti žalbu predlagateljice i potvrditi pobijano rješenje te je temeljem iste zakonske osnove valjalo naložiti i brisanje zabilježbe žalbe u zemljišnim knjigama.
U Varaždinu 9. prosinca 2025.
Sutkinja
Tatjana Ledinšćak-Babić