1

Poslovni broj: 5 Gž Ovr-1269/2023-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj 5 Gž Ovr-1269/2023-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Grgić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari ovrhovoditelja A. M., OIB … iz Z., zastupanog po punomoćniku M. R., odvjetniku u Z., protiv ovršenice J. A., OIB … iz Z., koju zastupa punomoćnik D. M., odvjetnik u Z., radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-3194/2022-13 od 29. prosinca 2022., dana 18. listopada 2023.,

                                                 

 

r i j e š i o   j e

 

I. Uvažava se žalba ovršenice i ukida rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-3194/2022-13 od 29. prosinca 2022., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

II. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavlja se za konačnu odluku.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem o ovrsi na temelju ovršne isprave – bjanko zadužnice izdane 25. studenog 2016. i potvrđene kod javnog bilježnika D. G. iz Z., broj OV-3749/16, radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 7.432,47 EUR/56.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. studenog 2017. do isplate i troškova ovršnog postupka, određena je ovrha na nekretnini ovršenice pobliže opisanoj u izreci rješenja.

 

2. Protiv navedenog rješenja o ovrsi žalbu je podnijela ovršenica ne navodeći određeno žalbene razloge predviđene odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine," broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), no ističe žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. t. 7. i 9. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 93/16, 73/17 i 131/20 – dalje: OZ) bez određenog prijedloga u pogledu sadržaja drugostupanjske odluke, uz naknadu troškova žalbe.

 

3. Žalba je osnovana.

 

4. Iz stanja spisa proizlazi da je ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu od 12.11.2022. predložio provođenje ovrhe na nekretnini ovršenice radi naplate tražbine u iznosu od 56.000,00 kn/7.432,47 EUR zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 26.11.2017. do isplate, navodeći da je u ovršnom postupku broj OV-3749/16 pred agencijom naplatio samo manji dio svoga potraživanja i to iznos od 6.500,00 kn/862,70 EUR, no da je zbog nedostatnih novčanih sredstava na bankovnim računima ovršenice onemogućen u razumnom roku namiriti svoje potraživanje.

 

5. Postupajući po zaključku suda od 30.11.2022. ovrhovoditelj je uz podnesak od 21.12.2022. dostavio sudu dokaz da ovršenica nema osobno vozilo na kojem bi se mogao namiriti, da nema dostatnih sredstava na svojim bankovnim računima radi namirenja njegove cjelokupne tražbine i da ima opravdan interes za hitnim namirenjem zbog svoje visoke starosne dobi (83 godine) i pogoršanog zdravstvenog stanja nakon pretrpljenog moždanog udara 1994. godine.

 

6. Ovršenica u žalbi navodi da je do zaprimanja rješenja o ovrsi platila ovrhovoditelju ukupni iznos od 44.000,00 kn/5.839,80 EUR po osnovi glavnice. Ističe prigovor narušene pravične ravnoteže iz čl. 80.b st. 3. OZ, navodeći da je vrijednost tražbine (glavnice koja sada iznosi 17.000,00 kn/2.256,29 EUR) nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provođenje ovrhe koju je stekla kreditom u iznosu od 124.000,00 EUR, te da je ovrhovoditelj imao mogućnost tražiti ovrhu na njezinoj plaći. Ističe da joj je pobijanim rješenjem o ovsi povrijeđeno pravo na dom, jer se radi o njezinoj jedinoj nekretnini nužnoj za stanovanje i zadovoljavanje osnovanih životnih potreba. Konačno, ističe da nije dala nikakvu suglasnost da se radi naplate tražbine iz ovršne isprave može provesti ovrha na njezinoj nekretnini i da ovrhovoditelj nije dokazao osobito opravdan interes za hitnost namirenja tražbine, jer je vezano za njegovo zdravstveno stanje dostavio staru liječničku dokumentaciju iz 1988., 1994. i 2016. godine.

 

7. Prema odredbi čl. 80.b st. 2. OZ ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 40.000,00 kuna, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Stavkom 3. istog članka propisano je da će pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2., sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:

- je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu;

- je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežitom dijelu namiri;

- služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji;

- ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga;

- je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

 

8. Prilikom odlučivanja o prijedlogu na ovrhu na nekretnini ovršenika dužnost je suda da uzimajući pritom u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja provede određeni test razmjernosti o tome čije je pravo u konkretnom slučaju pretežnije - da li pravo ovrhovoditelja na namirenje svoje tražbine utvrđene ovršnom ispravom i njegovo legitimno očekivanje da svoju tražbinu može namiriti iz imovine ovršenika (koje nesumnjivo predstavlja imovinu ovrhovoditelja i zaštićeno je člankom 1. protokola broj 3. Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama MU 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10; dalje: Konvencija) ili pravo ovršenika na mirno uživanje svoje imovine (koje je također zaštićeno Konvencijom). Prilikom donošenja ovakve ocjene, sud je dužan uzeti u obzir sve okolnosti slučaja.

 

9. Kako je pobijano rješenje o ovrsi sud prvog stupnja donio navodeći samo da se određuje predložena ovrha na nekretnini ovršenice temeljem podnesenog prijedloga ovrhovoditelja, ne ispitujući okolnosti iz citirane odredbe članka 80. b st. 2. i 3.OZ, to je zbog iznijetih razloga, valjalo uvažiti žalbu ovršenice i temeljem odredbe čl. 380. t. 3. ZPP, u vezi čl. 21. st. 1. OZ ukinuti prvostupanjsko rješenje o ovrsi i predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak.

 

10. U ponovljenom prvostupanjski sud će prilikom odlučivanja o prijedlogu za ovrhu postupiti sukladno odredbi članka 80.b st. 3. OZ i pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz st. 2. čl. 80.b OZ, ocijeniti sve okolnosti konkretnog slučaja i pravilno utvrditi sve odlučne činjenice, a potom pravilnom primjenom materijalnog prava ponovno odlučiti o osnovanosti prijedloga za ovrhu ovrhovoditelja.

 

11. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena se za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP).

 

 

U Zagrebu 18. listopada 2023.

 

                                                                                                               Sutkinja:

    Ksenija Grgić, v.r.