Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Poslovni broj: Kzd-96/2023.-93.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, u vijeću za mladež sastavljenom od sutkinje za mladež Dunje Petrović, predsjednice vijeća za mladež, te sudaca porotnika za mladež Ivana Kiša i Kate Katić, članova vijeća za mladež, uz sudjelovanje zapisničara Igora Đorđevića, u kaznenom predmetu protiv optuženog SĆ, zbog kaznenog djela iz članka 158. stavka 2. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. - dalje u tekstu: KZ/11.), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku, od 21. siječnja 2022., poslovni broj KOz-DO-4/2022-1, u ponovljenom postupku, nakon nejavne rasprave održane 20. prosinca 2023., 19. ožujka 2024., 19. lipnja 2024., 20. lipnja 2024., 6. studenog 2024., 23. travnja 2025. i 10. listopada 2025., a održane i zaključene 2. prosinca 2025. u prisutnosti zamjenice općinskog državnog odvjetnika za mladež u [adresa] NĆ, optuženog SĆ, te opunomoćenica oštećenica Marije Lončarević Latković i Slađane Panić, odvjetnica u Osijeku, 8. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Optuženi SĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin S i MĆ rođene N, rođen **.**.1971. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Srbije, nezaposlen, bez primanja, bez zanimanja, sa završenom osnovnom školom, neoženjen, bez djece, lošeg imovnog stanja, bez čina i odlikovanja, neosuđivan, prekršajno kažnjavan,

k r i v  j e

što je:

1) u razdoblju od početka 2015. godine do 15. listopada 2021. u [adresa], u dvorištu i obiteljskoj kući u kojoj stanuje, u cilju da spolno iskoristi dijete LĆ, rođenu **.**.2010., kao njezin ujak, znajući za njezinu dob i koristeći prilike kada bi s njom ostajao nasamo, dodirivao ju rukama po grudima, stražnjici, spolovilu, prednjoj strani buta i unutarnjoj strani bedra te ju rukama hvatao po svim dijelovima tijela,

dakle, nad djetetom mlađim od petnaest godina izvršio bludne radnje,

2) neutvrđenog dana u razdoblju od početka 2015. godine do 15. listopada 2021. u [adresa], u dvorištu u kojem stanuje, u nakani da djeci pokaže pornografski sadržaj, kao ujak djece LĆ, rođene **.**.2010., i UĆ, rođene **.**.2010., znajući za njihovu stvarnu dob, pokazao im časopis s fotografijama golih žena i muškaraca u spolno eksplicitnom ponašanju,

dakle, djeci mlađoj od petnaest godina na opisan način učinio pristupačnim slike pornografskog sadržaja,

čime je počinio tri kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta i to pod točkom 1) kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina iz članka 158. stavka 2. KZ/11., a pod točkom 2) dva kaznena djela upoznavanja djece s pornografijom iz članka 165. stavka 1. KZ/11.

II. Optuženom SĆ za kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina počinjeno na štetu oštećenog djeteta LĆ na temelju članka 158. stavka 2. KZ/11.

u t v r đ u j e s e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD

4 (ČETIRI) GODINE

za kazneno djelo upoznavanja djece s pornografijom počinjeno na štetu oštećenog djeteta LĆ optuženom SĆ na temelju članka 165. stavka 1. KZ/11.

u t v r đ u j e s e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD

10 (DESET) MJESECI

a za kazneno djelo upoznavanja djece s pornografijom počinjeno na štetu oštećenog djeteta UĆ optuženom SĆ na temelju članka 165. stavka 1. KZ/11.

u t v r đ u j e s e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD

10 (DESET) MJESECI

te se optuženi SĆ uz daljnju primjenu članka 51. stavka 1. i 2. KZ/11.

o s u đ u j e

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU OD

4 (ČETIRI) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI

III. Na temelju članka 54. KZ/11. optuženom SĆ u izrečenu kaznu zatvora uračunava se vrijeme uhićenja i lišenja slobode od 15. listopada 2021. u 19,00 sati pa do 17. listopada 2021. nakon ispitivanja u državnom odvjetništvu dovršenog u 09,18 sati, kad je optuženik pušten na slobodu, te vrijeme uhićenja i lišenja slobode i trajanje istražnog zatvora od 2. svibnja 2023. do 23. kolovoza 2023.

IV. Na temelju članka 69. stavka 1. i 3. KZ/11. optuženom SĆ izriče se sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu, koja može trajati najdulje tri godine.

V. Na temelju članka 148. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25. - dalje u tekstu ZKP/08.) optuženi SĆ oslobađa se obveze naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. do 6. ZKP/08., kao i nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja.

VI. Na temelju članka 452. točke 3. ZKP/08. protiv optuženog SĆ,

OIB: [osobni identifikacijski broj] (s ostalim osobnim podacima kao u točki I. izreke)

ODBIJA SE OPTUŽBA

da bi:

1) u razdoblju od početka 2015. godine do 15. listopada 2021., u [adresa], u dvorištu i obiteljskoj kući u kojoj stanuje, u cilju zadovoljenja spolnog nagona, kao ujak djeteta UĆ, rođene **.**.2010., znajući za njezinu dob i koristeći prilike kad bi s njom ostajao nasamo, u više navrata ljubio je po vratu i ustima te dodirivao rukama po cijelom tijelu, a osobito po grudima, bedrima i spolnim organima iznad i ispod odjeće,

dakle, nad djetetom mlađim od petnaest godina izvršio bludne radnje,

2) u razdoblju od početka 2015. godine do 15. listopada 2021., u [adresa], u dvorištu i obiteljskoj kući u kojoj stanuje, u cilju zadovoljenja spolnog nagona, kao ujak djece LĆ, rođena **.**.2010. i UĆ, rođene **.**.2010., znajući za njihovu stvarnu dob, koristeći situaciju kada bi s djecom ostajao nasamo, u više navrata pokazivao im svoj spolni organ držeći ga u ruci te ga dodirujući i govoreći im da ga dotaknu,

dakle, pred djecom mlađom od petnaest godina činio spolne radnje namijenjene zadovoljenju vlastite pohote,

pa da bi time počinio tri kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta i to pod točkom 1) kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina iz članka 158. stavka 2. KZ/11., a pod točkom 2) dva kaznena djela zadovoljenja pohote pred djetetom mlađim od petnaest godina iz članka 160. stavka 1. KZ/11.

Obrazloženje

1. Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku (dalje u tekstu: ODO u Osijeku), od 21. siječnja 2022., poslovni broj KOz-DO-4/2022-1, optužen je SĆ zbog šest kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta i to pod točkom 1) dva kaznena djela spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina iz članka 158. stavak 2. KZ/11., pod točkom 2) dva kaznena djela upoznavanja djece s pornografijom iz članka 165. stavka 1. KZ/11. i pod točkom 3) dva kaznena djela zadovoljenje pohote pred djetetom mlađim od petnaest godina, iz članka 160. stavka 1. KZ/11.

2. Presudom ovog suda od 2. svibnja 2023., poslovni broj Kzd-100/2022-55 optuženi SĆ proglašen je krivim za sva kaznena djela za koja se teretio, te je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od osam godina, time da mu je u izrečenu kaznu uračunato vrijeme za koje j bio lišen slobode. Osim toga, na temelju članka 69. stavka 1. i 3. KZ/11. optuženom SĆ izrečena je sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu koja može trajati najdulje tri godine. Na temelju članka 148. stavka 6. ZKP/08. optuženik je oslobođen obveze plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. do 6. ZKP/08. kao i nagrade i nužnih izdataka postavljenog mu branitelja.

2.1. Rješenjem Županijskog suda u Varaždinu, od 23. kolovoza 2023., poslovni broj Kžzd-60/2023-6 navedena presuda je ukinuta i predmet upućen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

3. U ponovljenom postupku ODO u Osijeku izmijenilo je činjenični opis optužnice (stranica 627 spisa, time da je u točki 2. izmjene činjeničnog opisa došlo do omaške u pisanju tako da umjesto prezimena " PĆ" treba stajati prezime " LĆ"). U odnosu na kazneno djelo iz članka 158. stavka 2. KZ/11. na štetu djeteta UĆ opisano pod točkom 1) optužnice od 21. siječnja 2022., te dva kaznena djela iz članka 160. stavka 1. KZ/11., opisana pod točkom 3) optužnice od 21. siječnja 2022. ODO u Osijeku odustalo je od kaznenog progona, budući da iz provedenih dokaza tijekom ponovljenog postupka ne proizlazi osnovana sumnja na počinjenje navedenih kaznenih djela.

4. Optuženi SĆ očitovao se da se ne smatra krivim u odnosu na kaznena djela iz izmijenjene optužnice.

5. U ponovljenom dokaznom postupku na temelju članka 292. stavka 1. i 2. ZKP/08. i članka 115. stavka 4. Zakona o sudovima za mladež („Narodne novine“ broj 84/11., 143/12., 148/13., 56/15. i 126/19.) reproducirana je snimka ispitivanja oštećene djece LĆ i UĆ s dokaznog ročišta od 14. prosinca 2021., te su pročitani pripadajući zapisnici s dokaznih ročišta. Nadalje, na temelju članka 431. stavka 1. točaka 6. i 7. ZKP/08. pročitani su zapisnici o iskazima svjedoka ĐĆ, RĆ i IĆ s rasprave od 18. siječnja 2023. Svjedokinje JĆ i AĆ ponovno su ispitane na raspravi 19. ožujka 2024., time da je njihov iskaz na kasnijoj raspravi, koja je zbog proteka roka od tri mjeseca morala početi iznova, pročitan na temelju članka 431. stavka 1. točaka 6. i 7. ZKP/08. Nadalje, ispitane su svjedokinje SĆO, OĆ i NĆO (time da je njihov iskaz na kasnijoj raspravi, koja je zbog proteka roka od tri mjeseca morala početi iznova, pročitan na temelju članka 431. stavka 1. točaka 6. i 7. ZKP/08.), te ŽĆ, FĆ i MĆO. Nadalje, provedeno je novo kombinirano psihijatrijsko-psihologijsko vještačenje oštećene djece po vještakinjama prof.dr.sc. Katarini Dodig-Ćurković dr. med i dr. sc. Marini Perković Kovačević, dipl. psyh., time da su pročitani njihovi pisani nalazi i mišljenja od 4. i 6. kolovoza 2025., te su vještakinje na raspravi neposredno ispitane. Na temelju članka 431. stavka 1. točke 7. ZKP/08., pročitan je zapisnik o iskazu vještaka prof. dr. sc. Ivana Požgaina, s rasprave od 27. travnja 2023, te nalaz i mišljenje vještaka psihijatrijske struke od 6. ožujka 2023. Nadalje, pročitana je obavijest Osnovne škole Matija Gubec Magadenovac od 12. listopada 2021. Centru za socijalnu skrb u Donjem Miholjcu (sada Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Donji Miholjac – dalje u tekstu: HZSR Donji Miholjac), nalaz multidisciplinarnog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba za oštećeno dijete UĆ od 4. studenog 2021., nalaz multidisciplinarnog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba za oštećeno dijete LĆ od 20. studenog 2021., podnesak HZSR Donji Miholjac, od 26. listopada 2022., podnesak HZSR Donji Miholjac uz dokumentaciju, te podnesak HZSR Donji Miholjac od 14. ožujka 2024., uz prilog. Na kraju dokaznog postupka pročitani su izvaci iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženika (stranice 265 do 266 spisa i 631 do 632 spisa), te je ispitan optuženik.

5.1. Sukladno uputi drugostupanjskog suda iz ukidbenog rješenja, na temelju članka 431. stavka 3. ZKP/08. rješenjem ovog suda, od 19. ožujka 2024., poslovni broj Kzd- 96/2023 izdvojeni su kao nezakoniti dokazi zapisnik o izvršenom očevidu na terenu Centra za socijalnu skrb u Donjem Miholjcu (sada Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Donji Miholjac – dalje u tekstu: HZSR Donji Miholjac), od 15. listopada 2021. u obitelji djeteta LĆ i zapisnik o izvršenom očevidu na terenu u obitelji djeteta UĆ od 15. listopada 2021. HZSR Donji Miholjac (stranice 22 do 29 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedokinje JĆ u Policijskoj postaji Donji Miholjac, od 28. prosinca 2021. (stranice 108 do 114 spisa), te dio zapisnika o ispitivanju svjedokinje AĆ u Policijskoj postaji Donji Miholjac, od 28. prosinca 2021. (stranice 100 do 103) i to od rečenice koja počinje s „Bila sam prisutna za vrijeme…“ pa do kraja te rečenice, te od rečenice koja počinje s „Također sam prilikom razgovora od strane djelatnice….“ pa do kraja rečenice koja završava s „..što sam se također jako šokirala.“, a i isto tako i nalaz i mišljenje vještakinje dr. sc. HĆ, mag. psych. od 3. travnja 2023. (stranice 224 do 253 spisa), kao i njezin iskaz s rasprave od 27. travnja 2023. (stranica 270 spisa), budući da se navedeni dokaz u pretežitom dijelu temeljio na dokazima koji su izdvojeni kao nezakoniti.

6. Iznoseći obranu u ponovljenom postupku optuženi SĆ naveo je da ostaje u cijelosti kod obrane iznesene na raspravi od 27. travnja 2023. te nema ništa drugo za dodati. Optuženik je u toj obrani naveo da još jednom ponavlja, a kao što je to rekao i ranije tijekom ovog postupka, da on nije kriv za ono za što ga se tereti. UĆ zadnji puta je vidio tijekom 2019., od tada ju nije niti jednom vidio niti komunicira s bilo kime iz njezine obitelji, odnosno članova kućanstva s kojima ona živi. Poriče da je počinio ono što tvrde BĆ i UĆ, naime, on po cijele dane nije kod kuće, odnosno radio je u kritično vrijeme, nije pozivao BĆ i UĆ da idu bilo gdje s njim, niti im je davao bilo kakve poklone. Na posao bi odlazio u 05,00 sati ujutro, a vraćao bi se tek oko 21,00 ili 22,00 sati. Nije točno da je on BĆ i UĆ bilo što pokazivao kao što one tvrde, a ne zna razlog zbog kojeg su one izmislile tu priču.

7. Svjedokinja oštećena/žrtva dijete LĆ, ispitana pred sucem istrage, između ostalog, navela je da ne može odrediti vrijeme, a to se počelo događati kada je imala jedanaest godina, da kada je ujak bio pijan da ju je dirao ispod i iznad odjeće po leđima grudima i stražnjici, te da joj je pokazivao knjigu s golim muškarcima i ženama koja se nalazila u radionici u kući gdje on živi. O ovim događajima govorila je baki ĐĆ. Više ne ide kod bake M jer se ona na nju naljutila zbog toga jer je ona okrivila njezinog sina zato što ju je on dirao, a nije smio.

8. Svjedokinja oštećena/dijete UĆ, ispitana pred sucem istrage, navela da je predmetno ispričala socijalnoj radnici međutim da se tada uplašila i da to nije istina. Porekla je da bi ju ujak ikada dirao po intimnim dijelovima tijela, da bi joj pokazivao pornografske knjige ili da bi joj pokazivao svoj spolni organ.

9. Tijekom postupka nije bilo sporno da je optuženi SĆ ujak oštećenih žrtava/djece LĆ, rođene **.**.2010. i UĆ, rođene **.**.2010.

10. Bilo je sporno je li optuženik spolno zlostavljao oštećenice na način da ih je u cilju zadovoljenja svog spornog nagona, znajući za njihovu dob, koristeći prilike kada bi s njima ostajao nasamo, u više navrata ljubio po vratu i ustima te dodirivao rukama po cijelom tijelu, a osobito po grudima, bedrima i spolnim organima iznad i ispod odjeće, je li oštećenicama pokazivao časopis s fotografijama golih žena i muškaraca u spolno eksplicitnom ponašanju, te je li im koristeći situaciju kada bi s djecom ostajao nasamo, u više navrata pokazivao svoj spolni organ držeći ga u ruci te ga dodirujući i govoreći im da ga dotaknu.

11. Svjedokinja ĐĆ u iskazu je navela da zna da je u ovom postupku već ranije ispitana u policiji, međutim zbog proteka vremena ona se više ne sjeća što je iskazivala, odnosno ne sjeća se detalja svog iskaza. Zna da je iskazivala o tome da je ujak SĆ pokušao silovati "malu", odnosno BĆ. Više se ne sjeća točno reći bilo kakve detalje o tom događaju.

11.1. Budući da je imenovana svjedokinja izjavila da se zbog proteka vremena više ne sjeća sadržaja svog ranijeg iskaza kojeg je dala u policiji kao niti detalja oko inkriminiranog događaja, na temelju članka 426. ZKP/08. pročitan je njezin raniji iskaz u kojem je navela kako stanuje u [adresa], zajedno sa svojim sinom RĆ i svojom unukom LĆ. BĆ je njezina majka napustila u prosincu 2019. godine, a što je njezinu unuku jako pogodilo. Jako voli svoju unuku BĆ. Što se tiče školovanja BĆ škola ide dosta teško, odnosno prolazi s dovoljnim ili dobrim ocjenama, a pogotovo otkada ju je majka napustila. Ona svojoj unuci BĆ pomaže koliko može što se tiče škole, ali je dosta stara pa neke stvari ne zna pa joj tako ne može ni pomoći. Unuka BĆ ne želi ići kod svoje majke HĆ pa iz tog razloga njezina majka ponekad zna doći kod nje i njezinog sina, odnosno njezinog bivšeg muža kako bi vidjela unuku, odnosno kćerku BĆ. Njezina unuka BĆ ne voli ići kod svoje mame i to iz razloga jer se boji maminog partnera ZĆ, a što je njoj njezina unuka to sama rekla. Ne zna zašto se boji ZĆ, ali joj je nekoliko puta rekla da je ZĆ vikao na nju i da joj daje suhu hranu koju ona ne voli jesti. Također joj je unuka BĆ rekla da njezina majka HĆ i njezin partner ZĆ nemaju kupaonicu, pa tako iz tog razloga njezina bivša snaha HĆ jednom do dva puta tjedno odvodi BĆ kod njezine bivše prije MĆ koja živi također u [adresa] nekoliko kuća dalje od nje, kako bi se BĆ okupala. Zna da kada odu na kupanje kod MĆ ne budu dugo. Vjerojatno se okupaju na brzinu, osuše i dođu kući. Nadalje, njezina unuka BĆ jednom prilikom rekla joj je rekla kako je u školi napomenula u društvu da ju je ujak SĆ, odnosno od njezine mame brat, dirao. Također joj je poznato da je njezina unuka BĆ bila stupila u kontakt sa socijalnom radnicom putem telefona i da ju je socijalna radnica pitala da li može s njom razgovarati na te okolnosti. Zna da je BĆ socijalnoj radnici u više navrata rekla da ju njezin ujak SĆ zafrkava i dira, ali da to njoj smeta i da ne želi da joj on to radi. BĆ je također rekla da njezin ujak SĆ pije i da dolazi pijan, te da u takvom stanju njezinu unuku BĆ zafrkava, ali da u zadnje vrijeme ne dolazi kod njih pošto je ujaka SĆ njezin sin RĆ istjerao iz kuće. Također, SĆ zna i nju (svjedokinju) maltretirati i ići joj na živce i to zato što je znao kad bi došao kod njih povlačiti je za maramu, te ga je ona jednom prilikom kad joj je to radio prije nekoliko godina i ošamarila i rekla mu da je pusti na miru i da više ne dolazi u njezinu obiteljsku kuću, pogotovo pijan. Koliko se sjeća prije par mjeseci SĆ je došao opet kod nje u kuću, te ju je htio opet dirati po marami, odnosno pružio je ruke u namjeri da je povuče za maramu koju je imala na glavi, te ga je u tom trenutku pokušala udariti, ali nije uspjela, jer se SĆ izmaknuo, a za to vrijeme u kući se nalazila i njezina unuka BĆ koja je vikala na SĆ i tjerala ga van iz kuće što je naposljetku SĆ i učinio. Može reći da je mirne naravi i da nikoga ne voli tući, niti ikoga tuče, ali kad joj netko prekipi i dođe joj preko glave, onda ona takve mlati. U nekoliko navrata bila je prisutna kad je SĆ bio kod njih u kući i kad je njezinu unuku BĆ zezao, odnosno ispitivao ju da li ima dečka i slično. Znala je reći SĆ da se makne od njezine unuke BĆ i da ju ne zafrkava jer je vidjela da unuci to smeta i da ne voli više SĆ kao što ga je voljela. Jednom prilikom joj je BĆ rekla da ju je ujak SĆ dirao i to da ju je dirao po nozi, odnosno po prednjoj strani buta. Također joj je BĆ bila rekla da ju je ujak SĆ hvatao po svim dijelovima tijela i da ju je čak jednom prilikom htio uhvatiti i za prsa (grudi). BĆ joj je rekla da ne voli što je njezin ujak SĆ takav prema njoj i što ju hvata za noge i što ju je želio uhvatiti za grudi i da ju je sramote što ima takvog ujaka. Pošto je stara i sve slabije vidi i slabije pamti, pa iz tog razloga ne može reći točno vrijeme nekih događaja, ali može reći da je prije otprilike dvije godine vidjela kako u njezinoj kući SĆ miluje BĆ na način daju dira po prednjoj strani noge, a za vrijeme kada ju je dirao, sjedio je pored nje i to se sve događalo u dnevnom boravku. Kad je to vidjela odmah je počela vikati na SĆ, te ga je i otjerala iz kuće. Njezin sin RĆ je za vrijeme tog događaja bio u dvorištu obiteljske kuće, te kad je čuo galamu i da je ona SĆ istjerala, došao je u kuću, te ju pitao što se dogodilo. Kad je RĆ sve to ispričala onda joj je on rekao da je jednom prilikom i on vidio svog šogora SĆ kako u njegovoj radioni u prostoru dvorišta vadi svoje spolovilo (penis) i masturbira. RĆ joj je rekao da je tada SĆ istjerao iz dvorišta i rekao joj je da je SĆ bio vrlo pijan. Također joj je sin RĆ rekao da za vrijeme tog događaja BĆ nije bila vani, nego se nalazila u obiteljskoj kući, te to hvala bogu nije mogla vidjeti. Tijekom ovog ljeta unuka BĆ potužila, odnosno rekla joj da se ujak SĆ pred njom počeo skidati i da se to sve događalo u ujakovoj kući, nakon čega je BĆ pobjegla. Kad je pitala BĆ kad se to dogodilo, rekla da joj je da se to dogodilo ljetos, ali da se ne može sjetiti točno koji je to bio datum ili dan. Može reći da je to sve njezina unuka ispričala djelatnici Centra za socijalnu skrb Donji Miholjac, te je također i njoj jednom prilikom rekla da joj je ujak SĆ pokazivao nekakve časopise s golim ženama i da se ista uplašila tih časopisa i rekla ujaku da ne želi to gledati. Sve to se događalo negdje kod SĆ, ali ne može reći točno gdje, pošto joj unuka BĆ nije dobro objasnila jer je bila u stresu. Kad joj je to sve unuka BĆ ispričala rekla joj je da ne ide više tamo dok bake M nema kod kuće i da se kada god može makne od ujaka SĆ. Također je svojoj bivšoj priji MĆ rekla što joj je unuka BĆ ispričala i što je SĆ radio, na što joj je MĆ rekla da to nije istina. MĆ uvijek brani svog sina šta god da on napravi i to na način da govori da on to nije učinio i da nije krivac. Od tog događaja, odnosno od ljeta SĆ više ne dolazi u našu njihovu obiteljsku kuću kako bi se podružio s njom, s njezinom unukom BĆ ili s njezinim sinom RĆ, ali ponekad zna svratiti posuditi nekakve alate. Sjeća se da je jednom prilikom SĆ došao sa svojom majkom MĆ kada je kod kuće bio njezin sin RĆ i tada je bio SĆ trijezan i sve je bilo dobro. Kad god je upitala svoju unuku BĆ što se sve događalo i što se događa između nje i ujaka SĆ, unuka BĆ joj ništa nije htjela govoriti, odnosno nije htjela razgovarati i uvijek se znala postiditi i stisnuti tj. povući se u sebe. Smatra da ju je stid i da se boji. Više puta u zadnjih par godina primijetila je da njezina unuka BĆ dolazi potištena od bake MĆ te ju je znala pitati što se događa i što se dogodilo, te joj je koliko se sjeća samo jednom BĆ rekla kako je ujak SĆ pred njoj počeo skidati hlače i da je ona tada pobjegla i da ga se boji. Još samo može reći da često vidi SĆ kada ide u trgovinu kako pije, odnosno da je pijan i kada nju vidi digne ruke u zrak, okrene glavu i ne želi komunicirati s njom.

11.2. Nakon što je svjedokinji pročitan njezin iskaz dan u policiji, svjedokinja je navela da ostaje u cijelosti kod onoga što je iskazala u Policijskoj postaji Donji Miholjac 27. prosinca 2021. Istaknula je da je SĆ kad je trijezan dobar, a kad je pijan, onda je " L sačuvaj", "bolje bježi od njega".

12. Svjedok RĆ u iskazu je naveo da SĆ kad je pijan da on ne zna što radi, a kad je trijezan, onda se on normalno ponaša. O događajima za koje se SĆ tereti, nema neposrednih saznanja, o tome je saznao preko socijalnog i inspektorice u policiji. Što se tiče odnosa SĆ prema njegovoj kćerki BĆ, u njegovoj prisutnosti on je vidio da je SĆ znao nju zagrliti i pozdraviti, nije nikada vidio da bi SĆ neprimjereno ostvarivao neprimjereni fizički kontakt s BĆ. BĆ mu je ispričala da su jednom prigodom SĆ i njegova mama M bili kod njih kod kuće (u to vrijeme on je bio odsutan), te da su ga ona i baka ĐĆ otjerali van iz kuće, međutim on nije pitao BĆ koji je razlog da su ga istjerali. Sjeća se da je jednom prigodom vidio SĆ u njegovoj radioni kako masturbira, ali tom prilikom nije bila prisutna BĆ, ona je tada bila u kući.

12.1. Budući da se imenovani svjedok nije mogao sjetiti svih detalja događaja o kojima je ranije iskazivao, na temelju članka 426. ZKP/08. pročitan je njegov iskaz dan u policiji u kojem je naveo da trenutno stanuje u mjestu [adresa] u [adresa] zajedno sa svojom majkom ĐĆ, te kćerkom BĆ koja ima 11 godina i ista pohađa 5. razred osnovne škole u Marijancima gdje svakodnevno putuje školskim autobusom. Obiteljska kuća u kojoj živi s majkom i kćerkom mu je prepisana od strane njegovog sada pokojnog oca U, a navedenu kuću mu je on prepisao prije same smrti, a preminuo je u mjesecu svibnju 2020. godine. Njegova kćer BĆ je dijete s posebnim potrebama, te joj je za vrijeme školovanja potreban prilagođen program nastave, u sadašnjem trenutku njegova kćer BĆ nema dodijeljenu osobu koja bi joj pomagala u nastavi, a koliko zna u dogledno vrijeme bi ju trebala dobiti. Od svoje supruge IĆ razveo se prije otprilike godinu dana, a njegova bivša supruga još uvijek živi u [adresa], ali na drugoj adresi, odnosno nekoliko kuća dalje od njega. Njegova bivša supruga IĆ dolazi kod njega i kod njihove zajedničke kćerke BĆ jednom do dva puta tjedno, te se zadrži oko 15-tak minuta do pola sata, nakon čega odlazi na svoju sadašnju adresu gdje živi zajedno sa svojim partnerom. Njihova zajednička kćer BĆ se dosta dobro ponaša prema svojoj majci IĆ kada ona dođe k njima, ali zna da njegova kćer BĆ ne voli odlaziti kod majke IĆ u obiteljsku kuću gdje sada prebiva, ali točan razlog ne može reći jer mu ga kćerka nije rekla. Njegova bivša supruga IĆ njihovu zajedničku kćer BĆ barem jednom tjedno odvodi na kupanje kod SĆ, odnosno svog brata koji živi nekoliko kuća dalje od njega, a tamo ju odvodi na kupanje iz razloga što on u obiteljskoj kući nema kupaonu, a BĆ se ne želi kupati kod svoje majke radi njezinog sadašnjeg partnera. Ne zna koji je razlog neodlaska BĆ tamo, niti može reći da mu je BĆ išta rekla kakav je Sanjin sadašnji partner. Sa njegovom bivšom suprugom IĆ ostao je u relativno dobrim odnosima, te su dosta znali razgovarati o BĆ, ali mu IĆ nikada nije rekla da SĆ, odnosno njegov bivši šogor, dodiruje njegovu kćer BĆ po intimnim dijelovima tijela. Jednom mu je napomenula da pripazi na SĆ, tj. bivšeg šogora, te da ne pušta Lauru kod SĆ kad je pijan. Može reći da nikada BĆ nije puštao samu da odlazi kod SĆ, odnosno kod njegove bivše punice MĆ, već je sama punica znala doći po kćerku BĆ, te ju odvesti sebi, ali se nikada nisu dugo zadržavale kod njih i brzo ju je znala vratiti kući. Bivšeg šogora SĆ poznaje od samog djetinjstva, pošto je SĆ stariji nekoliko godina od njega. Dobrica je jako dobra osoba kada nije pod utjecajem alkohola, tj. lijepo se ponaša. SĆ se znao pojaviti u njegovoj obiteljskoj kući otprilike 1-2 puta tjedno kako bi se podružio malo s njim i s njegovom kćeri BĆ, a što mu on dopušta, te ujedno nekada zna i zatražiti nešto od njega ako mu nešto treba, npr. od alata ili nekih drugih trenutno mu potrebnih stvari. SĆ nikada ne bude duže kod njega od pola sata do sat vremena, kada ode svojoj kući ili možda kod prijatelja pa i u trgovinu gdje konzumira alkoholna pića. Kada mu SĆ dođe znaju vrijeme provoditi kako kada, nekada u obiteljskoj kući, a nekada vrijeme provode u njegovoj radioni gdje većinu vremena provodi on, pošto radi svašta, što za sebe, što uslužno za prijatelje. Koliko se sjeća, prije nekoliko mjeseci, a bilo je toplo vrijeme, ušao je u radionicu, te zatekao SĆ koji se tamo stvorio nepozvan, te ga je vidio kako zatvara šlic na hlačama, nije ga upitao što radi ili što je radio, već se prihvatio posla, odnosno nastavio je raditi svoj posao koji je ostavio prije odlaska u obiteljsku kuću. Dok njegov bivši šogor SĆ dođe kod njega i kod njegove kćeri BĆ, pogotovo kada je pod utjecajem alkohola (pijan) zna zagrliti njegovu kći BĆ, ali nikada nije vidio da bi ju on dirao po intimnim dijelovima tijela, već samo da je je zagrlio nekoliko puta, na što mu je rekao da to više ne radi iz razloga što se to BĆ ne sviđa. BĆ mu se u nekoliko navrata požalila, tj. rekla mu da ne voli da ju ujak SĆ grli iz razloga što smrdi na alkohol, te da ne želi da više to radi. Nikada svoju kćer BĆ nije ostavljao samu s ujakom, odnosno s njegovim bivšim šogorom SĆ jer pazi na svoju kćer i zna da se ona relativno boji svog ujaka SĆ. Koliko se sjeća Božića 2020. tog dana su pravili roštilj kod njegove radione gdje je bio prisutan bivši šogor SĆ i bio je toliko pijan da je padao od alkohola, te da ga je njegova bivša punica MĆ odvela doma i također se sjeća da je SĆ njemu sada trenutno nepoznatog dana došao k njemu u toliko pijanom stanju, da je poljubio njegovog psa. Također može reći da je nakon policijskog postupanja prema njemu i njegovoj kćerki, BĆ mu je rekla da je imala također problema s SĆ i to da je njoj i njegovoj nećakinji UĆ pokazivao nekakve porno časopise s golim ženama, te da ih je i pipao, ali mu nije rečeno kada im je to pokazivao i gdje ih je pipao. Kada je pitao kćerku BĆ gdje ju je ujak dodirivao, samo je šutjela i povukla se u sebe, vjerojatno jer ju je bilo sram i strah o tome pričati.

12.2. Nakon što je imenovanom svjedoku pročitan njegov iskaz dan u policiji, svjedok je naveo da ostaje u cijelosti kod onoga što je iskazao u Policijskoj postaji Donji Miholjac 27. prosinca 2021.

13. Svjedokinja AĆ u iskazu je navela da nije nikada vidjela svog brata SĆ da bi se neprimjereno ponašao prema njezinoj kćeri UĆ, niti joj je UĆ ikada spominjala SĆ u takvom nekakvom kontekstu. SĆ je znao igrati se s djecom, međutim on često nije bio kod kuće jer je radio. Kad bi došli u posjetu kod njezine mame MĆ s kojom SĆ živi, oni se tamo nikada nisu dugo zadržavali, a ona često SĆ nije tamo niti vidjela. Za ove događaje za koje se SĆ tereti saznala je u trenutku kad joj je Centar za socijalnu skrb "došao na vrata". Kćerka joj niti nakon dolaska Centra nije pričala ništa o tim događajima. Djelatnici Centra za socijalnu skrb u prvih šest mjeseci nadzora dolazili kod njih u obitelj dva puta tjedno, dok su nakon toga dolazili jedanput tjedno, a zadnji puta su bili krajem prosinca, nakon čega su bili pozvani u Centar i tamo su im rekli da je sve u redu i da nema više potrebe za vršenjem nadzora s njihove strane. Istaknula je da UĆ još uvijek živi s njom, svojim bratom P i ocem VĆ. UĆ redovito ide u školu. SĆ već jako dugo nije bio kod njih (od 2019.), niti UĆ ide kod njega. Kad su bili u Centru 29. prosinca 2022. UĆ nije bila s njima, s njom je bio suprug. Djelatnici Centra obavili su razgovor s UĆ samo taj prvi put kad su postupali u obitelji. UĆ viđa svoju baku MĆ tako što njezin suprug VĆ ode po nju u [adresa] i doveze ju kod njih da ona kratko bude kod njih. Misli da je prošle godine bila samo dva puta. Ona je pitala svoju kćerku UĆ vezano za ove događaje na što je ona njoj rekla da "Kako se tako što može pričati o uji?".

13.1. Imenovana svjedokinja je dodala da njoj kćerka UĆ nikada nije pričala da bi se njezin brat SĆ, odnosno njezin ujak, neprimjereno ponašao prema njoj ili prema BĆ, a nije joj pričala niti da bi BĆ pričala da se ujak neprimjereno ponašao prema njoj (prema BĆ). Ona nije niti pokušala razgovarati sa svojom kćerkom UĆ vezano za eventualno neprimjereno ponašanje njezinog ujaka prema njoj, s obzirom da joj je socijalna radnica rekla neka ne govori više s UĆ o tome, da ju ne prisiljava da ona priča o tome. Sjeća se samo da, nakon što su socijalna radnica i policijska službenica otišle, nakon obavljenog razgovora s UĆ, da je nju UĆ pitala da zašto su nju one ispitivale kad ništa od toga nije istina, odnosno kad njezin ujak ništa od toga njoj nije napravio. S BĆ uopće o tome nije razgovarala, otkada je prvi puta socijalna radnica bila kod njih ona s BĆ nije ni riječi progovorila. Prije ovih događaja BĆ i UĆ su se družile, znale su zajedno otići kod svoje bake i njezinog brata SĆ, međutim Manuelin stariji brat Đ uvijek je bio s BĆ i UĆ u društvu, oni se baš nikada nisu razdvajali. Đ je sada drugi srednje, on ima 16 godina. Ne postoji mogućnost da kad je on bio u školi da je UĆ s BĆ bez njega išla kod bake. Njezina kćerka UĆ sada ne ide više kod bake i ujaka s obzirom da su na snazi mjere opreza. Ona je postupila po uputi Poliklinike za zaštitu djece, te je odvela UĆ na potrebne preglede, o čemu je dostavljala dokumentaciju HZSR Donji Miholjac koji je provodio mjere obiteljsko pravne zaštite. Sudu daje na uvid original nalaza od 29. studenog 2021., kad je UĆ pregledana u Klinici za ginekologiju. Nakon što je završen nadzor u njihovoj obitelji, više nije UĆ vodila kod liječnika na preglede. Pričala je sa svojom sestrom, odnosno s Laurinom majkom IĆ, o ovome svemu, te joj je ona rekla da je BĆ njezina baka ĐĆ nagovorila da sve ove loše stvari priča o svom ujaku SĆ. Prije nego li je BĆ obavila razgovor s policijom, ona je njoj kad su bile kod njezine bake, rekla da to ništa nije istina što je ona pričala po selu i u školi, te da ju je to baka ĐĆ nagovorila i da ju baka ĐĆ želi izbaciti iz kuće, što je na kraju i napravila. Baka ĐĆ želi se osvetiti njima svima, odnosno cijeloj njezinoj obitelji, ne zna zašto je u to sve umiješala UĆ, a ne zna ni zašto se želi osvetiti, to treba pitati nju. Sa svojom sestrom IĆ je pričala samo tom jednom prilikom telefonskim putem i više nisu pričale o tome. Misli da je prošlo oko mjesec ili dva nakon policijskog razgovora kad se telefonski čula sa svojom sestrom. Njezina kćerka UĆ sada ide u 7. razred i vrlo je dobra učenica. Na upit zamjenice općinskog državnog odvjetnika za mladež zašto nije ranije iskazivala o tome da je ovo sve "smislila ĐĆ" i da joj je to rekla njezina sestra, svjedokinja je navela da je i ranije htjela ispričati sve kako je bilo, pa uključujući i ovo, međutim zadnji puta na raspravi joji sud nije dao priliku da o tome govori. UĆ i BĆ više se ne druže zato jer piše tako da se njih dvije ne smiju družiti.

14. Svjedokinja IĆ u iskazu je navela da se sjeća da je iskazivala ranije u policiji, međutim zbog proteka vremena sada ne može ponovno reproducirati sve detalje o kojima je govorila. Ona je vodila BĆ na kupanje kod bake MĆ s kojom njezin brat SĆ živi budući da kupaonica nije bila završena u novoj kući. Jednom prigodom BĆ joj je samo rekla da ju je ujak dirao i nikakve detalje joj nije htjela govoriti. Rekla je da mrzi ujaka, da mrzi baku i ništa drugo joj više neće reći, od tada samo plače. Njezina kćerka BĆ trenutno živi u udomiteljskoj obitelji u [adresa] i tamo ide u školu. Viđa kćerku tako što ona dolazi vikendima kod nje na adresi [adresa], te ona ide kod nje. Kćerka ne ide kod svoje bake MĆ. Kad dođe vikendom, prespava kod oca. SĆ ne dolazi na tu adresu. BĆ je jako žalosna i samo plače, tužna je što nitko iz obitelji s njom ne želi komunicirati osim tete R iz [adresa], te ponekada ju nazove ujo s mora. BĆ se ne sviđa biti u udomiteljskoj obitelji, ona bi se radije vratila kući. U školu voli ići i sada je stekla prijatelje, ali kada dođe kući, ima samo nju, svog oca i baku ĐĆ. Ona je sa svojom sestrom AĆ o ovome svemu razgovarala samo jednom kao što je to navela u policiji. S UĆ nije nikada razgovarala o tome što se dogodilo, smatra da bi to trebala učiniti njezina majka. UĆ uopće ne viđa, zadnji put ju je vidjela kad su išle na sud.

14.1. Budući da je imenovana svjedokinja izjavila da se zbog proteka vremena više ne sjeća svih detalja o kojima je ranije iskazivala, na temelju članka 426. ZKP/08. pročitan je njezin raniji iskaz u kojem je navela da je zajedno sa sada već bivšim suprugom RĆ bila u braku 5 godina, a sve skupa je u ljubavnoj vezi 10 - ak godina. U braku sa RĆ stekla je jedno dijete i to kćerku PĆ, te zbog čestih svađa i nesuglasica sa RĆ od istog se razvela u 2. mjesecu ove godine od kada ne živi s njim u istom domaćinstvu, kao ni sa svojom kćerkom BĆ. Trenutno s njezinim bivšim suprugom živi njezina kćerka BĆ, kako je i rekla, te njezina bivša svekrva ĐĆ koja se i brine o njezinoj kćerki. Ona se trenutno nalazi u [adresa] u [adresa] s novim ljubavnim partnerom ZĆ. Jednom do dva puta tjedno odlazi kod kćerke BĆ u bivšu kuću gdje je stanovala sa suprugom, te se s njom podruži oko 15ak minuta, a nakon tih druženja BĆ odvede kod svoje majke MĆ kako bi okupala BĆ, budući u kući gdje ona sada živi nema kupaone. U obiteljskoj kući gdje živi njezina majka, s njom je i njezin brat SĆ koji često konzumira pića, te se dovodi u alkoholizirana stanja. Koliko se sada može sjetiti, tijekom ljeta tamo negdje u mjesecu kolovozu, kada je kupala kćer kod majke MĆ i za vrijeme kad su se njih dvije nalazile u kupaonici, BĆ joj je rekla da ju je ujak SĆ jednom pijan dirao. Odmah ju je upitala da joj ispriča što se točno dogodilo, te da joj objasni kako ju je ujo i gdje ju je dirao, a na što joj je kćer odgovorila da ju je ujo dirao rukama dolje po spolovilu. Upitala je kćerku gdje se to sve događalo i kada se to događalo, pa joj je BĆ odgovorila da ne može reći točno kada, ali da se to sve to događalo u dvorištu obiteljske kuće bake MĆ, točnije u blizini bunara. Tom prilikom je upitala kćer da li joj se još nešto dogodilo s ujakom, ali joj ništa nije htjela više reći. Izjavila joj je kako ju ujak često zeza i to kada je pijan i da ju to smeta i da ne voli kada ju ujak zeza, ali joj nije mogla reći na koje to načine on nju zeza. Od kako se razvela od supruga RĆ nije baš u nekim dobrim odnosima s njime, ali bez obzira na to pitala ga je da li on možda nešto zna o tom slučaju što se dogodilo kod bunara i da li se njemu možda kćer BĆ povjeravala, na što joj je RĆ rekao da mu je BĆ nešto spominjala kako ju ujak SĆ dira dolje, ali on to njoj nije povjeravao iz razloga što on to nije vidio, te joj je rekao da nikome ništa ne prijavljuje, pa su se tako dogovorili da više neće njezinog brata SĆ puštati blizu njihove kćeri. Također je jednom prilikom i majci MĆ spomenula što joj je kćer BĆ rekla, odnosno ispričala joj je što se dogodilo između BĆ i SĆ, na što joj je majka rekla da to nije istina i da ona u to ne vjeruje. Nakon nekog vremena otišla je kod brata SĆ, te ga je pitala što se to dogodilo i dali je on dirao BĆ. Dobrica je samo šutio, ništa nije htio reći o tome, te je bježao od nje. Odmah je pomislila da je to znak, odnosno da je vjerojatno istina to što joj je BĆ ispričala. Inače njezin brat SĆ nije normalan kad je pod utjecajem alkohola, jako psuje i viče, te misli da je spreman sve učiniti pa tako misli da je to učinio i njezinoj kćerki što je navela. Primijetila je da od kako je SĆ upitala za taj događaj, a on više ne odlazi kod njezinog bivšeg supruga i kćerke jer se najvjerojatnije malo uplašio. Nakon nekog vremena i njezinog razmišljanja i povezivanja kada bi se ta događaj mogao dogoditi, došla je do zaključka da se to najvjerojatnije dogodilo tijekom mjeseca lipnja 2021. kad je išla kod prijatelja, te je vidjela brata kako je pijan, te se najvjerojatnije tog dana to i dogodilo. Što se tiče pokazivanja pornografskih sadržaja ili časopisa od strane njezinog brata prema njezinoj kćerki, nema nikakvih saznanja, ali zna da je njezin brat imao pornografske sadržaje s golim ženama i to dok su još bili djeca, a te sadržaje je znala pronaći ispod jastuka. Napomenula je jednom prilikom majci za te pornografske sadržaje koje je imao njezin brat, a majka MĆ joj je na to odgovorila da je on punoljetan i da je svoj čovjek, te da može čitati i gledati što god hoće. Također može reći da ima sestru koja živi u [adresa] i koja ima također maloljetnu kćer UĆ, te joj se njezina sestra AĆ prije par godina povjerila i rekla joj da je kćer UĆ ispričala kako ih je njihov brat SĆ također pod utjecajem alkohola dirao i to u prostoru obiteljske kuće u [adresa]. Također je bila upitala sestru AĆ da li joj je poznato gdje je SĆ dirao UĆ, na što joj je ona rekla da ju je dirao po spolovilu, a li da ona u to ne vjeruje pošto to nije vidjela. Također može napomenuti kako kćer BĆ više ne vodi kod svoje majke MĆ na kupanje, već je sada vodi k sebi na adresu gdje živi sa svojim sadašnjim partnerom kako bi se kupala, te od kako je policiji prijavljen događaj, njezina kćerka BĆ više nije u kontaktu s njezinim bratom SĆ.

14.2. Nakon što je svjedokinji pročitan njezin raniji iskaz, svjedokinja je navela da ostaje u cijelosti kod onoga što je iskazala u Policijskoj postaji Donji Miholjac 28. prosinca 2021.

15. Svjedokinja JĆ u iskazu je navela da je zaposlena u HZSR Donji Miholjac na radnom mjestu socijalnog radnika. Postupala je povodom obavijesti Osnovne škole "Matija Gubec" Magadenovac, o tome da je dijete LĆ u razgovoru sa psihologinjom spomenula određene neprimjerene radnje vezano za njezinog ujaka SĆ. Nakon ove obavijesti osnovne škole, oni su o tome obavijestili policiju, te je ona zajedno s policijskom službenicom za mladež otišla na teren, prvo kod djeteta LĆ. Po njihovom dolasku policijska službenica i ona obavile su razgovor s djetetom BĆ, pri čemu su u prostoriji bile dijete, policijska službenica i ona, a razgovor se odvijao na način da je uglavnom policijska službenica postavljala pitanja djetetu, dok se ona povremeno uključivala s obzirom da ju dijete poznaje od ranije, pa je otvorenije odgovarala na neka pitanja kad bi se ona uključila. Budući da je dijete BĆ prilikom iskazivanja iznijela da se u nekim situacijama s ujakom tamo nalazila i njezina sestrična UĆ, te da bi ujak činio neprimjerene radnje i u odnosu na nju, policijska službenica i ona nakon toga obavile su razgovor i s djetetom UĆ. Prilikom razgovora s UĆ, osim nje i policijske službenice, bila je prisutna i Manuelina majka, koja je inzistirala na tome da bude prisutna razgovoru. Manuelina majka u jednom trenutku dok je dijete iskazivalo počela je vikati da to ništa nije istina što dijete govori. Nakon obavljenih razgovora s djecom, ona je o svemu obavijestila Polikliniku za zaštitu djece i mladih u Zagrebu. Nije osim ovih razgovora obavljala nikakve daljnje razgovore s djecom, a po njezinim saznanjima nije s njima razgovarao nitko iz HZSR Donji Miholjac. One su upućene na obradu u Polikliniku. S obzirom na protek vremena, ne može se sjetiti koja je točno pitanja prilikom razgovora s djecom postavljala djeci ona, a koja policijska službenica. Poznato joj je da je u nalazu Poliklinike bilo za djevojčice preporučeno da idu i nadalje na preglede kod psihologa i psihijatra, poznato joj je da je BĆ išla na još daljnjih pregleda u Polikliniku, za UĆ ne zna da li je išla nadalje u Polikliniku, međutim poznato joj je da je prvotno od strane obiteljskog liječnika bila upućivana na preglede kod psihologa i psihijatra, međutim majka UĆ se tu bila uključila sa svojim tvrdnjama da to sve nije istina, tako da misli da u konačnici je obiteljska liječnica rekla da UĆ nema potrebe za daljnjom obradom. Koliko joj je poznato BĆ se još uvijek nalazi u udomiteljskoj obitelji, dok misli da se UĆ nalazi u primarnoj obitelji, poznato joj je da je I obitelj imala određene mjere obiteljsko pravne zaštite.

16. Svjedokinja SĆO u iskazu je navela da se sjeća da je u svojstvu školskog psihologa tijekom listopada 2021. obavila razgovor s djetetom LĆ, o čemu je sastavila obavijest od 12. listopada 2021. (stranica 20-21 spisa) te u cijelosti ostaje kod svega što je u pisanom obliku opisala i navela, te potvrđuje da joj je djevojčica u razgovoru rekla upravo one stvari kako je to napisala u svojoj obavijesti. Njima kao djelatnicima škole ovo je bila prva obavijest da bi se događalo nešto na štetu djevojčice BĆ, ona o tome ranije nikome od djelatnike škole nije pričala. Djevojčica je prilikom razgovora bila poprilično verbalno rastrojena, nikako od nje nije mogla dobiti informaciju o tome kad su se vremenski predmetni događaji, odnosno diranja od strane ujaka, događali. Djevojčica joj je na njezin upit gdje ju je ujak dirao pokazala rukama unutarnju stranu svojih bedara i to je jedino što joj je pokazala. Nakon ovog razgovora o kojem je sastavila obavijest od 12. listopada 2021. razgovarala je s djevojčicom BĆ više puta, međutim u tim razgovorima ona više nije ništa pričala vezano za događaje s ujakom, osim što je izražavala zabrinutost oko toga što će se sada dogoditi, govorila je da je cijeli fokus u obitelji na tim događajima te se brinula da će nju izuzeti iz njezine obitelji, te općenito što će biti s njom. S djevojčicom BĆ kad je krenula u 5. razred obavljala je redovna psihologijska testiranja, to nije bilo vezano za ove predmetne događaje. Prilikom razgovora s BĆ nitko drugi osim nje i BĆ nije bio prisutan, obavljala je razgovor s djevojčicom nasamo. Prilikom njezinog rada s BĆ (a to je bilo do njezinog 1. razreda pa nadalje), nije primijetila da bi djevojčica bila sklona konfabulaciji ili preuveličavanju prepričanih događaja. Primijetila je kod nje da ima asocijativni tok misli, a to znači da bi ona u razgovorima uglavnom pričala o onome što joj se trenutno događa u životu.

17. Svjedokinja OĆ u iskazu je navela da se sjeća da je postupala u svojstvu socijalne radnice kao djelatnica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, a povodom dojave o seksualnom zlostavljanju djevojčica LĆ i UĆ od strane njihovog ujaka. O tome su kolegice i ona a sastavile pisane nalaze i mišljenja od 4. studenog 2021. i 20. studenog 2021. (stranice 119 do 127 spisa) te ona u cijelosti ostaje kod svega što je u tim nalazima i mišljenjima navela. Dodala je i da je u Poliklinici uobičajeno postupanje na način da prvo socijalni radnik upoznaje roditelje djeteta i dijete, te dijete dalje bude upućeno na obradu kod psihologa i psihijatra. Tako je to bilo u vrijeme kad je ona tamo radila, a tako je to bilo i u ovom konkretnom slučaju. Sjeća se da je već prilikom prvog svog susreta upoznala i roditelje djevojčica UĆ i BĆ, a upoznala je i djevojčice. Razgovore s roditeljima djevojčica obavljala je odvojeno s njima, a isto tako kad je razgovarala sa svakom od djevojčica s njima je također obavljala razgovore nasamo. Budući da su oni imali izvješće HZSR o tome da je s djevojčicama već obavljen razgovor vezano za inkriminirajuće događaje ona prilikom razgovora s njima nije inzistirala da one iznose bilo što vezano za te događaje, međutim obje djevojčice su u razgovorima koje je s njima obavljala ponaosob same i samoinicijativno govorile o tome. Sadržajno je opisala što su joj djevojčice govorile u svojim pisanim nalazima i mišljenjima. Premda su u to vrijeme u poliklinici imali veliki broj predmeta, te su dnevno obrađivali i po četiri slučaja seksualnog nasilja, ona se UĆ i BĆ jako dobro sjeća. Prilikom njezinog razgovora s UĆ iz nje su samo "izlazile" sve rečenice koje je ona opisala u svom pisanom nalazu i mišljenju. U svom pisanom nalazu i mišljenju iznijela je sadržajno sve što su joj djevojčice rekle u razgovoru i ovdje na raspravi ne može ništa drugo dodati što tamo već nije navedeno. Što se tiče suradnje roditelja, može reći da su Laurini roditelji bili suradljivi, a isto tako i Manuelini, međutim Manuelina majka je negirala da bi njezin brat odnosno Manuelin ujak išta činio UĆ, odnosno nije vjerovala onome što je djevojčica bila ranije detaljno opisala u razgovoru sa socijalnom radnicom HZSR i policijskom službenicom. U razgovoru sa mnom djevojčica UĆ nije spominjala svog brata.

18. Svjedokinja ŽĆ u iskazu je navela da se sjeća da je postupala u svojstvu liječnice psihijatrice, specijalistice dječje i adolescentne psihijatrije, kao djelatnica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, a povodom dojave o seksualnom zlostavljanju djevojčica LĆ i UĆ od strane njihovog ujaka. O tome su kolegice i ona sastavile pisani nalaz i mišljenje od 4. studenog 2021. za UĆ (stranice 119 do 121 spisa) te ona u cijelosti ostaje kod svega što je u tom nalazu i mišljenju navela. Dodala je da je s djevojčicom UĆ razgovarala nasamo, kao što je to i uobičajeno. S obzirom da je djevojčica već ranije bila iskazivala o svojim proživljenim traumatskim iskustvima, ona nije ponovno s njom o tome razgovarala iz razloga da spriječi ponovnu traumatizaciju žrtve. Kod djevojčice su bili registrirani simptomi reakcije na teški stres, zbog čega je preporučila provođenje psihoterapije koju mogu provoditi psiholog ili psihijatar, te kontrolu kod dječjeg psihijatra u slučaju da psihoterapiju provodi psiholog. Kao dijagnozu navela je „ostale reakcije na teški stres“, a djevojčica je u razgovoru bila navela da se osjeća čudno zbog „svega s dječakom, BĆ i ujom“, a isto tako zbog poremećenih odnosa između roditelja, dakle prema ovoj dijagnozi stres kod djevojčice je bio uzrokovan iz više razloga.

19. Svjedokinja DĆ u iskazu je navela da se sjeća da je postupala u svojstvu psihologa kao djelatnica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, a povodom dojave o seksualnom zlostavljanju djevojčica LĆ i UĆ od strane njihovog ujaka. O tome su kolegice i ona sastavile pisani nalaz i mišljenje od 20. studenog 2021. za LĆ (stranice 124 do 127 spisa) te ona u cijelosti ostaje kod svega što je u tom nalazu i mišljenju navela. Psihologijska obrada odvila se kroz dva susreta s djevojčicom BĆ, djevojčica je jedanput došla u pratnji oca a jedanput u pratnji majke. Dio razgovora odvijao se u prisutnosti roditelja a dio nasamo s djevojčicom. Sve relevantne podatke navela je u svom pisanom nalazu i mišljenju i nema ništa drugo za dodati.

20. Svjedokinja MĆO u iskazu je navela da joj je poznato zbog čega je pozvana radi svjedočenja samo iz poziva koji je dobila. Ne sjeća se da je radila obradu djevojčice LĆ. Potvrdila je da je ranije radila u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i to tijekom 2021., međutim postupanja prema djevojčici BĆ se ne sjeća. Ukoliko bi joj sud pročitao njezina utvrđenja iz pisanog nalaza i mišljenja tada bi se moguće i sjetila svog postupanja u tom predmetu.

20.1. Nakon što je svjedokinji pročitan njezin pisani nalaz i mišljenje od 25. listopada 2021. (stranica 126 spisa), svjedokinja je navela da se djevojčice BĆ i dalje ne sjeća, međutim nalaz je takav kakav je. Što se tiče uobičajenog načina postupanja, odnosno provedbe psihijatrijske obrade djeteta u Poliklinici, ista se sastoji od heterogene anamneze koja se uglavnom dobiva od osobe s kojom je dijete došlo u pratnji, a to je najčešće roditelj odnosno skrbnik, a također i od pregleda djeteta koji se obavlja ponekad nasamo s djetetom a ponekad u prisustvu djetetove pratnje. Tijekom pregleda djeteta nisu prisutne neke druge osobe, ako dijete nije agresivno nisu prisutni policijski službenici.

21. Sud je iskaze svjedoka ĐĆ, IĆ i RĆ, te JĆ ocijenio vjerodostojnim. Naime, svjedokinja JĆ službena je osoba nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad (ranije CZSS Donji Miholjac), koja je u svom iskazu opisala svoje postupanje u obiteljima oštećenica. Imenovana svjedokinja kao nepristrana i stručna osoba doista nema nikakvog razloga neosnovano teretiti optuženika za nešto što nije počinio.

21.1. Glede iskaza svjedoka ĐĆ, IĆ i RĆ, imenovani svjedoci su kao članovi obitelji oštećene djece LĆ i UĆ iznijeli svoja saznanja o predmetnim događajima, time da su iskazivali samo o onome što su sami vidjeli i čuli, te o onome o čemu im se djevojčica LĆ povjerila. Tako su svjedokinje ĐĆ i IĆ u iskazima potvrdile da im se BĆ povjerila da ju ujak SĆ zlostavlja (svjedokinja ĐĆ navela je da joj je jednom prilikom BĆ rekla da ju je ujak SĆ dirao i to da ju je dirao po nozi, odnosno po prednjoj strani buta, kao i da ju je ujak SĆ hvatao po svim dijelovima tijela i da ju je čak jednom prilikom htio uhvatiti i za prsa (grudi), zatim da joj je BĆ pričala da ne voli to što je ujak SĆ takav prema njoj i što ju hvata za noge i što ju je želio uhvatiti za grudi i da ju je sramota što ima takvog ujaka, da joj se BĆ potužila tijekom ovog ljeta da se SĆ počeo pred njom skidati, nakon čega je ona pobjegla, zatim da joj je BĆ rekla da joj je ujak pokazivao neke časopise s golim ženama i da se ista uplašila tih časopisa i ujaka i rekla ujaku da to ne želi gledati, dok je svjedokinja IĆ navela da joj je BĆ rekla da ju je ujak SĆ jednom pijan dirao i to rukama dolje po spolovilu). Svjedokinja ĐĆ potvrdila je da je i osobno vidjela nekoliko situacija u kojima se SĆ ponašao neprimjereno prema BĆ (tako je navela situaciju kad je SĆ BĆ "zezao" te ju ispitivao ima li dečka, zatim situaciju kad je vidjela da BĆ miluje po prednjoj strani noge dok je sjedio pored nje), te je istaknula da je primijetila da BĆ u zadnjih nekoliko godina dolazi potištena od bake MĆ. Nadalje, svjedokinja IĆ istaknula je da je, nakon što joj se BĆ povjerila, pitala BĆ da je li on dirao BĆ, na što je on samo šutio, te je bježao od nje i ona je to protumačila kao znak da je vjerojatno istina to što joj je BĆ pričala.

21.2. Svjedok RĆ u suštini je negirao da bi prije pokretanje ovog postupka imao ikakvih saznanja o tome da je njegova kćer BĆ zlostavljana od strane ujaka, te da bi ikada osobno vidio da se optuženik neprimjereno ponaša prema njegovoj kćeri BĆ, međutim u iskazu je iznio svoja saznanja o karakteru optuženika (da je kad ne koristi alkohol dobra osoba, odnosno da se lijepo ponaša, međutim kad pije alkohol da je drugačiji, da je jednom prilikom bio u toliko pijanom stanju, da je poljubio njegovog psa), te je opisao jednu neobičnu situaciju u kojoj je zatekao BĆ kako masturbira u radioni.

21.3. U konačnici, ističe se da su sva tri imenovana svjedoka (ĐĆ, IĆ i RĆ) potvrdili su da uporaba alkohola kod optuženika djeluje štetno na njegov karakter i ponašanje (tako je svjedokinja ĐĆ navela „da je BĆ kad je trijezan dobar, a kad je pijan, onda je " L sačuvaj", "bolje bježi od njega"“, dok je svjedokinja IĆ navela „da njezin brat nije normalan kad popije, da jako psuje i viče“, te da ona smatra da je u tom stanju spreman na sve, te zbog toga vjeruje da je istina da je počinio ono za što ga se optužuje, RĆ je naveo da BĆ kad je pijan ne zna što radi, a kad je trijezan onda se normalno ponaša).

21.4. S druge strane, iskaz svjedokinje AĆ sud je ocijenio nevjerodostojnim i usmjerenim ka pogodovanju optuženiku. Naime, imenovana svjedokinja, kao sestra optuženika, od početka je stala na stranu optuženika. Da AĆ ima u odnosu na optuženika obrambeni stav i da negira da bi bila istina ono što oštećena LĆ tvrdi od samog početka, a što je u početku tvrdila i kćer svjedokinje – oštećena UĆ, vidljivo je iz same činjenice da je oštećena UĆ prilikom ispitivanja kod suca istrage promijenila svoj iskaz, odnosno porekla je da bi ju ujak spolno zlostavljao, a što je po mišljenju suda rezultat pritiska obitelji koja je umjesto prema njoj, zaštitnički i obrambeno nastrojena prema SĆ, kako je po utvrđeno i provedenim psihologijskim vještačenjem oštećene UĆ u kojem su vještakinje detaljno objasnile da kod iskaza oštećene UĆ danih pred sucem istrage i kasnije pred vještacima, postoji mnogo elemenata koji upućuju da je njezin iskaz konstruiran i nevjerodostojan, sve pod utjecajem obitelji, iz koje nije izdvojena (za razliku od oštećene LĆ koja je tijekom cijelog postupka dosljedna u svojem iskazivanju, a koja je odmah nakon prijave događaja smještena u udomiteljsku obitelj). Suprotno navodima svjedokinje AĆ, iz iskaza kojeg je oštećena LĆ dala pred sucem istrage, proizlazi da je AĆ imala saznanja o inkriminirajućim događajima, te u ovom postupku lažno navodi kako o predmetnim događajima nema nikakvih saznanja, odnosno da joj kćer UĆ nikada nije pričala o istima.

21.5. Nadalje, sud je iskaze svjedokinja SĆO, OĆ, NĆO, ŽĆ, EĆ i MĆO ocijenio vjerodostojnim s obzirom da su iste potpuno nepristrane osobe, koje su iskazivale o onome što su saznale u obavljanju svog posla, kao stručne osobe.

22. Iz nalaza i mišljenja socijalnog radnika multidisciplinarnog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba za oštećeno dijete UĆ od 4. studenog 2021. proizlazi da je djevojčica došla u pratnji roditelja u okviru multidisciplinarne obrade koju je inicirao HZSR Donji Miholjac, radi sumnje na izloženost djevojčice spolnom zlostavljanju, uznemiravanju i upoznavanju s pornografskim sadržajem od strane ujaka. U razgovoru s roditeljima djevojčice majka je tvrdila "nije istina da je njen brat radio nešto takvo UĆ i BĆ", navodeći kako BĆ zna puno lagati. Otac je naveo kako UĆ zadnjih godina nije bila bez majke kod bake i ujaka, ranije je znala prespavati tamo zajedno s BĆ. Dalje je naveo da on vjeruje svojoj kćeri i želi znati ukoliko joj je ujak nešto napravio. UĆ je na početku razgovora upitana da li zna zašto je kod nas, na što je odgovorila "Da, zbog zlostavljanja". Djevojčica u početku razgovora spontano verbalizira kako joj ujak nije ništa loše radio, navodi situaciju kad je imala 5,5 godina i kad ju je "dječak J nagovorio da se skinu i da se seksaju". Kasnije u razgovoru govori kako je bila ipak i ona s BĆ (sestričnom) kad ih je ujak dirao. Dalje samoinicijativno navodi kako ju je jednom pozvao u svoju sobu, mislila je da joj želi nešto pokazati i tad mu se "otkopčao slučajno gumb na hlačama i vidjela je njegov spolni organ". Navodi kako joj mama ne vjeruje u to što joj se dogodilo. UĆ je djevojčica bogatog vokabulara, pristojna, prilikom govora o temama kojih se srami sklanja pogled. Opisuje pozitivne aktivnosti s oba roditelja, navodi da je zadovoljna i doma i u školi gdje ima puno prijatelja. Polazi peti razred Osnovne škole Hrvatski Sokol Podgajci Podravci, navodi da prilazi s vrlo dobrim uspjehom. Navodi kako ide u školu plivanja u Bizovačke toplice što organizira škola. Zaključno, radi se o djevojčici koja odrasta u cjelovitoj obitelji skladno prikazanih odnosa. Tijekom obrade zaključeno je da je djevojčica bila izložena spolnom zlostavljanju od strane ujaka. Preporučeno je za djevojčicu daljnje postupanje prema preporuci ostalih članova tima vezano uz tretmanski rad, a kroz nadležne Ustanove poduzimanje daljnjih potrebnih mjera u cilju zaštite dobrobiti djevojčice, sukladno cjelovitim informacijama kojima raspolažu.

22.1. A, iz nalaza i mišljenja psihologa za oštećenu UĆ proizlazi da je djevojčica psihološki obrađena u sklopu timske obrade zatražene od HZSR Donji Miholjac, zbog sumnje na spolno zlostavljanje od strane ujaka. Djevojčica odrasta u vanbračnoj zajednici s roditeljima i starijim bratom, ima trojicu polubraće iz prethodnih bračnih zajednica roditelja. Vrlo dobra je učenica petog razreda osnovne škole, roditelji je opisuju poslušnom i dobrom djevojčicom. Majka negira mogućnost zlostave te navodi da djevojčica nikada nije boravila u kući njene majke, u kojoj živi i ujak, bez nadzora odrasle osobe, kao što iznosi i da je sestrična po kojoj se postavi sumnja, sklona laganju i izmišljanju. Djevojčica se uredno psihomotorno razvijala, nije bolovala, u posljednje vrijeme majka navodi da su prisutne mučnine i trbuhobolje prije polaska u školu. Djevojčica u dobi od deset godina i deset mjeseci, pristojna u ponašanju i suradna. Emotivno djeluje toplo, povišene nelagode vezano uz razloge dolaska. Bogatog je fonda riječi za dob i vrlo lijepe mogućnosti verbalnog izražavanja. U inicijalnom razgovoru opisuje kako je u dobi kada je imala oko pet i pol godina, dječak J koji je "tada bio mlađi od njenog brata sada, ali stariji od nje", nagovarao da se "seksaju". Na kraju je poslušala što je tražio, nije mogla zamisliti da bi to netko činio. Opisuje kako je "ona legla dolje, on na nju i micao se gore dolje. Oboje su imali skinute hlače i gaće, trajalo je par minuta, na kraju se izmakla i otišla". Navedeno navodi da se dogodilo u još jednoj prilici, kada je naišao njen brat te se ljutio na tog dječaka. Dalje iznosi kako je " Đ to rekao mami i tati, oni nisu htjeli slušati". Nadalje spontano navodi kako je "na policiji lagala vezano uz ujaka". U kontrolnom susretu iznosi da je prije opisanog događaja s J, bila u " bašći kada je ujak BĆ pokazivao svoj spolni organ. Navodi da je bila na udaljenosti od jednoga metra, ostalog se ne sjeća. Nakon toga opisuje da ju je u jednome navratu ujak pozvao u svoju spavaću sobu, da nešto razgovaraju, tamo mu je "puknuo gumb na hlačama, vidjela je njegov spolni organ". Iznosi da je ujak tom prilikom rekao oprosti. O navedenoj situaciji djevojčica priča uz vidljiv napor i nelagodu, te isto poprati crtežom. O navedenom je rekla baki, ona je rekla da će s njime razgovarati. Nadalje iznosi zabrinutost za ujaka, "da li će završiti u zatvoru, mama i tata misle da neće". Još navodi da je zabrinuta zbog očeva posla, toga što je umoran, i svađa među roditeljima, kada dulji period ne razgovaraju. Skalom za procjenu traumatizacije se kod djevojčice nalazi sklonost davanju iskrenih odgovora, uz granično povišenje posttraumatskih reakcija (TSCC). Projektivna tehnika crteža uputi na rizik po daljnji emocionalni razvoj djevojčice, na način tjeskobnosti i teškoća u nošenju s njome (O). Psihološkom se procjenom saznaje o djevojčici koja je u predškolskom uzrastu imala iskustvo spolne zlostave od strane člana šire obitelji i starijeg vršnjaka, a pred čime nije bila na odgovarajući način zaštićena. Aktualno je bila izložena pritisku vezano uz isto na način promjene svog iskaza, o čemu se roditelji tijekom trajanja obrade savjetuju po psihologu i socijalnom radniku naše ustanove. Dalje je od nadležnih ustanova potrebno provesti mjere daljnje zaštite djevojčičine sigurnosti. Potreban je rad s obitelji, na način savjetovanja i podrške u roditeljskim ulogama te obiteljskim odnosima. Djevojčici je preporučen psihološki tretman.

22.2. Iz nalaza i mišljenje psihijatra za oštećenu dijete UĆ proizlazi da je ista na obradu došla u pratnji roditelja po uputi nadležnog HZSR zbog sumnje na spolno zlostavljanje od strane ujaka. Rođena je u potpunoj primarnoj obitelji kao mlađe dijete. Ima brata starijeg tri godine. Po majci ima dva brata stara 21.g. i 16g. od kojih jedan živi u udomiteljstvu, drugi u "zajednici". Po ocu ima brata (25.g.) koji živi s bakom. Djevojčica živi s roditeljima i bratom. Roditelji je opisuje kao veselu, odgovornu, samostalnu u učenju. Ne primjećuju ništa u njenom ponašanju i na emocionalnom planu a da ih brine. Djevojčica se bez poteškoća odvaja od roditelja. Tijekom pregleda je mirna, suradljiva. S obzirom na ranije provedena ispitivanja o razlogu dolaska s djevojčicom nije inzistirano na rarogovu o istom. Samoinicijativno navodi da želi reći "nešto u vezi BĆ". Navodi da joj je mama rekla da su Laurini baka i tata "rekli BĆ da kaže to u vezi uje". Samoinicijativno iznosi, za dob neprimjerene informacije o narušenom odnosu Laurinih roditelja o čemu je čula od svojih roditelja i Laurinog oca. Navodi da se "mama iznenadila kada je čula to u vezi nje , dječaka i uje". Navodi da mama njoj vjeruje. Navod da se "zbog svega s dječakom, BĆ, ujom" osjeća čudno, strah ju je da će ujo završiti u zatvoru. Ponekad se svega toga sjeti, bude tužna i "pokuša skrenuti pažnju radeći nešto drugo". Povremeno ne može zaspati, ima "čudne snove". Tijekom razgovora od djevojčice se doznaje i o narušenom odnosu roditelja, čestim verbalnim sukobima, što je opterećuje. Za djevojčicu je preporučena psihoterapija (psihijatar/psiholog) prema mjestu stanovanja, kontrola dječjeg psihijatra za tri mjeseca, pregled nadležnog pedijatra i dječjeg ginekologa.

22.3. Zaključno, iz nalaza i mišljenja multidisciplinarnog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba za oštećenu dijete UĆ proizlazi da provedena obrada ukazuje na djevojčicu koja je u predškolskom uzrastu imala iskustvo spolne zlostave od strane člana šire obitelji i starijeg vršnjaka, a pred čime nije bila na odgovarajući način zaštićena. Aktualno je bila izložena pritisku vezano uz isto na način promjene svog iskaza, o čemu se roditelji tijekom trajanja obrade savjetuju po psihologu i socijalnom radniku njihove Ustanove. Tijekom obrade se od djevojčice doznaje i o narušenom odnosu roditelja kojem je izložena. Za djevojčicu se preporuča uključivanje u psihoterapiju (psihijatar/psiholog) prema mjestu stanovanja, te kontrola dječjeg psihijatra za tri mjeseca. Također se preporuča obaviti pregled pedijatra i dječjeg ginekologa. Od nadležnih institucija potrebno je poduzimanje svih radnji kako bi se djevojčicu zaštitilo od eventualnog daljnjeg zlostavljanja, te joj se omogućilo odrastanje u stabilnom i sigurnom okruženju. Potreban je rad s obitelji na način savjetovanja i podrške u roditeljskim ulogama te obiteljskim odnosima.

23. Nadalje, iz nalaza i mišljenja socijalnog radnika multidisciplinarnog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba za oštećenu dijete LĆ proizlazi da je ista došla u pratnji majke u okviru multidisciplinarne obrade koju je inicirao HZSR Donji Miholjac radi sumnje na spolno zlostavljanje djevojčice od strane ujaka i izloženost nasilju od strane majke. Majka je navela kako joj je BĆ prije dva mjeseca rekla da "ujo pipa". Dalje je navela "da su majka moja i sestra rekle istinu onda ne bi bio pušten, ali one štite njega". Nadalje, navodi kako je ujak sklon prekomjernoj konzumaciji alkohola, te da tada priča o seksualnim stvarima pred BĆ, te joj se pokušava fizički približiti, na što se BĆ makne. Dalje navodi kako je BĆ kod nje kad otac radi, potom ide kod njega. Nema doticaj s ujakom. U obitelji se aktualno provodi usluga savjetovanja i pomaganja obitelji. Djevojčica je na drugi termin došla u pratnji oca. U razgovoru s ocem se isti je naveo kako mu je Laurina majka rekla što je BĆ ispričala njoj o doživljenom neprimjerenom seksualnom ponašanju ujaka spram nje. Ujak kad je pijan postane neuračunljiv, a često je u alkoholiziranom stanju. Za djevojčicu je preporučeno daljnje postupanje prema preporuci ostalih članova tima vezano uz tretmanski rad, a kroz nadležne Ustanove poduzimanje daljnjih potrebnih mjera u cilj zaštite dobrobiti djevojčice, sukladno cjelovitim informacijama kojima raspolažu.

23.1. Iz nalaza i mišljenje psihologa proizlazi da je djevojčica BĆ na psihologijsku obradu u okviru multidisciplinarne obrade inicirane od strane nadležnog HZSR, uvidom u čiju dokumentaciju se doznaje o sumnji na izloženost djevojčice spolnom zlostavljanju, uznemiravanju i upoznavanju s pornografijom od strane poznate odrasle osobe, a o čemu su djevojčicom u okviru njihovog postupanja prikupljeni podaci. Psihologijska obrada provedena je kroz dva susreta, na koju je djevojčica došla u pratnji svakog od roditelja zasebno. Iz razgovora s roditeljima se saznaje da djevojčica odrasta kao jedino dijete rođeno u njihovoj zajednici, koja je prekinuta krajem 2019. godine. Živi s ocem i bakom po ocu. Majka je zasnovala novu zajednicu, partnerom i njegovim sinom. Prema navodima roditelja majka je kontakte s djevojčicom ranije učestalo ostvarivala u očevu domu, djevojčica bi kod nje dolazila jednom ili dva puta godišnje. Roditelji iznose različite podatke o aktualnoj učestalosti kontakata djevojčice s majkom. O povodu dolasku majka navodi da joj se djevojčica u rujnu povjerila da "ju je ujo pipao... samo je plakala, šutila, neće ništa više reći". O navedenom je ona obavijestila djelatnike HZSR, koji su o navedenoj sumnji obaviješteni i od strane škole. Otac iznosi da se druga djevojčica za koju je postavljena ista sumnja prije tri godine povjerila svom ocu, a da je BĆ to nedavno izjavila za sebe u školi. Majka iznosi da baka po majci BĆ ne vjeruje, a da je majčina sestra djevojčici izravno rekla da je sve izmislila, pri čemu izražava zaštitnički stav spram djevojčice. Otac navodi da je svjedočio da je teta djevojčici rekla "to si ti kriva što si prijavila". Djevojčica je u kontaktu emocionalno topla, plaha, mirna, blaže sniženog raspoloženja. Sporijeg je tempa govora, pojednostavljenog sadržaja. Dok čita zastajkuje i zamuckuje. Prihvaća razgovor i ponuđene aktivnosti. Tijekom razgovora vidljivi su znakovi opterećenosti iskustvima u krugu vršnjaka, o kojima govori tek da se ne žele družiti s njom, te naglašena uznemirenost i potreba za izbjegavanjem kada se dotiče tema iskustava s ujakom. Navodi da dolazi zbog "onog što mi je ujo radio... kad sam došla tamo išla sam po baku reći joj da dođe kod nas, on me odveo u radionu i pokazao neku knjigu malu s golim tetama, ja sam to odmah bacila... dala sam mami, mama dala baki i zapalili su". Obzirom na ranije provedene razgovore s djevojčicom u okviru postupanja drugih institucija, radi zaštite od potencijalne retraumatizacije se na istome ne inzistira. Navodi da se majci prvi puta povjerila u 4. razredu, otežano smješta navedeno u vremenski kontekst, druge detalje ne navodi. Iznosi podatke o iskazanom nepovjerenju bake i tete po majci vezano uz navodne postupke ujaka, pri čemu se dobiju nejasni podaci o izvoru tih informacija, odnosno je li ih djevojčica čula izravno ili su joj bili preneseni. Iznosi da se ponekad sjeti događaja s ujakom, "tata mi onda upali televizor da gledam i ne mislim na to". U svrhu psihologijskog testiranja primijenjeni su: CPM, BG-II, TSCC, crtež sebe. Djevojčica prihvaća testovne materijale, razumije zadane upute, koje slijedi uz podršku i vodstvo ispitivača. Na primijenjenom testu kognitivnog razvoja neverbalnog tipa postiže rezultat u vrijednostima nižeg prosjeka. Uradak na testu precrtavanja upućuje na potprosječni razvoj vještina vizualno-motoričke integracije, uz prisutne indikatore nezrelosti SŽS i otežane organizacije. Na planu emocija i ponašanja nalazi se granična razina posttraumatskog stresa, pri čemu se analizom čestica i dodatnim razgovorom saznaje o instruzivnim sjećanjima na događaje s ujakom ("kad idem spavati se toga sjetim pa ne mogu zaspati). Kao pojašnjenje odgovora na česticu koja sadrži opis disocijativne reakcije djevojčica navodi "prije bi se to dešavalo dok bi ujo nešto pokušavao, ali sad ima zabranu". Zaključno, provedena psihologijska obrada ukazuje na djevojčicu nižeprosječnih općih intelektualnih kapaciteta i potprosiječnog razvoja vještina vizualno-motoričke integracije, uz prisutne indikatore nezrelosti SŽS i otežane organizacije. Uvidom u dostupnu dokumentaciju HZSR saznaje se o sumnji na izloženost djevojčice spolnom zlostavljanju, uznemiravanju i upoznavanju s pornografijom od strane poznate odrasle osobe, a o čemu su djevojčicom u okviru njihovog postupanja prikupljeni podaci te se radi zaštite ode eventualne retraumatizacije u okviru aktualne obrade ne provede detaljniji razgovor. Na emocionalnom planu djevojčice nalaze se elementi posttraumatskog stresa, koji djevojčica vezuje uz iskazana iskustva s ujakom. Dobiveni podaci također ukazuju na potrebu za zaštitom djevojčice od mogućih pritisaka u obitelji te osnaživanje kapaciteta članova proširene obitelji za podršku djevojčici. Preporučeno je uključivanje u podršku psihologa u ustanovi po izboru, uz daljnje postupanje nadležnih institucija s ciljem zaštite djevojčice sukladno procijenjenoj potrebi temeljenoj na cjelovitim podacima kojima iste raspolažu, kao i podršku djevojčici u ostvarivanju vršnjačkih odnosa u školskoj sredini.

23.2. Nadalje, iz nalaza i mišljenje psihijatra za dijete oštećenu LĆ proizlazi da je ista na pregled došla u pratnji majke na inicijativu HZSR zbog sumnje na spolno zlostavljanje zbog čega je već ispitana od strane nadležnih institucija. U trenutku pregleda psihijatra nalazi ostalih stručnjaka za koje djevojčica ima termine nisu dostupni (socijalni radnik i psiholog). Psihički statusdjevojčice u trenutku pregleda je bio da je ista afektom topla, urednog raspoloženja, mirna, u kontaktu otvorena i spontana, mišljenje pojednostavljeno, bez produktivne psihopatologije i obmana, aktualno bez auto i heterodestruktivnih manifestacija. Djevojčica aktualno nije manifestirala akutnu psihopatologiju. Preporučena je kontrola dječjeg psihijatra po potrebi u slučaju postojanja indikacije s kompletiranim nalazima ostalih stručnjaka.

23.3. Zaključno, iz nalaza multidisciplinarnog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba za oštećeno dijete LĆ od 20. studenog 2021. proizlazi da je imenovana djevojčica nižeprosječnih općih intelektualnih kapaciteta i potprosječnog razvoja vještina vizualno-motoričke integracije, uz prisutne indikatore nezrelosti SŽS i otežane organizacije, u koje su prisutni elementi posttraumatskog stresa kojeg djevojčica vezuje uz iskazana iskustva s ujakom. Djevojčica odrasta u obitelji separiranih roditelja uredno prikazane roditeljske suradnje i komunikacije. Tijekom obrade dobiju se podaci koji ukazuju na moguću potrebu za zaštitom djevojčice od pritisaka u obitelji te osnaživanje kapaciteta članova proširene obitelji za podršku djevojčici. Preporuča se uključivanje u podršku psihologa u ustanovi po izboru, uz kontrolu dječjeg psihijatra po potrebi, kao i daljnje postupanje nadležnih institucija s ciljem zaštite dobrobiti djevojčice sukladno procijenjenoj potrebni temeljenoj na cjelovitim podacima kojima iste raspolažu, kao i podrška djevojčici u ostvarivanju vršnjačkih odnosa u školskoj sredini.

24. Vezano za ocjenu vjerodostojnosti iskaza oštećenih/žrtava djece LĆ i UĆ, a posebno imajući u vidu da je oštećena UĆ pred sucem istrage porekla da bi ju ujak dirao na neprimjeren način, da bi joj pokazivao pornografski sadržaj, odnosno da bi joj pokazivao svoj spolni organ, o čemu je ranije detaljno iskazivala, imajući u vidu da je prethodni nalaz i mišljenje vještakinje psihologijske struke izdvojen kao nezakoniti dokaz, provedeno je novo kombinirano psihijatrijsko-psihologijsko vještačenje oštećene djece LĆ i UĆ.

24.1. Iz nalaza i mišljenja vještakinje psihijatrijske struke dr. sc. Katarine Dodig Ćurković, dr. med. u odnosu na oštećenu dijete LĆ proizlazi da je ista adolescentica srednje faze adolescencije (između 15 i 17 god. ), završila je osnovno školovanje, živi u udomiteljskoj obitelji, urednih intelektualnih i općenito kognitivnih kapaciteta da može samostalno sudjelovati u predmetnome vještačenju i odgovarati na pitanja vještaka. Odrasla je u potpunoj primarnoj obitelji, bez podataka o nekim težim tjelesnim bolestima kroz rani rast i psihičko sazrijevanje, roditelji su se razveli prije pet godina, jedno je vrijeme živjela kod bake po ocu, ali unatrag tri godine je smještena kod udomitelja, s kojima ima dobar odnos i gdje se osjeća prihvaćenom. Kroz osnovnu školu radi poteškoća na razini intelektualnih kapaciteta nastava je bila prvo po prilagođenom programu do kraja 6. razreda, a zatim po posebnom programu i uspješno je savladala gradivo kroz prvih osam razreda, sad nastavlja srednješkolsko obrazovanje u obrtničkoj školi-smjer pomoćni kuhar. Obrađivana radi pojave sinkope i slabosti po pedijatru, nije uzimala nikakve lijekove, preporučeno pratiti, međutim bez podataka da se isti obrazac nastavio i ponavljati. Nema podataka koji ukazuju na njezine ponašajne smetnje kroz obrazovni sustav, kao ni na neke emocionalne poteškoće, opisuje da je u 6. razredu imala zadirkivanja od pojedinih učenika radi toga što je udomljena, ali bez posljedica na njezino funkcioniranje. Opisuje i dalje dobar odnos sa roditeljima, međutim ističe da je bliskija sa ocem nego sa majkom, primarno kako i sama opisuje radi majčine sklonosti alkoholu. Ispitanica je emocionalno topla, pristojna, u početku intervjua je situacijski tjeskobnija, međutim kasnije opuštenija i u skladu sa svojim intelektualnim kapacitetima koje je vještakinja procijenila na razini lake intelektualne onesposobljenosti spontano i u skladu sa svojim mogućnostima iskazuje o predmetnim događajima. Dakle, kod nje se ne uočavaju simptomi koji ukazuju na postojanje neke teže duševne bolesti, crta ličnosti ili ovisničkog ponašanja koji bi utjecali na njezinu sposobnost da istinito svjedoči o proživljenom. U skladu sa svojom razinom emocionalne i općenito kognitivne zrelosti, kao i razine intelektualne sposobnosti maloljetna BĆ je sposobna istinito iskazivati, kod nje u predmetnom ispitivanju vještakinja nije uočila sklonost konfabulaciji. Također, kod nje nema simptoma koji ukazuju na sugestibilan učinak neke druge osobe ili više osoba, a što je i razumljivo s obzirom da unatrag tri godine je izmještena u udomiteljsku obitelj gdje se osjeća dobro, sigurno, zaštićeno. Maloljetna BĆ je dijete sa nižim intelektualnim kapacitetima (laka intelektualna onesposobljenost), tjeskobna, anksioznog držanja, emocionalno osjetljivija, emocionalno nezrelija, ali i sklona potiskivanju kao načinu obrane od neugodnih i traumatizirajućih situacija koje opisuje kao posljedica predmetnog događaja, ali nema znakova koji aktualno ukazuju na neku značajniju istraumatiziranost ili ozbiljniju psihopatologiju s obzirom na sam predmetni događaj.

24.2. Nadalje, u odnosu na dijete oštećenu UĆ vještakinja psihijatrijske struke je utvrdila da je ista adolescentica srednje razvojne faze adolescencije, (između 15 i 17 godina), završila je uredno osnovnoškolsko obrazovanje, upisala je srednju školu-za kozmetičarku, u predmetnom vještačenju urednih intelektualnih kapaciteta da može samostalno sudjelovati u vještačenju i odgovarati na pitanja od strane vještaka. Odrasla je u potpunoj primarnoj obitelji, iz majčine druge izvanbračne zajednice, kratko nakon rođenja ona i majka su oko šest mjeseci živjele razdvojene od oca, jer su bili u rješavanju stambenog pitanja. Iz majčine prve bračne zajednice ima dva polubrata od kojih je jedan aktualno sada smješten u Psihijatrijskoj bolnici Popovača, a drugi s ocem živi u [adresa] i ima povremene kontakte s bratom koji je u Popovači. Nema podataka o smetnjama tijekom ranog psihomotoronog rasta i razvoja, uredno je sa odličnim uspjehom završila osnovnu školu, oca opisuje kao strožeg u odnosu na majku u svezi odgojnog pristupa. Nema podataka o nekim težim tjelesnim bolestima, smetnjama u ponašajnom smislu, opomenama ili ukorima kroz školovanje, također nema podataka o vršnjačkom nasilju kroz školovanje, iako je povučenija, ima jednu dobru prijateljicu. U predmetnom vještačenju maloljetna UĆ je izrazito napeta, izrazito anksioznog držanja do razine i ustrašenosti (lomi prste ruku, grize nokte, sjedi u jednom položaju, ne gleda prema ispitivaču i izbjegava direktan kontat očima, trese nogama, pogrbljena). Opaža se da kada se postavljaju pitanja koja se odnose ciljano na neke situacije da se toliko uznemiri da se doima „prestravljeno“ te je jasno da se radi o adolescentici koja trpi posljedice emocionalnog pritiska u svezi iskazivanja o predmetnom događaju. Kod nje nema znakova neke teže psihičke bolesti ili nekih uočenih crta ličnosti koji su razlog njezine nemogućnosti da istinito svjedoči o predmetnom događaju, niti je uočena sklonost konfabulaciji, nego davanje iskaza je primarno opterećeno snažnim sugestibilnim učinkom članova obitelji, posebno majke, te maloljetna UĆ nije sposobna istinito svjedočiti o predmetnom događaju. Njezina je sposobnost primarno ograničena radi visoke razine uznemirenosti, ustrašenosti i nemogućnosti da se opusti, a što je rezultat izvanjskih čimbenika (sugestibilni utjecaj obitelji ) da promijeni iskaz. Maloljetna UĆ je emocionalno vrlo hipersenzibilna, emocionalno nezrelija, doima se čak i regresivnom u pojedinim situacijama, vrlo usmjerena na majku, i razvidno je da joj sva ta situacija predstavlja značajno emocionalno i psihičko opterećenje, te se ne može razlučiti je li isto posljedica samog predmetnog događaja ili kumulativni rezultat nepovoljnih i stresnih okolnosti unutar obitelji, kao i samog predmetnog događaja. Kod nje postoji i rizik i neke kasnije ozbiljnije psihopatologije, s obzirom da već sada pokazuje iznimnu razinu anksioznog ponašanja i „prestrašenosti“.

24.3. Zaključno, vještakinja psihijatrijske struke u svom je nalazu i mišljenju navela da je maloljetna LĆ sposobna istinito iskazivati o predmetnim događajima, kod nje ne postoji znaci koji ukazuju na sklonost konfabulaciji kao niti sugestibilnom utjecaju nekih drugih osoba. Primarno se radi o adolescentici sa smetnjama iz kruga lake intelektualne onesposobljenosti uz blaže naglašenu anksioznost i povremeno i subdepresivnost, a kao rezultat i prisjećanja na sam predmetni događaj. Maloljetna UĆ, s druge strane, nije sposobna istinito iskazivati o predmetnim događajima, primarno radi izrazito anksioznog i uznemirenog ponašanja koji je pokazala tijekom predmetnog vještačenja, do povremeno i nivoa prestrašenosti, a što je rezultat sugestibilnog učinka primarno od strane članova obitelji, konkretno majke, uz njezinu emocionalnu nezrelost i hipersenzibilnost. Kod nje postoje simptomi koji ukazuju na značajnu emocionalnu patnju upravo kao rezultat pritiska od strane pojedinih članova obitelji (majka posebno) a koje iskazuje kroz izrazitu uznemirenost, ustrašenost i nemogućnost opuštanja.

24.4. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještakinje psihologijske struke dr. sc. Marine Perković Kovačević, dipl. psyh. proizlazi da je maloljetna oštećena LĆ adolescentica slabije razvijene inteligencije (aktualno razina lake intelektualne onesposobljenosti), s kvantitativnim smetnjama pamćenja i vizualno motoričkog integrativnog funkcioniranja. Maloljetna oštećenica pokazuje znakove emocionalne i socijalne nesigurnosti, izbjegavajuće obrasce ponašanja s posljedičnim poteškoćama prilagodbe. Sposobnost reprodukcije upamćenog (aktivno prisjećanje) je slabo, kao i sposobnost prepoznavanja upamćenog dobra. U okvirima ispodprosječne sposobnosti pamćenja, ne nalaze se smetnje odloženog pamćenja, ali se registriraju smetnje dugoročnog pamćenja. Od kvalitativnih poremećaja pamćenja nije uočena sugestibilnost niti sklonost konfabuliranju. Maloljetna oštećenica je introvertirana osoba (slabije društvena, s manjim brojem bliskih osoba, slabije aktivna), emocionalno (nesigurna, tjeskobna, bez primjerenih mehanizama obrane, podložna, sniženog samopoimanja) s poteškoćama prilagodbe (s izbjegavajućim i regresivnim ponašanjem, neadekvatnih strategija suočavanja). Crte ličnosti su posljedica bioloških čimbenika (slabija intelektualna razvijenost, temperament), neprimjerenog i rizičnog odgojnog utjecaja, niske razine poučenosti i niza nepovoljnih izvanjskih čimbenika kroz život (odrastanja u izrazito nepovoljnim obiteljskim prilikama s odgojnim stilom koji je uključivao različite oblike zlostavljanja u primarnoj obitelji; emocionalno zanemarivanje, pedagoško odgojno zapuštanje; izostanak prave podrške i zaštite od strane obitelji; rastava roditelja, izdvajanje iz obitelji, vršnjačko zlostavljanje, prolongirano seksualno zlostavljanje...). Aktualno se uočava nelagoda, situacijska anksioznost emocionalna i vegetativna pobuđenost (tijekom prepričavanja kritičnih događaja). Trenutačno se ne uočavaju klinički značajni simptomi kronificiranog posttraumatskog stresnog poremećaja vezanih uz predmetni događaj kao moguće traumatsko iskustvo. Ne uočavaju se niti znakovi psihotičnosti. Sadržajna analiza iskaza maloljetne oštećenice pred sudom i izjave pred vještakom sukladno kriterijima valjanosti pokazuje da je maloljetna oštećenica sposobna valjano iskazivati/izjavljivati o proživljenim događajima koji su predmet ovog sudskog postupka te da je njezina sposobnost posebne vjerodostojnosti dobra. Analizom izjave Check listom za procjenu valjanosti izjave (SVA) isključuju se: mogući sugestivni utjecaj drugih osoba za neistinito optuživanje i elementi moguće patološke motivacije za optuživanje, a analizom konteksta otkrivanja mogućeg kaznenog djela isključuje se moguće hotimično, neistinito optuživanje. Maloljetna oštećenica daje konzistentan narativni opis spornih događaja, iznoseći kontekstualne detalje, pri čemu je emocionalna pratnja maloljetne oštećenice sukladna opisivanim sadržajima i prirodi navedenih događaja, iskaz ima unutarnju i vanjsku konzistenciju što sa psihologijskog aspekta upućuje na autentičnost doživljaja. Kod oštećenice nisu utvrđeni motivacijski faktori za lažno terećenje optuženika. Maloljetna oštećenica u ulozi svjedoka pokazuje prosječnu ukupnu sugestibilnost. Sposobnost neposrednog prisjećanja verbalnog sadržaja je ispodprosječna, sugestibilnost pod utjecajem sugestivnih pitanja je prosječna, dok je sklonost promjeni odgovora pod utjecajem socijalnog pritiska iznadprosječna. Sklonost konfabulacijama nije registrirana. Kod maloljetne oštećenice se ne uočavaju simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja, vezanog uz proživljeni događaj koji je predmet ovog kaznenog postupka, ali uz moguću disimulaciju ili negiranje emocionalnih smetnji. Emocionalna nesigurnost, blaža anksioznost, sniženo samopoštovanje i posljedične poteškoće prilagodbe su posljedica niza različitih čimbenika: bioloških čimbenika (slabija intelektualna razvijenost, temperament), neprimjerenog i rizičnog odgojnog utjecaja, niske razine poučenosti i niza nepovoljnih izvanjskih čimbenika kroz život (odrastanja u izrazito nepovoljnim obiteljskim prilikama s odgojnim stilom koji je uključivao različite oblike zlostavljanja u primarnoj obitelji; emocionalno zanemarivanje, pedagoško odgojno zapuštanje; izostanak prave podrške i zaštite od strane obitelji; rastava roditelja, izdvajanje iz obitelji, vršnjačko zlostavljanje, prolongirano seksualno zlostavljanje ...).

24.5. U odnosu na maloljetnu oštećenu UĆ iz nalaza i mišljenja vještakinje psihologijske struke proizlazi da je ista adolescentica prosječne neverbalne inteligencije, bez smetnji vizualno motoričke koordinacije mogućeg organicitetnog podrijetla, bez izraženih kvalitativnih, ali s izraženim kvantitativnim smetnjama pamćenja (smetnje kratkoročnog, odgođenog i dugoročnog verbalnog pamćenja). Sposobnost reprodukcije upamćenog (aktivno prisjećanje) je ispodprosječna, dok je sposobnost prepoznavanja upamćenog prosječna. U okviru ispodprosječne sposobnosti pamćenja uočene su smetnje odgođenog i dugoročnog. Od kvalitativnih poremećaja pamćenja nije uočena pojačana sugestibilnost, niti sklonost konfabuliranju. Maloljetna UĆ je primarno introvertirana (slabije društvena, bez puno prijatelja, izbjegava novo i uzbuđenja, pasivnija, kontrolirana, submisivna), emocionalno (hipersenzibilna, nesigurna, tjeskobna, nepovjerljiva, anksiozna, depresivna, niskog samopoštovanja i samopouzdanja, ljutita) i socijalno (submisivna, sklona povlačenju, neasertivna) nesigurna adolescentica te posljedičnim poteškoćama prilagodbe (neadekvatnih strategija suočavanja sa stresom, izbjegavajući obrasci ponašanja, s teškoćama u zadovoljavanju svojih potreba u odnosima, nepovjerljiva prema okolini). Uočene emocionalne i socijalne smetnje koje maloljetna oštećenica pokazuje posljedica su interakcije bioloških, nasljednih čimbenika (crte ličnosti, temperament), nepovoljnih i stresnih okolnosti unutar obitelji uz moguće iskustvo seksualnog zlostavljanja. Aktualno kod maloljetne oštećenice dominira emocionalna i vegetativna pobuđenost, naglašena anksioznost i ustrašenost te sklonost izbjegavanju neugodnog. Uočava se sniženo samopoimanje, povišena razina anksioznih i depresivnih simptoma, osjećaj ljutnje te znakovi proživljene psihičke traumatizacije s poteškoćama prilagodbe. Kod oštećenice postoje psihičke posljedice i trenutačno se uočavaju klinički značajni simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja (uz visoku anksioznost, pretjeranu pobuđenost i zabrinutost, specifične strahove, osjećaj neposredne, nadolazeće opasnosti, zaokupljenost traumatskim događajem, ponovno proživljavanje tih događaja, emocionalnu otupjelost, sklonost sanjarenju i disocijativnom izbjegavanju, uz seksualnu uznemirenost te neželjene seksualne misli i osjećaje), što ukazuje na moguću seksualnu traumatizaciju. Zbog svjesnog izbjegavanja izjavljivanja o predmetnim događajima nemoguće je razlučiti u kojoj su mjeri smetnje posljedica traumatskih doživljaja s optuženikom/ujakom, a u kojoj posljedica nepovoljnih i stresnih okolnosti unutar obitelji. Sadržajna analiza izjave maloljetne oštećenice pred vještakom sukladno kriterijima istinitosti pokazuju da je maloljetna oštećenica nesposobna istinito izjavljivati o proživljenim događajima koji su predmet ovog kaznenog postupka. Analizom izjave Check listom za procjenu valjanosti izjave (SVA) dobiju se rezultati o mogućem sugestivnom utjecaju drugih osoba na izjavljivanje maloljetne oštećenice o upitnoj motivaciji za izjavljivanje (izrazito izbjegavanje). Također su uočeni elementi svjesnog, hotimičnog izbjegavanja izjavljivanja zbog konflikta odanosti i straha od odbacivanja od strane članova obitelji. Analiza motivacije, konteksta, naglašena vegetativna i emocionalna nestabilnost te ustrašenost ukazuju na nesposobnost istinitog izjavljivanja o proživljenim događajima, koji su predmet ovog sudskog postupka. Maloljetna oštećenica u ulozi svjedoka pokazuje prosječnu ukupnu sugestibilnost. Sposobnost neposrednog prisjećanja verbalnog sadržaja je prosječna, uz prosječnu sugestibilnost pod utjecajem sugestivnih pitanja i prosječnu sklonost promjene odgovora pod utjecajem socijalnog pritiska. Nadalje, kod nje postoje psihičke posljedice (anksioznost, depresivnost, ljutnja, sniženo samopoimanje) i trenutačno se uočavaju klinički značajni simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja (uz visoku anksioznost, pretjeranu pobuđenost i zabrinutost, specifične strahove, osjećaj neposredne, nadolazeće opasnosti, zaokupljenost traumatskim događajem, ponovno proživljavanje tih događaja, emocionalnu otupjelost, sklonost sanjarenju i disocijativnom izbjegavanju, uz seksualnu uznemirenost te neželjene seksualne misli i osjećaje), što ukazuje na moguću seksualnu traumatizaciju. Zbog svjesnog izbjegavanja izjavljivanja o predmetnim događajima nemoguće je razlučiti u kojoj su mjeri smetnje posljedica traumatskih doživljaja s okr./ujakom, a u kojoj posljedica nepovoljnih i stresnih okolnosti unutar obitelji.

24.6. Konačno, vještakinja psihologijske struke zaključila je da je maloljetna oštećena LĆ sposobna valjano iskazivati o proživljenim događajima, koji su predmet ovog kaznenog postupka te ne pokazuje sklonost konfabulacijama niti pojačanoj sugestibilnosti. Ona daje jednostavniji, ali konkretan i konzistentan narativni opis spornih događaja, iznoseći slične kontekstualne detalje, pri čemu je emocionalna pratnja u potpunosti sukladna opisivanim sadržajima i prirodi navedenih događaja, što sa psihologijskog aspekta upućuje na autentičnost doživljaja. Kod nje se ne uočavaju klinički značajni simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja vezanih uz predmetni događaj kao moguće traumatsko iskustvo, ali uz moguću disimulaciju ili negiranje emocionalnih smetnji. Postoje blaže do umjerene psihičke poteškoće (anksioznost, depresivnost, sniženo samopoimanje), koje su posljedica interakcije bioloških nasljednih čimbenika (slabija intelektualna razvijenost, temperament), neprimjerenog i rizičnog odgojnog utjecaja, niske razine poučenosti i niza nepovoljnih izvanjskih čimbenika kroz život (odrastanja u izrazito nepovoljnim obiteljskim prilikama s odgojnim stilom koji je uključivao različite oblike zlostavljanja u primarnoj obitelji; emocionalno zanemarivanje, pedagoško odgojno zapuštanje; izostanak prave podrške i zaštite od strane obitelji; rastava roditelja, izdvajanje iz obitelji, vršnjačko zlostavljanje, prolongirano seksualno zlostavljanje...).

24.7. Nadalje, maloljetna oštećena UĆ manifestira izraženu emocionalnu nestabilnost i nesigurnost, naglašenu ustrašenost te sklonost izbjegavajućem ponašanju, što onemogućava valjano i istinito izjavljivanje o proživljenim događajima. Sadržajna analiza izjave maloljetne oštećenice pred vještakom sukladno kriterijima valjanosti pokazuju da je ista nesposobna valjano izjavljivati o proživljenim događajima koji su predmet ovog kaznenog postupka. Kod nje postoje psihičke posljedice (anskioznost, depresivnost, ljutnja, sniženo samopoimanje) i trenutačno se uočavaju klinički značajni simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja koji ukazuje na moguću seksualnu traumatizaciju. Zbog svjesnog izbjegavanja izjavljivanja o predmetnim događajima nemoguće je razlučiti u kojoj su mjeri smetnje posljedica traumatskih doživljaja s optuženikom/ujakom, a u kojoj posljedica nepovoljnih i stresnih okolnosti unutar obitelji (pritiska obitelji).

25. Nalaz i mišljenja vještakinja psihijatrijske i psihologijske struke, na koje niti stranke nisu imale primjedbi, sud je prihvatio u cijelosti jer su dani jasno, potpuno i sukladno pravilima znanosti, iskustva i struke, te njihova vjerodostojnost nijednom okolnošću nije dovedena u pitanje.

26. S obzirom na rezultate provedenog kombiniranog psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja, kojim je utvrđeno da je oštećena LĆ sposobna vjerodostojno iskazivati, da nije sklona konfabulaciji, te da nema elemenata koji upućuju da bi njezin iskaz bio konstruiran pod utjecajem trećih osoba, sud zaključuje da je iskaz oštećene LĆ dan pred sucem istrage vjerodostojan. Premda je oštećena LĆ pred sucem istrage iskazivala s bitno manje detalja, imenovana oštećenica je tijekom cijelog postupka bila dosljedna u svom iskazivanju, počevši od trenutka kad se BĆ povjerila školskoj psihologinji o tome da ujak dolazi pijan kod njih te da ju je dirao, pa do ispitivanja pred sucem istrage i u konačnici razgovora s vještakinjom, uz manja odstupanja (kad iskazuje o vremenskom razdoblju inkriminacije, te o svim detaljima događaja), a što je rezultat proteka vremena, niske kronološke dobi oštećenice u vrijeme početka inkriminacije, kognitivnih i komunikacijskih slabosti, te distraktibilne pažnje.

26.1. S druge strane, kod iskazivanja oštećene UĆ pred sucem istrage, a kasnije i prilikom razgovora sa vještakinjom, došlo je bitnog obrata u odnosu na ono što je imenovana oštećenica na početku iskazivala. U odnosu na promjenu iskaza oštećene UĆ, sud smatra da je ključna činjenica što imenovana, za razliku od LĆ, na samom početku postupanja od strane nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, nije izdvojena iz svoje obitelji, nego je ostala živjeti s majkom, ocem i bratom, pri čemu je njezina majka AĆ evidentno na istu izvršila pritisak kako bi ista opovrgnula svoje tvrdnje koje je ranije iznijela, uz obrazloženje da se uplašila pa da je zato „sve to izmislila“. Da je iskaz oštećene UĆ dan pred sucem istrage nevjerodostojan, proizlazi i iz provedenog kombiniranog vještačenja, kojim je utvrđeno kako postoje brojni indikatori koji ukazuju na nevjerodostojno iskazivanje ispitane žrtve UĆ (prilikom iskazivanja o predmetnim radnjama pokazuje određene psihološke obrane izbjegavajući stil, sklonost fabriciranju priče, sklonost sugestibilnosti tj. porukama iz okoline koje sadržavaju sugestivni unos i koje kompromitiraju njezinu valjanost iskazivanja, dodatno pronalaze se manipulativni utjecaju na nju, pritisak i induciranja očekivanja drugih iz njezina okruženja a koji bi mogli negativno utjecati na njezinu istinitost iskazivanja i rekonstrukciju sjećanja).

26.2. Slijedom svega navedenog, nasuprot vjerodostojnom iskazu oštećene LĆ, sud iskaz oštećene UĆ nije prihvatio vjerodostojnim.

27. Provedenim psihijatrijskim vještačenjem optuženika po vještaku prof. dr. sc. Ivanu Požgainu, dr. med. utvrđeno je da se radi o osobi koja je odrastala u potpunoj primarnoj obitelji uz oca sklonog pijenju alkohola, ali navodno bez agresivnih ponašanja pod utjecajem alkohola. Završio je osnovnu školu uz ponavljanje prvog razreda. Vojsku nije služio zbog zdravstvenih razloga. Ima sveukupno oko godinu dana radnog staža, uglavnom radi u nadnicama po selu. Alkohol konzumira godinama, posljednjih nekoliko godina intenzivnije, bez dovoljno uvida prema pijenju alkohola budući da i na samo vještačenje dolazi pod utjecajem alkohola. Postoje podaci o kažnjavanju zbog nasilja u obitelji i nedopuštenom držanju oružja. U dijagnostičkom smislu, radi se o osobi najvjerojatnije nižih intelektualnih sposobnosti, ali ne do razine mentalne retardacije, jednostavnijoj strukturi ličnosti s nekim crtama poremećaja ličnosti i karakterološkim promjenama te razvijenom ovisnošću o alkoholu prema čemu je nedovoljno kritičan i bez dovoljno uvida. Optuženik negira počinjenje predmetnih kaznenih djela te odbacuje postojanje kod sebe bilo kakvih seksualnih pulzija prema djeci. Međutim, kod osoba koje su iz raznih razloga frustrirane u ostvarivanju spolnih potrebe (npr. u nedostatku partnera ili problema s impotencijom vezano za alkoholnu ovisnost), događa se da takve osobe posegnu za seksualnim objektom koji mu je na neki način dostupan. Stoga, ukoliko kod optuženika i nema neke seksualne aberacije u smislu pedofilije, to ne isključuje mogućnost da se on pojavi kao počinitelj djela kako mu se to stavlja na teret optužnicom u ovom postupku. Ukoliko se optuženiku dokaže počinjenje kaznenih djela koja mu se u ovom postupku stavljaju na teret, svakako treba cijeniti odlučan doprinos alkoholne ovisnosti u počinjenju predmetnih kaznenih djela. Vještak je mišljenja da optuženik, ukoliko mu se dokaže počinjenje predmetnih kaznenih djela, mogao shvatiti značenje svojih djelovanja i upravljati svojim postupcima, ali su te njegove sposobnosti zbog ovisnosti o alkoholu, karakteroloških promjena uzrokovanih alkoholom te pijanih stanja kritičnih zgoda bile bitno umanjene. Kako postoji odlučan doprinos alkohola ponašanju optuženika u odnosu na počinjenje predmetnih kaznenih djela, te mogućnost ponovnog činjenja sličnog ili težeg kazneno djela ukoliko se ne podvrgne liječenju alkoholne ovisnosti, vještak smatra da se kod njega stječu uvjeti za izricanje sigurnosne mjere obveznog liječenja od alkoholne ovisnosti. Ova se mjera može provoditi kako u ustanovi zatvorenog tipa, tako i na slobodi. Ukoliko se bude provodila na slobodi, predlaže se provođenje mjere kroz Forenzičnu ambulantu Klinike za psihijatriju KBC Osijek. Optuženik je u potpunosti sposoban shvatiti o kakvom se postupku radi, tko su sve sudionici ovog postupka, kakva je njegova kao i pozicija ostalih sudionika u postupku, sposoban je razumjeti pojedine procesne radnje, savjetovati se sa svojim braniteljem, davati mu upute i iznositi svoju obranu, vještak smatra da je optuženik raspravno sposoban.

27.1. Nalaz i mišljenja vještaka psihijatrijske struke, na koje niti stranke nisu imale primjedbi, sud je prihvatio u cijelosti jer je dan jasno, potpuno i sukladno pravilima znanosti, iskustva i struke, te njegova vjerodostojnost nijednom okolnošću nije dovedena u pitanje.

28. Iz obavijesti Osnovne škole Matija Gubec Magadenovac od 12. listopada 2021. HZSR Donjem Miholjcu proizlazi da je 11. listopada razrednica LĆ, (učenice 5. razreda Osnovne škole "Matija Gubec" Magadenovac, PŠ Marijanci, s prebivalištem na adresi [adresa], rođena **.**.2010.) izrazila zabrinutost za BĆ zbog odbijanja učenice da izađe van s ostalom djecom jer joj je tata rekao da ide kući ako se pod nastavom ide van. Također BĆ je navela razrednici (u nekom drugom kontekstu) da joj je ujo slučajno legao na glavu. Dana 12. listopada školska psihologinja je pozvala BĆ na individualni razgovor kako bi razjasnila sporni događaj i navod o ujaku. Školska psihologinja je navela da se BĆ školuje po redovnom nastavnom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke iz svih obrazovnih predmeta. Sniženih je intelektualnih sposobnosti te nije u mogućnosti orijentirati se u vremenu pa tako niti činjenice koje je iznijela nije stavila u vremenski kontekst te ih iznosi vrlo nepovezano. Na početku razgovora, na pitanje "Kako si?" BĆ je počela govoriti o majci koja živi s drugim "čovjekom" te je navela kako u tu drugu kuću ne ide jer "taj čovjek" tuče mamu, a zna vikati i na nju. S majkom se povremeno viđa u selu i ide s njom prošetati do groblja. Kasnije u samoinicijativnom i spontanom govoru spomenula je kako si je majka nožem htjela prerezati žile u nekoj svađi s tatom(?) pa ju je tata(?) nagovorio da to ne napravi. Navela je ujaka (mamin brat?) koji pijan dolazi kod njih te ju je dirao. Na upit gdje ju je dirao BĆ navodi da ju je dirao po nozi te napominje da ona dobro zna što on hoće i da mu je njen tata zabranio da dolazi kod njih. Nije moguće odrediti vrijeme ovih događaja. Na upit da li se to događalo dok je još išla u "malu školu" ili od kako ide u "veliku" djevojčica ne zna dati odgovor. Na upit kada je zadnji puta vidjela ujaka BĆ govori da je bio kod nje na rođendanu (4. ožujka), a kasnije opet spominje da ga se boji i da ode u sobu kada on dođe. Nekoliko puta spominje i vrijeme Božića. Za događaj kada joj je ujak sjeo na glavu BĆ tvrdi da je došao pijan i da je ona sjedila na ležaju i gledala mobitel, a on joj je sjeo na glavu i da ju je nakon toga bolio vrat. Nije htjela izaći van s ostalom djecom jer ima groznicu pa joj je tata rekao da ne ide van. Psihologinja ju je pitala s kim se osjeća najsigurnije, pri čemu BĆ navodi baku i tatu.

29. Iz podneska HZSR Donji Miholjac, od 26. listopada 2022. proizlazi da je rješenjem istog maloljetnoj LĆ priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja u udomiteljsku obitelj CĆ iz [adresa] počevši od 28. veljače 2022. godine. Maloljetna LĆ se i sada nalazi u istoj udomiteljskoj obitelji te vikendima održava kontakte s roditeljima RĆ i IĆ na način da otac dolazi po maloljetnu BĆ i odvozi ju kući te ju vraća natrag u udomiteljsku obitelj. Roditeljima maloljetne UĆ, AĆ i GĆ bila je određena mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o maloljetnoj djeci UĆ i UĆ počevši od 19. studenog 2021. na vrijeme od 6 mjeseci te im je određena mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djeci počevši od 27. lipnja 2022. godine na vrijeme od 6 mjeseci koja se i sada provodi.

30. Iz dopisa HZSR donji Miholjac od 14. ožujka 2024. i priloga – završnog izvješća o provođenju mjere obiteljsko-pravne zaštite u obitelji oštećene UĆ proizlazi da je voditeljica mjere zadnji puta u posjeti obitelji bila 16. prosinca 2022. , voditeljica je stekla dojam da roditelji sudjeluju u svakodnevnim obvezama svoje djece te da djeca imaju njihovu podršku. Nije primijetila nikakve trzavice među njima. Majka je u većini slučajeva kuhala ručak, kuća je bila uredna te su svi bili suradni. Majka i otac su pokazivali interes i brigu za školski uspjeh djece. Provodili su vrijeme u razgovoru s djecom, djeca su dosta otvorena. Voditeljica je bila mišljenja da obitelji nije potrebna pomoć i podrška tog tipa.

31. Iz izvadaka iz kaznene i prekršajne evidencije proizlazi da optuženik do sada nije osuđivan.

U odnosu na odbijajući dio presude:

32. S obzirom da je državni odvjetnik za mladež tijekom rasprave odustao od optužbe u odnosu na kazneno djelo iz članka 158. stavka 2. KZ/11. na štetu djeteta UĆ opisano pod točkom 1) optužnice od 21. siječnja 2022., te dva kaznena djela iz članka 160. stavka 1. KZ/11., opisana pod točkom 3) optužnice od 21. siječnja 2022. na temelju članka 452. točke 3. ZKP/08. u odnosu na navedena kaznena djela optužba je odbijena.

U odnosu na osuđujući dio presude:

33. Nakon provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući svaki dokaz posebno i sve zajedno, primjenom materijalnog prava na utvrđeno činjenično stanje, nedvojbeno je utvrđeno da je optuženi SĆ počinio kaznena djela koja mu se optužnicom stavljaju na teret.

34. Da je tomu tako proizlazi iz vjerodostojnog iskaza svjedokinje oštećene LĆ, kojeg je sud u cijelosti prihvatio, a koji je suglasan iskazima svjedoka ĐĆ i IĆ koje su potvrdile da im se ista povjerila da ju ujak SĆ zlostavlja, rezultata u ponovljenom postupku provedenog kombiniranog psihijatrijsko- psihologijskog vještačenja kojim je osnažen iskaz svjedokinje oštećene djeteta LĆ, te rezultata obrade multidisciplinarnog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, a koji tim je donio zaključak u odnosu na obje djevojčice da postoje elementi koji upućuju na zaključak da se radi o djevojčicama koje su imale iskustvo spolne zlostave od strane člana šire obitelji, kao i materijalne dokumentacije koja priliježe spisu (obavijest Osnovne škole Matija Gubec Magadenovac od 12. listopada 2021.).

34.1. U odnosu na modalitete počinjenja kaznenog djela spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina počinjenog na štetu oštećene LĆ (da je optuženik istu dodirivao rukama po grudima, stražnjici, spolovilu, prednjoj strani buta i unutarnjoj strani bedra te ju rukama hvatao po svim dijelovima tijela) navedeno proizlazi kako iz iskaza žrtve, tako i iz njezinih izjava danih pred članovima multidisciplinarnog tima i pred vještacima, a isto tako i iz iskaza svjedokinja ĐĆ i IĆ. Činjenica da dijete svjedokinja oštećena LĆ nije prilikom ispitivanja kod suca istrage navela identične dijelove tijela po kojima ju je ujak dirao, koje je navela pred stručnim osobama i vještacima, te koje je prepričala majci i baki, ne dovodi u pitanje vjerodostojnost njezinog iskaza i nedvojbeno utvrđenje suda da ju je optuženik dirao po svim navedenim dijelovima tijela kad god mu se za to pružila prilika, prilikom boravka nasamo s djevojčicom. S obzirom da se radi o iznimno traumatskim iskustvima za djevojčicu (koja je dodatno traumatizirana provođenjem ovog postupka u kojem je višestruko ispitivana prvo od strane djelatnika HZSR i multidisciplinarnog tima, pa potom i u sudskom postupku pred sucem istrage i prilikom provođenja čak tri vještačenja u kojima je nanovo morala govoriti o inkriminirajućim događajima) sudu nije životno niti logično da će dijete svaki puta iskazivati na identičan način i da će u detalje iskazivati o proživljenom. Isto tako, činjenica da dijete svjedokinja LĆ nije mogla egzaktno odrediti vrijeme početka inkriminacije, iskazujući različito u pojedinim fazama postupka, ne utječe na vjerodostojnost njezinog iskaza niti na utvrđenje suda da se zlostavljanje od strane ujaka događalo od njezine preškolske dobi. Naime, s obzirom na strukturu ličnosti optuženika i njegovu izrazitu ovisnost o alkoholu, način na koji alkohol nedvojbeno djeluje na njega, potičući kod istoga nastrana seksualna ponašanja, kako su to potvrdili svjedoci ĐĆ, IĆ i RĆ, te činjenicu da je isti bio u kontaktu s djevojčicama BĆ i UĆ sve od njihovog rođenja (radi se o ujaku), sud drži nedvojbenim da je optuženik u kontaktu s oštećenom LĆ tijekom cijelog razdoblja inkriminacije, kad bi bio pod utjecajem alkohola i nasamo s njom, istu spolno zlostavljao kad god bi mu se za to pružila prilika, a također i da je djeci LĆ i UĆ tijekom istog razdoblja u pokazao časopis s fotografijama golih žena i muškaraca u spolno eksplicitnom ponašanju. Jasno je da nakon proteka toliko vremena, uz višestruku traumatizaciju, dijete LĆ više ne može reproducirati sve detalje događaja i navesti svaku situaciju u kojoj se zlostavljanje dogodilo, te ju egzaktno vremenski odrediti, međutim to po mišljenju ovog suda ne može biti razlog za oslobađanje optuženika od odgovornosti za počinjena kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja žrtava djece žrtava mlađih od 15 godina.

35. Sud nije prihvatio obranu optuženika, a koja je vrlo oskudna i paušalna, u kojoj je porekao da bi počinio kaznena djela za koja se tereti, navodeći da on to nije mogao činiti jer je po cijele dane radio i nije ga bilo kod kuće. Naime, sve i da je to točno (a što tijekom postupka nije dokazano – da je cijelo vrijeme bio u radnom odnosu s cjelodnevnim radnim vremenom), imao je mogućnosti i prilike boraviti nasamo s oštećenom djecom i za to vrijeme činiti sve ono za što ga se tereti, sve imajući u vidu da je isti ujak djevojčica i kao član obitelji često je imao prilike boraviti u njihovom društvu.

36. Kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina iz članka 158. stavka 2. KZ/11. čini onaj tko nad djetetom mlađim od petnaest godina izvrši bludne radnje, dok kazneno djelo upoznavanja djece s pornografijom iz članka 165. stavka 1. KZ/11. čini onaj tko djeci mlađoj od petnaest godina učini pristupačnim slike pornografskog sadržaja.

36.1. Optuženi SĆ počinio je kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest tako što je u kritičnom razdoblju, u [adresa] dvorištu i obiteljskoj kući u kojoj stanuje, u cilju da spolno iskoristi dijete LĆ, rođenu **.**.2010., kao njezin ujak, znajući za njezinu dob i koristeći prilike kada bi s njom ostajao nasamo, dodirivao ju rukama po grudima, stražnjici, spolovilu, prednjoj strani buta i unutarnjoj strani bedra te ju rukama hvatao po svim dijelovima tijela.

36.2. Nadalje, optuženi SĆ počinio je dva kaznena djela upoznavanja djece s pornografijom tako što je u kritičnom razdoblju u [adresa], u dvorištu u kojem stanuje, u nakani da djeci pokaže pornografski sadržaj, kao ujak djece LĆ, rođene **.**.2010., i UĆ, rođene **.**.2010., znajući za njihovu stvarnu dob, pokazao im časopis s fotografijama golih žena i muškaraca u spolno eksplicitnom ponašanju,

37. Da je optuženi SĆ prilikom počinjenja svih kaznenih djela postupao s izravnom namjerom i to prvog stupnja (članak 28. stavak 2. KZ/11. – počinitelj je svjestan obilježja kaznenog djela i hoće njihovo ostvarenje) proizlazi iz načina njegovog postupanja, odnosno činjenice da je oštećenu dijete LĆ u više navrata koristeći prilike kada bi s njom ostajao nasamo, dodirivao rukama po grudima, stražnjici, spolovilu, prednjoj strani buta i unutarnjoj strani bedra te ju rukama hvatao po svim dijelovima tijela, te je osim toga i djeci LĆ i UĆ pokazao časopis s fotografijama golih žena i muškaraca u spolno eksplicitnom ponašanju što ukazuje na njegovu upornost u počinjenju kaznenih djela spolne zlouporabe djece.

37.1. Pri tom se ističe da je optuženi SĆ nedvojbeno bio svjestan i znao je koliko oštećene LĆ i UĆ imaju godina, sve imajući u vidu da je isti član njihove šire obitelji, odnosno ujak.

38. Što se tiče ubrojivosti optuženika i njegove svijesti o protupravnosti, provedenim psihijatrijskim vještačenjem je utvrđeno da njegova sposobnost upravljanja vlastitom voljom i postupcima bila bitno umanjena (zbog ovisnosti o alkoholu, karakteroloških promjena uzrokovanih alkoholom te pijanih stanja kritičnih zgoda).

39. Tijekom postupka nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga.

40. Slijedom svega navedenog, nedvojbeno je utvrđeno da je optuženi SĆ počinio ukupno tri kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta i to jedno kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina iz članka 158. stavak 2. KZ/11., te dva kaznena djela upoznavanja djece s pornografijom iz članka 165. stavka 1. KZ/11., koja su mu optužnicom stavljena na teret, te je za navedena djela i proglašen krivim.

41. Sukladno članku 47. KZ/11., pri izboru vrste i mjere kazne, sud je, polazeći od stupnja krivnje (izravna namjera prvog stupnja) i svrhe kažnjavanja (čl. 41. KZ/11), ocijenio sve okolnosti koje utječu na to da kazna za svako pojedino kazneno za koje je optuženik proglašen krivim po vrsti i mjeri bude lakša ili teža.

41.1. Tako je sud od olakotnih okolnosti (u odnosu na sva kaznena djela) optuženiku uzeo u obzir njegovu kaznenu i prekršajnu neosuđivanost. Sud optuženiku njegovu bitno smanjenu ubrojivost nije uzeo u obzir kao olakotnu okolnost budući da je do iste došlo zbog njegove alkoholne ovisnosti, pri čemu se optuženik sam i svjesno dovodio u pijana stanja, koja su kod njega potencirala nepoželjna ponašanja, a kako su to u svojim iskazima potvrdili i svjedoci ĐĆ, IĆ i RĆ.

41.2. Od otegotnih okolnosti (u odnosu na kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina, počinjeno na štetu oštećene LĆ) sud je optuženiku uzeo u obzir činjenicu da je djevojčicu zlostavljao u duljem vremenskom razdoblju i to u više navrata pri čemu je pokazao osobitu upornost i bezobzirnost u počinjenju kaznenog djela. Naime, tijekom postupka je utvrđeno da mu je oštećena dijete LĆ na jasan način pokazivala da ne želi da ih on dira, da joj pokazuje časopise, međutim optuženik je unatoč tomu ustrajao u zlostavljanju sve do trenutka kad je oštećena LĆ u školi iznijela što joj se događa, nakon čega je pokrenut ovaj kazneni postupak. Osim toga, optuženikova bezobzirnost ogleda se i u tome što je sa zlostavom započeo dok je djevojčica bila vrlo niske kronološke dobi, u kojoj dobi je bila osobito ranjiva. U odnosu na sva kaznena djela sud je optuženiku kao otegotnu okolnost uzeo u obzir činjenicu da egzistira vrlo visok stupanj povrede zaštićenog dobra, posebno u odnosu na oštećenu UĆ kod koje egzistiraju i simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja, te činjenicu da su kaznena djela počinjena od strane ujaka žrtava, odnosno člana obitelji djevojčica, koje u okviru obitelji nisu dobile adekvatnu zaštitu.

42. Analizirajući olakotne i otegotne okolnosti na strani optuženog SĆ u odnosu na svako pojedino kazneno djelo za koje je proglašen krivim, sud mu je za kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina iz članka 158. stavka 2. KZ/11. utvrdio kaznu zatvora u trajanju od četiri godine (za predmetno kazneno djelo propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina). Nadalje, za svako od kaznenih djela upoznavanja djece s pornografijom sud mu je utvrdio kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci (za navedeno kazneno djelo propisana je kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina).

43. Nakon toga, na temelju ocjene počiniteljeve ličnosti (niže intelektualne sposobnosti, alkoholna ovisnost, jednostavnija struktura ličnosti s nekim crtama poremećaja ličnosti) i počinjenih kaznenih djela u njihovoj ukupnosti (ukupno je osuđen za tri kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, čiji zbroj kazni iznosi pet godina i osam mjeseci), primjenom odredbi KZ/11. o izricanju jedinstvene kazne za kaznena djela u stjecaju (članak 51. stavak 1. i 2. KZ/11.) ovaj sud nalazi da će se svrha kažnjavanja, u smislu članka 41. KZ/11. (specijalna i generalna prevencija), ostvariti osudom optuženog SĆ na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od četiri godine i šest mjeseci. Naime, radi se o kaznenim djelima koja su izuzetno opasna za društvo, pogotovo imajući u vidu da su se djela dogodila u okviru obitelji žrtava, koje nisu dobile adekvatnu zaštitu od strane njihovih obitelji, tako da bi izostanak adekvatnog kažnjavanja počinitelja u ovom postupku društvu poslao poruku da djeca žrtve seksualnog nasilja nemaju podršku niti od strane nadležnih tijela, te da su njihove prijave djela i višestruka izlaganja traumatizaciji (prolongirano višekratno opisivanje traumatskih iskustava pred nadležnim tijelima) uzaludna, odnosno da društvo nema adekvatnog odgovora na kriminalno ponašanje počinitelja ove vrste kaznenih djela. Zbog svega navedenog, sud drži da jedinstvena kazna na koju je optuženik osuđen mora odgovarati težini kaznenih djela koja je počinio, te da njome mora na jasan način biti izražena društvena osuda za počinjena kaznena djela kako bi se utjecalo ne samo na ovdje optuženika, nego i na sve druge da ojačaju svoju svijest o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja.

44. Na temelju članka 54. KZ/11. optuženom SĆ u izrečenu kaznu zatvora uračunato je vrijeme uhićenja i lišenja slobode od 15. listopada 2021. u 19,00 sati pa do 17. listopada 2021. nakon ispitivanja u državnom odvjetništvu dovršenog u 09,18 sati, kad je optuženik pušten na slobodu, te vrijeme uhićenja i lišenja slobode i trajanje istražnog zatvora od 2. svibnja 2023. do 23. kolovoza 2023.

45. Na temelju članka 69. stavka 1. i 3. KZ/11. optuženom SĆ izrečena je sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu, koja može trajati najdulje tri godine, imajući u vidu da je provedenim psihijatrijskim vještačenjem utvrđeno da je optuženik kaznena djela počinio pod odlučujućim djelovanjem alkoholne ovisnosti, a postoji opasnost da će zbog te svoje ovisnosti u budućnosti počiniti slično ili teže kazneno djelo.

46. O imovinskopravnom zahtjevu oštećenica sud nije odlučivao, budući da su opunomoćenice oštećenica izjavile da oštećenice neće postavljati imovinskopravni zahtjev u ovom postupku.

47. Na temelju članka 148. stavka 6. ZKP/08. optuženi SĆ oslobođen je obveze naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. do 6. ZKP/08., kao i nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja, budući da bi plaćanjem troškova kaznenog postupka bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje (nezaposlen je, bez primanja i bez imovine).

48. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Osijek, 8. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća za

mladež

Dunja Petrović

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud, protivnu stranku i branitelja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. ODO u Osijeku, na poslovni broj KOz-DO-4/2022

2. optuženi SĆ

3. opunomoćenica oštećene LĆ Marija Lončarević-Latković, odvjetnica u [adresa]

4. opunomoćenica oštećene UĆ Slađana Panić, odvjetnica u [adresa]