REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1502/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Mateji Cvitić Gašparac, u pravnoj stvari tužitelja BV (nom. BV) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnica Marija Jukić Jurišić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranja d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, koga zastupa punomoćnica po zaposlenju VV, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 21. listopada 2025., u prisutnosti tužitelja, zamjenice punomoćnice tužitelja MV, odvjetničke vježbenice, a u odsutnosti tuženika, 8. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranju d.d. isplatiti tužitelju BV iznos od 521,00 EUR (slovima: pet stotina dvadeset jedan) zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 17. rujna 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja BV za iznos od 1.779,00 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 17. rujna 2024. do isplate.

III Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranju d.d. naknaditi tužitelju BV trošak parničnog postupka u iznosu od 645,00 EUR (slovima: šest stotina četrdeset pet) zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 8. prosinca 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV Odbija se zahtjev tužitelja BV za naknadu troška postupka u preostalom iznosu od 1.342,50 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 23. listopada 2024. navodi da je 29. svibnja 2024., za vrijeme radnog vremena kod poslodavca BELJE PLUS d.o.o. u Sektoru održavanja

– Hala II, nakon završetka radova na popravku kombajna, pri izvlačenju ispod kombajna, udario leđima u šasiju kombajna i ozlijedio se. Budući da je tužitelj posao obavljao na uobičajen način i pažljivo te činjenicu da je tužitelju priznata ozljeda na radu, smatra da postoji odgovornost poslodavca, a samim time i tuženika kod kojeg je poslodavac tužitelja imao sklopljenu policu osiguranja odgovornosti iz djelatnosti. Navodi da mu je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje jer je udario stražnjim dijelom desnog hemitoraksa u šasiju uslijed čega je trpio intenzivne bolove i strah, da je natukao rebra te je imao bolove u stražnjem dijelu srednjih rebara desnog hemitoraksa, morao je mirovati uz poštedni režim, lokalno hladiti bolna mjesta preko podloge, ležati uz povišeno uzglavlje i uzimati analgetike te da mu je tijekom liječenja trebala tuđa pomoć za obavljanje svakodnevnih poslova. Podneskom od 16. lipnja 2025. tužitelj je konačno uredio tužbeni zahtjev potražujući isplatu ukupnog iznosa od 1.021,00 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 17. rujna 2024. do isplate te naknadu troška parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 5. prosinca 2024. ne osporava pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja. Osporava uzročnu vezu između štetnog događaja opisanog u tužbi i ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji, odgovornost svog osiguranika, visinu tužbenog zahtjeva i zatraženi tijek zateznih kamata na imovinsku štetu. Smatra da težina povrede i okolnosti slučaja ne opravdavaju dosudu pravične novčane naknade. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu troška parničnog postupka tuženiku zajedno sa zateznim kamatama.

3. S obzirom da se tuženik podneskom od 18. lipnja 2025. protivio smanjenju tužbenog zahtjeva tužitelja iz podneska od 16. lipnja 2025., što predstavlja djelomično povlačenje tužbe, sukladno odredbi članka 193. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) (u skladu s pravnim shvaćanjem zauzetim na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 26. travnja 2021.), sud je odlučivao o cjelokupnom, prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu tužitelja iz tužbe.

4. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem Prijave o ozljedi na radu od 3. lipnja 2024. (list 5-9 spisa), e-maila (list 10 spisa), Odštetnog zahtjeva od 15. rujna 2024. (list 11 spisa), medicinske dokumentacije (list 12 spisa), polica osiguranja br. [broj police osiguranja] s privitkom (list 18-20 spisa), izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Božidaru Šebečiću, spec. kirurg, subspec. traumatolog, spec. ortopedije i traumatologije (list 33-34 spisa) te je saslušan tužitelj BV (list 39-40 spisa).

5. Tužitelj je na ročištu održanom 15. svibnja 2025. odustao od dokaznog prijedloga za provođenje uviđaja, slijedom čega sud navedeni dokaz nije izvodio.

6. Temeljem tako provedenog postupka, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sukladno odredbi članka 8. ZPP, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete, kao posljedice ozljede na radu pretrpljene u štetnom događaju koji se dogodio 29. svibnja 2024.

8. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija i nastanak štetnog događaja.

9. Sporne su uzročna veza između štetnog događaja i štete, odgovornost osiguranika tuženika i visina tužbenog zahtjeva.

10. Odredbom članka 111. stavka 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23; dalje: ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan štetu naknaditi po općim propisima obveznog prava.

11. Odredbom članka 25. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18; dalje: ZZR) propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Stavkom 2. citiranog članka propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

12. Tijekom postupka je utvrđeno da je tužitelj 29. svibnja 2024. obavljao svoj uobičajeni radni zadatak popravka kočnica radnog stroja kombajna, da se za obavljanje istog morao zavući ispod radnog stroja koji je bio visine pola metra između dna radnog stroja i tla, da je nakon što je obavio radni zadatak, dok se izvlačio ispod radnog stroja, udario u jednu metalnu šipku kombajna, da je nakon toga osjetio bolove u leđima i otišao se požaliti na bolove svom nadređenom koji mu je dao tabletu protiv bolova, međutim bolovi nisu prestajali pa ga je radni kolega odvezao na hitni prijem u bolnicu, gdje su mu obavili pretrage i nakon toga ga poslali kući, da je zbog zadobivene ozljede bio dva tjedna privremeno nesposoban za rad u kojem razdoblju nije mogao ustati iz kreveta zbog bolova u leđima, a ukućani su mu morali donositi jelo i piće u krevet.

13. Navedeno u bitnome proizlazi iz materijalne dokumentacije koja je priložena spisu (list 5-9, 12 spisa) i iskaza tužitelja BV, kojem je sud u cijelosti povjerovao jer je iskazivao uvjerljivo, životno, logično te u suglasnosti s materijalnom dokumentacijom koja je priložena spisu.

14. Slijedom navedenog, ocjena je ovog suda da u konkretnom slučaju nisu ostvareni egzoneracijski razlozi propisani člankom 25. stavkom 2. ZZR budući da tijekom postupka nije utvrđeno da je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom tužitelja ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Upravo suprotno, tijekom postupka je utvrđeno da je tužitelj svoj posao obavljao na uobičajen način i pažljivo, te da na drugačiji način nije bilo moguće obaviti radni zadatak popravka kočnica kombajna.

15. Radi utvrđivanja kvalifikatornih okolnosti neimovinske štete i potrebe za tuđom pomoći, izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Božidaru Šebečiću, spec. kirurg, subspec. traumatolog, spec. ortopedije i traumatologije.

16. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka od 4. lipnja 2025. proizlazi da je tužitelj 29. svibnja 2024. stradao na radnom mjestu pri čemu je zadobio natučenje stražnjeg dijela desne strane prsnog koša, da postoji uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i navedene ozljede, da je tužitelj liječenje provodio mirovanjem i analgeticima, da je dva tjedna bio privremeno nesposoban za rad, da kod tužitelja nisu zaostale trajne posljedice koje bi dovele do smanjenja životne aktivnosti, da je tužitelj zbog zadobivene ozljede i tijekom liječenja trpio fizičke bolove jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta tri dana i manjeg intenziteta osam dana, da je tužitelj trpio primarni strah srednjeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja, a u nastavku liječenja je trpio sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) srednjeg intenziteta jedan dan i manjeg intenziteta četiri dana, da mu je tuđa pomoć bila potrebna u opsegu dva sata dnevno tri dana za obavljanje težih kućnih poslova, nabavku i pripremu hrane te da je liječenje tužitelja završeno dva tjedna iza štetnog događaja.

17. Stranke nisu imale primjedbi na citirani nalaz i mišljenje vještaka.

18. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Božidara Šebečića budući da je isti dan stručno i obrazloženo, u skladu s pravilima struke i medicinske znanosti, sve na temelju uvida u dokumentaciju koja je priložena spisu.

19. Slijedom svega navedenog, ocjena je ovog suda da postoji uzročna veza između štetnog događaja i nastale štete te da je u štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta u smislu odredbe članka 19. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje: ZOO), a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, na temelju odredbe članka 1100. stavka 1. ZOO.

20. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a što je konkretno slučaj, za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi: fizičke bolove i strah. One su, u smislu odredbe članka 1100. stavka 2. ZOO, kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

21. Budući da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da kod tužitelja nisu zaostale trajne posljedice koje bi dovele do smanjenja životne aktivnosti, da je tužitelj trpio bol od skoro dva tjedna, od čega bol jakog i srednjeg intenziteta u trajanju od četiri dana, da je primarni strah srednjeg intenziteta trpio kratkotrajno u trenutku nastupa štetnog događaja, a sekundarni strah je trpio pet dana, da je tužitelj u trenutku nastupa štetnog događaja imao 24 godine, da je zbog zadobivene ozljede bio dva tjedna nesposoban za rad u kojem razdoblju nije mogao ustati iz kreveta zbog bolova i ukućani su mu morali donositi jelo i piće u krevet, ocjena je ovog suda da navedeno, na temelju odredbe članka 1100. stavka 2. ZOO, opravdava dosuđenje pravične novčane naknade tužitelju u iznosu od 500,00 EUR.

22. Napominje se da su Orijentacijski kriteriji posljednji put mijenjani u lipnju 2020. (Su-IV-47/2020-5) kada su povišeni za 50%, uz obrazloženje Vrhovnog suda da su za izmjenu korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002., pa je sud prilikom dosuđenja pravične novčane naknade tužitelju uzeo u obzir i stopu inflacije koja je slijedila nakon 2022. godine.

23. Na temelju odredbe članka 1095. stavka 1. ZOO i članka 1089. stavka 2. ZOO, tužitelju za šest sati potrebne tuđe pomoći pripada pravična novčana naknada. Kako se cijena sata tuđe pomoći ocjenjuje prema cijeni sata najniže plaćene kategorije rada, a koja bi cijena sata, sukladno Zakonu o minimalnoj plaći ("Narodne novine" broj: 118/18, 120/21, 152/24) i Uredbi o visini minimalne plaće za 2025. ("Narodne novine" broj: 124/24) koja iznosi 970,00 EUR bruto, iznosila 6,06 EUR, tužitelju je, u granicama postavljenog zahtjeva, dosuđen ukupno zatraženi iznos od 21,00 EUR (6hx3,50 EUR).

24. Odredbom članka 1103. ZOO propisano je da obveza pravične novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

25. Budući da je sudski vještak u nalazu i mišljenju naveo da je liječenje tužitelja završilo dva tjedna iza štetnog događaja koji se dogodio 29. svibnja 2024., ocjena je ovog suda da tužitelj ima pravo na zatezne kamate koje na iznos neimovinske štete teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno 17. rujna 2024.

26. Tužbeni zahtjev tužitelja u preostalom dijelu za iznos od 1.779,00 EUR (iznos od 2.300,00 EUR koji je potraživao u tužbi umanjeno za dosuđeni iznos od 521,00 EUR) po osnovi neimovinske i imovinske štete odbijen je kao neosnovan budući da je zatražen u previsokom iznosu.

27. Stopa zatezne kamate određena je na temelju odredbe članka 29. stavaka 2. i 8. ZOO.

28. Ostali priloženi dokazi nisu posebno ocijenjeni jer isti nisu odlučni za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.

29. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. stavka 2. ZPP i članka 155. ZPP, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23; dalje: Tarifa) prema vrijednosti prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva u iznosu od 2.300,00 EUR.

30. Tužitelju je dosuđen trošak sastava odštetnog zahtjeva od 100 bodova (Tbr. 32), sastava tužbe od 100 bodova (Tbr. 7/1), sastava podnesaka od 19. veljače 2025. (kojim se očitovao na navode tuženika iz odgovora na tužbu) i od 16. lipnja 2025. (kojim se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka i konačno uredio tužbeni zahtjev) od 2x100 bodova (Tbr. 8/1) te pristupa na ročišta održana 15. svibnja 2025. i 21. listopada 2025. od 2x100 bodova (Tbr. 9/1), što, uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54 u vezi Tbr. 52/3) i uvećano za trošak PDV-a od 25% (Tbr. 46) ukupno iznosi 1.500,00 EUR.

31. Tužitelj je uspio u osnovi svog zahtjeva u cijelosti, a što se tiče visine zahtjeva uspio je sa 23% svog zahtjeva. Tuženik je u odnosu na tužitelja, što se tiče visine tužbenog zahtjeva, uspio sa 77%. Uzimajući u obzir omjer 100:23% u odnosu na 0:77%, tužitelj je uspio u sporu 61,5%, a tuženik 38,5%. Stoga je valjalo naložiti tuženiku da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka u omjeru od 23%, a što odgovara iznosu od 345,00 EUR.

32. Tužitelju je, također, dosuđen trošak plaćenog predujma za provođenje medicinskog vještačenja u iznosu od 300,00 EUR, budući da je tuženik osporavao visinu tužbenog zahtjeva.

33. Tužitelju, na temelju odredbe članka 155. stavka 1. ZPP, nije dosuđen trošak sastava podneska od 21. svibnja 2025. (kojim dostavlja dokaz o uplati predujma za provođenje medicinskog vještačenja) budući da isti nije bio potreban za vođenje ovog postupka.

34. Na dosuđeni trošak parničnog postupka, tužitelju su dosuđene zatezne kamate koje teku od dana donošenja presude do isplate, sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP, u visini određenoj člankom 29. stavcima 2. i 8. ZOO.

35. Paricijski rok u ovom postupku iznosi 15 dana, sukladno odredbi članka 328. stavka 2. ZPP.

36. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 8. prosinca 2025.

Sutkinja

Mateja Cvitić Gašparac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pisano, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Presuda se može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2. ZPP, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. točke 3. ZPP (čl. 467. st. 1. ZPP).

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku