Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Poslovni broj: P- 2222/2020-43

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Maji Vukmir, u pravnoj stvari tužitelja 1. BAČKOVIĆ SVETO, R. Srbija, Novi Beograd, N. Gvozdenovića 13, OIB: 1228108367,2. MZ, [adresa], JMBG: [jedinstveni matični broj građana], 3. CRNOBRNJA MARTA, R. Srbija, Beograd, Paulila, Višnjevački venac 019, JMBG: [jedinstveni matični broj građana] i 4. KZ, [adresa], JMBG: [jedinstveni matični broj građana] svi zastupani po punomoćniku Vinku Samardžiću, odvjetniku u Splitu, protiv tužene ĐZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po pun. Darku Varnica, odvj. u Kaštel Kambelovcu, radi utvrđenja pravne valjanosti oporuke, nakon glavne rasprave održane dana 11. studenog 2025. u prisutnosti pun. stranaka, na ročištu za objavu presude dana 08. prosinca 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da usmena oporuka sada pok. JZ kao ostaviteljice od 09. studenog 2016. godine nije istinita i pravovaljana.

II. Nalaže se tuženoj naknaditi tužiteljici troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 3.995,88 eura, sa zateznom kamatom od dana presuđenja pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana, dok se za više traženo zahtjev za naknadu parničnog troška odbija.

obrazloženje

1. U tužbi se navodi je Rješenjem Općinskog suda u Splitu O-5700/16 od 23. kolovoza 2018. godine prekinut ostavinski postupak iza pok. JZ, te su upućeni nasljednici ŽZ i dr. da u roku od 30 dana od pravomoćnosti ovog rješenja pokrenu parnicu protiv LZ radi utvrđenja da „usmena oporuka ostaviteljice od 09. studenog 2016. godine“ nije istinita i pravovaljana. Navode da spore postojanje sporne usmene oporuke pok. JZ. Spori se i nastup zakonskih uvjeta za valjanost te i takve oporuke kao i sposobnost oporučnog raspolaganja pok. ostaviteljice in tempore acti.

2. Tužena osporava tužbu te navodi da je ostaviteljica dala usmenu oporuku pred svjedocima dan prije njene smrti u KBC Firule Split, a koji svjedoci su bili nazočni:

VZ te ŠZ, koji su naknadno sačinili i ovjerili svoje izjave pred javnim bilježnikom.

3. U dokaznom postupku pregledana je cjelokupna pisana dokumentacija u spisu kao i spis O-5700/2016, saslušani svjedoci, te provedeno vještačenje po vještaku za psihijatriju dr. Sanji Batina.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Sporna je valjanost usmene oporuke sada pok. JZ koju da bi izjavila pred dva svjedoka UZ i ŠZ.

6. Odredba čl. 37. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19), propisuje kako oporučitelj može očitovati svoju posljednju volju usmeno pred dva istodobno nazočna svjedoka samo u izvanrednim okolnostima zbog kojih nije u stanju oporučiti ni u jednom drugom valjanom obliku. Stavak 2. istog članka propisuje da usmena oporuka prestaje vrijediti kad protekne 30 dana od prestanka izvanrednih okolnosti u kojima je napravljena.

7. Odredba čl. 39. ZN-a propisuje da su svjedoci pred kojima je oporučitelj usmeno očitovao svoju posljednju volju dužni bez odgode napisati sadržaj oporučite- ljeva očitovanja i što prije predati to sudu ili javnom bilježniku na čuvanje, ili ga usmeno ponoviti pred sudom ili javnim bilježnikom iznoseći kada je, gdje i u kojim je prilikama oporučitelj očitovao svoju posljednju volju.

8. Svjedoci usmene oporuke VZ i ŠZ su tako i postupili.

9. Za pravnu valjanost usmene oporuke dakle, moraju biti ispunjene zakonom propisane subjektivne i objektivne pretpostavke, a to su prema citiranoj odredbi da oporučitelj izjavi svoju posljednju volju pred dva svjedoka (subjektivne pretpostavke) i da postoje izuzetne prilike u tom trenutku koje onemogućuju oporučitelja sačiniti pisanu oporuku (objektivne pretpostavke).

10. Saslušan kao svjedok VZ je naveo da gospođu ĐZ (tuženu) poznajem preko svoje supruge, koja je dugo vremena radila u Staninom [adresa] kao učiteljica. Kasnije kad je prešla u školu u K. Gomilicu su se nastavile družiti. Tako da je upoznao i gđu. Janju, te ju znao zajedno sa suprugom po sjetiti a u početku je mislio da je ona Stanina mama. Kada je JZ bila u bolnici da ju je sa svojom suprugom i tuženom otišao posjetiti. Bili su s njom u sobi oko sat vremena i razgovarali o raznim stvarima, a žene su pomogle JZ u krevetu okrenuti. Kada je došla sestra i rekla da je kraj posjeta, krenuli su odlaziti i pozdravljati se. JZ je tada uhvatila ĐZ za ruku i rekla da je ne ostavlja, počela je plakati i to je bio jako emotivan trenutak. Tada je rekla ĐZ da će joj sve ostaviti pa i grobnicu i rekla je "oni će mene izbaciti iz groba". Nakon možda dva dana čuli su da je JZ umrla. Nakon toga da su on i supruga kod odvjetnika u Kaštelima imenom M, a prezimena se ne sjeća sačinili i javnog bilježnika ovjerili izjave o onome što je pok. JZ izjavila. Inače, JZ da je godinu i pol do dvije prije njezine smrti, posjetio ju više puta kod kuće i uvijek su lijepo razgovarali, a gđa JZ živjela je sa ĐZ u [adresa]. Prilikom spomenute posjete u bolnici da je JZ bila prisebna, izgledala je normalno i tako je razgovarala s njima. Upitan je li JZ mogla podići ruke i rukovati se, odgovara da bi nu potapšao po remenu, pitao kako je, a ona bi se osmjehnula i rekla da je dobro. Koliko može sjetiti nije se rukovala, ali nije išao za tim. Na pitanje suda da li je tom prigodom u bolnici i li ranije u Janjinoj kući ikada primijetio da bi pok. JZ koristila ruke da npr. nešto pište, ili drži novinu knjigu ili sl., odgovara da nije išao za tim.

10.1. Saslušana je i ŠZ koja je navela da ĐZ poznaje odavno joj je je kada je radila u školi. Godinama kasnije su se ponovno srele i povezale te se počele družiti. Naime, jedno vrijeme su zajedno radile u školi u Kaštelima. Preko ĐZ upoznala je i njenu tetu JZ koja je živjela kod ĐZ. Kada se JZ razbolila bila je jedno vrijeme u bolnici u [adresa] i ĐZ ju je redovito obilazila, a kako je ona još uvijek vozila automobil, često bi ona, a nekad sa svojim suprugom odvezli ĐZ u bolnicu kod JZ. Tako su suprug i ona par puta obišli JZ skupa sa ĐZ. Sjeća se da je već JZ bila zdravstveno loše, sjedila je pored prozora i tom jednom prilikom kada su se spremali otići, rekla je ĐZ: "Molim te nemoj me ostaviti, tebi ću ostaviti sve što imam". To je više puta ponovila. Misli da je spominjala grobnicu, ali ne sjeća se točno. JZ da je bila zdravstveno na samom kraju, baš loše i sutradan je umrla. Što se tiče psihičkog stanja s njom da je tada razgovarala i normalno je komunicirala kao i ranije. Zna sigurno da je JZ bila potpuno psihički prisebna i normalna kada su je odveli u bolnicu, naime, onda da je baš vozila nju i ĐZ u bolnicu. Inače, više puta da je čula JZ da govori " K moja ti ćeš mene dovest do kraja", da će joj ostaviti svoju imovinu i grobnicu.

11. Iskazi svjedoka logični su, suglasni i životni, te stvaraju kod suda uvjerenje da je sada pok. JZ zaista izjavila kako tvrde svjedoci.

12. U pogledu psihičke sposobnosti pok. JZ dan prije smrti, da izjavi oporuku, njene sposobnosti rasuđivanja i shvaćanja značenja svojih izjava, provedeno je vještačenje po vještaku za psihijatriju dr. Sanji Batina.

12.1. Temeljem pregledanog spisa predmeta i raspoložive liječničke dokumentacije pok. janje Gašpar vještakinja je u svom nalazu i mišljenju iznijela zaključak da informacije sadržane u raspoloživoj medicinskoj dokumentaciji upućuju da sada pok. JZ u vrijeme usmenog davanja svoje oporuke, dana 09.11.2016. nije bolovala od nekih težih duševnih smetnji koji bi s većom razinom vjerojatnosti doveli u pitanje njenu sposobnost za rasuđivanje i slobodno izražavanje vlastite volje tempora acta, odnosno da raspoloživi podaci daju dovoljno osnova da se može zaključiti da je sada pok. JZ tempora acta bila sposobna shvatiti značenje i učinke predmetne usmene oporuke.

13. Temeljno pitanje spora je da li su se kritične zgode – dan prije smrti oporučiteljice – ostvarile, pored subjektivnih, i objektivne pretpostavke za pravnu valjanost usmene oporuke, dakle da li su postojale takve izuzetne okolnosti koje su sprječavale oporučitelja sačiniti pisanu oporuku.

14. Naime, usmena oporuke može biti valjana ako je oporučitelj svoju volju očitovao usmeno, dakle, izgovorenim riječima, ako su tome bila nazočna najmanje dva svjedoka sposobna biti svjedocima usmene oporuke, ako se oporučitelj pritom nalazio u takvim izvanrednim okolnostima da zbog njih nije mogao valjano oporučiti ni u jednom drugom obliku i ako ovaj oblik oporuke nije izgubio valjanost protekom vremena (članak 37. stavak 1. i 2. ZN-a).

15. Ova oporuke predstavlja izvanredni oblik oporučivanja pri čemu pojam iznimnosti i izvanrednosti valja tumačiti vrlo restriktivno kako bi se izbjeglo da se ekstenzivnim tumačenjem usmena oporuke pretvori iz izvanrednog, što je namjera zakonodavca, u redovni oblik oporučivanja.

16. Iako Zakon o nasljeđivanju ne definira pojam izvanrednih okolnosti, u sudskoj su se praksi s vremenom stvorili mjerodavni kriteriji je li neka okolnost izvanredna ili nije, te su je sudovi definirali kao sve okolnosti objektivne i subjektivne prirode zbog kojih oporučitelj nije mogao napraviti pismenu oporuku, a ne postoje takve prilike kad je to za oporučitelja bilo lakše i jednostavnije nego sastaviti pismenu oporuku.

17. Valjani oblik usmena oporuka može imati jedino da je oporučitelj tako oporučio u izvanrednim okolnostima zbog kojih nije mogao valjano oporučiti ni u jednom od pisanih oblika i da okolnosti moraju biti i izvanredne i takve da oporučitelj u njima nije mogao oporučiti ni u jednom drugom obliku.

18. Obzirom na višekratno izjavljivanje svoje volje pred svjedocima (ŠZ navodi da je JZ pred njom više puta i ranije kada nije bila u bolnici govorila da će ĐZ ostaviti sve što ima, pa i grobnicu, te joj je to ponavljanje čak već počelo ići na živce) da tuženoj ostavi svoju imovinu, koje je očito trajalo duže vremena i prije Janjinog odlaska u bolnicu gdje je umrla, postojala je realna mogućnost da svoju želju zapiše, da sačini bilo vlastoručnu oporuku, bilo sudsku ili pak. pred javnim bilježnikom, ili u konačnici pisanu oporuku pred svjedocima. Što više, pisanu oporuku pred dva istodobno prisutna svjedoka mogla je sačiniti i tog posljednjeg dana života u bolnici, kad asu nazočni svjedoci, supružnici ŠZ mogli zapisati Janjinu izjavu posljednje volje, a ona ju potpisati, obzirom da nije utvrđeno da nije mogla ili znala pisati. Naime, svjedokinja ŠZ je izjavila da joj je JZ na odlasku dala ruku, te su oba svjedoka izjavila da je ostaviteljica tuženu prilikom odlaska uhvatila za ruku, pa je očito da se mogla služiti rukama.

19. Dakle, unatoč tome što je ostaviteljica pred dva sposobna svjedoka izjavila svoju posljednju volju kroz usmenu oporuku, kod činjenice da u postupku nije utvrđeno da ostaviteljica odnosne prigode nije bila u stanju sačiniti bilo koji drugi redovni oblik oporuke, dovodi do zaključka da u konkretnom slučaju nisu postojale izvanredne okolnosti u smislu valjanosti usmenog oporučivanja u smislu odredbe članka 37. ZN- a, a činjenica da je umrla dan nakon svoje izjave ne predstavlja izvanrednu okolnost u smislu odredbe čl. 37. ZN- a, pa je odlučeno kao u izreci presude. Ovo sve bez obzira na to što sud ne sumnja u to da bi uistinu pok. JZ željela kako je izjavila, svoju imovinu ostaviti tuženoj.

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. i 155. ZPP-a.

24.1. Tužiteljici su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku – odvjetniku i to: za sastav tužbe 250 bodova, za zastupanje na ročištima od 18.04.2024., 12.09.2024., 21.11.2024. i 11.11.2025. po 250 bodova, te za sastav podneska od 22.05.2025. – 50 bodova, ukupno 1.300 bodova, što pomnoženo sa 2,00 eura daje 2.600,00 Eura, uvećano za 25% na ime PDV-a u iznosu od 650,00 eura, te trošak vještačenja u iznosu od 745,88 eura, daje 3.995,88 eura, pa je odlučeno kao u izreci presude.

U Splitu, 08. prosinca 2025. godine

SUTKINJA

Maja Vukmir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana objave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste ( čl. 335. ZPP-a). Presuda će biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasne ploče suda osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335 ZPP-a).

DNA:

- pun. tužiteljice

- pun. tužene