REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Zlatar, Trg slobode 14A

Poslovni broj: K-304/2022-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, po sucu Saši Radojeviću, sucu pojedincu, uz sudjelovanje Sandre Pentavec, zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženog IŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zbog kaznenog djela iz članka 118. stavak 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj: KO- DO-316/2022 od 27. listopada 2022., nakon održane javne rasprave zaključene 3. prosinca 2025., u prisutnosti optuženog IŽ, braniteljice Marine Šuti- Kudelić, odvjetnice iz [adresa] i zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Zlataru, UŽ, a dana 8. prosinca 2025., u odsutnosti stranaka objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Optuženi IŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], sin I i JŽ rođene U, rođen **.**.1994. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, soboslikar, pismen, za završenom srednjom školom, zaposlen u obrtu [obrt], obrt za završne građevinske radove, vl. RŽ, s mjesečnim primanjima od 600,00 do 700,00 eura, neoženjen, bez djece, bez imovine, neosuđivan, nalazi se na slobodi

k r i v  j e

što je:

17. srpnja 2022. oko 22,30 sati u Belcu, Belec 8, u ugostiteljskom objektu Thunder, pristajući da teško ozlijedi GŽ, imenovanoga rukama gurnuo prema stepeništu, uslijed čega je GŽ pao niz stepenice preko deset gazišta na betonski plato te zadobio ranu razderotinu u zatiljnom području glave (duljine oko 10 cm), prijelom zatiljne kosti sa širenjem i na stražnji dio tjemene kosti, krvarenje u mekim moždanim ovojnicama i u tjemeno-zatiljnom dijelu mozga i manja nagnječenja

*Fiksni tečaj konverzije 1 euro/7,53450 kuna

mozgovine u tjemeno-zatiljnom području koje ozljede predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu,

- d a k l e , drugoga teško tjelesno ozlijedio,

- pa je time počinio kazneno djelo protiv života i tijela - teškom tjelesnom ozljedom - opisano i kažnjivo po članku 118. stavak 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21; dalje u tekstu KZ/11)

II. Na temelju članka 118. stavak 1. KZ/11. optuženi IŽ se

o s u đ u j e n a

KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 10 (deset) MJESECI

- time da mu se na temelju članka 56. KZ/11. izriče

UVJETNA OSUDA

kazna zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci neće biti izvršena ukoliko optuženi IŽ u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

Na temelju članka 54. KZ/11 u izrečenu kaznu zatvora, uračunava se vrijeme oduzimanja slobode i to na dan 18. srpnja 2022.

III. Na temelju članka 68. stavak 1. KZ/11.

izriče se

SIGURNOSNA MJERA OBVEZNOG PSIHIJATRIJSKOG LIJEČENJA

koja može trajati najdulje do proteka izrečenog roka provjeravanja primjenom uvjetne osude.

Sud može opozvati uvjetovani dio kazne i odrediti izvršenje izrečene uvjetovane kazne zatvora osuđeniku koji bez opravdanog razloga krši obveze koje su mu određene izrečenom sigurnosnom mjerom (članak 57. stavak 6. KZ/11. u vezi članka 58. stavka 5. KZ/11.).

Kršenje sigurnosne mjere koja je određena pravomoćnom presudom predstavlja kazneno djelo neizvršenja sudske odluke (članak 311. stavak 2. KZ/11.).

IV. Na temelju članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25, dalje: ZKP/08.) nalaže se optuženom IŽ platiti troškove kaznenog postupka u vezi sa člankom 145. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 6. ZKP/08. u paušalnom iznosu od 50,00 eura (pedeset eura), na temelju članka 145. stavak 2. točka 1. ZKP/08 optuženik je dužan platiti troškove za provedeno sudsko medicinsko vještačenje u iznosu od 212,35 eura/1.600,00 kuna* te provedeno psihijatrijsko vještačenje i pristup vještaka na raspravu u iznosu od 604,48 eura, sve u roku od 3 (tri) mjeseca od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je ovom sudu uvodno citiranu optužnicu. Optužnicom se optuženom stavlja na teret počinjenje kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz članka 118. stavak 1. KZ/11.

2. Optuženi se na raspravi izjasnio kako se ne smatra krivim za počinjenje kaznenog djela koje mu se stavlja na teret optužnicom.

3. Tijekom dokaznog postupka uz suglasnost stranaka pročitani su dokazi na kojima se temelji optužnica i to kaznena prijava Policijske uprave krapinsko-zagorske, Policijske postaje Zlatar Bistrica, broj: 511-17-10/3-K-72/2022 od 18. srpnja 2022. u odnosu na istovjetnost, zapisnik o očevidu Policijske uprave krapinsko-zagorske, Policijske postaje Zlatar Bistrica, broj: 511-17-10/3-K-72/2022 od 18. srpnja 2022., izvješće o osiguranju mjesta događaja Policijske uprave krapinsko-zagorske, Policijske postaje Zlatar Bistrica, broj: 511-17-10/3-K-72/2022, prijava Opće bolnice Zabok od 18. srpnja 2022., zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu Policijske uprave krapinsko-zagorske, Policijske postaje Zlatar Bistrica od 17. srpnja 2022., serijski broj [serijski broj], zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu Policijske uprave krapinsko-zagorske, Policijske postaje Zlatar Bistrica od 17. srpnja 2022., serijski broj [serijski broj], ispis dojave PP Zlatar Bistrica od 17. srpnja 2022., medicinska dokumentacija Zavoda za hitnu medicinu krapinsko-zagorske županije, Ispostava Zlatar, Tim 1 od 18. srpnja 2022., nalaz i mišljenje vještaka dr. sc. Pere Bubala iz Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku od 02. kolovoza 2022. s medicinskom dokumentacijom za oštećenika, pročitana je medicinska dokumentacija predana neposredno na raspravi od strane braniteljice 21. ožujka 2024. , na raspravi je ispitan svjedok ĐŽ (list 176 do 177 spisa) te je na temelju članka 426. ZKP/08 pročitan iskaz navedenog svjedoka od 11. kolovoza 2022. dan pred policijskim istražiteljem, ispitan je svjedok DŽ (list 177 do 178 spisa), ispitana je svjedokinja EŽ (list 178 do 179 spisa), provedeno je psihijatrijsko vještačenje okrivljenika te je pročitan nalaz i mišljenje vještaka od 16. travnja 2025. (list 192 do 210 spisa), na raspravi je ispitana vještakinja psihijatrica (list 217 do 218 spisa), u svojstvu oštećenika žrtve ispitan je GŽ (list 216 do 217 spisa), te je pročitan iskaz oštećenika žrtve GŽ od 21. listopada 2022., optuženi na raspravi nije iznosio svoju obranu te su reproducirane snimke njegova ispitivanja u svojstvu osumnjičenika od 18. srpnja 2022. i snimka ispitivanja u svojstvu okrivljenika od 18. srpnja 2022., pročitani su izvadak iz kaznene evidencije i izvadak iz prekršajne evidencije na ime optuženika.

4. Iznoseći svoju obranu ispitivan u svojstvu osumnjičenika optuženi IŽ navodi da su bili u kafiću, pili su svi skupa, odjednom je osjetio dva udarca šakom u glavu, kada se okrenuo, slučajno je udario oštećenika. Bio je s oštećenikom u društvu za istim stolom, kako se okrenuo, udario je oštećenika koji je pao niz stepenice. Konobarica je zvala hitnu pomoć. Osim oštećenika, s njim u društvu je bio ŠŽ.

5. U ovom postupku nije sporno da bi se inkriminirane zgode optuženi nalazio u ugostiteljskom objektu, nije sporno da bi došlo do fizičkog kontakta između optuženog i žrtve GŽ, sporno je da bi kritične zgode optuženi IŽ gurnuo prema stepeništu GŽ pristajući da ga teško ozlijedi.

6. Ispitan na raspravi pred sudom žrtva oštećeni GŽ iskazuje kako se zbog proteka vremena više ne sjeća kada se inkriminirani događaj zbio, nisu mu više u sjećanju ni sve okolnosti pod kojima je do njega došlo, međutim sjeća se da se nalazio u ugostiteljskom objektu u [adresa] kada je u jednom trenutku njemu prišao optuženi te ga je gurnuo rukama uslijed čega je pao te se nakon pada više ničega ne sjeća, bio je u bolnici, zadobio je tjelesne povrede. Ne poznaje optuženika od ranije.

6.1. Oštećeniku je njegov raniji iskaz koji je dao pred policijskim istražiteljem predočen čitanjem. Naime, svjedok je tijekom iskazivanja izjavio kako se ne sjeća da bi ranije bio ispitan pred policijskim istražiteljem.

6.2. Ispitan pred policijskim istražiteljem 21. listopada 2022. (list 84 do 85 spisa) naveo je da se 17. srpnja 2022., u večernjim satima, nalazio u ugostiteljskom objektu "Thunder" u mjestu Belec. Bio je pod utjecajem alkohola i jedino mu je poznato da se u takvom stanju sukobio s njemu nepoznatom muškom osobom dok mu druge okolnosti u svezi navedenog događaja nisu poznate. Drugog dana odnosno 18. srpnja 2022. probudio se u bolnici te mu detalji navedenog događaja od dana ranije nisu poznati.

6.3. Nakon što mu je predočen iskaz oštećeni GŽ iskazao je kako ne zna ništa o tome, ne sjeća se. Kada mu se predočava potpis na zapisniku odgovara kako je to njegov potpis, međutim uopće se ne sjeća da bi iskazivao pa se tako niti ne sjeća sadržaja svog ranije iskaza.

7. Ispitan u svojstvu svjedoka na raspravi ĐŽ navodi kako mu je otprilike poznato zbog čega je pozvan pred sud, a to je neki događaj kada bi bio u društvu danas odsutnog ŠŽ. U odnosu na taj dan ističe kako se više gotovo ničeg ne sjeća od tog dana, međutim ističe također kako ništa značajno ni je zapamtio od tog dana kad je bio u društvu ŠŽ, ništa se nije događalo, nikakvih sukoba nije bilo, "ničega nije bilo". Kad ga sud pita da li bi kritične zgode netko bio povrijeđen, navodi kako se sada prisjeća da bi jedna osoba pala niz stepenice, a on je vidio kad joj je konobarica pohitala u pomoć, ne može potvrditi na koji način bi došlo do pada te osobe, osobu ne poznaje, prvi put ju je u životu vidio, nikako se ne može sjetiti drugih okolnosti osim ovog što je naveo. Sudjelovao je i pomogao oštećenom. Te večeri je vidio u lokalu i optuženog IŽ međutim nije bio u njegovom društvu pa ne može pobliže opisati što je optuženi radio i kuda se kretao. Tu večer su svi pili, tko je on da procjenjuje da li je druga osoba alkoholizirana ili nije. Koliko se sjeća, a uvažavajući protek vremena navodi kako se ne može sjetiti da bi došlo do sukoba između optuženog IŽ i osobe koja je kasnije pala niz stepenice. Nikad ranije nije sreo oštećenika niti ga vidio u tom lokalu, on je njemu nepoznata osoba.

7.1. Na temelju članka 426. ZKP/08 pročitan je i predočen svjedoku ĆŽ njegov prijašnji iskaz od 11. kolovoza 2022., a koji je dao pred policijskim istražiteljem. Svjedok ĐŽ je pred policijskim istražiteljem iskazao da je 17. srpnja 2022. oko 20,00 sati, zajedno sa svojim prijateljem MŽ, došao u ugostiteljski objekt caffe bar "Thunder" u mjestu Belec. Prilikom ulaska u ugostiteljski objekt, u istom je uočio IŽ u društvu DŽ, osobu ZŽ koji je sjedio za stolom s njemu nepoznatom muškom osobom, te konobaricu EŽ. Odmah prilikom dolaska u ugostiteljski objekt primijetio je da su IŽ i GŽ alkoholizirani, te su se ispred istih na stolovima nalazile pivske boce. Istoga dana oko 22,30 sati njemu osobno poznati IŽ rukama je odgurnuo GŽ niz stepenice ugostiteljskog objekta kojom prilikom je GŽ pao i počeo se kotrljati do prvih, donjih stepenica. Odmah čim je uočio navedeni događaj, potrčao je do GŽ kako bi istome pružio pomoć. Dolaskom do istog uočio je da GŽ leži na leđima, trenutno bez svijesti, te je primijetio da mu sa stražnje strane glave ide krv. Nakon proteka cca 1 minute GŽ došao je k svijesti, te se pokušao dići na noge što nije uspio pa su mu on i konobarica EŽ pomogli. Prema njegovim saznanjima konobarica EŽ zatražila je izlazak Hitne medicinske pomoći. Napominje da mu nije poznat razlog zašto je IŽ odgurnuo GŽ.

7.2. Nakon što je sud pročitao i predočio iskaz svjedoka, svjedok ĐŽ naveo je kako su ranije iskazu neki detalji koje nije spomenuo jer ih se nije prisjećao, iskazivao je samo o onome o čemu se sjećao , iskaz koji je dao pred policijskim istražiteljem je u cijelosti istinit i kod njega ostaje, međutim u međuvremenu je neke stvari zaboravio. Ponavlja, istina je ono što je svjedočio pred policijskim istražiteljem. Nadalje, o tome da li je DŽ bio s IŽ tog dana u društvu navodi kako se sada toga više ne sjeća, a ranije je tako svjedočio. Ponavlja, kada je svjedočio, svjedočio je istinito, a sukladno tadašnjem vlastitom sjećanju i zapažanju. U zapisniku se spominje ime žrtve jer je to ime doznao kasnije te večeri kad je došlo do nezgode, a poslije se to ime spominjalo i u policiji. Do tog događaja popio je 5 do 6 piva, sigurno, možda i više. Ocjenjuje kako je bio u srednjem stupnju alkoholiziranosti, veseo, a mogao je normalno funkcionirati, to je redovna količina koju popije tijekom izlaska. Bio je prostorno i vremenski orijentiran.

8. Ispitan u svojstvu svjedoka DŽ navodi kako sudu ne može sudu dati informacije iz prve ruke jer tog dana nije bio u kafiću Thunder. Tog dana se sjeća, jer zna da su do njega došle obavijesti o tome da je netko stradao, međutim , ponavlja nije bio ondje. IŽ poznaje, tog dana ga je zvao na piće, međutim nije došao jer je imao drugih poslova. ĐŽ ga nije mogao vidjeti u kafiću jer se on ondje nije nalazio tog dana, a to može potvrditi i EŽ, ista je bila tada zaposlena u ugostiteljskom objektu Thunder. Navedeni ugostiteljski objekt više ne posluje, zatvoren je već godinu dana. O tom događaju zna da bi došlo do nekakvih nesuglasica između IŽ i oštećenog GŽ, međutim to je njemu poznato samo po pričama po selu. Ne može zbog toga imenovati konkretan izvor informacija jer je to bila priča koja je kolala po selu. Ni je se s time zamarao, to mu nije bilo važno, to je bila seoska priča. Selo je malo pa su svi pričali o tome. Dakle, pričalo se da se to desilo, da se netko povrijedio, a najviše se pričalo u samom kafiću. Ponavlja, ne zna ništa o detaljima o tome da li bi netko nekoga napao i da li bi netko uslijed toga stradao, to su bile priče u kafiću. Poznaje GŽ. Naime, njega poznaje već duže vrijeme, imali su i klijet jedan pored drugoga, bili su u dobrim odnosima, s okrivljenikom je također u dobrim odnosima, inače su prijatelji. Kad je ugostiteljski objekt poslovao odlazio je ondje na piće zajedno s IŽ. GŽ nije vidio već godinu dana, od kad je prodao klijet.

9. Iz svjedočkog iskaza EŽ proizlazi kako je kritične zgode radila u ugostiteljskom objektu Thunder, popodnevna smjena trajala je do 23,00 sata, događaj se zbio nešto prije toga, bila je za šankom, pripremala se za zatvaranje, prala suđe i slično. U jednom trenutku podigla je pogled i vidjela kako je IŽ gurnuo GŽ. Isti je pao niz stepenice. U trenutku događaja pored IŽ u blizini GŽ nalazili su se još i ŠŽ, BŽ i ĐŽ. Kad se to dogodilo on je, a kako je bila vrlo mlada, prvo nazvala majku, a potom nadležne službe. Zbog signala je prošla pored oštećenog kako bi pozvala pomoć. U tim trenucima oštećeni je samo ležao, nitko ga nije dirao. Na upit što je učinio IŽ nakon što je gurnuo oštećenika navodi kako su svi izašli iz lokala i čekali dolazak hitnih službi, ali su cijelo vrijeme obraćali pozornost na oštećenog i promatrali ga za svaki slučaj ako bi došlo do pogoršanja njegovog stanja. Oštećeni je bio pri svijesti. Sam se u jednom trenutku i podigao i išao si isprati ranu. Radilo se o obilnom krvarenju, krvi je bilo posvuda, naime udario je glavom u radijator. Njoj IŽ nikada nije objasnio tu situaciju. Nakon tog događaja ona se ondje vrlo kratko zadržala radeći, promijenila je radno mjesto. Poznaje DŽ, on tog dana nije bio u tom kafiću niti ga je vidjela u blizini. Stol za kojim je stajao oštećeni je udaljen od pola metra do metra od stepenica. Sve osobe koje je pobrojala bile su oko stola, GŽ je stajao na strani gdje se nalaze stepenice, stepenice su širine otprilike metar do metar i pol. Pored GŽ je s jedne strane stajao IŽ, a s druge strane više ne pamti. Oštećenika je IŽ odgurnuo s obje ruke. Bili su zajedno za stolom, bili su u neposrednoj blizini jedan drugome. Ne zna što je bilo povod događaju, on je čula razgovor, međutim ne zna zbog čega bi se to dogodilo. GŽ slabo poznaje, dok je radila u kafiću on bi ponekad došao na piće, ali ne često. Ne sjeća se koliko je tko popio, njih je bilo četvero, petero za stolom, ne zna tko je što pio. Svi oni su se zajedno tu večer družili za istim stolom. Tu večer je došla hitna, pregledavali su oštećenika, a potom ga odvezli u bolnicu, ona nakon toga više nije viđala GŽ i nije joj poznato gdje bi se on danas mogao nalaziti.

10. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. sc. Pere Bubalo, spec. sudske medicine, proizlazi da je uvidom u medicinsku dokumentaciju GŽ utvrđeno da je isti u predmetnom događaju 17. srpnja 2022. zadobio sljedeće ozljede: ranu razderotinu u zatiljnom području glave (duljine oko 10 cm), prijelom zatiljne kosti sa širenjem i na stražnji dio tjemene kosti, krvarenje u mekim moždanim ovojnicama u tjemeno - zatiljnom dijelu mozga i manja nagnječenja mozgovine u tjemeno -zatiljnom području. Navedene ozljede čine cjelinu, koja po kvalifikaciji predstavlja tešku tjelesnu ozljedu. Lokalizacija i značajke ovih ozljeda prvenstveno upućuju na pad i udarac glavom o prepreku/podlogu, kao mehanizam nastanka. Dakle, mehanizam nastanka ozljeda kod oštećenika uklapa se u dinamiku kakva proizlazi iz stanja spisa, kao i iskaz osumnjičenika od 18. srpnja 2022., odnosno ozljede oštećenika su nastale kao posljedica pada, a koji je uslijedio nakon što je isti bio odgurnut. Ozljede koje je oštećenik GŽ zadobio u predmetnom događaju 17. srpnja 2022. čine cjelinu, koja po kvalifikaciji predstavlja tešku tjelesnu ozljedu.

11. Iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra proizlazi da je optuženi osoba koja funkcionira na nivou lake mentalne retardacije. Mentalno insuficijentne osobe su u pravilu nesamostalne, vrlo sugestibilne, i potreban im je nadzor i usmjeravanje drugih. Kod takvih osoba izražena je nagonska komponenta ponašanja, koju teško kontroliraju uz često nerazumijevanje socijalnih posljedica i dugoročnih reperkusija na njihovo ponašanje. Sposobnost planiranja može biti minimalna, a reakcije su često impulzivne, agresivne, bez mogućnosti sagledavanja posljedica, što dijelom proizlazi i iz činjenice što ne mogu adekvatno izraziti svoje osjećaje i potrebe te imaju smanjenu mogućnost odgode gratifikacije. Prema medicinskoj dokumentaciji radi agresivnih ispada bio je i bolnički liječen, a bilježene su i faze razdražljivosti. Osim toga optuženi konzumira alkohol po obrascu štetne upotrebe, što znači da ima određene posljedice konzumiranja alkoholnih pića, no nije razvio potpunu ovisnost o istome niti su zadovoljeni dijagnostički kriteriji da bi se postavila dijagnoza ovisnosti o alkoholu. U alkoholiziranom stanju sklon je otkočenim reakcijama, što dodatno kompromitira već skučene potencijale. Što se tiče njegove ubrojivosti tempore criminis, može se zaključiti da nema niti jednog podatka niti detalja koji bi mogli upućivati na psihotičnu razinu funkcioniranja ispitanika u vrijeme počinjenja kaznenog djela koje mu se stavlja na teret. Tempore criminjs bio je u akutno opitom stanju, što je potvrđeno i alkotestiranjem, te mu je izmjerena koncentracija alkohola u iznosu od 1,46 g/kg. Alkohol djeluje dezinhibirajuće, te su kompromitirane psihičke funkcije kao što je svijest, opažanje, mišljenje i pažnja. Intelektualne radnje su reducirane, ali ne i emocije, volja i nagoni koji dolaze do izražaja. Ove promjene utječu na ponašanje opite osobe koja gubi sposobnost da o svojim postupcima razmišlja planski i racionalno i počinje se ponašati impulzivno, agresivno, vođena svojim nagonima. Alkohol ometa kapacitete osobe za obradu informacija, pa samim time povećava mogućnost nesporazuma u međuljudskim odnosima. Uporaba alkohola čini osobe više impulzivnima. Optuženik je osoba sa već naglašenom impulzivnošću i prisutnim poteškoćama kontrole pulzija u okviru osnovne dijagnoze. Radi dezinihibirajućeg djelovanja alkohola, došlo je do popuštanja već ionako primarno oskudnih mogućnosti kontrole pulzija. Obzirom na intelektualni status, poteškoće u kontroli pulzija, dosadašnju slabiju suradljivost u liječenju te sklonost konzumiranju alkohola, postoji opasnost od počinjenja novog kaznenog djela, te se IŽ preporuča izreći sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja. Što se tiče raspravne sposobnosti, IŽ je uredno orijentiran, razumije za što ga se tereti, shvaća svoj položaj u sudskom postupku, te ima očuvane kapacitete za sporazumijevanje sa braniteljem. Ipak, radi intelektualnih poteškoća, ispitaniku je potrebno omogućiti da mu se dodatno pojasne pojedine sudske radnje i njihove posljedice na njemu razumljiv način. Time je ispitanik aktualno raspravno sposoban. IŽ je osoba koja funkcionira na nivou lake mentalne retardacije i kod kojeg su prisutne poteškoće u kontroli pulzija u okviru osnovne dijagnoze. Osim toga, konzumira alkohol po obrascu štetne uporabe. U vrijeme ostvarenja zakonskih obilježja kaznenog djela za koje ga se tereti ispitanik je bilo u stanju snažne afektivne tenzije koja je bila potencirana uporabom alkohola, uslijed koje su njegove mogućnosti da shvati značenje svog postupanja i vlada svojom voljom bile bitno reducirane. Radi se o osobi koja je, ukoliko mu se dokaže, kazneno djelo za koje ju se tereti počinila u stanju bitno smanjenje ubrojivosti, te postoji opasnost da bi radi istih smetnji radi koje je nastupila njegova bitno smanjena ubrojivost u budućnosti počiniti mogao počiniti isto ili teže kazneno djelo, te stoga postoji potreba izricanja sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja.

12. U dokaznom postupku pročitana je medicinska dokumentacija na ime optuženika i oštećenika, navedena dokumentacija je uzeta u obzir od strane vještaka kod sudsko medicinskog i psihijatrijskog vještačenja, sud prihvaća nalaze i mišljenje vještaka u cijelosti, pri čemu stranke nisu dovodile u pitanje nalaz i mišljenje kako sudsko medicinskog vještaka pa tako ni vještaka psihijatra.

13. Iz rezultata dokaznog postupka sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je optuženik počinio kazneno djelo za koje se tereti.

14. Optuženi poriče počinjenje kaznenog djela navodeći kako bi ga oštećeni prvi udario šakom u glavu dva puta, a da kada se okrenuo slučajno je udario oštećenika koji je pao niz stepenice.

15. Obranu optuženika sud nije prihvatio kao vjerodostojnu jer je suprotna svjedočkom iskazu svjedokinje EŽ koja tereti optuženika da bi odgurnuo oštećenog GŽ. Iskaz svjedokinje sud ocjenjuje vjerodostojnim. Naime, EŽ se na mjestu događaja našla jer je ondje bila zaposlena te je tu večer radila, nije utvrđena osobna ni rodbinska povezanost s bilo kojim od sudionika od događaja te je njezin iskaz u cijelosti nepristran i istinit, a potvrđuje ga i iskaz svjedoka ĐŽ. Naime, ĐŽ svjedočeći pred sudom odstupio je od svojeg iskaza međutim kada mu je pročitan njegov raniji iskaz, dao je razloge odstupanju od iskaza, a to je protek vremena pri čemu je ispitan pred policijskim istražiteljem teretio IŽ te navodi kako je optuženi odgurnuo GŽ niz stepenice ugostiteljskog objekta. Sud prihvaća takav iskaz svjedoka kao vjerodostojan, prihvaća i protek vremena kao razlog zbog kojeg je bilo potrebno predočiti svjedoku njegov raniji iskaz čitanjem.

16. Svjedok DŽ nema neposrednih saznanja o inkriminiranom događaju jer se tog dana nije nalazio u ugostiteljskom objektu, a što potvrđuje i svjedokinja EŽ.

17. Oštećeni GŽ se događaja ne sjeća, ne sjeća se ni da bi svjedočio pred policijskim istražiteljem iako mu je njegov iskaz predočen na raspravi čitanjem. Sasvim je razumljivo kako se oštećenik ne može prisjetiti događaja u okolnostima kada je zadobio teške tjelesne povrede i to u predjelu glave, a između ostalog i krvarenje u mekim moždanim ovojnicama i tjemeno-zatiljnom djelu mozga. Dakle, radi se o teškim povredama glave koje svakako utječu i na sjećanje oštećenika.

17.1. Valja istaknuti kako je sud imao dovoljno elemenata i pored svjedočkog iskaza oštećenika za utvrđenje bitnih činjenica u ovom postupku, a obzirom je svjedokinja EŽ detaljno iskazivala, a njezin iskaz se podudara i s iskazom svjedoka ĐŽ koji je dao pred policijskim istražiteljem, a čiju ocjenu vjerodostojnosti je sud već dao.

18. Da je oštećeni zadobio teške tjelesne ozljede proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka za sudsku medicinu pri čemu se mehanizam nastanka ozljeda uklapa u dinamiku kako proizlazi iz izvedenih dokaza.

19. Iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra proizlazi kako je u vrijeme počinjenja kaznenog djela optuženi IŽ bio bitno smanjeno ubrojiv

20. Optuženi je postupao s neizravnom namjerom, bio je svjestan ukoliko rukama odgurne drugu osobu ona može pasti te se teško tjelesno povrijediti pa je na takvu posljedicu i pristao. U konkretnom slučaju optuženiku je svakako bilo poznato kako u ugostiteljskom objektu ukoliko gurne oštećenika da isti može pasti i teško se tjelesno povrijediti, a posebice uzme li se u obzir da se oštećeni nalazio u blizini stepeništa, a čega je također optuženi IŽ morao biti svjestan jer iz rezultata postupka proizlazi kako je i ranije zalazio u spomenuti ugostiteljski objekt.

21. Nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga , sud je otklonio da bi do ozljeđivanja oštećenika došlo nesretnim slučajem, refleksnim odgurivanjem od strane optuženika, a nakon što bi ga oštećenik navodno dva puta šakom udario u glavu. Naime, takva dinamika događaja ne proizlazi iz iskaza ispitanih svjedoka već naprotiv proizlazi kako je optuženi rukama odgurnuo oštećenika. Dakle, u konkretnom slučaju ne radi se o nesretnom slučaju, a također ne radi se o obrani od protupravnog napada oštećenika, samoobrani jer oštećeni nije napao optuženog IŽ te se optuženi nije imao od čega braniti. Dakle, obrana optuženika u tom dijelu je u cijelosti osporena izvedenim dokazima koje je sud cijenio kao vjerodostojne o čemu je već ranije dao razloge za takvu ocjenu njihove vjerodostojnosti.

22. S obzirom na sve izneseno, u dokazanom ponašanju optuženog IŽ ostvaruju se sva bitna obilježja kaznenog djela iz članka 118. stavak 1. KZ/11 za koje ga je sud i proglasio krivim.

23. Pri izboru vrste i mjere kazne, sud je polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja ocijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra , pobude iz kojeg je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela i odnos prema žrtvi.

24. Kao olakotna okolnost optuženiku je cijenjena njegova dosadašnja neosuđivanost, sud je cijenio i optuženikovo narušeno zdravlje, okolnost da je tempore criminis bio bitno smanjeno ubrojiv, navedeno je sud cijenio kao olakotnu okolnost pri čemu sud nije primijenio odredbu članka 26. KZ/11 jer je primjena odredbe o ublažavanju kazne, kada je optuženik bitno smanjeno ubrojiv fakultativna prirode već je navedeno, kao što je spomenuto cijenjeno kao olakotna okolnost.

25. Otegotnih okolnosti na strani optuženika sud nije našao.

26. U odnosu na izrečenu kaznenopravnu sankciju valja istaknuti kako je sud uzeo u obzir stupanj krivnje optuženika prilikom počinjenja kaznenog djela, a koje je počinjeno s neizravnom namjerom, istodobno cijenila se dosadašnja usklađenost ponašanja optuženika s pravnom normom odnosno društveno prihvatljivim ponašanjem, a iz kojeg je razvidno kako optužen i IŽ nije dolazio u sukob sa J, stoga sud smatra primjerenim izreći kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci uz primjenu uvjetne osude dok rok kušnje od 2 (dvije) godine sud smatra adekvatnim za uspješno odvraćanje optužen ika od ponavljanja kaznenog djela. Naime, u okvirima izricanja kazne za kazneno djelo teške tjelesne ozljede može se izreći kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci do 5 (pet) godina zatvora. Uvažavajući pobrojane olakotne okolnosti primjereno je izreći kaznu zatvora bližu propisanom minimumu te primijeniti uvjetnu osudu, kako je kazneno djelo optuženi počinio s neizravnom namjerom u uvjetima bitno smanjene ubrojivosti koju je sud cijenio, to je po mišljenju suda vrijeme provjeravanja od 2 (dvije) godine primjereno te će se i neizvršenjem kazne zatvora ispuniti ciljevi generalne i specijalne prevencije u odnosu na optuženog IŽ, a period od 2 (dvije) godine što predstavlja vrijeme provjeravanja je nužan vremenski period kušnje za optuženika, a u smislu već spomenutih ciljeva generalne i specijalne prevencije.

27. Izrečena kaznenopravna sankcija u cijelosti ispunjava svrhu specijalne prevencije dok u odnosu na svrhe ostvarenja generalne prevencije valja istaknuti kako se takvom presudom na jasan način trećima daje do znanja kako je protupravno ponašanje nedopušteno te rezultira naposlijetku kaznenopravnom sankcijom koja se odmjerava individualno sukladno osobinama ličnosti počinitelja , njegovoj ranijoj usklađenosti s društveno poželjnim ponašanjem, a što prati i ocjena suda da li će se počinitelj izricanjem upravo takve kazne i u budućnosti suzdržati od daljnjeg počinjenja kaznenih djela.

28. Izrečenom kaznenopravnom sankcijom sud smatra kako su ispunjeni ciljevi i svrha kažnjavanja.

29. Optuženiku je bila oduzeta sloboda i to na dan 18. srpnja 2022. kada je uhićen te se vrijeme oduzimanja slobode uračunava u vrijeme izrečene kazne zatvora.

30. Optuženiku je izrečena sigurnosna mjera psihijatrijskog liječenja jer je sud prihvatio nalaz i mišljenje vještaka psihijatra iz kojeg proizlazi kako bi optuženik zbog duševnih smetnji zbog kojih je nastupila i njegova bitno smanjena ubrojivost mogao u budućnosti počiniti teže kazneno djelo. Vrijeme izvršavanja mjere vezano je uz vrijeme proteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, a sukladno kogentnoj normi. Optuženik je upozoren o posljedicama ukoliko se neće pridržavati izrečene mu sigurnosne mjere.

31. Imovinskopravni zahtjev nije postavljen u postupku.

32. Odluka o naknadi troškova kaznenog postupka temelji se na odredbama kao u izreci. Sud je obvezao optuženika na plaćanje troškova postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura (pedeset eura), uzme li se u obzir broj sudskih radnji, ocjena je suda kako je izrečeni trošak paušala u skladu s optuženikovim mogućnostima i složenosti postupka odnosno broju radnji koje su od strane suda provedene. Valja istaknuti kako je prilikom odmjeravanja paušala sud uzeo u obzir i zdravstveno stanje optuženika, činjenicu njegove trenutne nezaposlenosti i lošijeg imovnog stanja. Pored navedenog, sud je obvezao optuženika na plaćanje troškova koji su nastali tijekom postupka, a to su troškovi provedenog psihijatrijskog i sudsko medicinskog vještačenja. Naime, to su troškovi koji su realno nastali tijekom postupka, sud smatra kako ih optuženik može podmiriti bez ugroze vlastite egzistencije i osoba koje bi po Zakonu bio dužan uzdržavati. Naime, optuženik je radno sposobna osoba, sposoban je zarađivati, sud očekuje da će se u budućnosti zaposliti, a da je optuženik sposoban privređivati proizlazi i iz stanja spisa jer je optuženik nedolazak na raspravu ispričao potvrdom poslodavca zbog rada na terenu (list 191 spisa). Sud je dao stoga i rok od 3 (tri) mjeseca optuženiku za plaćanje troškova od pravomoćnosti presude pri čemu su uzete u obzir sve pobrojane okolnosti te je stav suda kako je period od 3 (tri) mjeseca dovoljan optuženiku da podmiri obveze s osnova troškova postupka.

U Zlataru 8. prosinca 2025.

SUDAC

Saša Radojević

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude državni odvjetnik, okrivljenik i njegov branitelj mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka njenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. ODO Zlatar, na broj: KO-DO-316/2022

2. Optuženi IŽ

3. Braniteljica optuženika Marina Šuti-Kudelić, odvjetnica iz Zlatara

4. Oštećeni GŽ