Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2159/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu toga suda Nediljki Radić, kao sutkinji pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja AB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Matea Marija Jandras Crnalić, odvjetnica iz Zagreba, protiv tuženika 1. LB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ĆB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Iva Žuvanić Štambuk, odvjetnica iz Zagreba i 3. ZB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Iva Žuvanić Štambuk, odvjetnica iz Zagreba, radi smetanja posjeda, rješavajući žalbu tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Psp-2/2024 od 26. lipnja 2025., dana 8. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Psp-2/2024 od 26. lipnja 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem suđeno je kako glasi:

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja, koji glasi:

"1. Utvrđuje se da su tužena ad.1) LB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tuženi ad.2) ĆB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tužena ad.3) ZB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], putem Eding d.o.o., smetali posjed tužitelja AB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na način da je po njihovom nalogu, bagerom rušen betonski ogradni zid koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

2. Nalaže se tuženoj ad.1) LB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tuženom ad.2) ĆB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženoj ad.3) ZB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uspostava prijašnjeg stanja na način da ponovno izgrade srušeni dio betonskog zida opisan u toč I. ove presude, u roku od 3 (tri) dana.

3. Zabranjuje se tuženoj ad.1) LB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tuženom ad.2) ĆB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženoj ad.3) ZB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svako daljnje smetanje tužiteljeva posjeda."

II. Odbija se prijedlog tužitelja za izdavanjem privremene mjere, koji glasi: "1. Zabranjuje se tuženoj ad.1) LB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tuženom ad.2) ĆB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženoj ad.3) ZB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svako daljnje rušenje ili poduzimanje drugog građevinskog zahvata kojim bi se narušila funskcija betonske ograde postavljene na adresi [adresa], izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina].

2. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja ovog postupka ili drugačije odluke suda."

2. Tužitelj pobija rješenje zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP) te predlaže da se pobijano rješenje preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno da se isto ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. U odgovoru na žalbu tuženika, tužitelj je osporio navode uz prijedlog da se žalba odbije kao neosnovana.

4. Žalba je neosnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 381. ZPP-a ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje bitne povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju upućuje tužitelj u žalbi jer prvostupanjsko rješenje u odnosu na istaknuti žalbeni razlog, bitne povrede parničnog postupka ovaj sud smatra da navodi žalbe nisu osnovani, to iz razloga što prvostupanjsko rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati, s obzirom da je izreka rješenja jasna i razumljiva, te ne proturječi sama sebi ni razlozima rješenja, a rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji suprotno navodima žalbe nisu nejasni niti proturječni, niti postoji proturječnost između onoga što se o sadržaju dokaza navodi u prvostupanjskom rješenju i samih tih dokaza.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanje posjedovne zaštite radi smetanja posjeda na utvrđenje da su tuženici smetali posjed tužitelja na način da po njihovom nalogu bagerom rušen betonski ogradni zid koji se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] zgr. kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], te da su dužni uspostaviti zadnje mirno posjedovno stanje na način da ponovno izgrade srušeni betonski zid u roku od tri dana i da se ubuduće ovakvog ili sličnog smetanja ili oduzimanja posjeda tužitelja na otuđenoj nekretnini.

8. U provedenom dokaznom postupku prvostupanjski je sud utvrdio:

- da su stranke suposjednici predmetne nekretnine,

- da su kuće tužitelja i tuženika, a u naravi ruševina spojene,

- da je na istoj nekretnini sa zapadne strane položen put – prolaz koji vodi do nekretnina stranaka,

- da je tužitelj uredio put – prolaz na način da je betonirao isti,

- da je s južne strane nekretnine, a prema javnom putu postojao suhozid i smokva,

- da je tužitelj na mjestu suhozida sagradio betonski zid i postavio na isti žičanu ogradu, te postavio ulazna žičana vrata s tim da vrata nesporno tu nisu ranije postojala,

- da su dio tog betonskog zida tuženici i uklonili poslužili se samopomoći što i priznaju,

- da je tužitelj isto postavio i izgradio s namjerom da zaštiti svoju nekretninu od urušavanja i oborinskih voda,

- da prije toga nije bilo nikakve ograde prema javnom putu položenom s južne strane,

- da je tako bilo zadnjih 40-ak godina, a prije nego što ga je tužitelj ogradio,

- da su tim dijelom nekretnine do ruševine tuženici prolazili radi branja svoje smokve, radi odlaganja građevinskog materijala i ostalog u svoju ruševinu spojenu s tužiteljevom kućom.

9. Polazeći od navedenih utvrđenja, sud prvog stupnja je utvrdio da tuženici opisanim postupanjem nisu isključili niti ograničili tužitelja u posjedu ili u suposjedu predmetnog prostora, radi čega je odbio tužbeni zahtjev pozivom na odredbu članka 22. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV.

10. Imajući u vidu utvrđenja suda prvog stupnja koja utvrđenja tužitelj u tijeku postupka, a niti u navodima žalbe nije s uspjehom osporio, pravilno je sud prvog stupnja ocijenio tužbeni zahtjev tužitelja neosnovanim, a za koji zaključak je dao valjane i argumentirane razloge, pa suprotni navodi žalbe tužitelja takav zaključak suda nisu doveli u sumnju.

11. Odredbom članka 21. stavak 1. ZV-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, prema stavku 2. i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugom silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed, jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, ali smjet će i to protiv nje nakon što mu posjed postane miran, prema stavku 3. pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja, a prema stavku 4. pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći.

12. Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom hitnom postupku (postupak za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu, članak 22. stavak 1 i 2. ZV-a.

13. Odredbom članka 24. stavak 1. ZV-a propisano je da je svaki suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanje faktične vlasti.

14. Raspravljanje o tužbi o smetanju posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete (članak 441. ZPP-a).

15. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da se nisu ispunile pretpostavke za zaštitu suposjeda tužitelja na način kako to tužitelj opisuje i traži u tužbi, jer je na temelju izvedenih dokaza utvrđeno da tuženici opisanim postupanjem nisu isključili niti bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

16. Vezano za žalbene navode tužitelja koji se odnose na ocjenu dokaza s tvrdnjom da je sud prvog stupnja pogrešno ocijenio provedene dokaze valja reći da su isti u cijelosti neosnovani jer je sud prvog stupnja u ocjeni provedenih dokaza dao jasne i valjane razloge, dok se prigovori žalitelja u suštini svode na ponovno ocjenjivanje tih dokaza i davanje vlastite i pogrešne ocjene izvedenih dokaza na koju je u smislu odredbe članka 8. ZPP-a ovlašten jedino sud, pa stoga nije ostvarena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 1. u svezi s člankom 8. ZPP-a, na koju sadržajno upire tužitelj.

17. Naime, žalbeni navodi tužitelja kojima osporava odluku suda prvog stupnja svode se na drugačiju ocjenu provedenih dokaza od one ocjene dokaza suda prvog stupnja te o pravnoj utemeljenosti zahtjeva tužitelja, a koji navodi i tvrdnje nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane odluke budući da je sud prvog stupnja ispitao sve okolnosti važne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu i za svoj zaključak dao jasne i valjane razloge koje prihvaća i ovaj sud.

18. Činjenična utvrđenja suda prvog stupnja nalaze uporišta u izvedenim dokazima i njihovoj valjanoj ocjeni što tužitelj drugačijom interpretacijom dijela činjenične građe i drugačijom ocjenom izvedenih dokaza nije doveo u pitanje, pa je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev, kao i prijedlog tužitelja za izdavanjem privremene mjere.

19. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu, potvrditi prvostupanjsko rješenje i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Splitu, 8. prosinca 2025.

Sutkinja

Nediljka Radić