REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. Pr-480/2024-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Danijeli Marotti Andrić, u pravnoj stvari tužitelja ŽČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Nenadu Škari, odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Nenad Škare - Silvije Petrović u Zagrebu, protiv tuženika Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnica Čistoća, Radnička cesta 82, Zagreb, OIB: 85584865987, zastupanog po punomoćniku Matiji Potočnjaku, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Potočnjak & Šušnjar u Zagrebu, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 30. listopada 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Ž e odvjetnika i punomoćnika tuženika Marka Lovrića, odvjetnika, 8. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Zagrebačkom holdingu d.o.o. - Podružnica Čistoća, Radnička cesta 82, Zagreb, OIB: 85584865987, nadoknaditi tužitelju ŽČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], neimovinsku štetu u iznosu od 16.910,00 eura, zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 15. veljače 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana

II. Nalaže se tuženiku Zagrebačkom holdingu d.o.o. - Podružnica Čistoća, Radnička cesta 82, Zagreb, OIB: 85584865987, nadoknaditi tužitelju ŽČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], imovinsku štetu s osnove tuđe pomoći i njege, u iznosu od 5.400,00 eura, zajedno sa zateznim kamatama tekućim na navedeni iznos od 8. prosinca 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja u dijelu kojim traži isplatu naknade imovinske štete u iznosu od 40,00 eura, zajedno sa zatraženim zakonskim zateznim kamatama u odnosu na taj iznos te u dijelu kojim traži isplatu zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos imovinske štete od 5.400,00 eura za period od dana podnošenja tužbe, tj od 15. veljače 2024. do 8. prosinca 2025.

IV. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana naknadi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 5.350,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 8. prosinca 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik Zagrebačkog Holdinga - podružnica Čistoća te je zaposlen na radnom mjestu čistača ulice. Dalje navodi da je 9. svibnja 2022. pretrpio ozljedu na radu na način da je pao sa službenog bicikla - trokolice te pritom zadobio luksaciju lijevog lakta i prijelom gornjeg dijela lijeve palčane kosti. Zbog saniranja pretrpljenih ozljeda i nužne rehabilitacije, tužitelj se na bolovanju nalazio do 27. siječnja 2024. no od štetnog događaja se nikad neće u potpunosti oporaviti. Tužitelj tužbom zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a sve u okviru kvalifikatornih okolnosti, nakon provedenog privatnog vještačenja po dr. V potražuje na ime neimovinske štete: a) za pretrpljeni strah: 2.700,00 €, za pretrpljenu bol: 3.700,00 €, c) zbog naruženja: 650,00 € te d) za duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti: 5.800,00 € , kao i na ime i imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege iznos od 3.500,00 €.

1.1. Nakon provedenog medicinskog vještačenja tijekom ovog postupka, tužitelj konačno uređuje tužbeni zahtjev na glavnoj raspravi održanoj 12. svibnja 2025. na način da na ime naknade neimovinske štete potražuje iznos od 16.910.00 eura te na ime imovinske štete iznos od 5.440.00 eura.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, ističe prigovor protupravne radnje treće osobe, a podredno prigovor isključive odgovornosti tužitelja, kao i prigovor više sile i promašene pasivne legitimacije tuženika. Tuženik ističe da je tužba preuranjena te da nisu ispunjene pretpostavke za podnošenje tužbe iz razloga što tužitelj nikada nije podnio tuženiku odštetni zahtjev s priležećom dokumentacijom. Tuženik osporava povezanost nastalih ozljeda tužitelja s procesom rada te osporava da predstavljaju ozljedu na koju je poslodavac mogao utjecati i posljedica su isključive krivnje tužitelja i to prije svega zbog protupravnog djelovanja i isključive odgovornosti treće osobe, kao i zbog nepravilnog rukovanja i vožnje biciklom od strane tužitelja, a iz kojeg razloga ne postoji odgovornost tuženika za utuženu štetu. Iz tužbe nije vidljivo u čemu se ogleda propust poslodavca radi kojeg je došlo do predmetnog ozljeđivanja. Nadalje tuženik osporava isključivu odgovornost poslodavca, budući da iz dostavljene dokumentacije proizlazi da je šteta nastala protupravnim djelovanjem treće osobe, a tuženik je kao poslodavac poduzeo sve mjere zaštite na radu, tj. na strani istog nema protupravnosti koja bi bila u vezi s nastankom predmetne ozljede na radu. Tužitelj je bio osposobljen za rad na siguran način, primijenjena su osnovna i posebna pravila zaštite na radu, te su poduzete i sve ostale mjere zaštite na radu. Da na strani poslodavca tužitelja nema protupravnosti, pa samim time niti odgovornosti za štetu, može se zaključiti i iz Prijave ozljede na radu u kojoj se kao uzrok ozljede navodi oznaka 880, a koja prema čl. 21. Pravilnika o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu predstavlja protupravno djelovanje treće osobe, kao i činjenice da protiv poslodavca i odgovorne osobe nije vođene prekršajni postupak radi utvrđivanja propusta u organizaciji rada. Tuženik ističe da okolnost što je tužitelju navedena povreda od strane poslodavca priznata ozljedom na radu ima za posljedicu samo priznavanje svih prava tužitelju iz zdravstvenog osiguranja, što nije odlučno za odluku u ovoj pravnoj stvari, jer nema uzročno posljedične veze između nastanka štete i procesa rada kojeg je tužitelj obavljao kod poslodavca. U navedenom smislu te iz istih razloga tuženik ističe da nalaz i mišljenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nije odlučno za odluku u ovoj pravnoj stvari. Podredno, tuženik ističe prigovor isključive krivnje tužitelja za nastanak predmetnog štetnog događaja i pretrpljenih ozljede, podredno doprinosa na strani tužitelja u omjeru od 50%. Tuženik osporava dostavljeni nalaz i mišljenje dr. med. V. Tuženik osporava opis zaostalih tegoba navedenih u tužbi, jer su iste dijelom posljedica degenerativnih promjena, životne dobi i drugih trauma koje je tužitelj pretrpio prije predmetne nezgode. Sporno je i da li je liječenje okončano, da li je dostavljena cjelokupna dokumentacija, da li se tužitelj držao uputa o liječenju, visina štete i postojanje ranijih tegoba i drugih trauma. Tuženik osporava i visinu zahtjeva tužitelja s naslova naknade imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege iz razloga jer smatra da mu pomoć druge osobe, imajući u vidu težinu ozljede i sve druge okolnosti, nije bila potrebna, posebice ne u tužbom zatraženom iznosu. Tuženik osporava i zatraženi tijek zateznih kamata kao preuranjen, kao i zatražene zatezne kamate iz razloga što liječenje tužitelja nije dovršeno i u spis nije dostavljena cjelokupna medicinska dokumentacija tužitelja. Slijedom navedenog, predlaže se odbaciti tužbu i tužbeni zahtjev, a podredno odbiti tužbeni zahtjev.

3. Sud je tijekom dokaznog postupka pročitao svu dokumentaciju koja prileži spisu, provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku Doc.dr.sc. Mladenu Miškulin, prim.dr.med., saslušan je tužitelj kao stranka u postupku te su saslušani svjedoci VČ i TČ.

4. Tuženik je tijekom postupka predložio da se Croatia osiguranje d.d. pozove da stupi u parnicu kao umješač na strani tuženika, što je i učinjeno s Obavijesti od 30. listopada 2021., koja je ujedno sadržavala i dostavu svih podnesaka u spisu, ali se Croatia osiguranje d.d. oglušila na navedenu Obavijest.

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja u pretežitom dijelu osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao radnika tuženika za naknadom neimovinske i imovinske štete povodom ozljeđivanja na radu 9. svibnja 2022. kada je tužitelj, obavljajući poslove svog radnog mjesta čistača ulice, pao s službenog bicikla

– trokolice te pri tome zadobio ozljede.

7. Među strankama nije sporno da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika i nije sporan nastanak štetnog događaja.

8. Stoga, kako među strankama nije sporno da je tužitelj zaposlen kod tuženika kao svog poslodavca u cijelosti je neosnovan prigovor tuženika o promašenoj pasivnoj legitimaciji.

9. Također neosnovan je prigovor tuženika da je predmetna tužba preuranjena jer tužitelj nije podnio odštetni zahtjev prema poslodavcu prije podnošenja tužbe budući da u konkretnom slučaju tužitelj kao radnik potražuje naknadu štete od svog poslodavca, tuženika, sukladno odredbi čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023, dalje ZR), a temeljem citiranog Zakona ne postoji takva zakonska obveza radnika da poslodavcu podnese odštetni zahtjev prije podnošenja tužbe sudu.

10. Među strankama je sporna odgovornost tuženika obzirom na dinamiku nastanka štetnog događaja i prigovor tuženika da je štetu tužitelju prouzročila treća osoba, kao i obzirom na prigovor tuženika o isključivoj krivnji tužitelja, odnosno eventualnom doprinosu tužitelja nastanku štetnog događaja, a podredno radi više sile kao razloga za oslobođenje tuženika od odgovornosti te osnov i visina postavljenog tužbenog zahtjeva.

11. U odnosu na dinamiku nastanka štetnog događaja sud je izveo dokaz saslušanjem tužitelja kao parnične stranke, saslušao je svjedoke OČ i TČ te je izvršen uvid u priležeću dokumentaciju.

12. Tužitelj je u svom iskazu naveo da je predmetnog dana obavljao poslove svoga radnog mjesta čistača ulice, gurao je bicikl trokolicu krećući se među ljudima, pokušavao je izbjeći ljude te se u jednom trenutku samo pokliznuo i pao na lijevi lakat. Naveo je da je pao na mjestu na kojem nije bila označena biciklistička staza iz kojeg razloga je gurao bicikl, isti nije vozio, nitko ga nije gurnuo, već se samo poskliznuo. Pretpostavlja da je nešto bilo po površini poda po kojoj se kretao što je prouzročilo njegovo pokliznuće. Nakon što je pao uspio se sam podići te je odmah nazvao svog poslovođu OČ, prolaznici su pozvali djelatnike MUP-a kao i hitnu pomoć, ali su isti stopirani poslije, jer su ga kolege u međuvremenu već odvele na hitnu pomoć. Po dolasku na hitni prijem podvrgnut je RTG snimanju lijeve ruke te je zadržan na bolničkom liječenju. Zbog zadobivene ozljede tri puta je podvrgnut operativnom zahvatu, koristio je lijekove za bolove. Nakon prve operacije proveo je u bolnici 21 dan, a nakon druga dva operativna zahvata također je neko vrijeme bio na bolničkom liječenju. Zbog zadobivene ozljede lijeva ruka mu je bila tri mjeseca imobilizirana, bio je na bolovanju skoro pune dvije godine. Nakon što je pušten kući, imao je potrebu za tuđom pomoći i njegom koju su mu pružali ukućani i to oko osobne higijene, oblačenja. Zbog zadobivene ozljede više se ne može baviti radovima oko kuće kojima se bavio prije zadobivene ozljede. Uslijed zadobivene na lijevoj ruci u predjelu lakta u dužini prema šaci ostao je vidljiv ožiljak dužine cijele nadlaktice, a ožiljak je vidljiv i sa vanjske strane lakta. Naveo je da su obrazac prijave ozljede na radu ispunili ovlaštene osobe kod poslodavca i da on nije nikome naveo da je uzrok ozljede protupravno djelovanje treće osobe, ne zna zašto je takav podatak upisan u ispunjenoj Prijavi o ozljedi na radu. Predmetne zgode poslove svog radnog mjesta obavljao je uobičajeno sa dužnom pažnjom, ništa ga nije ometalo u poslu. Predmetne zgode koristio je zaštitnu odjeću i obuću koju mu je osigurao poslodavac i to hlače, majicu kratkih rukava te prsluk, na nogama je imao radne cipele. Nakon što je pao, istovremeno je pala na njega trokolica koju je gurao. I danas osjeća posljedice zadobivene ozljede budući je kretanje lijevog lakta ograničeno te ne može ispraviti ruku do kraja. Pisanu izjavu koja se nalazi na str. 79 spisa te u kojoj je navedeno da je on osobno izjavio da je do ozljede došlo u trenutku kada se htio mimoići s biciklistom koji mu je dolazio iz suprotnog smjera je dao dok je ležao u bolnici, bio je u šoku i pod stresom, nekih stvari se sjeća, a nekih ne, ne zna zašto je napisana izjava takvog sadržaja. Uobičajeno da se u obavljanju svog posla mimoilazi sa prolaznicima, drugim biciklistima.

12.1. Sud je izvršio neposredan uvid u nastale ožiljke na lijevoj ruci tužitelja.

13. Svjedok VČ, neposredno nadređen tužitelju, u svom iskazu je naveo da ga je predmetnog dana u jutarnjim satima, točnije 9,40, kontaktirao tužitelj te mu je iskazao da je doživio ozljedu na način da je pao s tricikla i ozlijedio lakat, kontaktirao je vozača cestara koji je bio u blizini te koji je odveo tužitelja na hitnu. Dalje je postupio po protokolu, uzeo je izjavu tužitelja, tužitelj mu je iskazao da je neposredni očevidac bio TČ čiju izjavu je također uzeo, ispunio je prijavu ozljede na radu za tužitelja, osobno je unio sadržaj izjave prema navodima samoga tužitelja i očevidca, Izjavu je osobno potpisao. Dalje je naveo da su sve trokolice koje se koriste u radu ispravne jer se iste pregledavaju svakog jutra prije nego što se trokolica uzme u rad.

14. Svjedok TČ je u svom iskazu naveo da je predmetnog dana radio kod poslodavca Optinova čije prostorije se nalaze u Gundulićevoj 57. Opisao je kako se dogodila nezgoda te je naveo da se tužitelj nalazio na triciklu, u susret mu je dolazio biciklista koji se kretao jako velikom brzinom, tužitelj ga je pokušavao izbjeći te je pri tome pao sa tricikla, biciklista se nije zaustavio. Vidio je da je tužitelj ozlijedio lakat jer je ruka stajala u neobičnom položaju.

15. Iz Prijave o ozljedi na radu proizlazi da je istu popunio ŠČ, samostalni stručnjak zaštite na radu, te da je u istoj navedeno da se tužitelj kao zaposlenik tuženika, na radnom mjestu čistač ulice, ozlijedio 9. svibnja 2022. u [adresa], da je ozlijedio ruku, uključujući lakat, na uobičajenom mjestu rada, za vrijeme redovnog radnog vremena, na prometnici, za vrijeme radnog procesa čišćenja ulice, za vrijeme vožnje trokolice, da je radnik pao s trokolice, da je uzrok ozljede protupravno djelovanje treće osobe, da je koristio osobna zaštitna sredstva, da je radnik bio osposobljen za rad na siguran način, da su primijenjena pravila zaštite na radu.

16. Iz Zapisnika o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način, ZOS br. 45/21 proizlazi da je tužitelj, radnik zaposlen na poslovima čistača ulice, osposobljen za rad na siguran način na poslovima i zadacima na koje je raspoređen.

17. Iz Uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti od 30. siječnja 2024. proizlazi da je tužitelj zdravstveno sposoban za obavljanje poslova čistača ulice.

18. Iz Interne prijave o ozljedi na radu od 10. svibnja 2022. proizlazi da se tužitelj 9. svibnja 2022. ozlijedio za vrijeme obavljanja posla upravljanja sredstvom za rad trokolicom, da je ozlijedio lijevu ruku, da je do ozljede došlo dok je tužitelj gurao trokolicu, prilikom mimoilaženja na adresi [adresa], da je pao na nogostup i ozlijedio lakat lijeve ruke.

19. Iz Izjave očevica o ozljedi na radu od 9. svibnja 2022. proizlazi da je TČ dao izjavu na mjestu događaja, da je naveo da je vidio kako djelatnik Čistoće gura svoj bicikl (trokolicu) s kantom, izbjegavao je dolazećeg biciklistu i pri tome pao na pločnik o povrijedio ruku.

20. Iz Izjave neposredno nadređenog rukovoditelja o ozljedi na radu od 9. svibnja 2022. proizlazi da je VČ dao izjavu da je tužitelj gurao trokolicu po [adresa], te mu je, prema izjavi djelatnika, iz suprotnog smjera dolazio biciklista, prilikom mimoilaženja s biciklistom tužitelj je pao na nogostup, prilikom pada došlo je do ozljede lijeve ruke.

21. Iz Izjave ozlijeđenog radnika od 9. svibnja 2022. proizlazi da je tužitelj dao Izjavu u kojoj je naveo da je gurajući trokolicu po [adresa] prema njemu iz suprotnog smjera dolazio biciklista te se htio mimoići s biciklistom, prilikom mimoilaženja došlo je do pada na nogostup i ozljede lakta lijeve ruke.

22. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka TČ, neposrednog očevica štetnom događaju, jer je isti uvjerljiv i sukladan dokumentaciji priloženoj spisu i to Izjavi koju je navedeni svjedok dao odmah po nastanku štetnog događaja, kao i Izjavi tužitelja, koju je tužitelj također dao odmah po nastanku štetnog događaja. Naime, na temelju iskaza svjedoka TČ, kao nedvojbeno proizlazi da je tužitelj gurao trokolicu po pločniku, a da mu je iz suprotnog smjera dolazio biciklista velikom brzinom te je tužitelj, pokušavajući izbjeći biciklistu, pao na pločnik. Sud nije prihvatio iskaz tužitelj u dijelu u kojem navodi da je do štetnog događaja došlo iz razloga što se pokliznuo, budući da je tužitelj odmah po nastanku štetnog događaja dao izjavu u kojoj je naveo da je pao za vrijeme dok je gurao trokolicu i to prilikom mimoilaženja sa biciklistom koji mu je dolazio iz suprotnog smjera. Sud nije prihvatio iskaz tužitelja u dijelu u kojem je naveo da je takvu izjavu dao dok je bio pod stresom jer je nelogično da je tužitelj zbog stresa naveo da je pokušavao izbjeći biciklistu koji mu je dolazio iz suprotnog smjera ako se to uistinu nije dogodilo. U ostalom dijelu sud je prihvatio iskaz tužitelja jer je isti sukladan prihvaćenom iskazu svjedoka TČ i priležećoj dokumentaciji.

23. Sud nije posebno cijenio iskaz svjedoka OČ jer isti nije imao neposredna saznanja o okolnostima samog događaja.

24. Na temelju svega navedenog tijekom postupka je kao nedvojbeno utvrđena dinamika nastanka štetnog događaja, odnosno da se tužitelj ozlijedio za vrijeme dok je obavljao poslove svog radnog mjesta čistača ulice, za vrijeme redovnog rada, gurajući trokolicu te je, pokušavajući mimoići se sa biciklistom, koji mu je dolazio iz suprotnog smjera, te pokušavajući istoga izbjeći, pao na pločnik, a istovremeno je na njega pala trokolica i pri tome je tužitelj zadobio ozljedu lijeve ruke.

25. Odredbom čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23, dalje ZOO-a) propisano je da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti te da se vlasnik stvari oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, kao i da se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

26. U odnosu navode tuženika kojima isti poriče svoju odgovornost kao poslodavca za štetni događaj pozivajući se na činjenicu da je u Prijavi o ozljedi na radu, pod točkom 38. navedeno da je uzrok ozljede protupravna radnja treće osobe valja prije svega navesti da je Prijavu ozljede na radu koja je dostavljena HZZO-u u povodu ozljeđivanja tužitelja popunila ovlaštena osoba tuženika kao poslodavca, ŠČ, samostalni stručnjak zaštite na radu, za kojeg tijekom postupka nije utvrđeno da je konzultirao ili kontaktirao tužitelja prilikom ispunjavanja Prijave o ozljedi na radu. Na temelju dokaza izvedenih tijekom ovog postupka nije utvrđeno da je u konkretnom slučaju treća osoba postupala protupravno, niti je tuženik isto dokazao tijekom postupka, kao npr. pravomoćnom presudom kojom bi bila utvrđena protupravno djelovanje treće osobe. Ovaj sud je na temelju dokaza izvedenih u ovom postupku utvrdio da se tužitelj ozlijedio za vrijeme redovnog rada na radnom mjestu čistača ulice, dok se kretao po pločniku, gurajući službenu trokolicu te se pokušavao mimoići s biciklistom koji mu je dolazio iz suprotnog smjera i pri tome je pao te se ozlijedio. Dakle, tijekom postupka nije utvrđeno da je uzrok ozlijede protupravno djelovanje treće osobe. Nadalje, prijava ozljede na radu nije nikakav pravomoćni upravni akt, niti je ovaj sud vezan istim, kako to ispravno ističe tužitelj tijekom postupka. Naime, Prijava o ozljedi na radu u sudskom predmetu u kojemu je predmet raspravljanja opseg poslodavčeve odgovornosti za povredu koju je na radu pretrpio njegov zaposlenik može imati tek činjenični značaj, a ne predstavljati materijalno-pravni osnov za prosudbu opsega odgovornosti poslodavca (ili njegovog oslobođenja od odgovornosti). Navedeno zbog činjenice što tuženik odgovara po načelu uzročnosti. Tome valja nadodati da objektivna odgovornost za štetu u sebi sadrži i određeni stupanj rizika za odgovornu osobu, poslodavca, kojemu zakonodavac nalaže da (u granicama objektivno mogućeg) predvidi, otkloni ili izbjegne sve moguće okolnosti koje mogu dovesti do njegove potencijalne odgovornosti po načelu uzročnosti, a koje odgovornosti se može osloboditi samo ako dokaže da do štete nije došlo zbog njegovog propusta u organizaciji ili tehnologiji posla odnosno da je tužitelj isključivo kriv za štetu (čl. 1067. st.2. ZOO-a) ili da je šteta nastala od uzroka koji leži izvan stvari čije djelovanje nije mogao predvidjeti ni izbjeći niti otkloniti (čl. 1067. st.3. ZOO-a). Zbog iznesene koncepcije objektivne odgovornosti za naknadu štete, ovaj sud ne prihvaća pojednostavljeno tuženikovo pojašnjenje da je tuženik poduzeo sve mjere zaštite na radu, što dokazuje potvrdama da je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način te zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta čistača ulice. Naime, to što je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način te zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta čistača ulice nije garancija da mu u prometu netko nesmotrenim ponašanjem neće oduzeti prednost i iskočiti ispred njega zbog čega bi tužitelj mogao pasti i ozlijediti se, a što se u konkretnom slučaju i dogodilo. Stoga, sve okolnosti konkretne zgode ne predstavljaju neki apstraktni događaj koji se nije mogao predvidjeti i čije posljedice se nisu mogle izbjeći, a koji bi oslobađao poslodavca od objektivne odgovornosti, već životna i svakodnevna situacija koja se lako mogla predvidjeti.

27. Dakle, poslodavac se može osloboditi odgovornosti samo ako dokaže da je poduzeo sve što je u njegovoj moći da do ozljeđivanja ne dođe. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je predmetne zgode koristio službenu odjeću i obuću koju mu je osigurao tuženik kao poslodavac i to hlače, majicu kratkih rukava, prsluk i radne cipele. Pad čistača ulice prilikom guranja službene trokolice po pločniku po kojem se kreću prolaznici te biciklisti, bez obzira je li biciklistima bilo dozvoljeno kretati se po predmetnom pločniku, je okolnost koju je poslodavac morao i mogao predvidjeti te prilično lako prevenirati, a sama ozljeda tužitelja se mogla prevenirati da je tuženik npr. osigurao štitnike ili specijalnu odjeću za vožnju biciklom, što u konkretnom slučaju nije utvrđeno.

28. Nadalje, tuženik tijekom postupka nije ničim dokazao navodni doprinos tužitelja samom štetnom događaju dok su teze o ranijim dijagnozama tužitelja u cijelosti neosnovane s obzirom da je u medicinskoj dokumentaciji tuženika nesporno utvrđena uzročno posljedična veza štetnog događaja i nastalih ozljeda opisanih u tužbi. Naime, iz iskaza tužitelja nedvojbeno proizlazi da je predmetne zgode poslove svog radnog mjesta obavljao uobičajeno, sa dužnom pažnjom, a tuženik ničim nije dokazao da je tužitelj nastupao nesmotreno ili da nije upotrijebio dužnu pažnju prilikom obavljanja poslova svog radnog mjesta.

29. Na temelju odredbe čl. 111. st. 1. ZR poslodavac je dužan naknaditi štetu koju radnik pretrpi na radu i u svezi s radom po općim propisima obveznog prava. Stoga, obzirom na utvrđenu dinamiku nastanka štetnog događaja, proizlazi da je za cjelokupnu štetu koja je proizašla iz ovog štetnog događaja odgovoran tuženik kao poslodavac, pri čemu, kako je već navedeno, ne postoje okolnosti koje bi isključile, odnosno umanjile odgovornost tuženika. Naime, ocjenjujući pitanje odgovornosti za štetu, ovaj sud utvrđuje postojanje cjelovite odgovornosti tuženika jer nastanak štete nije skrivio tužitelj i ne postoje niti drugi razlozi koji bi u smislu odredbi čl. 1067. ZOO- a tuženika oslobodili od odgovornosti pa u konkretnom slučaju tuženik kao poslodavac ogovara tužitelju kao posloprimcu za štetu prouzročenu povredom na radu.

30. Na taj način je utvrđena odgovornost tuženika za naknadu štete tužitelju te se u smislu navedenog u daljnjem tijeku postupka utvrđivala i visina nastale štete. U cilju utvrđivanja visine nastale štete, provedeno je medicinsko vještačenja po stalnom sudskom vještaku doc.dr.sc. Mladenu Miškulinu, prim.dr.med.

30.1. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka doc.dr.sc. Mladenu Miškulinu, prim.dr.med. od 20. veljače 2025. proizlazi da je u štetnom događaju od 9. svibnja 2022. tužitelj zadobio ozljedu lijevog lakta. Vještak smatra da postoji uzročno posljedična veza između dinamike štetnog događaja opisanih kako u tužbi, tako i anamnestičkim iskazom tužitelja, zadobivenih ozljeda i trajnih posljedica. Tužitelj je u cijelosti provodio upute liječnika. Navedeno je da iz dostupne medicinske dokumentacije nisu vidljive bolesti i ozljede koje bi bile od utjecaja na ocjenu u predmetnom štetnom događaju. Nakon provedenog adekvatnog liječenja kod tužitelja su zaostale trajne posljedice u vidu stanja nakon luksacijskog prijeloma lakta koji je liječen operativno, a u vidu anklioze lakta u fiziološki nepovoljnom položaju; prisutno je i umanjenje grube mišićne snage lijeve šake. Navedene trajne posljedice umanjuju opću životnu i radnu sposobnost tužitelja u opsegu od 30%. Liječenje tužitelja završeno je s pregledom fizijatra 1. rujna 2023. U štetnom događaju tužitelj je doživio primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljede, u daljnjem tijeku postojao je sekundarni strah, jačeg intenziteta u trajanju od 10 dana ukupno (ozljeda i tri operativna zahvata), srednjeg intenziteta u trajanju od 20 dana ukupno i blagog intenziteta u trajanju od daljnjih 45 dana ukupno. Tužitelj je trpio jake bolove u trajanju od 10 dana ukupno, bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 30 dana ukupno te bolove lakog intenziteta u trajanju od daljnjih 120 dana ukupno. Bolovi i strah izraženi su u kumulativnom omjeru za cijeli tijek liječenja. Tuđa pomoć tijekom liječenja tužitelju bila je potrebna u slijedećim periodima: od 20. svibnja do 20. kolovoza 2022., od 27. kolovoza do 7. rujna 2022. te od 16. do 26. rujna 2022. u opsegu od 3 sata dnevno; od 14. listopada 2202. pa do kraja života u opsegu od 2x3 sata tjedno. Kod tužitelja je zaostalo naruženje u srednjem stupnju.

31. Tužitelj se podneskom od 11. ožujka 2025. očitovao na zaprimljeni nalaz i mišljenje vještaka navodeći da nema nikakve primjedbe na isti.

32. Tuženik se podneskom od 25. ožujka 2025. očitovao na zaprimljeni nalaz i mišljenje navodeći da je iz dokumentacije dostavljene u spis evidentno da je štetni događaj nastao protupravnom radnjom treće osobe, iz čega proizlazi da ne postoji osnova za naknadu štete od poslodavca, a iz kojeg razloga su za potrebe ovog postupka irelevantni nalaz i mišljenje vještaka o visini štete.

33. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka ocijenivši isti stručnim, logičnim, detaljnim i u skladu s pravilima struke te sukladan s materijalnim dokazima u spisu te je potpuno prihvaćen kao stručna pomoć u dokazivanju tužiteljevih tegoba, pri čemu je vještak detaljno, jasno i argumentirano dao razloge za nalaz i mišljenje decidirano navodeći koje činjenice nalazi utvrđenima temeljem takvoga nalaza i mišljenja. Osim toga, niti stranke nisu imale prigovora na nalaz i mišljenje vještaka.

34. Na temelju provedenih dokaza sud je utvrdio kako je tužitelju u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. ZOO, čime mu je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO-a. Naime, u ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na tjelesno i duševno zdravlje), a obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede.

34.1. Pri tome je sud uzeo u obzir odredbu čl. 1100. st. 2. ZOO-a koja propisuje da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

35. Obzirom na utvrđenja iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu na ime neimovinske štete, pri čemu je sud uzeo u obzir duljinu, intenzitet i trajanje fizičkih bolova te intenzitet i trajanje straha. Sud je također uzeo u obzir činjenicu da se tužitelj ozlijedio u životnoj dobi od 38 godine, dakle dok je još radno aktivan, da je bio na bolovanju nepune dvije godine, da je tužitelj u tri navrata podvrgnut operativnom zahvatu, da je koristio lijekove za bolove, da je bio podvrgnut MR, RTG i UZV snimanju u više navrata, da je provodio dugotrajne fizikalne terapije te da su kao posljedica predmetnog štetnog događaja tužitelju ostale trajne posljedice u vidu anklioze lakta u fiziološko nepovoljnom položaju i u umanjenju grube mišićne snage lijeve šake zbog čega će tužitelj morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu u opsegu od 30%, da je tužitelju lijeva ruka bila imobilizirana tri mjeseca i da je liječenje trajalo godinu i četiri mjeseca. Sud je također uzeo u obzir činjenicu da je tužitelji trpio bolove, kao i da se radilo o štetnom događaju koji je izazvao strah jačeg intenziteta, odnosno također i sekundarni strah zbog zabrinutosti za zdravlje i ishod liječenja kao posljedice tjelesne ozljede, a što je sud sve uzeo u obzir prilikom određivanja visine pravične novčane naknade. Stoga, obzirom na opseg štetnih posljedica tužitelju pripada pravo na naknadu neimovinske štete u zatraženom iznosu od 16.910,00 eura.

35.1. Naime, kako je tužitelj uslijed zadobivenih tjelesnih ozljeda trpio intenzivne fizičke bolove te imajući u vidu njihovo trajanje i intenzitet prema nalazu i mišljenju vještaka, sud smatra da tužitelju za ovaj vid nematerijalne štete pripada pravična novčana naknada iznosu od 3.730,00 eura.

35.2. Ocjenjujući trajanje straha kao i njegov intenzitet sukladno nalazu i mišljenju vještaka, sud je zaključio da tužitelju za ovaj vid nematerijalne štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 2.310,00 eura.

35.3. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka prema kojem kod tužitelja kao posljedica predmetne ozljede nastalo trajno umjereno smanjena aktivnost zbog kojih će tužitelj morati ulagati pojačane naore u svakodnevnom životu za 30%, sud smatra da tužitelju za ovaj vid nematerijalne štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 6.570,00 eura.

35.4. Kako je prema prihvaćenom nalazu i mišljenju kod tužitelja zaostalo naruženje srednjeg stupnja, a na temelju neposrednog opažanja suda vidljivo je da je naruženje tužitelja na lijevoj ruci stalno vidljivo trećima, sud smatra da tužitelju za ovaj vid nematerijalne štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 4.300,00 eura.

36. Na temelju odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO-a tužitelju za potrebe tuđe pomoći i njege također pripada pravična novčana naknada. U odnosu na zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege, zahtjev tužitelja je djelomično osnovan. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega od 20. svibnja 2022. do 26. rujna 2022. u opsegu od 324 sati, a potom od 14. listopada 2022. do dana kada je tužitelj specificirao tužbeni zahtjev, tj. do 12. svibnja 2025., daljnjih 396 sati, dakle ukupno 720 sati. Naime, iako prema nalazu i mišljenju vještaka tužitelj ima pravo na tuđu pomoć i njegu i od 14. listopada 2022. pa do kraja života, tužitelj svojim uređenim tužbenim zahtjevom specificiranim na glavnoj raspravi održanoj 12. svibnja 2025., kada je na ime tuđe pomoći i njege zatražio ukupan iznos od 5.440,00 eura, nije zatražio trajnu naknadu za tuđu pomoć i njegu, već samo naknadu za imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 5.440,00 eura, a pri tome nije jasno specificirao u odnosu na koje razdoblje potražuje koji iznos. Stoga je sud tužitelju dosudio naknadu imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege za i to za prvi period od 20. svibnja 2022. do 26. rujna 2022. u opsegu od 324 sati te za drugi period, tj. od 14. listopada 2022. do dana kada je tužitelj uredio tužbeni zahtjev, tj. do 12. svibnja 2025., u trajanju od 396 sati, dakle ukupno 720 sati, sukladno prihvaćenom nalazu i mišljenju vještaka. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je tužitelju tuđa pomoć bila potrebna oko osobne higijene, za oblačenje, za obavljanje težih kućanskih poslova, a koju mu pružaju ukućani. Budući da se cijena sata tuđe pomoći i njege uzima u obzir sukladno mjesnim prilikama oštećenika, a tužitelj prema podacima u spisu živi u [adresa], sud je o istoj odlučio prema slobodnoj ocjeni sukladno odredbi čl. 223. ZPP-a u iznosu od 7,50 eura po satu, smatrajući da je iznos od 7,50 eura po satu pružene tuđe pomoći i njege primjeren iznos u situaciji kada istu pružaju ukućani. Stoga je sud utvrdio da tužitelju pripada pravična novčana naknada imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 5.400,00 eura, dok je dio zahtjeva za ovaj vid materijalne štete u iznosu od 40,00 eura odbio kao neosnovan.

37. Slijedom navedenog, a u smislu odredbe čl. 1100. ZOO u vezi čl. 111. st. 1. ZR, sud je tužitelju na ime neimovinske štete dosudio iznos od 16.910,00 eura te na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 5.400,00 eura. Stoga je tužitelj odbijen sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva za naknadom imovinske štete za iznos od 40,00 eura i pripadajućim zateznim kamatama u tom dijelu.

38. Zahtjev tužitelja koji se odnosi na isplatu zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 1103. ZOO-a koja propisuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Tužitelj osnovano potražuje zakonsku kamatu na iznos neimovinske štete počevši od dana podnošenja tužbe, tj. od 15. veljače 2024. pa do isplate, obzirom da je toga dana podnio tužbu. U odnosu na zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete, prema odredbi čl. 1089. st. 2. ZOO-a sud visinu naknade štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, što znači da tužitelj ima pravo na isplatu zatezne kamate na ime imovinske štete počevši od presuđenja pa do isplate. Visina stope zatezne kamate određena je sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a koje je propisana za ostale odnose.

39. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a u svezi s čl. 155. st. 1. ZPP-a, budući da tužitelj nije uspio u postupku samo u razmjerno neznatnom dijelu svoga zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi. S obzirom da je tuženik izgubio parnicu dužan je tužitelju naknaditi troškove parničnog postupka. Visina troška tužitelja određena je sukladno odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23, dalje OT), budući da je tužitelj zastupan po odvjetniku, a prema vrijednosti predmeta spora u odnosu na konačno precizirani tužbeni zahtjev.

40. Tako su tužitelju priznati slijedeći troškovi: za sastav tužbe 250 bodova (Tbr. 7/1 OT), za sastav obrazloženog podneska od 28. listopada 2024. 250 bodova (Tbr. 8/1 OT), za zastupanje na ročištu održanom 5. studenog 2024. 250 bodova (Tbr. 9/1 OT), za sastav obrazloženog podneska od 6. prosinca 2024. 250 bodova (Tbr. 8/1 OT), za zastupanje na ročištu održanom 17. prosinca 2024. 250 bodova (Tbr. 9/1 OT), za sastav obrazloženog podneska 11. ožujka 2025. kojim se očituje na nalaz i mišljenje vještaka 250 bodova (Tbr. 8/1 OT), za zastupanje na ročištu održanom 12. svibnja 2025. 250 bodova (Tbr. 9/1 OT) te za zastupanje na ročištu održanom 30. listopada 2025. 250 bodova (Tbr. 9/1 OT), dakle ukupno 2000 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura, uvećano za trošak PDV-a od 25% te za troškove vještačenja u iznosu od 350,00 eura, sveukupno trošak tužitelja iznosi 5.350,00 eura, a koji trošak je dužan platiti tuženik.

40.1. Tužitelju su temeljem članka 27. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP-a („Narodne novine“, broj 80/22), dosuđene zatezne kamate na parnični trošak po stopi zatezne kamate određene čl. 29. st. 2. ZOO-a, tekućima od presuđenja do isplate.

41. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Zagrebu, 8. prosinca 2025.

Sutkinja:

Danijela Marotti Andrić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. punomoćniku tuženika