REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Domovinskog rata 4, Split
Broj: Pp-17383/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje Sanje Tolić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika EI zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine br. 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24, dalje u tekstu: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji); povodom optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II Policijske postaje Split, klasa: 211-07/25-5/32180 od 5. prosinca 2025., nakon provedenog žurnog postupka, dana 8. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona
Okrivljeni:
EI, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin E i pok. K, rođen **.**.1971. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], Dinka Šimunovića 1, SSS, radnik, nezaposlen, uzdržava se od socijalne pomoći, lošeg imovnog stanja, udovac, otac dvoje djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan
o s l o b a đ a s e o p t u ž b e
da bi 5. prosinca 2025 u 17:40 sati u Splitu, Ulica Dinka Šimunovića kbr. 1 u vidno alkoholiziranom stanju (1,51 g/kg) počinio fizičko nasilje prvi put, a uslijed čega nije nastupila tjelesna ozljeda spram kćeri KI /2007/ na način da je istu rukama bacio na pod u kuhinji, a nakon čega je istu više puta udario nogama po tijelu, KI vidljivih ozljeda nije imala, a ponuđenu liječničku pomoć je odbila,
dakle, da bi počinio fizičko nasilje u obitelji,
pa da bi time počinio prekršaj opisan u članku 10. točki 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona.
II. Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi vođenja ovog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
O b r a z l o ž e n j e
1. Policijska uprava splitsko - dalmatinska, II. Policijska postaja Split, podnijela je optužni prijedlog pod gornjim poslovnim brojem od 5. prosinca 2025. protiv okrivljenog EI zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.
2. Postupajući po optužnom prijedlogu, Sud je proveo žurni postupak tijekom kojeg je ispitao okrivljenika koji je doveden na sud od strane policijskih službenika. Očitujući se optužnom prijedlogu, okrivljenik je izjavio kako se ne smatra krivim zbog prekršaja koji mu se stavlja na teret. U svojoj obrani je naveo da kategorički negira da bi napao svoju kćer ĆI, kako kritične prigode tako i općenito. Dodao je kako je istina da je jučer bio u svom stanu u [adresa] u [adresa] i kada nije udovoljio zahtjevu svoje kćeri da joj da novaca i zbog čega joj nije kupio ono što je tražila, ona da je otvorila prozor i stala vikati "zovite policiju" te se bacala po podu i vrištala. Istaknuo je kako ne zna zbog čega KI ovo radi, ona koristi svaku priliku da mu stvori problem ako ne udovolji njenim zahtjevima. Na pitanje suda okrivljenik navodi kako ne zna je li još netko bio u stanu tada kada se sve to dogodilo.
3. Na glavnu raspravu pozvana je svjedokinja – žrtva KI koji je izjavila kako u predmetnom postupku želi iskoristiti tzv. „blagodat“ nesvjedočenja, odnosno da kao kći okrivljenika na temelju članka 285. stavka 1. točke 2. Zakona o kaznenom postupku ne želi svjedočiti protiv istog.
4. Tijekom postupka u dokazne svrhe pročitani su zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu i izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji te je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije; iz koje je vidljivo da je okrivljenik prekršajno nekažnjavan.
5. Analizirajući rezultate ovako provedenog dokaznog postupka, ne može se s dostatnom izvjesnošću zaključiti da bi okrivljeni EI počinio prekršaj za koji se tereti.
6. Odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji određeno je kako je nasilje u obitelji:
1) primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda 2) tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci 3) psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost
4) spolno uznemiravanje
5) ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci
6) zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.
6.1. Članak 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da će, tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.
7. Prvenstveno se ističe kako iz podataka u spisu proizlazi da su jedini akteri i očevici spornog događaja okrivljeni EI i žrtva/oštećenica KI. Međutim, okrivljenik kategorički da bi ispoljavao bilo kakvo nasilje prema kćeri, dok je oštećenica iskoristila svoje zakonsko pravo da kao kći okrivljenika ne svjedoči u postupku. Kako istovremeno nema drugih izvora saznanja, odnosno ne postoje nikakvi dokazi, bilo materijalni u vidu tehničke snimke, medicinske dokumentacije ili drugih tragova navodnog nasilja, bilo personalni u vidu izjave svjedoka; ne preostaje ništa do zaključiti kako u konkretnom slučaju nije dokazano da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret.
7.1. Iz tog razloga sud je na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljenika EI oslobodio od optužbe, kako je i odlučeno u izreci presude.
8. Odluka o troškovima postupka se temelji na odredbi članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, pa kako je vođenje postupka rezultiralo oslobađanjem od optužbe, troškovi vođenja postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
Split, 8. prosinca 2025.
Zapisničar
Sudac
Sanja Tolić,v.r.
Mario Bakota,v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi u pisanoj formi putem ovog Suda, u dva ista primjerka.
Dostaviti: okrivljeniku, tužitelju, oštećenici, u spis