REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

Poslovni broj P Ob-107/2022-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sucu tog suda Katarini Dragičević, kao sucu pojedincu, u građanskopravnoj stvari tužiteljice KR, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], zastupana po punomoćnici Ivani Raspović, odvjetnici u Zadru, protiv tuženika MR, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], zastupan po punomoćniku Aleksandru Jakiću, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja i uknjižbe prava suvlasništva po osnovi bračne stečevine, nakon održane glavne rasprave, zaključene dana 14. listopada 2025. godine u nazočnosti punomoćnice tužiteljice, tuženika osobno i punomoćnika tuženika, te objave 8. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I.-Utvrđuje se da je tužiteljica KR, OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem bračne stečevine, suvlasnica nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 1/4 dijela, što je tuženik MR dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava suvlasništva za 1/4 dijela na navedenoj nekretnini na ime tužiteljice KR, uz istovremenu uknjižbu brisanja toga prava sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana.

II.-Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem se traži da se utvrdi da je tužiteljica po osnovi bračne stečevine suvlasnica za 1/2 dijela na nekretninama oznake kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava suvlasništva na navedenim nekretninama na ime tužiteljice za navedeni suvlasnički udio uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika.

III.-Nalaže se tužiteljici KR, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženiku MR, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 375,00 eur, sve u roku od 15 dana.

IV.-Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u preostalom dijelu iznad dosuđenog do zatraženog iznosa.

V.-Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška.

Obrazloženje

1. U tužbi tužiteljice podnijetoj protiv tuženika ovom sudu dana 3. lipnja 2022. godine se navodi da su stranke 12. lipnja 2014. godine zaključile brak, s time da su stranke od prije u izvanbračnoj zajednici 12 godina. Stranke su suvlasnici nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća, što predstavlja bračnu stečevinu stranaka. Tuženik je tijekom trajanja braka s tužiteljicom sklopio dva ugovora i temeljem istih se upisao kao jedini vlasnik za cijelo, te je u tom dijelu zaobišao tužiteljicu, a stečene nekretnine su sastavni dio nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Slijedom izloženog predlaže se usvajanje tužbenog zahtjeva, dakle da se utvrdi da je tužiteljica po osnovi bračne stečevine vlasnica nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] i to za udio od 1/2 dijela i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za udio od 1/4 dijela, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužiteljice na navedenim nekretninama za navedene suvlasničke udjele, uz istovremenu uknjižbu brisanja toga prava sa imena tuženika.

2. U odgovoru na tužbu tuženika sadržanom u podnesku od 18. srpnja 2022. godine (l.s. 31-32) osporava se tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti. Tužiteljica i tuženik nikada nisu bili u izvanbračnoj vezi, a o istinitosti navoda tužiteljice dovoljno govori činjenica da je ista u periodu za koji navodi da je bila u izvanbračnoj zajednici sa tuženikom, bila u braku sa trećom osobom. Tuženik i tužiteljica su brak sklopili u Republici Češkoj 12. lipnja 2014. godine, kada je tuženik bio u dobi od 70 godina, te je bio u mirovini, dok tužiteljica nikada nije radila, shodno čemu isti nemaju nikakve zajedničke bračne stečevine jer su živjeli isključivo od tuženikove mirovine koja je jedva dostajala za životne potrebe, a shodno tome živjeli su i od njegove posebne imovine koju je stekao vlastitim radom prethodno bračnoj zajednici sa tužiteljicom te koja je proizašla kao njegova imovina podjelom bračne stečevine koju je stekao u braku sa ranijom suprugom. Dakle, stranke nemaju zajedničke bračne stečevine. Osim navedenog, nekretnine koje su predmet tužbenog zahtjeva stečene su darovanjem, što predstavlja posebnu tuženikovu imovinu koja ne predstavlja bračnu stečevinu, osim kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je djelomično kupljena, ali isključivo vlastitom imovinom tuženika i to imovinom koja je proizišla diobom ranije bračne stečevine.

3. Na pripremnom ročištu od 1. srpnja 2024. godine (l.s. 37) od strane pun. tuženika se navodi da je tuženik još 2012. godine raspolagao sa novčanim sredstvima u iznosu od preko 20 milijuna čeških kruna, što je razvidno iz Ugovora o prijenosu dionica društva Šafranka Rudna od 8. ožujka 2012. godine i iz Dodatka broj 1 navedenom ugovoru od 8. ožujka 2012. godine, s kojim novcima je tuženik financirao kupnju nekretnina u Hrvatskoj, konkretno kupnju kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] tuženik je stekao temeljem ugovora o darovanju od 10. studenog 2020. godine, pa te nekretnine ne mogu biti dio bračne stečevine. Također se navodi da se radi o fiktivnoj bračnoj zajednici, naime stranke počev od dana sklapanja braka, što je bilo 12. lipnja 2014. godine pa do razvoda braka 2022. godine nikada nisu živjeli zajedno na istoj adresi, tuženik je živio u [adresa], tužiteljica je živjela u [adresa], BiH, a zajedno su provodili isključivo nekoliko ljetnih mjeseci u kući u vlasništvu tuženika. Štoviše tužiteljica je čak imala sklopljeni brak sa stanovitim gospodinom KR iz [adresa] koji je sklopljen u lipnju 2006. godine i po saznanjima tuženika brak je okončan 2012. godine, što ukazuje na neistinite navode u tužbi da je tužiteljica prije sklapanja braka s tuženikom bila 12 godina u izvanbračnoj vezi.

4. U podnesku pun. tužiteljice od 15. srpnja 2024. godine (l.s. 59-60) se navodi da je između stranaka zaključen ugovor o darovanju od 15. listopada 2019. godine, a vezano za nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja nekretnina nije predmet ovog postupka, te se ukazuje na čl. 6. toga Ugovora u kojem se navodi da se obdarenik već nalazi u posjedu predmetne darovane nekretnine obzirom da je to zajednička kuća sa okućnicom darovatelja i obdarenika jer su isti bračni supružnici i predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu za vrijeme trajanja braka. Uvidom u skicu sudskog očevida iz predmeta Općinskog suda u Zadru poslovni broj P- 2343/2023 vidljivo je kako su u ovoj pravnoj stvari utužene nekretnine dio nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako te nekretnine predstavljaju sastavni dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer se nalaze unutar ogradnog betonskog zida i predstavljaju okućnicu, dvorište stambene zgrade, te su neodvojiva cjelina u odnosu na kuću. Vezano za nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], iz povijesnog zk. izvatka proizlazi da je zadnje raspolaganje na tuženika bilo temeljem ugovora o darovanju, međutim da je zapravo tuženik taj koji je još 2018. godine kupio predmetne nekretnine od RR i to temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnina od 3. svibnja 2018. godine, uknjiženo temeljem rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-13252/2018, te je tuženik upravo tim nekretninama raspolagao u korist Marek Development j.d.o.o. i to ugovorom o darovanju od 29. listopada 2018. godine, da bi onda ovaj njemu opet darovao te nekretnine i to ugovorom o darovanju od 10. studenog 2020. godine. Dakle, tuženik je raspolagao sa bračnom stečevinom, te u pogledu toga raspolaganja za 1/2 dijela ugovori su bili ništetni. Napominje se da je nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koja nije predmet ovog postupka) sastavni dio svih nekretnina koje su utužene u ovom postupku i sve te nekretnine je tuženik kupio od RR. Konačno sve nekretnine kupljene su za vrijeme trajanja braka stranaka.

5.1. U dokaznom postupku izvršen je uvid u svu pismenu dokumentaciju koja prileži spisu, te je ista i pročitana: vjenčani list ne češkom jeziku (l.s. 2), povijest zk. upisa od 2. lipnja 2022. godine za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s. 4-6), zk izvadak za sve utužene nekretnine (l.s. 9-12), ugovor o darovanju zaključen između stranaka od 15. listopada 2019. godine, na kojem je potpis darovatelja MR ovjeren od strane javnog bilježnika u Zadru Davora Miškovića pod brojem OV-4945/19 od 16. listopada 2019. godine (l.s. 7-8, 94-96), ugovor o darovanju nekretnine zaključen između darovatelja Marek Development j.d.o.o. za građenje i prodaju i daroprimatelja Oldrich Bilek od 10. studenog 2020. godine na kojem je potpis ugovornih strana ovjeren od strane javnog bilježnika u Zadru Silvane Grdović pod brojem Ov-10500/2020 od 11. studenog 2020. godine (l.s. 13-15), ugovor o kupoprodaji nekretnina zaključen između prodavatelja ČR i kupaca Marek Development j.d.o.o. i Oldrich Bilek od 28. rujna 2018. godine na kojem je potpis prodavatelja ovjeren od strane javnog bilježnika u Zadru Suzane Hrabra pod brojem OV-6213/18 od 1. listopada 2018. godine i aneks navedenom kupoprodajnom ugovoru od 11. travnja 2019. godine na kojem je potpis kupaca ovjeren od strane javnog bilježnika u Zadru Darije Grigillo Ramljak pod brojem OV-2462/2019 od 19. travnja 2019. godine i pod brojem OV- 2489/2019 od 23. travnja 2019. godine (l.s. 16-23), ugovor o prijenosu dionica društva Šafranka Rudna a.s. uz naknadu od 8. ožujka 2012. godine i dodatak br. 1. tom ugovoru od 8. ožujka 2012. godine na češkom jeziku i u ovjerenom prijevodu sa češkog na hrvatski jezik (l.s. 40-57), povijest zk. upisa za utužene nekretnine (l.s. 61-93), skica sudskog očevida sačinjena od strane ing. geodezije ZR u predmetu ovoga suda poslovni broj P-2343/23 iz ožujka 2024. godine (l.s. 97), presuda o razvodu braka Okružnog suda Prag Zapad u Pragu od 21. listopada 2022. godine s potvrdom pravomoćnosti, na češkom jeziku i u ovjerenom prijevodu sa češkog na hrvatski jezik (l.s. 99-110). Tijekom postupka izveden je dokaz saslušanjem tuženika u svojstvu stranke (l.s. 205-207), a također je izvršen uvid u spis ovoga suda poslovni broj P- 2343/23, koji se u preslici nalazi u prilogu ovoga predmeta.

5.2. Na ročištu od 14. listopada 2025. godine, na kojem ročištu je bilo određeno saslušanje stranaka, a tužiteljica na ročište nije došla, je od strane pun. tužiteljice navedeno da je ista suglasna da se sasluša tuženik, te da se neće ustrajati u saslušanju tužiteljice. Nakon saslušanja tuženika, od strane punomoćnika tuženika je navedeno da se ustraje u saslušanju tužiteljice, u svezi kojeg prijedloga je punomoćnica tužiteljice izričito navela da tužiteljica nije došla na ročište od 14. listopada 2025. godine, a niti da će doći na sljedeća ročišta, te je na navedenom ročištu od strane suda donijeto rješenje kojim je odbijen prijedlog pun. tuženika za saslušanjem tužiteljice, sve s obzirom na zakonske odredbe čl. 265. st. 2., čl. 268. st. 3. i čl. 269. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, u nastavku ZPP-a).

6. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan u dijelu u kojem se s osnova bračne stečevine traži utvrđenje i uknjižba prava suvlasništva za 1/4 dijela na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok tužbeni zahtjev tužiteljice u preostalom dijelu, dakle u dijelu u kojem se s osnova bračne stečevine traži utvrđenje i uknjižba prava suvlasništva za 1/2 dijela na nekretninama oznake kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], nije osnovan.

7. Predmet tužbenog zahtjeva je da se utvrdi da je tužiteljica po osnovi bračne stečevine vlasnica nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] za 1/2 dijela te kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 1/4 dijela, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužiteljice na navedenim nekretninama za navedene suvlasničke udjele uz istovremenu uknjižbu brisanja toga prava sa imena tuženika.

8. Prema čl. 36. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne Novine“ broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023, u nastavku ObZ-a) bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, prema st. 3 toga članka bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili. Prema čl. 37. st. 1. ObZ-a za poslove redovite uprave poput redovitog održavanja, iskorištavanja i upotrebe stvari za njezinu redovitu svrhu, smatra se da je drugi bračni drug dao svoju suglasnost ako se ne dokaže suprotno, prema st. 2. toga članka za izvanredne poslove na nekretninama ili pokretninama koje se upisuju u javne upisnike poput promjena namjene stvari, većih popravaka, dogradnje, nadogradnje, preuređenja, otuđenja cijele stvari, davanja cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanja hipoteke na cijeloj stvari, davanja pokretne stvari u zalog, osnivanja stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari potrebno je zajedničko poduzimanje posla ili pisana suglasnost drugoga bračnog druga s ovjerom potpisa kod javnog bilježnika, a prema st. 3. toga članka nepostojanje suglasnosti iz st. 1. i 2. toga članka ne utječe na prava i obveze poštene treće osobe. Bračni drug bez čije suglasnosti je izvanredni posao iz st. 2. toga članka poduzet ima pravo na naknadu štete koja mu je od strane drugog bračnog druga time uzrokovana. Prema čl. 39. st. 1. ObZ-a imovina koju bračni drugi ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina, prema st. 2. toga članka vlastita imovina je i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravom temelju različitom od temelja iz čl. 36. toga Zakona.

9. Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na činjenici da je brak između nje i tuženika zaključen dana 12. lipnja 2014. godine, da su prije sklapanja braka bili u izvanbračnoj zajednici 12 godina, te da sve utužene nekretnine koje su inače sastavni dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koja nekretnina nije predmet ovog postupka i u odnosu na koju nekretninu je tužiteljica u zemljišnoj knjizi upisana kao suvlasnica za 1/2 dijela temeljem darovnog ugovora od 15. listopada 2019. godine) predstavljaju bračnu stranaka i to svakog za 1/2 dijela. Tuženik se tužbenom zahtjevu tužiteljice suprotstavlja na način da navodi da sve utužene nekretnine predstavljaju vlastitu imovinu tuženika, konkretno da je utužene nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] stekao temeljem darovnog ugovora od 10. studenog 2020. godine, a nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 1/2 dijela da je kupio novčanim sredstvima stečenim prije zaključenja braka s tužiteljicom, koji novac je bio njegova vlastita imovina.

10. Nije sporno da je brak između tužiteljice i tuženika zaključen dana 12. lipnja 2014. godine pred Općinskim uredom Rudna, Češka Republika, i da je brak stranaka razveden presudom o razvodu braka Okružnog suda Prag Zapad u Pragu, Češka Republika od 21. listopada 2022. godine s potvrdom pravomoćnosti s danom 10. siječnja 2023. godine (l.s. 99-110).

11. Nije sporno da je u zemljišnoj knjizi ovoga suda tuženik upisan kao vlasnik nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica], oranica, površine 44 m2, kat. čest. [katastarska čestica], oranica, površine 37 m2, kat. čest. [katastarska čestica], oranica, površine 44 m2, sve k. o. [katastarska općina], i to za cijelo, sve temeljem ugovora o darovanju nekretnine zaključen između darovatelja Marek Development j.d.o.o. za građenje i prodaju i daroprimatelja MR od 10. studenog 2020. godine (zaprimljeno 25. studenog 2020. godine pod brojem Z-27715/2020), da je Marek Development j.d.o.o. za građenje i prodaju bio upisan kao vlasnik navedenih nekretnina temeljem ugovora o darovanju od 29. listopada 2018. godine zaključenom između njega kao daroprimatelja i MR kao darovatelja (zaprimljeno 16. siječnja 2019. godine pod brojem Z- 1188/2019), a MR je bio upisan kao vlasnik navedenih nekretnina temeljem kupoprodajnog ugovora od 3. svibnja 2018. godine zaključenog sa prodavateljicom RR (zaprimljeno 13. lipnja 2018. godine pod brojem Z- 13252/2018), što sve proizlazi iz ugovora o darovanju nekretnina od 10. studenog 2020. godine (l.s. 13-15) i iz povijesti zk upisa (l.s. 61-93).

12. Nije sporno da je tuženik MR u zemljišnoj knjizi ovoga suda upisan kao vlasnik kat. čest. [katastarska čestica], oranica površine 235 m2 k. o. [katastarska općina] i to za udio od 1/2 dijela, sve temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnina zaključenom s prodavateljem ČR od 28. rujna 2018. godine i aneksa tom kupoprodajnom ugovoru od 11. travnja 2019. godine, što sve proizlazi iz zk izvatka (l.s. 11-12) i iz kupoprodajnog ugovora od 28. rujna 2018. godine i aneksa tom kupoprodajnom ugovoru od 11. travnja 2019. godine (l.s. 16-23).

13. Nije sporno da je u zemljišnoj knjizi ovoga suda tužiteljica KR upisana kao vlasnica za 1/2 dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], zgrada površine 132 m2, dvorište površine 243 m2, dakle ukupne površine od 375 m2, k. o. [katastarska općina] (koja nekretnina nije predmet ovog postupka), sve temeljem ugovora o darovanju zaključenom između ovdje tuženika kao darovatelja MR i ovdje tužiteljice kao daroprimateljice KR od 15. listopada 2019. godine, što proizlazi iz povijesti zk. izvatka (l.s. 4-6) i iz darovnog ugovora od 15. listopada 2019. godine (l.s. 7-8, 94-96). Nije sporno da je za potrebe postupka koji se između stranaka pred ovim sudom vodi pod poslovnim brojem P-2343/2023 radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proveden očevid na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka građevinske i geodetske struke, te da je od strane stalnog sudskog vještaka geodeta ZR, dipl. ing. geod. u ožujku 2024. godine napravljena skica sudskog očevida, na kojoj skici su osim kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazi stambena zgrada i dvorište (koja nekretnina nije predmet ovog postupka), također prikazane i obilježene posebnim likvima i nekretnine koje su predmet ovog postupka, te je od strane vještaka geodeta navedeno da nekretnina oznake dio kat. čest. [katastarska čestica] površine 85 m2 k. o. [katastarska općina] zajedno s kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čini cjelinu, a da nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] predstavljaju šljunčani prilaz (navedeno proizlazi iz spisa ovoga suda poslovni broj P- 2343/2023 koji se u preslici nalazi u prilogu ovoga predmeta).

14. S obzirom na navode stranaka tijekom postupka, sporno je da li utužene nekretnine predstavljaju bračnu stečevinu stranaka svakog za po 1/2 dijela ili vlastitu imovinu tuženika.

15. Tuženik je u svom iskazu na ročištu od 14. listopada 2025. godine (l.s. 205-207) naveo da je sve nekretnine koje ima u RH stekao kupnjom i to novcem kojeg je dobio prodajom svoje benzinske stanice, dakle i nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u svezi koje nekretnine u spisu prileži kupoprodajni ugovor od 28. rujna 2018. godine. Tužiteljica i on su se upoznali 2005. godine kada su započeli svoju vezu, međutim tužiteljica je 2006. godine sklopila brak sa K i 2009. godine je otišla u Ameriku. Brak između njega i tužiteljice je izgledao tako da su se njih dvoje viđali preko ljeta, nakon ljeta bi tužiteljica otišla u [adresa], i zatim bi se vidjeli u ožujku. Kada su se on i tužiteljica oženili, obećali su si da će biti zajedno u dobru i zlu, međutim kada je on u ožujku 2022. godine izgubio noge, pitao je tužiteljicu za pomoć i da dođe kod njega, a tužiteljica je rekla da neće doći, te je tužiteljica kod njega došla tek nakon tri mjeseca od operacije, i to negdje u svibnju 2022. godine kada je već bio u kolicima, a noge je izgubio u ožujku 2022. godine, tužiteljica se tijekom njegove bolesti nije brinula o njemu, a u periodu od 2014. pa do 2022. godine kada je izgubio noge on i tužiteljica su živjeli na način da su ljeto provodili skupa, zimi je on bio u Češkoj, a tužiteljica u [adresa]. Za vrijeme trajanja njihovog braka, tužiteljica je kratko vrijeme radila, konkretno bila je zaposlena u njegovoj tvrtki u Hrvatskoj oko 5 ili 6 mjeseci i to iz razloga da bi dobila socijalno i zdravstveno osiguranje u Češkoj, tužiteljica je živjela od njegovog novca, pa je tako tužiteljici svaki mjesec davao 20-30 tisuća čeških kruna, što bi bilo oko 1.100,00 eura mjesečno, a također joj je za vrijeme trajanja braka dao jedan veći novčani iznos od 110.000,00 eura. Kuća u [adresa], konkretno četiri apartmana se iznajmljuju preko ljeta, o poslovima iznajmljivanja apartmana se brinula tužiteljica, međutim kako je tužiteljica imala loša leđa uvijek je u [adresa] bila neka tužiteljičina prijateljica ili netko treći tko se je brinuo o apartmanima, tužiteljica bi toj trećoj osobi govorila što se treba raditi i ta osoba je to sve radila, a on je plaćao tu treću osobu za rad. Za vrijeme iznajmljivanja apartmana preko ljeta on i tužiteljica su u [adresa] živjeli u zasebnom stanu na trećem katu kuće, a od zarade koja se ostvarila iznajmljivanjem apartmana on i tužiteljica bi platili naknadu za korištenje kuće i to je njemu i tužiteljici bilo do Božića. Kada ga se pita zašto je u darovnom ugovoru od 15. listopada 2019. godine u članku 6. navedeno da kuća s okućnicom predstavlja bračnu stečevinu njega i tužiteljice, može reći da taj darovni ugovor nije duže vrijeme vidio, da je ugovor inače napravila odvjetnica koja zastupa tužiteljicu, a kada ga se pita da li kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja bračnu stečevinu, može reći da o tome ima svoje mišljenje i da je na to već odgovorio kazavši da je sve što ima u RH kupio za svoj novac.

16. U svezi gore navedene sporne činjenice, potrebno je najprije raspraviti određene navode, odnosno prigovore iznijete od strane punomoćnika stranaka tijekom postupka. U svezi navoda pun. tuženika iznijetom na pripremnom ročištu od 1. srpnja 2024. godine da se radi o fiktivnom braku stranaka, a kao razlog tomu se navodi to što stranke nisu živjele zajedno na istoj adresi tijekom čitave godine, konkretno da su stranke zajedno živjele samo preko ljetnih mjesecu u [adresa], a što je i tuženik osobno naveo u svom iskazu na ročištu od 14. listopada 2025. godine, za navesti je da eventualna činjenica da stranke tijekom određenog dijela godine nisu živjele na istoj adresi apsolutno ne predstavlja razlog zbog kojeg bi brak bio fiktivan, a da se u ovom slučaju radilo upravo o valjanom braku stranaka govori i iskaz samog tuženika te činjenica da je naposljetku brak stranaka razveden presudom o razvodu braka Okružnog suda Prag Zapad u Pragu od 21. listopada 2022. godine, Repulika Češka s potvrdom pravomoćnosti s danom 10. siječnja 2023. godine, iz obrazloženja koje presude je razvidno da je upravo tuženik bio taj koji je pokrenuo postupak za razvod (a ne postupak za poništaj) braka.

17. U svezi navoda pun. tužiteljice u podnesku od 15. srpnja 2024. godine u kojem se navodi da su darovni ugovori od 29. listopada 2018. godine i od 10. studenog 2020. godine ništetni za 1/2 dijela, za navesti je kao što što je već gore navedeno da nije sporno da je u zemljišnoj knjizi ovoga suda u odnosu na nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] površine 44 m2, kat. čest. [katastarska čestica] površine 37 m2 i kat. čest. [katastarska čestica] površine 44 m2, sve k. o. [katastarska općina] prvotno kao vlasnik za cijelo bio upisan tuženik i to temeljem kupoprodajnog ugovora od 3. svibnja 2018. godine zaključenog sa prodavateljicom RR, da je tuženik navedene nekretnine darovnim ugovorom od 29. listopada 2018. godine darovao Marek Development j.d.o.o. za građenje i prodaju, temeljem kojeg darovnog ugovora je Marek Development j.d.o.o. u zemljišnoj knjizi bio upisan vlasnikom, te da je Marek Development j.d.o.o. navedene nekretnine darovnim od 10. studenog 2020. godine darovao tuženiku, temeljem kojeg darovnog ugovora je tuženik u zemljišnoj knjizi upisan vlasnikom. Ukoliko bi eventualno bila točna tvrdnja tužiteljice da bi te nekretnine bile bračna stečevina stranaka, to bi značilo da je tuženik darovnim ugovorom od 29. listopada 2018. godine dijelom darovao tuđe, tj. suvlasnički udio sada bivše supruge od 1/2 dijela, ali u skladu s čl. 37. st. 3. ObZ-a navedena okolnost ne čini darovni ugovor od 29. listopada 2018. godine ništetnim, naime isti proizvodi učinke prema ugovornim stranama, a drugi bračni drug u toj situaciji ima pravo na naknadu štete. Slijedom navedenog kako darovni ugovor od 29. listopada 2018. godine vezano za 1/2 dijela darovanih nekretnina nije ništetan, to slijedom navedenog nije ništetan ni darovni ugovor od 10. studenog 2020. godine vezano za 1/2 darovanih nekretnina. U svezi ukazivanja pun. tužiteljice u podnesku od 15. srpnja 2024. godine na čl. 6. Ugovora o darovanju od 15. listopada 2019. godine zaključenom između tuženika kao darovatelja i tužiteljice kao daroprimateljice predmet kojeg ugovora je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u kojem čl. 6. se navodi "obdarenik se već nalazi u posjedu predmetne darovane nekretnine, obzirom da je to zajednička kuća sa okućnicom darovatelja i obdarenika, jer su isti bračni supružnici i predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu, stečenu za vrijeme trajanja braka", za navesti je da navedenim tekstom čl. 6. darovnog ugovora od 15. listopada 2019. godine tužiteljica ne dokazuje svoj navod da kat. čest. [katastarska čestica], oranica, površine 44 m2, kat. čest. [katastarska čestica], oranica, površine 37 m2 i kat. čest. [katastarska čestica], oranica, površine 44 m2, sve k. o. [katastarska općina] predstavljaju bračnu stečevinu stranaka, sve s obzirom da iz gore provedenih dokaza proizlazi utvrđenim da te nekretnine (u naravi šljunčani prilaz kući u [adresa]) predstavljaju vlastitu imovinu tuženika koju je isti stekao darovanjem od darovatelja Marek Development j.d.o.o.-darovnim ugovorom od 10. studenog 2020. godine, a ukoliko se od strane tužiteljice pozivanjem na čl. 6. darovnog ugovora eventualno željelo reći da bi uz kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i te nekretnine bile predmet darovanja, za navesti je da je u tom smislu darovni ugovor od 15. listopada 2019. godine vrlo jasan, točno se navodi kat. oznaka nekretnine koja se daruje, a u svakom slučaju u to vrijeme tuženik nije niti bio vlasnik tih nekretnina, već je to bio Marek Development j.d.o.o.

18. Dakle, iz gore provedenih dokaza u odnosu na nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], oranica, površine 44 m2, kat. čest. [katastarska čestica], oranica, površine 37 m2 i kat. čest. [katastarska čestica], oranica, površine 44 m2, sve k. o. [katastarska općina] proizlazi utvrđenim da navedene nekretnine ne predstavljaju bračnu stečevinu stranaka, već iste predstavljaju vlastitu imovinu tuženika, naime navedene nekretnine je tuženik stekao darovanjem od Marek Development j.d.o.o.-darovnim ugovorom od 10. studenog 2020. godine. U svezi nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], oranica površine 235 m2 k. o. [katastarska općina], u odnosu na koju nekretninu je u zemljišnoj knjizi tuženik upisan kao suvlasnik za 1/2 dijela, za navesti je da iz provedenih dokaza proizlazi utvrđenim da 1/2 predmetne nekretnine predstavlja bračnu stečevinu stranaka, svakog za po 1/2 dijela. Naime, nesporno je da je u zemljišnoj knjizi ovoga suda tuženik upisan kao suvlasnik predmetne nekretnine za 1/2 dijela temeljem kupoprodajnog ugovora od 28. rujna 2018. godine i aneksa tom kupoprodajnom ugovoru od 11. travnja 2019. godine kojeg je tuženik kao kupac zaključio s prodavateljem ČR, dakle kupoprodajni ugovor je zaključen za vrijeme trajanja braka stranaka, a tuženik tijekom postupka nije uspio dokazati svoj navod da bi 1/2 te nekretnine bila njegova vlastita imovina, a teret dokazivanja te činjenice je bio upravo na tuženiku. Naime na pripremnom ročištu od 1. srpnja 2024. godine od strane pun. tuženika je navedeno da je tuženik još 2012. godine raspolagao s novčanim sredstvima u iznosu od preko 20 milijuna čeških kruna, što da je razvidno iz Ugovora o prijenosu dionica društva Šafranka Rudna od 8. ožujka 2012. godine i iz Dodatka broj 1 navedenom ugovoru od 8. ožujka 2012. godine, a s kojim novcima da je tuženik financirao kupnju nekretnina u Hrvatskoj, konkretno kupnju kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je pak tuženik osobno u svom iskazu na ročištu od 14. listopada 2025. godine naveo da je sve nekretnine koje ima u RH, dakle i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupio novcem dobivenim prodajom svoje benzinske stanice, međutim ti navodi tuženika nisu potkrijepljeni nikakvim materijalnim dokazima, niti je na tu okolnost bilo predlagano izvođenje kakvih dokaza u vidu saslušanja svjedoka i sl., slijedom čega sud nije mogao prihvatiti taj tuženikov navod, ničim dokazan, dok pak s druge strane utvrđenje suda da 1/2 predmetne nekretnine predstavlja upravo bračnu stečevinu stranaka svakog za po 1/2 dijela proizlazi iz načina i vremena stjecanja te nekretnine (kupoprodajni ugovor i aneks zaključeni za vrijeme trajanja braka) i iz iskaza samog tuženika u dijelu u kojem je isti iskazivao o tome s čime su se bavili on i tužiteljica za vrijeme braka (iznajmljivanje četiri apartmana u [adresa]).

19. Budući da iz provedenih dokaza proizlazi utvrđenim da 1/2 nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] površine 235 m2 k. o. [katastarska općina] predstavlja bračnu stečevinu stranaka svakog za po 1/2 dijela, dok pak nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], oranica, površine 44 m2, kat. čest. [katastarska čestica], oranica, površine 37 m2 i kat. čest. [katastarska čestica], oranica, površine 44 m2, sve k. o. [katastarska općina], predstavljaju vlastitu imovinu tuženika, to je imajući u vidu čl. 36. st. 1. i st. 3., čl. 37. st. 3. i čl. 39. st. 2. ObZ-a valjalo odlučiti kao u toč. I. i II. izreke presude.

20.1. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a. S obzirom na odluku suda o tužbenom zahtjevu tužiteljice, proizlazi da je u ovom sporu uspjeh tužiteljice 25%, a uspjeh tuženika je 75%, a kada se od postotka uspjeha tuženika oduzme postotak uspjeha tužiteljice, dobiva se postotak od 50% u korist tuženika.

20.2. Tuženiku (s obzirom na VPS) priznati trošak parničnog postupka u iznosu od 750,00 eur sastoji se od odvjetničke nagrade za zastupanje po punomoćniku iz reda odvjetnika, i to za sastav odgovora na tužbu (100 bodova po Tbr. 8. toč. 1., Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika- "Narodne Novine" broj 138/23, u nastavku Tarifa), te za zastupanje na ročištima od 1. srpnja 2024. godine i od 14. listopada 2025. godine (2X100 bodova po Tbr. 9. toč. 1., Tbr. 54. Tarife. Na iznos od 600,00 eura valjalo je priznati PDV od 25% u iznosu od 150,00 eur. Tuženiku nije priznat zatraženi trošak za podnesak od 19. srpnja 2024. godine, jer se njime samo obavještava sud da se dostavlja presuda o razvodu braka između stranaka.

20.3 S obzirom na uspjeh tuženika od 50%, valjalo je tuženiku dosuditi 50% od ukupno utvrđenog troška tuženika u iznosu od 750,00 eura, a što iznosi 375,00 eur, te je imajući u vidu čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a valjalo o zahtjevu stranaka za naknadu parničnog troška odlučiti kao u toč. III. do V. izreke presude.

U Zadru, 8. prosinca 2025.

S u d a c

Katarina Dragičević

Pouka o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovome sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke, u roku od 15 dana od ročišta za objavu odluke, odnosno od primitka odluke, ovisno o ispunjenju uvjeta određenih u čl. 335. ZPP-a, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA

1. Tužiteljici, po punomoćnici, uz rješenje za platež sudske pristojbe na presudu,

2. Tuženiku, po punomoćniku.

Nakon pravomoćnosti /MF, Poreznoj upravi Zadar.