Republika Hrvatska
Općinski sud u Virovitici
Virovitica, Tomaša Masaryka 8
Poslovni broj: Psp-5/2024-24
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Virovitici i to sudac toga suda Mirjana Jelavić kao sudac pojedinac u pravnoj stvari tužitelja BA (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Jelena Tomrlin Gračan, odvjetnica iz Đurđevca, protiv tuženice FA (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Ivan Dokić, odvjetnik iz Đurđevca, radi smetanja posjeda, nakon provedene i zaključene glavne i javne rasprave dana 27. studenog 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja te tuženice i njenog punomoćnika, dana 8. prosinca 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi: „Utvrđuje se da je tuženica FA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], smetala tužitelja BA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u posljednjem i faktičnom mirnom posjedu nekretnine čkbr. [katastarska čestica] oranica Krčevina u Podlipinkah sa 1 jutro i 486 čhv, upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da je u noći oko 21.02.2024. po njezinom nalogu preorana linija posjedovanja između nekretnine tužene oznake čkbr. [katastarska čestica] U selu sa 6021 m2, oranica sa 3863 m2, vinograd sa 2116 m2 i vinogradarska kuća sa 42 m, upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i predmetne nekretnine tužitelja u dužini od 330 metara, zašavši tako u posjed tužitelja u širini od 4 metra, pregazivši ga i nagrnuvši zemlju na usjev pšenice koji se nalazio na toj nekretnini istom dužinom, a u širini od oko 2,5 metra, te iskopavši između navedenih čestica cijelom tom dužinom kanal dubine do 1 metar, zbog čega mu se zabranjuje takvo i slično smetanje te nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da zatrpa navedeni kanal i uspostavi posjed međe kakav je bio prije oranja, te da povuče svu zemlju koja je nagrnuta na nekretninu tužitelja kako bi se izravnale visine te dvije parcele, sve prema dimenzijama koje će biti opisane u nalazu mjerničkog vještaka.“
II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi troškove ovog postupka u iznosu od 900,00 eur, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj zahtijeva utvrđenje da je tuženica smetala tužitelja u posljednjem i faktičnom mirnom posjedu nekretnine čkbr. [katastarska čestica] oranica Krčevina u Podlipinkah sa 1 jutro i 486 čhv, upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da je u noći oko 21.02.2024. po njezinom nalogu preorana linija posjedovanja između nekretnine tuženice oznake čkbr. [katastarska čestica] U selu sa 6021 m2, oranica sa 3863 m2, vinograd sa 2116 m2 i vinogradarska kuća sa 42 m, upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i predmetne nekretnine tužitelja u dužini od 330 metara, zašavši tako u posjed tužitelja u širini od 4 metra, pregazivši ga i nagrnuvši zemlju na usjev pšenice koji se nalazio na toj nekretnini istom dužinom, a u širini od oko 2,5 metra, te iskopavši između navedenih čestica cijelom tom dužinom kanal dubine do 1 metar, zabranu takvog i sličnog smetanja te uspostavu ranijeg posjedovnog stanja na način da zatrpa navedeni kanal i uspostavi posjed međe kakav je bio prije oranja, te da povuče svu zemlju koja je nagrnuta na nekretninu tužitelja kako bi se izravnale visine te dvije parcele, sve prema dimenzijama koje će biti opisane u nalazu mjerničkog vještaka. Zahtjeve temelji na tvrdnjama da je tužitelj samostalni posjednik nekretnine koja se vodi upisana kao njegovo suvlasništvo u ½ dijela u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] oranica Krčevina u Podlipinkah sa 1 jutro i 486 čhv, a upisano kao posjed tužitelja u posjedovnom listu broj 48 k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] u selu sa 7502 m2, vinograd sa 4625 m2 i oranica sa 2877 m2; da tužitelj uživa nekretninu na isti način već 60 godina, zajedno sa svojim prednicima, te nikad prije nije bilo spora oko međe niti ga je tko u posjedu smetao; da je tužena posjednik i suvlasnik nekretnine koja se vodi upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i posjedovnom listu broj 840 k. o. [katastarska općina], kao čkbr. [katastarska čestica] U selu sa 6021 m2, oranica sa 3863 m2, vinograd sa 2116 m2 i vinogradarska kuća sa 42 m; da su predmetne nekretnine stranaka oznake 602/2 i 603/1 k. o. [katastarska općina] međusobno susjedne i protežu se od sjevera prema jugu, te su u naravi dijelom oranice, a dijelom vinogradi sa klijeti; da je dana 25.02.2024. godine tužitelj saznao da je sin tužene, UA, po nalogu tužene u noći na 21.02.2024. izvršio smetanje njegovog posjeda čestice 602/2 na način da je cijelom dužinom čestice u onom dijelu kojem je ista oranica sa nasadom pšenice, izorao među tako što je između te dvije nekretnine iskopao kanal dubine do 1 metar, a zemlju iz iskopa nagurao na njegov posjed u širini od 3,5 do 4 metra od međe te pritom mu pregazio i zatrpao urod pšenice u širini od oko 2,5 metra; da je time ne samo uništio njegov urod pšenice u površini od min. 660 m2, već je napravio uzvisinu na njegovoj čestici zbog navožene zemlje, te je onemogućio obradu rubnog dijela parcele, obzirom da zbog velike dubine iskopa nije moguća obrada do ruba oranice; da je iskop dakle na dužini od oko 330 metara i širini od kojih 4 metra sa svake strane međe, sa padom prema sredini u kojem dijelu je dubina do 1 metar, da bi se vratilo sve u prijašnje stanje potrebna je upotreba radnog stroja bagera kojim bi se navozilo to zemljište u iskop i kako bi se poravnale narušene visine između te dvije parcele; da je tužitelj opomenom od 26.02.2024. pozvao tuženu da mirno riješe spor i da vrati posjed u prijašnje stanje, što je ista prvotno prihvatila, međutim nakon toga je njezin sin ponovno izvršio preoravanje međe nanijevši još više štete i nesklada u dotadašnji posjed tako da je tužitelj zaključio da nema mogućnosti da spor riješe mirnim putem; da je tužena čak angažirala vještaka koji je trebao pokazati i službene katastarske međe na parcelama međutim nakon što je isti pokazao među ona se s istima nije složila već je pobacala postavljene stupiće; da je tužena opisanim radnjama smetala tužitelja u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu njegove nekretnine.
2. Tužitelj predlaže da sud izvede dokaze uvidom u vlasničke listove, posjedovne listove, izvod iz katastarskog plana, fotografije parcela i mjesta smetanja, opomenu od 26.02.2024., saslušanjem stranaka, očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka geodete te saslušanjem svjedoka na okolnost posljednjeg mirnog posjeda i činjenicu smetanja istog: RA i EA te svjedoka ĆA i CA
3. Tuženica se protivi tužbi i predlaže da sud tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan. Prijedlog temelji na tvrdnjama da tuženica stavlja prigovor prekluzije, nedostatka volje za smetanje te primjenu instituta samopomoći; da su prema podacima, koji su priloženi uz tužbu, vidljivi upisi vlasništva u zemljišnim knjigama, a isto tako i u posjedovnom listu; da predmetne nekretnine, unazad nekoliko godina posjeduje i obrađuje UA, sin FA, a nakon smrti svojega oca, KA; da tuženica, FA nije davala nikakav nalog ĐA; da nekretnine tužitelja obrađuju između ostalih AA i po nalogu tužitelja, svjesno preoravaju nekretninu, pa je UA, samoinicijativno pristupio institutu samopomoći i odorani dio, priorao k svojoj nekretnini; da je uvidom u spis Općinskog suda u Virovitici broj: P- 11/15, vidljivo da je tužitelj BA, nakon što je ušao u posjed dijela nekretnina NA i KA, TA (sin NA), također pristupio institutu samopomoći i širinu dijela nekretnina, koje su djelatnici tužitelja priorali njegovim nekretninama, priorao ka svojim nekretninama; da u citiranom spisu broj: P-11/15, također je po tužitelju SA bila podignuta tužba radi smetanja posjeda, a tuženik je bio ŠA, koji praktički nikakvu radnju, koja bi se mogla podvesti pod čin smetanja posjeda nije izveo, već njegov sin TA, a takvu radnju samopomoći poduzeo je sada i sin KA, UA; da je u tom predmetu, P- 11/15, doneseno rješenje, kojim je odbijen tužbeni zahtjev SA, pod brojem: 13 P- 11/15-9 od 1. travnja 2015. godine, a koje rješenje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru, broj: Gž- 1026/2015-2 od 18. ožujka 2016. godine; da je UA samoinicijativno, jer isti nakon smrti oca obrađuje sve nekretnine u domaćinstvu i nakon čina ulaska u njegove nekretnine, vratio oduzeti dio po tužitelju, odnosno njegovim djelatnicima i priorao k svojim nekretninama; da tužena, FA, nije ni na koji način niti nalogom niti fizičkom radnjom počinila čin smetanja; da je prema podacima i bilješkama koje si radi UA, a o čemu će iskazati u toku parničnog postupka, isti je pristupio institutu samopomoći, negdje početkom veljače, oko 6. veljače 2024. godine, a s obzirom da tužitelj i njegovi djelatnici, gotovo svakodnevno obilaze nekretnine očito je da je tužba podnesena protekom zakonskog roka od 30 dana, od dana njegova saznanja; da je tužena imala namjeru da se sporna situacija riješi po dobru, ali prvenstveno motivirana činjenicom da zaštiti sina jer je tužitelj prijavio ĐA policiji, koja ga je tražila na licu mjesta, pa je tužena reagirala kao majka u zaštiti svojeg sina, da ne bi policija dolazila u tvrtku Herbas u kojoj je imenovani zaposlen; da tužena dakle, poriče da bi ona poduzela bilo kakvu radnju, verbalnu ili fizičku, koja bi se mogla podvesti pod smetanje posjeda, te ponovno ističe prigovor prekluzije podnošenja tužbe protekom zakonskog roka od 30 dana, imajući u vidu da je radnja samopomoći izvedena oko 6. veljače 2024. godine, a tužba je podnesena 21. ožujka 2024. godine, a s obzirom na primijenjenu samopomoć i vraćanje odoranog dijela po tužitelju, odnosno njegovim djelatnicima u radnji Grbačić Mateja, koji je poduzeo tu radnju samostalno nema niti volje da se smeta tužitelja u njegovom posjedu, već samo da se zaštiti vlastiti posjed, koji je oranjem tužitelja, odnosno njegovih djelatnika, spojen prema njegovim nekretninama; da je tužena FA tek pred godinu dana položila vozački ispit, ali uopće nije upravljala traktorom niti imade bilo kakvo znanje vezano za oranje nekretnina.
4. Tuženica predlaže da sud izvede dokaze uvidom u spis Općinskog suda u Virovitici poslovni broj P-11/15, smrtni list iza pok. TA, saslušanjem tuženice u svojstvu stranke te saslušanjem svjedoka ĐA i OA.
5. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u spis ovog suda poslovni broj P-11/2015, izvadak iz zemljišne knjige (5-6), izvod iz posjedovnog lista (7), izvadak iz zemljišne knjige (8-9), prijepis posjedovnog lista (10), izvod iz katastarskog plana (11), preslike fotografija (13-16), rješenje Općinskog suda u Virovitici poslovni broj P-11/2915-9 od 1. travnja 2015. (28-31), rješenje Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-1026/2015-2 od 18. ožujka 2015. (32-35, 57-60), podatke Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od 3. lipnja 2024. (42-25), smrtni list (51), te su saslušani svjedoci AA (74), UA (74-75), OA (75- 76), B (83), CA (83-84) i stranke u svrhu dokazivanja (76- 78).
6. Nije sporno da je tužitelj suvlasnik i samostalni posjednik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] oranica Krčevina u Podlipinkah sa 1 jutro 486 čhv.
7. Nije sporno da je tuženica suvlasnica i posjednica susjedne nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] u selu (oranica, vinograd, vinogradarska kuća) sa 6021 m2.
8. Prema odredbi čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.
9. Iz iskaza svjedoka RA (74) u dijelu u kojem navodi da je vidio da je međa preorana krajem drugog mjeseca, te da mu je to rekao tužitelj i da je zato išao gledati, iskaza tužitelja saslušanog u svrhu dokazivanja (76-77) u dijelu u kojem navodi da je 25.2.2024. saznao za ovo; da gore ima vinograd i klijet te je bio tamo i odozgor vidio nešto sumnjivo, jer se od tamo vidio jarak te iskaza svjedoka UA (74-75) u djelu u kojem navodi da je došao na tu zemlju orati početkom drugog mjeseca 2024. te da na zemlji apsolutno nije bilo međe, da je tamo vidio samo jarak te je zaključio da su oni od njegove zemlje odorali sebi, jer je međa bila izvađena cijelom dužinom i naorana na njihovu parcelu u širini od nekih pola metra te da je on to što su oni naorali sebi samo vratio na svoju stranu, proizlazi da je sin tuženice UA početkom veljače 2024. izorao sporni jarak na predmetnim nekretninama, a tužitelj da je za to saznao krajem drugog mjeseca 2024. i to 25.2.2024. Budući da je tužba u ovom predmetu podnijeta dana 21. ožujka 2024., proizlazi da tuženik tijekom postupka nije dokazao da bi tužitelj tužbu podnio izvan prekluzivnog roka predviđenog odredbom čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
10. Prema odredbi čl. 27. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, tko ima pravo na zaštitu posjeda, smije svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova iz čl. 21. st. 3. tog zakona i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedu uznemirava, ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svog posjeda ne primjeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima (dopuštena samopomoć).
11. Na temelju iskaza svjedoka UA (74-75) u dijelu u kojem navodi da je vidio ta je tamo samo jarak koji je bio dubok nekih 30 centimetara te je zaključio da su oni od njegove zemlje odorali sebi, jer je međa bila izvađena cijelom dužinom i naorana na njihovu parcelu i to u širini od nekih pola metra, te da je to što su oni naorali sebi samo vratio na svoju stranu, a misli da su oni taj jarak napravili početkom prvog mjeseca 2024. jer je već bilo posijano i žitarica je već izišla van, a misli da su sijali u proljeće, te u dijelu u kojem navodi da je on prije nego što je došao orati na tu zemlju i to zatekao, na ovoj zemlji bio dok se kombajniralo što je bilo u ljeto negdje u sedmom mjesecu 2023., iskaza svjedoka RA (74) u dijelu u kojem navodi da je na nekretnini tužitelja bilo posijano žito koje je on sijao, a sijao ga je krajem desetog mjeseca ili početnom jedanaestog mjeseca 2023., a prije toga da je zemlju trebalo izorati i da ju je izorao IA koji isto tako radi kod tužitelja, te na temelju iskaza svjedoka CA (83-84) u dijelu u kojem navodi da je tu gdje je sin tuženice izorao jarak prethodno bila ta međa između nekretnina stranaka, a postojala je tu unazad 30 godina, te da su se oni i dogovorili da tu među treba vratiti u prvobitno stanje na tom mjestu gdje je sada jarak koji je izorao sin tuženice, sud je utvrdio da je sin tuženice UA za vrijeme trajanja rokova iz čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, izoravanjem spornog jarka na mjestu na kojem je ranije bila međa zaštitio svoj posjed odnosno posjed tuženice koji mu je bio samovlasno oduzet od strane radnika tužitelja odoravanjem od nekretnine tuženice u širini od oko pola metra i to cijelom dužinom međe i to tako da je odorano ponovno vratio u posjed tuženice.
12. Da bi samopomoć bila dopuštena u smislu odredbe čl. 27. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, potrebno je da se kumulativno ispune slijedeće pretpostavke: da posjedu prijeti neposredna opasnost, i to u konkretnom slučaju oduzimanja posjeda odoravanjem: neposredna opasnost u smislu da će posjed prestati ne bude li zaštićen, zatim da okolnosti slučaja ne omogućavaju da posjednik zatraži sudsku zaštitu i kao treća pretpostavka dopuštenosti samopomoći je adekvatnost čina samopomoći, što znači da on ne bi smio prelaziti ni po sadržaju, ni po intenzitetu, ni po posljedicama granicu onog minimalnog što je u datim okolnostima nužno da se zaštiti posjed. U konkretnom slučaju, međutim, vraćanje posjeda putem samopomoći od strane sina tuženice ne ispunjava navedene pretpostavke dopuštenosti samopomoći. Naime, u konkretnom slučaju ne radi se o tome da bi posjed tuženice na odoranom dijelu njene nekretnine u širini od pola metra duž međe prestao u situaciji kada bi ona zatražila zaštitu posjeda putem suda odnosno ne radi se o neposrednoj opasnosti, kao što se ne radi niti o situaciji u kojoj su okolnosti tuženici onemogućavale da zatraži sudsku zaštitu. Pored navedenog, na temelju iskaza svjedoka CA (83-84) u dijelu u kojem navodi da je ta zemlja bila cijelom dužinom kompletno bacana na njegovu zemlju, iskaza svjedoka RA (74) u dijelu u kojem navodi da je vidio da je nabacana zemlja na njihovo nekih 2 metra širine po cijeloj dužini, iskaza tužitelja saslušanog u svrhu dokazivanja (76-77) u dijelu u kojem navodi da je vidio da je međa odorana i napravljen jarak s trobraznim plugom na 400 m dužine i 2 m širine i njegova pšenica je bila zaorana, sud je utvrdio da je sin tuženice pri korištenju samopomoći primijenio silu koja prelazi granicu nužnog da se zaštiti posjed tuženice.
13. Prema odredbi čl. 12. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dok osoba koja je u radnom ili sličnom odnosu ili u nečijem kućanstvu postupa pokoravajući se tuđim nalozima glede neke stvari ili prava, pa izvršava isključivo tuđu faktičnu vlast, ona nema posjed toga, nego je samo posjednikov pomoćnik u posjedovanju.
14. Naime, na temelju uvjerljivog iskaza svjedoka UA (74- 75) u dijelu u kojem navodi da on nije član OPG-a koji se vodi na tuženici te da je on tu zemlju obrađivao za mamu, sud je stekao uvjerenje da je sin tuženice kao član kućanstva tuženice praktički pomoćnik u posjedovanju u smislu odredbi čl. 12. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
15. Slijedom navedenog, sin tuženice UA, kao pomoćnik u posjedovanju, služeći se samopomoći, ostvario je pravo tuženice na zaštitu posjeda, tako da tužitelj, u čiju korist je smetanje učinjeno i protiv čijeg je smetanja samopomoć primijenjena, nema pravo na posjedovnu zaštitu protiv predmetnog akta samopomoći jer isti nije poduzet samovlasno. Međutim, iako je ostvareno pravo na zaštitu posjeda, u konkretnom slučaju sin tuženice poslužio se nedozvoljenom samopomoći.
16. Prema odredbi čl. 27. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ostvari li posjednik svoje pravo na zaštitu posjeda putem samopomoći kad nisu ispunjene pretpostavke iz stavka 1. tog članka, zaštitio je svoj posjed, ali odgovara za štetu koju je pritom nanio.
17. Stoga je riješeno kao u izreci.
18. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, a isti se sastoje od troškova odvjetničkih usluga odmjerenih prema Odvjetničkoj tarifi i to jednokratna naknada za zastupanje u postupku radi smetanja posjeda u iznosu od 500,00 eur, te daljnjih radnji: zastupanja na ročištu dana 12. rujna 2024. u iznosu od 100,00 eur, dana 8. studenog 2024. u iznosu od 100,00 eur, dana 14. listopada 2025. u iznosu od 100,00 eur i dana 27. studenog 2025. u iznosu od 100,00 eur.
U Virovitici 8. prosinca 2025.
S u d a c
Mirjana Jelavić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja.
Dostaviti:
1. Jelena Tomrlin Gračan, odvjetnica iz Đurđevca
2. Ivan Dokić, odvjetnik iz Đurđevca
