REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1552/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Mateji Cvitić Gašparac, u pravnoj stvari tužitelja JM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnica Marija Jukić Jurišić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranja d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, koga zastupa punomoćnik po zaposlenju LM, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. listopada 2025., u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika, 8. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja JM koji glasi:

"Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, V.Jagića 33 (OIB: 26187994862) isplatiti tužitelju NM iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete iznos od 824,50 € skupa s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 09.10.2024. g. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju zakonske zatezne kamate na nesporno plaćeni iznos naknade štete od 600,00 € od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 09.10.2024. g. do dana isplate 23.10.2024.g. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

Nalaže se tuženiku tužitelju nadoknaditi parnični trošak skupa sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe."

II Odbija se zahtjev tužitelja JM za naknadu troška postupka u ukupnom iznosu od 2.050,00 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužba tužitelja JM od 6. studenog 2024. povučena za iznos od 475,50 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 9. listopada 2024. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 6. studenog 2024. navodi da je 5. ožujka 2024., za vrijeme radnog vremena kod poslodavca KRAŠ PREHRAMBENA INDUSTRIJA d.d. u proizvodnom pogonu proizvodnje čokoladnih masa, nugata i instanta, objektu Tvornice kakao proizvoda, pretrpio ozljedu na radu kada je pomagao drugom radniku demontirati dijelove na stroju za izradu čokoladnih masa "petovaljak" i pridržavao strojni poklopac na jednoj strani pri čemu je drugom radniku koji je pridržavao poklopac na drugoj strani isti iskliznuo iz ruku i tužitelju priklještio mali prst desne ruke uz stroj. Budući da je tužitelj posao obavljao na uobičajen način te činjenicu da je tužitelju priznata ozljeda na radu, smatra da postoji odgovornost poslodavca, a samim time i tuženika kod kojeg je poslodavac tužitelja imao sklopljenu policu osiguranja odgovornosti iz djelatnosti. Navodi da mu je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje jer je prilikom priklještenja prsta uz stroj zadobio tešku tjelesnu ozljedu ruke uslijed čega je trpio intenzivne bolove i strah, da je morao mirovati, držati ruku na povišenom, stavljati hladne obloge lokalno i uzimati analgetike te da mu je tijekom liječenja bila potrebna tuđa pomoć za obavljanje svakodnevnih poslova. Nadalje navodi da mu je tuženik 23. listopada 2024. po osnovi naknade štete isplatio iznos od 600,00 EUR, koji tužitelj ne smatra pravičnom novčanom naknadom. Podneskom od 16. lipnja 2025. tužitelj je konačno uredio tužbeni zahtjev potražujući isplatu ukupnog iznosa od 824,50 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 9. listopada 2024. do isplate te naknadu troška parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 2. prosinca 2024. navodi da ne osporava pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja i odgovornost svog osiguranika. Osporava visinu tužbenog zahtjeva smatrajući je previsoko postavljenom s obzirom na jačinu i karakter ozljeda koje je tužitelj u štetnom događaju zadobio te zatraženi tijek zateznih kamata. Smatra da je isplatom nespornog iznosa od 600,00 EUR u cijelosti ispunio obvezu za svog osiguranika. Podneskom od 16. srpnja 2025. istaknuo je prigovor iscrpljenog agregatnog limita po polici osiguranja broj [broj police osiguranja]. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja.

3. Tužitelj je podneskom od 16. lipnja 2025. uredio tužbeni zahtjev na način da je smanjio ranije postavljeni tužbeni zahtjev, što predstavlja povlačenje tužbe za iznos od 475,50 EUR (tako i VSRH u rješenju od 6. rujna 2022. poslovnog broja Rev 899/2022). Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 193. stavka 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

4. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem Odštetnog zahtjeva od 9. listopada 2024. (list 6-7 spisa), medicinske dokumentacije (list 8 spisa), Prijave o ozljedi na radu od 12. travnja 2024. (list 9-12 spisa) te je izveden dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Igoru Stipančiću, dr. med. (list 32-33 spisa).

5. Tužitelj je na ročištu održanom 18. ožujka 2025. odustao od dokaznih prijedloga za saslušanje tužitelja i provođenje uviđaja, slijedom čega sud navedene dokaze nije izvodio.

6. Temeljem tako provedenog postupka, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sukladno odredbi članka 8. ZPP, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete zbog pretrpljene ozljede na radu dana 5. ožujka 2024.

8. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost osiguranika tuženika.

9. Sporna je visina tužbenog zahtjeva.

10. Odredbom članka 111. stavka 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23; dalje: ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan štetu naknaditi po općim propisima obveznog prava.

11. Odredbom članka 25. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18; dalje: ZZR) propisano je da se smatra da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Stavkom 2. citiranog članka propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

12. Radi utvrđivanja kvalifikatornih okolnosti neimovinske štete i potrebe za tuđom pomoći, izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Igoru Stipančiću, dr. med.

13. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka od 4. lipnja 2025. proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju 5. ožujka 2024. zadobio natučenje petog prsta desne šake, koja ozljeda mu je utvrđena na dan štetnog događaja, da postoji uzročno- posljedična veza između dinamike ozljeđivanja i zadobivene ozljede, da, iako je nakon inicijalnog pregleda tužitelj još imao tegobe u smislu bolova i straha, liječenje je završeno inicijalnim pregledom liječnika jer nakon toga tužitelj nije načinio nikakav drugi pregled liječnika niti drugi oblik liječenja ili dijagnostike, da nema zaostalih trajnih posljedica zbog zadobivene ozljede, a samim time nema ni smanjenja životne aktivnosti zbog predmetnog ozljeđivanja, da je tužitelj trpio tzv. primarni strah u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja koji je bio intenzivan i kratkotrajan, da je tzv. sekundarni strah, kao posljedicu tjelesne ozljede, jakog intenziteta tužitelj trpio dva sata, srednjeg jedan dan, a manjeg oko tri dana, da je bol jakog intenziteta tužitelj trpio tri sata, srednjeg oko jedan dan, a manjeg još do pet dana, da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć u trajanju od tjedan dana po jedan sat na dan zbog otežanog služenja desnom dominantnom rukom.

14. Stranke nisu imale primjedbi na citirani nalaz i mišljenje vještaka.

15. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Igora Stipančića budući da je isti dan stručno i obrazloženo, u skladu s pravilima struke i medicinske znanosti, sve na temelju uvida u priloženu dokumentaciju i pregleda tužitelja.

16. Slijedom navedenog, ocjena je ovog suda da je u štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta u smislu odredbe članka 19. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje: ZOO), a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, na temelju odredbe članka 1100. stavka 1. ZOO.

17. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a što je konkretno slučaj, za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi: fizičke bolove i strah. One su, u smislu odredbe članka 1100. stavka 2. ZOO, kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

18. Budući da je nalazom i mišljenjem vještaka utvrđen intenzitet i trajanje straha kod tužitelja od oko četiri dana, od čega je tužitelj jedan dan i dva sata trpio jaki i umjereni strah, a intenzitet i trajanje bolova od oko šest dana, od čega je tužitelj jedan dan i tri sata trpio jaku i bol srednjeg intenziteta, da kod tužitelja zbog zadobivene ozljede nisu zaostale trajne posljedice, da tužitelj, osim inicijalnog pregleda kod liječnika nakon zadobivene ozljede na radu, nije provodio nikakvo drugo liječenje ili dijagnostiku te da je tužitelj u trenutku nastupa štetnog događaja imao 38 godina, ocjena je ovog suda da navedeno, na temelju odredbe članka 1100. stavka 2. ZOO, opravdava dosuđenje pravične novčane naknade tužitelju u iznosu od 550,00 EUR.

19. Napominje se da su Orijentacijski kriteriji posljednji put mijenjani u lipnju 2020. (Su-IV-47/2020-5) kada su povišeni za 50%, uz obrazloženje Vrhovnog suda da su za izmjenu korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002. pa je sud prilikom dosuđenja pravične novčane naknade tužitelju uzeo u obzir i stopu inflacije koja je slijedila nakon 2020. godine.

20. Na temelju odredbe članka 1095. stavka 1. ZOO i članka 1089. stavka 2. ZOO, tužitelju za sedam sati potrebne tuđe pomoći pripada pravična novčana naknada. Kako su se stranke na pripremnom ročištu održanom 18. ožujka 2025. suglasile da cijena jednog neto sata tuđe pomoći i njege iznosi 3,50 EUR, tužitelju pripada pravo na tu naknadu u iznosu od 24,50 EUR.

21. S obzirom da je tuženik 23. listopada 2024. tužitelju isplatio ukupni iznos od 600,00 EUR, od čega iznos od 585,00 EUR po osnovi neimovinske štete, a iznos od 15,00 EUR po osnovi imovinske štete, koja činjenica nije bila sporna tijekom postupka, prema ocjeni ovog suda, tuženik je time u cijelosti ispunio svoju obvezu naknade neimovinske i imovinske štete tužitelju zbog pretrpljene ozljede na radu 5. ožujka 2024.

22. Budući da je tuženik, po zahtjevu tužitelja od 9. listopada 2024., predmetni iznos isplatio 23. listopada 2024., ocjena je ovog suda da je tuženik u roku propisanom člankom 943. ZOO ispunio svoju obvezu pa nema mjesta primjeni članka 943. stavka 4. ZOO.

23. Slijedom navedenog, na temelju citiranih zakonskim odredbe odlučeno je kao u stavku I izreke presude.

24. Budući da je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, sud nije razmatrao tuženikov prigovor iscrpljenog agregatnog limita po polici osiguranja broj [broj police osiguranja].

25. Zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka u ukupnom iznosu od 2.050,00 EUR odbijen je kao neosnovan, na temelju odredbe članka 154. stavka 1. ZPP. Stoga je odlučeno kao u stavku II izreke presude.

26. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 8. prosinca 2025.

Sutkinja

Mateja Cvitić Gašparac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pisano, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Presuda se može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2. ZPP, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. točke 3. ZPP (čl. 467. st. 1. ZPP).

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku