REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Labinu

Broj : Pp-198/2024-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, po sutkinji Loreni Frančula Marinović, uz sudjelovanje zapisničarke Daniele Husić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice UCN zbog prekršaja iz čl.228.st.2. u svezi st.1. tč.1. i dr. Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23) povodom prigovora okrivljenice na obvezni prekršajni nalog Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa, nakon provedenog žurnog postupka, dana 08.prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

Okrivljenica: BCN, bez nadimka, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca U, rođena **.**.1973. u [adresa] (Nizozemska), s prebivalištem u [adresa] ( Nizozemska), državljanka Nizozemske, vlasnica obrta za usluge [obrt] sa sjedištem na adresi [adresa], prekršajno i kazneno neosuđivana

k r i v a  j e

što je u svojstvu poslodavca i vlasnice obrta za usluge [obrt] s radnicom UC, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa],

1. sklopila dana 01.05.2023.ugovor o radu na određeno vrijeme za obavljanje poslova voditelja poslova iznajmljivanja nekretnine i održavanja iste s ugovorenom danom početka rada 01.05.2023. i predviđenim trajanjem ugovora do dana 30.04.2024. a u kojem ugovoru o radu na određeno vrijeme nije navela objektivan razlog koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme,

dakle, što je protivno odredbi čl. 12.st.1. i 3. Zakona o radu s radnicom sklopila ugovor o radu na određeno vrijeme u kojem nije navela objektivan razlog koji opravdava sklapanje ugovor o radu na određeno vrijeme,

2. što imenovanoj nije dostavila obračun dugovane a neisplaćene plaće za mjesec lipanj 2023. do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće koju je bila dužna isplatiti radnici tj. do 31.07.2023. a ni do 29.08.2023. kada je radnica dala iskaz na zapisnik u svojstvu svjedoka,

dakle, što protivno odredbi čl. 93.st.2. Zakona o radu radnici nije u propisanom roku dostavila obračun dugovane a neisplaćene plaće, te

3. što radnici do dana 29.08.2023. kada je ona iskaz na zapisnik u svojstvu svjedoka nije dostavila pisani, obrazloženi otkaz ugovora o radu iako je istu 04.07.2023. odjavila pri tijelima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje s datumom prestanka svojstva osiguranika, odnosno statusa osigurane osobe dana 03.07.2023.,

dakle, što je protivno odredbi čl.120.Zakona o radu radnicu odjavila pri nadležnim tijelima Hrvatskog mirovinskog osiguranja i Hrvatskog zdravstvenog osiguranja prije no što je radnici uručila u pisanom obliku otkaz ugovor o radu s obrazloženjem,

čime je počinila prekršaj iz čl. 228.st.2. u svezi st.1. tč.1. (djelo br. 1), te prekršaje iz čl. 229.st.2. u svezi st.1. tč. 46. (djelo br. 2) i tč. 47. (djelo br.3) Zakona o radu, radi čega joj se primjenom istog propisa i čl. 37.st.2.tč.3. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13,110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)

u t v r đ u j e

za djelo pod 1.novčana kazna u iznosu od 300,00 eura

za djelo pod 2.novčana kazna u iznosu od 500,00 eura za djelo pod 3.novčana kazna u iznosu od 500,00 eura

slijedom čega se temeljem čl.39. Prekršajnog zakona okrivljeniku

i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu od 1.300,00 (tisućutristo) eura

Temeljem čl. 33.st.11. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana od primitka otpravka presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja .

Temeljem čl.152.st.3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07 i 39/13) novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne (866,68 eura ) u roku određenom ovom presudom.

Temeljem čl. 139.st.3. a u svezi čl.138.st.2 .tč. 3 . i st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna snositi troškove postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura, koje je dužna isplatiti u istom roku kao i novčanu kaznu pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Obrazloženje

1.Obveznim prekršajnim nalogom Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa kl: 116-02/23-01/4152, ur.br. 443-02-02-10-23-10 od 22.12.2023. okrivljenica BCN je oglašena krivom zbog prekršaja iz čl. 228.st.2 u svezi st.1. tč.1., te čl. 229.st.2. u svezi st.1. tč.46 i 47 Zakona o radu činjenično opisanih u izreci presude, te joj je izrečena novčana kazna u ukupnom iznosu od 2.370,00 eura a obvezana je i na plaćanje troškova izdavanja obveznog prekršajnog naloga u iznosu od 13,27 eura.

2.Protiv rečenog obveznog prekršajnog naloga okrivljenica je pravodobno putem branitelja Gorana Jovanovića, odvjetnika iz [adresa] podnijela prigovor zbog poricanja prekršaja, te je rečeni obvezni prekršajni nalog stavljen van snage i protiv okrivljenice je proveden žuran prekršajni postupak.

3.Okrivljenica je u nemogućnosti pristupanja sudu radi iznošenja obrane u spis dostavila pisanu obranu, te je prekla prekršaje za koje se tereti.

4.U pisanoj obrani je, u bitnome, navela da osporava da u sklopljenom ugovoru o radu od 01.05.2023. nije naveden objektivan razlog koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme budući da je u čl. 2.navedenog ugovora navedeno da će radnica UC obavljati poslove iznajmljivanje nekretnine i održavanja iste a da je notorno da isto predstavlja posao sezonskog/ljetnog karaktera koji je ograničen rokom i / ili nastupanjem određenog događaja (završetak turističke sezone), pa da to predstavlja objektivan razlog za sklapanje ugovora o radu a određeno vrijeme.

5.Okrivljenica je nadalje osporila činjenicu da imenovanoj radnici nije uručen obračun dospjele a neisplaćene plaće jer da su radnici uručeni obračuni plaće za sve mjesece tijekom kojih je ista bila zaposlena, kao i da su joj naknadno ponovno isti obračuni dostavljeni i putem pošte.

6.Okrivljenica je osporila i činjenicu da imenovanoj radnici nije dostavljen pisani i obrazloženi otkaz ugovora o radu navodeći da je ta odluka radnici osobno uručena prilikom otkazivanja ugovora o radu i da je ona tu odluku osobno preuzela bez potpisivanja, te da joj je ista naknadno ponovno dostavljena putem njenog odvjetnika.

7.Proveden je dokaz ispitivanjem svjedokinja UC i BC a odbijen je dokazni prijedlog braniteljice okrivljenice da se u svojstvu svjedoka ispita njen suprug UCNN koji je sudjelovao u obavljanju poslova obrta okrivljenice jer je sud ocijenio da ispitivanje istoga nije potrebno radi utvrđivanja stvarnog stanja stvari.

8.Svjedokinja UC je iskazala da je uz posredovanje svoga poznanika ĆC sklopila radni odnos sa njegovom suprugom tj. okrivljenicom a vezano uz obavljanje poslova njenog obrta [obrt] i to poslova primanja gostiju i čišćenja kuće u [adresa] koja se iznajmljivanja putem navedenog obrta. Radila je od 01.05.2023 do 03.07.2023. Ugovor o radu je primila prije početaka rada u pisanom obliku i bila je uredno prijavljena tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Problem se pojavio u tome što je formalno radila za okrivljenicu a kao nalogodavac se pojavljivao njezin suprug koji je od nje tražio i obavljanje drugih poslova koji nisu bili obuhvaćeni ugovorom. Okrivljenica joj je usmeno predložila da od dogovorene plaće u iznosu od 1.200,00 eura 900,00 eura dobiva putem računa a 300,00 eura na ruke, na što je ona pristala inzistirajući samo na tome da joj plaća bude uredno isplaćena najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Za svibanj je uredno dobila plaću od 900,00 eura preko računa a dio od 300,00 eura nije nikada primila. Uredno je dobila i obračun plaće. Za lipanj je dobila plaću od 900,00 eura preko računa a nakon nekoliko dana i 300,00 eura na ruke. Obračun plaće za lipanj nije dobila u roku, odnosno tijekom ljeta, već je naknadno tražila od knjigovodstvenog birao da joj se obračun izda i on joj je izdan naknadno ali ne zna točno kada. Zbog neslaganja između nje i gospodina ĆC koji je imao neprimjerene zahtjeve došlo je do sukoba, te je on nju optužio za krađu, što je ona porekla, te joj je on tada oduzeo ključeve kuće koju je vodila i više nije mogla odrađivati radne obveze. On joj je rekao da su time završili i ona je shvatila da je s tim danom prestao njen radni odnos i da će biti odjavljena od tijela mirovinskog i zdravstvenog osiguranja međutim, pisanu odluku o otkazu ugovora o radu nije primila. Smatrala je da se radi o sporazumnom otkazu, te je tražila pravo na otkazni rok a gospodin ĆC joj je rekao da se više u kuću ne treba vratiti . U narednim danima je provjerila da je odjavljena s zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i utvrdila je da je odjava provedena sa 03.07.2023. Pisani akt o otkazu ugovora o radu nikada nije dobila. O događaju je izvijestila Državni inspektorat, te je unutar roka od mjesec dana razgovarala s inspektoricom rada i rekla joj da nije dobila obračun plaće za lipanj i otkaz ugovora o radu jer ih do tog dana nije dobila. Ugovor o radu bio je sklopljen na rok od godinu dana, tako da je poslodavcu trebala biti dostupna i tijekom ljetne turističke sezone, kao i nakon toga.

9.Na upite braniteljice okrivljenice svjedokinja je navela da je planirala svojevoljno otići iz obrta jer da nije bila zadovoljna načinom na koji se ostvarivao ugovor o radu koji je sklopila s okrivljenicom ali da o tome istu nije obavijestila i da od nje nije tražila zaštitu od njenog muža, da joj je bilo prihvatljivo da dobije otkaz ali da je način na koji je to suprug okrivljenice odradio za nju bio šokantan. Svjedokinja je nadalje iskazala da je radila u kući koja se iznajmljivala samo ljeti a nije bila u cjelogodišnjem najmu ali da je bilo dogovoreno da će tijekom zime raditi poslove marketinga, Internet stranicu itd. Na upit što joj je isplaćeno nakon što se okrivljenici kao poslodavcu obratila pisanom opomenom svjedokinja je navela da joj je isplaćeno 900,00 eura na ime otkaznog roka i da su time izvršene sve obveze poslodavca prema njoj. Potvrdila je svoj iskaz da je poslodavca namjerno prijavila kako bi platio kaznu zbog postupanja prema njoj. Navela je da se ne sjeća da li je obrazloženi pisani otkaz dobila preko svoga odvjetnika i da misli da je 01.08.2023. sklopila novi ugovor sa novim poslodavcem.

10.Svjedokinja BC, vlasnica obrta [obrt] sa sjedištem u [adresa] koji se bavi pružanjem knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga je navela da su surađivali s obrtom [obrt] kao klijentom s obzirom da im se vlasnica obrta obratila vezano uz otvaranje obrta za obavljanje usluga pružanja smještaja zbog zapošljavanja radnice UC. Za navedeni obrt obavljali su poslove knjiženja ulaznih i izlaznih računa i predaju godišnjih i mjesečnih izvještaja, te obračun plaće za navedenu zaposlenicu koja je bila jedina zaposlenica rečenog obrta. U pravilu su obračun plaće predavali UC jer je okrivljenica često bila odsutna u inozemstvu gdje je imala drugu tvrtku. Ne sjeća se točno ali misli da je UC radila par mjeseci tijekom 2023. godine. U tom periodu je UC, prema naputku okrivljenice, dolazila u njen obrt, donosila račune i sa njom se obavljala komunikacija, te je ona njoj predavala obračune plaća. Kako je između UC i okrivljenice došlo do konflikta UC je prestala dolaziti. Svjedokinja je navela da ne može točno reći ali da pretpostavlja da joj obračun neisplaćene plaće za lipanj 2023. nije uručila osobno uz potpis, već da je isti dostavila okrivljenici bilo direktno u ruke, bilo putem maila. Tog detalja se točno ne sjeća. U vezi otkaza ugovora o radu UC sjeća se da ju je okrivljenica obavijestila o namjeri raskidanja ugovora o radu jer da radnica više od 7 dana nije došla na posao. Ona ju je uputila da bi radnici trebalo poslati opomenu i odluku o otkazu ali je okrivljenica rekla da je sa radnicom sve dogovorila i da je sve riješeno. Misli da je vidjela odluku o otkazu iako je nije osobno sastavila. Nije sudjelovala u dostavi odluke radnici. Tek naknadno, povodom zahtjeva odvjetnika UC, istoj je putem pošte proslijedila obračune plaća i odluku o otkazu ugovora o radu. Uz obračune plaća poslodavcima redovito prosljeđuje i potpisnu listu, te zaposlenici u pravilu potpisuju na toj listi da su obračun plaće – obračunsku listu primili međutim, te potpisne liste pojedini poslodavci vraćaju knjigovodstvenom birou a drugi ne, te oni ne vode računa o tome da li je radnik potpisom na potpisnoj listi potvrdio primitak obračuna plaće ili ne. Za konkretan slučaj se o potpisnoj listi nije mogla izjasniti. Vezano uz otkaz ugovora o radu ona je u dogovoru sa okrivljenicom radnicu odjavila kod tijela mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. U odnosu na ugovore o radu sa pojedinim klijentima ugovore da će oni sastavljati te ugovore ali uvijek uz napomenu da nisu pravne struke, te da ne mogu odgovarati za sadržaj ugovora. Misli da je sastavila ugovor o radu na određeno vrijeme za radnicu UC jer je tako bilo dogovoreno. Poznato joj je da ugovor o radu koji se sklapa na određeno vrijeme kao bitan sadržaj mora imati objektivan razlog za sklapanje takvog ugovora. Ne može ništa reći u vezi konkretnog ugovora zaposlenice UC.

11.Na upite braniteljice okrivljenice svjedokinja je navela da zna da je ugovor o radu sa UC bio sklopljen na godinu dana ali da ne može točno reći radi čega međutim, da pretpostavlja da je okrivljenica kao strana državljanka koja je po prvi put zapošljavala radnicu htjela vidjeti kako će to ispasti, tim više što je prihode od iznajmljivanja kuće za odmor imala samo tijekom ljeta a plaću bi trebalo isplaćivati tijekom cijele godine. Po njenim saznanjima radnica je trebala voditi sve poslove vezano uz iznajmljivanje kuće za odmor, počevši od čišćenja do primanja gostiju itd. Na upit braniteljice da li su to sezonski poslovi svjedokinja je navela da su to sezonski poslovi.

12.U dokaznom postupku je nadalje pročitan e-mail na listu 6 spisa, potvrda o primitku preporučene pošiljke na listu 7 spisa, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru na listovima 8-11 spisa, odluka o otkazu ugovora o radu na određeno vrijeme na listu 16 spisa, prijava o prestanku osiguranja – obrazac eM-2P na listovima 17 i 25 spisa , obračunske liste na listovima 18-19 spisa, izjava na listu 20 spisa, izvod prometa po računu na listovima 21-24 spisa, prijava o prestanku osiguranja – obrazac eM-1P na listu 26 spisa, ugovor o radu na listovima 31-32 spisa, opomena – poziv na mirno rješenje na listovima 48-49 spisa, prigovor okrivljenice na listovima 62-63 spisa i izvadak iz prekršajne evidencije na listu 67 spisa.

13.Nakon ovako provedenog postupka, polazeći od obrane okrivljenice i ostalih provedenih dokaza, ocjenjujući pritom svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, te dovodeći utvrđene činjenice u međusobnu vezu, sud nalazi da je okrivljenica počinila prekršaje za koje se tereti.

14.Naime, Zakon o radu propisuje da se ugovor o radu u pravilu sklapa na neodređeno vrijeme a da iznimno može biti sklopljen na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. Po objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti smatra se zamjena privremeno nenazočnog radnika, te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupom određenog događaja.

15.Zakon nadalje propisuje da je poslodavac dužan najkasnije 15 dana od dana isplate plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor radniku dužan dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni, te da je poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću itd. ili ih ne isplati u cijelosti dužan do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata radniku dostaviti odgovarajući obračun.

16.Otkaz ugovora o radu, u smislu navedenog Zakona, mora biti u pisanom obliku i poslodavac je dužan obrazložiti otkaz te isti dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

17.Cijeneći raspravni materijal sud je uvidom u ugovor o radu koji je sadržan u spisu nesporno utvrdio da je između obrta za usluge [obrt] sa sjedištem u [adresa] a koje zastupa okrivljenica i radnice UC **.**.2025. sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme koji traje do 30.04.2024., kao i da u opisanom ugovoru nije naveden razlog zbog kojeg je isti sklopljen na određeno vrijeme.

18.Okolnost da je okrivljenica u pisanoj obrani navela da je ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme jer da je radnica trebala vršiti poslove voditelja iznajmljivanja nekretnine i održavanja iste, što da je posao sezonskog – ljetnog karaktera ne predstavlja osnov za oslobađanje okrivljenice od krivnje jer isto nije navedeno u ugovoru o radu a razlog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme je bitan sastojak ugovora o radu i kao takav u istome mora biti naveden.

19.Nadalje, iako okrivljenica navodi da je radnici uručila obračun plaće za mjesec lipanj 2023.koja joj nije isplaćena u zakonskom roku, kao i obrazloženu odluku o otkazu ugovora o radu ista za to nije predočila nikakve dokaze.

20.Nasuprot tome, radnica UC je decidirano ostala pri tvrdnji da joj obračun plaće nije dostavljen u zakonskom roku a što proizlazi i iz potvrde o primitku na listu 7 spisa iz koje je vidljivo da je pismeno sa obračunom predmetne plaće putem Hrvatske pošte preporučenom pošiljkom upućeno radnici dana 19.12.2023. Isto tako, kako je svjedokinja BC, koja je putem svog obrta u kritično vrijeme za obrt okrivljenice obavljala knjigovodstvene i računovodstvene poslove, prilikom svjedočenja iskazala da nema saznanja o tome da li je i na koji način okrivljenica radnici predala obračun plaće i otkaz ugovora o radu sud je poklonio vjeru iskazu radnice UC.

21.Slijedom iznesenog, savjesnom ocjenom svih izvedenih dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima sukladno odredbi čl.88. Prekršajnog zakona sud je izveo zaključak da je okrivljenica opisanim postupanjem ostvarila zakonsko biće inkriminiranih prekršaja

22. Za prekršaj iz čl. 228.st.2. Zakona o radu je za poslodavca fizičku osobu propisana novčana kazna u iznosu od 530,00 do 790,00 eura a za prekršaje iz čl. 229.st.2. istoga Zakona je za poslodavca fizičku osobu propisana novčana kazna u iznosu od 920,00 do 1.320,00 eura.

23.Međutim, cijeneći okolnosti slučaja a naročito činjenicu da je okrivljenica po prvi put osnovala vlastiti obrt i da je po prvi put zaposlila radnika, tako da očito nije imala dovoljno iskustva u vođenju obrta i izvršavanju obveza prema radnicima sud je našao da se svrha kažnjavanja može postići i blažim kaznama od propisanih, te je okrivljenici, sukladno odredbi čl.37.st.3.tč.1.i 2. Prekršajnog zakona, za pojedine prekršaje utvrdio u izreci navedene novčane kazne ispod propisanih posebnih minimuma, u uvjerenju da će se ukupnom ublaženom kaznom ostvariti svrha generalne i specijalne prevencije, te da će se okrivljenica ubuduće kloniti činjenja prekršaja.

24.Sukladno odredbi čl.58.st.3. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 39/13) koji je stupio na snagu 1. lipnja 2013. godine u konkretnom je slučaju primijenjena odredba čl.152.st.3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07 i 39/13), te su okrivljenici upozoreni da će se smatrati da je novčana kazna plaćena u cijelosti ukoliko on u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine iste.

25.Odluka o trošku temelji se na uvodno citiranim propisima a trošak je dosuđen u paušalnom iznosu u okviru veličina propisanih Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka i to srazmjerno složenosti i trajanju postupka, te srazmjerno imovnom stanju okrivljenice.

U Labinu, 08.prosinca 2025.

Zapisničarka:

Sutkinja :

Daniela Husić,v.r.

Lorena Frančula Marinović,v.r.

POUKA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude sukladno odredbi čl.244.st.l. Prekršajnog zakona nije dopuštena žalba.

Dostaviti :

- okrivljenici

- braniteljici

- tužitelju

- spis