REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-419/2025-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Nikolini Labuhar Bazina, u pravnoj stvari tužitelja NZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 24. listopada 2025., u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja TZ, odvjetničke vježbenice i punomoćnika tuženika HZ, diplomiranog pravnika, 8. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranju d.d. isplatiti tužitelju NZ iznos od 1.020,00 EUR sa zateznom kamatom koja teče od 17. siječnja 2025. pa do isplate sve po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja NZ u dijelu koji glasi: "Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju zakonske zatezne kamate na nesporno plaćeni iznos naknade štete od 630,00 € od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 17.01.2025. g. do dana isplate isplate 07.02.2025.g. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe."

III. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja NZ u dijelu u kojem traži isplatu 255,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 17. siječnja 2025. do isplate.

IV. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranju d.d. naknaditi tužitelju NZ trošak parničnog postupka u iznosu od 1.237,50 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 8. prosinca 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

V. Odbija se zahtjev tužitelja NZ za naknadu troška postupka u iznosu od 750,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude do isplate.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužba tužitelja NZ od 28. veljače 2025. povučena za iznos od 25,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 17. siječnja 2025. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 9. svibnja 2023. zadobio ozljedu na radu kod poslodavca PIK VINKOVCI PLUS d.o.o. prilikom prijevoza umjetnog gnojiva. Naime, tužitelj je brisao staklo traktora sa stepeništa krpom i prilikom silaska sa zadnje stepenice, nezgodno stao i pao na tlo. Sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornosti se može osloboditi samo kada šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti. Kako ovdje nije ispunjen niti jedan od navedenih uvjeta jer je tužitelj posao obavljao na uobičajeni način i pažljivo, i kako je tužitelju priznata ozljeda na radu, postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojega je poslodavac tužitelja osigurao odgovornost iz djelatnosti prema vlastitim djelatnicima, za naknadu štete. S obzirom na navedeno, tužitelj je podnio tuženiku odštetni zahtjev dana 17. siječnja 2025., a tuženik mu je isplatio na ime naknade štete 7. veljače 2025. iznos od 630,00 EUR, koji za tužitelja ne predstavlja pravični iznos naknade štete. Tužitelj se javio u Centar za hitnu medicinu

– Objedinjeni hitni bolnički prijem Opće županijske bolnice Vinkovci gdje su mu dijagnosticirali ozljede: Contusio regio tenaris i Contusio coccyx. Tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje jer je prilikom pada pao na trticu i desnu ruku i jako se natukao uslijed čega je trpio intenzivne bolove i strah. Tužitelju je u bolnici napravljen RTG slabinske kralježnice, šake i trtične kosti te kako nije verificirana svježa koštana trauma propisano mu je mirovanje, stavljanje suhih hladnih obloga na bolna mjesta i nanošenja analgetskog gela i držanje ruke na povišenom. Tužitelju je tijekom mirovanja trebala tuđa pomoć za obavljanje svakodnevnih poslova. Slijedom navedenog, tužitelj na ime naknade neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a sve u okviru kvalifikatornih okolnosti, potražuje ukupno 1.930,00 EUR, što umanjeno za nesporno isplaćenih 630,00 EUR, iznosi 1.300,00 EUR.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost svoga osiguranika za isti, obzirom da je tužitelju priznata ozljeda na radu. Osporava se potraživana visina tužbenog zahtjeva i potraživana zatezna kamata. Tužitelj je u utuženom štetnom događaju zadobio natučenje ručnog zgloba i šake i natučenje donjeg dijela leđa. Kod tužitelja nije zaostalo trajno smanjenje životnih aktivnosti, budući da mu je pokretljivost u desnom ramenu skoro u cijelosti vraćena. Tužitelju je pruženo primjereno liječenje, a tuženik je uzeo u obzir medicinsku dokumentaciju, koja mu je dostavljena, temeljem koje je tuženik došao do saznanja da pravična naknada štete tužitelju iznosi 630,00 EUR, a koja isplata u ovome postupku nije sporna. Osporava se dalje potraživani iznos naknade neimovinske štete i tuđe pomoći. Slijedom svega naprijed navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te obvezati tužitelja da naknadi parnični trošak tuženiku.

3. Tužitelj je podneskom od 25. srpnja 2025. nakon provedenog medicinskog vještačenja, uredio tužbeni zahtjev na način da je smanjio prvotno postavljeni tužbeni zahtjev, što predstavlja povlačenje tužbe za iznos od 25,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 17. siječnja 2025. do isplate (tako i VSRH u rješenju od 6. rujna 2022. poslovnog broja Rev-899/2022). Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 193. stavka 2. i 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

4. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem Prijave o ozljedi na radu (str. 5-8 spisa), odštetnog zahtjeva (str. 9-10 spisa), medicinske dokumentacije (str. 11-13 spisa) te je izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku mr.sc.dr. Jošku Filipušiću (str. 29-30 spisa).

5. Na ročištu održanom 24. listopada 2025., punomoćnici stranaka su naveli da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga te su predložili da se glavna rasprava zaključi. Sud je, uz suglasnost stranaka, odlučio da se daljnji dokazi neće izvoditi i zaključio je glavnu raspravu.

6. Temeljem tako provedenog postupka, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sukladno članku 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete, kao posljedice ozljede na radu pretrpljene u štetnom događaju koji se dogodio 9. svibnja 2023. te zahtjev za isplatu zatezne kamate na isplaćeni iznos naknade štete od 630,00 EUR.

8. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost osiguranika tuženika.

9. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva te tijek zatezne kamate.

10. Odredbom članka 111. stavka 1. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22.; dalje: ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan štetu naknaditi po općim propisima obveznog prava.

11. Člankom 25. stavkom 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine", broj 71/14., 118/14., 154/14., 94/18., 96/18.; dalje: ZZR) propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Stavkom 2. citiranog članka propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

12. Tijekom postupka nije bilo sporno da se tužitelj ozlijedio 9. svibnja 2023. za vrijeme radnog vremena kod poslodavca PIK VINKOVCI PLUS d.o.o., kada je brisao staklo traktora sa stepeništa i prilikom silaska sa zadnje stepenice je nezgodno stao i pao na tlo.

13. Radi utvrđivanja kvalifikatornih okolnosti neimovinske štete i potrebe za tuđom pomoći, izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku mr.sc.dr. Jošku Filipušiću. U svom nalazu i mišljenju od 13. lipnja 2025. vještak je utvrdio da se kod tužitelja radilo o lakoj tjelesnoj ozljedi koja je nakon adekvatnog medicinskog tretmana uredno sanirana i nakon koje nisu zaostale trajne štetne posljedice. U predmetnom štetnom događaju, prema svim dostupnim podacima iz medicinske dokumentacije, kod tužitelja nije došlo do trajnog oštećenja koštanih i zglobno-ligamentarnih ili tetivnih struktura. Tužitelj je trpio bolove jačeg intenziteta u trajanju od 2 dana. Srednje jaki bolovi potrajali su 6 dana dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 15 dana. Pretrpio je primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta u trajanju do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje. U toku daljeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 2 dana, srednji 3 dana i manji 5 dana. Kasni strah slabijeg intenziteta kumulativne naravi u trajanju od 20 dana bio je prisutan radi brige za stanje zdravlja kao i ishod liječenja te strah od doživljenog neugodnog iskustva i mogućih novih ozljeđivanja. Kod tužitelja nije došlo do smanjenja životne aktivnosti. Dok se nalazio na kućnom liječenju, bila mu je potrebna pomoć druge osobe po 1 sat dnevno kroz 30 dana u akutnoj fazi ozljeđivanja, dok je bio na poštedi i bolovanju, a radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te pomoći kod svih težih svakodnevnih aktivnosti.

14. Stranke nisu imale primjedbi na citirani nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Joška Filipušića.

15. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Joška Filipušića budući je isti sačinjen u skladu s pravilima struke i u skladu s dokumentacijom koja je priložena u sudski spis, a na temelju pregleda tužitelja.

16. Slijedom svega navedenog, ocjena je ovog suda da je u štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta u smislu odredbe članka 19. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22.; dalje: ZOO), a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, na temelju članka 1100. stavka 1. ZOO-a.

17. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a što je konkretno slučaj, za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi. One su, u smislu odredbe članka 1100. stavka 2. ZOO-a, kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

18. Budući iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužitelj trpio bol ukupno 23 dana, od čega bol jakog i srednjeg intenziteta u trajanju od 8 dana, a slabijeg intenziteta 15 dana, da je tužitelj trpio sekundarni strah ukupno 30 dana, od čega strah jakog i srednjeg intenziteta 5 dana, a slabijeg intenziteta 25 dana, ocjena je ovog suda da navedeno, na temelju odredbe članka 1100. stavka 2. ZOO-a, opravdava dosuđenje pravične novčane naknade tužitelju u iznosu od 1.500,00 EUR.

19. Napominje se da su Orijentacijski kriteriji posljednji put mijenjani u lipnju 2020. (Su-IV-47/2020-5) kada su povišeni za 50%, uz obrazloženje Vrhovnog suda da su za izmjenu korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002., pa je sud prilikom utvrđenja pravične novčane naknade tužitelju uzeo u obzir i stopu inflacije koja je slijedila nakon 2022. godine.

20. Na temelju članka 1095. stavka 1. ZOO i članka 1089. stavka 2. ZOO-a, tužitelju za 30 sata potrebne tuđe pomoći pripada pravična novčana naknada. O cijeni sata tuđe pomoći sud je odlučio prema slobodnoj ocjeni sukladno odredbi članka 223. ZPP- a, u traženom iznosu od 5,00 EUR po satu jer je to cijena sata koja sasvim sigurno ne prelazi neto cijenu sata tuđe nestručne pomoći u mjestu prebivališta tužitelja. Stoga tužitelju pripada naknada u iznosu od 150,00 EUR.

21. S obzirom da je tuženik u mirnom postupku isplatio tužitelju iznos od 630,00 EUR pri tome ne navodeći koji dio se odnosi na neimovinsku štetu, a koji na imovinsku štetu (tuđu pomoć), valjalo je tužitelju dosuditi daljnji iznos od 1.020,00 EUR.

22. Odredbom članka 1086. ZOO propisano je da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, dok je odredbom članka 1103. ZOO propisano da obveza pravične novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Budući je sudski vještak u nalazu i mišljenju naveo da je liječenje završeno 13. rujna 2023., ocjena ovog suda je da tužitelj opravdano potražuje zateznu kamatu od podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 17. siječnja 2025. pa do isplate.

23. Na imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu uobičajeno zatezne kamate teku od donošenja presude prvog stupnja budući ista nije reparirana te dospijeva tek donošenjem prvostupanjske presude kada je tuženiku poznata visina štete. Međutim, u konkretnom slučaju kada je tuženik u mirnom postupku isplatio naknadu štete, a pritom, tijekom ovog postupka nije naveo koji dio isplaćene naknade štete se odnosi na neimovinsku, a koji na imovinsku štetu, ocjena ovog suda je da okolnosti konkretnog slučaja opravdaju dosuđenje zatezne kamate koja na iznos imovinske štete teče od podnošenja odštetnog zahtjeva i to od 17. siječnja 2025. pa do isplate.

24. Tužbeni zahtjev tužitelja u iznos od 255,00 EUR s osnova neimovinske i imovinske štete zajedno sa zateznom kamatom valjalo je odbiti kao neosnovan, budući je zatražen u previsokom iznosu.

25. Člankom 943. stavkom 1. i 2. ZOO-a propisano je da kad se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od četrnaest dana, računajući otkad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio. Ali ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku od trideset dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan. Budući je tuženik isplatio iznos od 630,00 EUR u rokovima propisanim člankom 943. ZOO-a sud je odbio i zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata koje na iznos od 630,00 EUR teku od 17. siječnja 2025. (dana podnošenja odštetnog zahtjeva) do 7. veljače 2025. (dana isplate).

26. Stopa zatezne kamate određena je na temelju odredbe članka 29. stavaka 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.).

27. Ostali priloženi dokazi i navodi stranaka nisu posebno ocijenjeni jer isti nisu odlučni za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.

28. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. stavka 2. ZPP i članka 155. ZPP, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23. i 107/25.; dalje: Tarifa) prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.275,00 EUR.

29. S obzirom na odredbe Tarife tužitelju su, kao potrebni za svrhovito vođenje parnice, priznati troškovi po osnovi odvjetničkog zastupanja i to za:

- sastav odštetnog zahtjeva (Tbr. 32 i Tbr. 54 Tarife) iznos od 150,00 EUR;

- sastav tužbe od 28. veljače 2025. (Tbr. 7/1 i Tbr. 54 Tarife) iznos od 150,00 EUR;

- sastav podneska od 31. ožujka 2025. (Tbr. 8/1 i Tbr. 54 Tarife) iznos od 150,00 EUR;

- zastupanje na ročištu 28. svibnja 2025. (Tbr. 9/1 i Tbr. 54 Tarife) iznos od 150,00 EUR;

- sastav podneska od 2. lipnja 2025. (Tbr. 8/4 i Tbr. 54 Tarife) iznos od 37,50 EUR;

- sastav podneska od 25. srpnja 2025. (Tbr. 8/1 i Tbr. 54 Tarife) iznos od 150,00 EUR;

- zastupanje na ročištu 24. listopada 2025. (Tbr. 9/1 i Tbr. 54 Tarife) iznos od 150,00 EUR;

što ukupno iznosi 937,50 EUR. Na taj iznos prema Tbr. 46. Tarife tužitelju je valjalo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost u iznosu od 25% (234,38 EUR). Dakle, tužitelju je priznat trošak postupka za zastupanje po odvjetniku u iznosu od 1.171,88 EUR.

30. Tužitelj je uspio u osnovi svog zahtjeva u cijelosti, a što se tiče visine zahtjeva uspio je sa 80% svog zahtjeva. Tuženik je u odnosu na tužitelja, što se tiče visine tužbenog zahtjeva, uspio sa 20%. Uzimajući u obzir omjer 100:80% u odnosu na 0:20%, tužitelj je uspio u sporu 90%, a tuženik 10%. Stoga je valjalo naložiti tuženiku da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka u omjeru od 80%, a što odgovara iznosu od 937,50 EUR.

31. Tužitelju je, neovisno o uspjehu u sporu, priznat trošak plaćenog predujma za provođenje medicinskog vještačenja u iznosu od 300,00 EUR, budući da je tuženik osporavao i visinu tužbenog zahtjeva. Dakle, tužitelju su priznati troškovi postupka u sveukupnom iznosu od 1.237,50 EUR.

32. Tužitelju nije priznat trošak zastupanja na ročištu za objavu presude budući navedeni trošak tužitelju nije niti nastao. Također, tužitelju nije priznat trošak preko iznosa dosuđenih u točki 29. obrazloženja budući je isti zatražen u prekomjernom iznosu.

33. Na dosuđeni parnični trošak, tužitelju je dosuđena zatezna kamata koja teče od dana donošenja presude do isplate, sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP-a, u visini određenoj člankom 29. stavcima 2. i 8. ZOO-a.

34. Paricijski rok u ovom postupku iznosi 15 dana, sukladno odredbi članka 328. stavka 2. ZPP.-a

35. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 8. prosinca 2025.

Sutkinja

Nikolina Labuhar Bazina

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pisano, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a). Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. ZPP-a). U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a).

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku