REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 73 Pn-3602/2014-114.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ani Lovrinov, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ČO (nom. Č), OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Marko Križanec, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Križanec, Car-Pavlic, Poparić, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, sa sjedištem u [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ivica Ćosić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 30. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Marka Križaneca, odvjetnika i punomoćnika tuženika Ivice Ćosića, odvjetnika, dana 8. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d. da isplati tužitelju ČO iznos od 3.571,04 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od:

- 4,80 EUR od 13. veljače 2013. do isplate,

- 3,32 EUR od 26. ožujka 2013. do isplate,

- 3,65 EUR, od 26. ožujka 2013. do isplate,

- 3.559,27 EUR od 24. rujna 2014. do isplate

te da mu naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.913,31 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 8. prosinca 2025. do isplate, sve po stopi koja se određuje od dospijeća do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, a uvećanoj za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate, za svako polugodište, po stopi koja se određuje uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužitelja u dijelu u kojem potražuje isplatu iznosa od 183,52 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 24. rujna 2014. do isplate, kao i zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u preostalom iznosu od 1.792,94 EUR, kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u iznosu od 4.500,21 EUR, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je dana 12. veljače 2013. došlo do prometne nezgode u Zagreb, Autocesta A3, 4. km + 400 m, u kojem je osiguranica tuženikaupravljajući teretnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka], zbog neprilagođene brzine kretanja prednjom stranom teretnog vozila naletjela na stražnju stranu osobnog automobila registarskih oznaka [registarska oznaka], a kojim je upravljao tužitelj, koji je u trenutku prometne nezgode bio zaustavljen na zaustavnom kolniku i koji je upravo u tom trenutku ulazi u vozilo te je njegovo vozilo odbačeno unaprijed. U predmetnom štetnom događaju tužitelj je zadobio teške tjelesne povrede te mu je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pa na ime naknade neimovinske i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege koja mu je pružana tijekom liječenja potražuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu iz podneska od 6. ožujka 2025., na ime neimovinske i imovinske štete iznos od 3.754,56 EUR sa pripadajućim kamatama, uz naknadu troškova parničnog postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, ali osporava isključivu odgovornost svog osiguranika jer je iz zapisnika o očevidu razvidno da je kolnik bio prekriven snijegom i sklizak što je utjecalo na nastanak štetnog događaja i upućuje na zaključak da je bilo propusta pri održavanju ceste. S obzirom na minimalna oštećenja na vozilima koji su sudjelovali u predmetnoj prometnoj nezgodi osporava da postoji uzročno-posljedična veza između ozljeda tužitelja opisanih u medicinskoj dokumentaciji i predmetnog štetnog događaja te predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo sve po strankama predložene dokaze. Izvršen je uvid u izvješće II. postaje prometne policije Zagreb od 12.2.2013. (list 4-5 spisa), odštetni zahtjev (list 6-7 spisa), dopise tuženika od 24.9.2014. i 9.10.2014. (list 8-9, 38-39 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 12-26, 94-96, 126-156, 304 spisa), izvid štete (list 35-36 spisa), pretragu baza nezgode (list 37 spisa), skicu lica mjesta i fotografije (list 66-68, 73-93 spisa), štetovni spis tuženika (list 99-110 spisa), spis Prekršajnog suda u Samoboru posl. broj Pp-2-P-414/13, saslušani su svjedoci ĆO (list 69-71 spisa), EO (list 71-72 spisa), tužitelj (list 114-115 spisa), provedeno medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Jakši Filipoviću Čuguri, kirurgu (list 159-160 spisa), saslušani vještak dr. Jakša Filipović Čugura (list 208-209 spisa), provedeno je kombinirano prometno sudskomedicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima Berislavu Šimunoviću, dipl. ing. i dr. Davoru Mayeru (list 222-228 spisa), saslušani su vještaci Berislav Šimunović i dr. Davor Mayer (list 264-265 spisa), saslušani su vještaci dr. Davor Mayer i dr. Jakša Filipoviću Čugura (list 274-276 spisa), dopunski je saslušan tužitelj (list 294-295 spisa), saslušan je vještak dr. Davor Mayer (list 298-299 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Kristini Potočki, radiologu (list 342-343 spisa), saslušan je vještak dr. Davor Mayer (list 357 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev pretežito osnovan.

5. Među parničnim strankama nesporna je pasivna legitimacija i nastanak štetnog događaja, dok je sporna odgovornost za nastanak štetnog događaja, uzročno-posljedična veza između dinamike predmetnog štetnog događaja i nastalih ozljeda tužitelja te osnova i visina tužbenog zahtjeva.

6. Iz iskaza svjedoka ĆO proizlazi da se kretala iz Zagreba prema Samoboru autoputom, jako je padao snijeg, autoput nije bio očišćen, a kretala sam se normalnom brzinom i jednostavno ju je zanijelo i udarila je u policijski auto, negdje prije benzinske crpke gdje je bilo zaustavljeno policijsko vozilo. Nije konzumirala alkohol. Udarila je svojom desnom stranom vozila u lijevu stranu policijskog vozila. Nije se kretala velikom brzinom, jednostavno ju je zanio taj snijeg i u trenutku njezinog naleta na to vozilo je padao snijeg. Nakon naleta koji je opisala je dala iskaz djelatnicima policije koji su došli s kombi vozilom. Misli da je iskaz tada davao i vozač policijskog vozila kojeg je udarila i nije joj djelovao da je ozlijeđen, ako je to on uopće bio. Prije naleta se kretala desnom stranom kolnika, da se policijsko nije kretalo kao što sam iskazala, bilo je zaustavljeno na zaustavnom traku. Imalo je upaljeno rotirajuće svijetlo i sva četiri žmigavca. Prije samog naleta vidjela je dvije osobe, pored policijskog vozila, misli da se radilo o jednom muškarcu i ženi. Misli da protiv nje nije vođen prekršajni postupak, platila je kaznu u iznosu od 300,00 kn, vezano uz prekršaj iz predmetne prometne nezgode. Cesta je bila prekrivena snijegom, a vidljivost je bila smanjena. Misli da oštećenja nastala na vozilu koje je bilo zaustavljeno nisu bila vidljiva odnosno čini joj se da se nije radilo o velikim oštećenjima, te misli da se tim vozilom moglo upravljati.

7. Iz iskaza svjedoka EO proizlazi da su u veljači 2013. njezin kolega, ovdje tužitelj, i ona radili u noćnoj smjeni. U neko doba, ne sjeća se točno kada, ih je šef smjene uputio na autocestu za Breganu, kako bi micali kamione iz desne zaustavne trake koji su se tamo parkirali, jer su bili zimski uvjeti pa su se oni parkirali jer nisu mogli dalje. Kolega je zaustavio vozilo na desnoj prometnoj traci, upalio je sva četiri žmigavca, bila je upaljena rotacija, sjedila je u autu, a kolega je taman namjeravao izaći iz vozila, jednom nogom je bio izvan vozila, a drugom u vozilu. Kad su stali da uklone kamion koji su zaustavili, kolega je krenuo izaći van iz vozila, on je ustao, lijevom nogom je zakoračio van vozila, desna mu je bila unutra, zaokrenuo se da bi gospodinu u kamionu rekao da makne vozilo. Misli da je proteklo negdje 10-ak sekundi računajući od trenutka kada je kolega zaustavio vozilo pa do trenutka naleta drugog vozila na njihov stražnji dio vozila. Nakon naleta tog vozila udarila je glavom u prednji dio auta, ne sjeća se da li u plastiku ili staklo te joj je kolega ČO pomogao, a potom je došla Hitna. Nije uočila drugo vozilo prije naleta na vozilo u kojem se nalazila, samo je čula udarac, nešto kao "tresak", sjeća se da je tog dana padao snijeg, ali se ne sjeća je li kolnik bio prekriven snijegom niti da li je bio sklizak. Misli da je policijsko vozilo nakon naleta tog vozila malo pomaknuto ulijevo, cca 10-15 cm. Nakon što je izašla iz vozila vidjela je kako je gospođa koja je naletjela na policijsko vozilo upravljala vozilom tipa Caddy, drugo nije opazila, pa tako nije gledala niti kakva bi oštećenja nastala ili na policijskom vozilu ili na vozilu koje je na njih naletio, pri čemu pojašnjava da sam opazila kako je prednji kraj vozila kojim je gospođa upravljala malo naprijed udubljen. Ne sjeća se u kojem položaju je bilo vozilo kojim je ta gospođa upravljala nakon naleta, jer je otišla vozilom Hitne pomoći. U blizini policijskog vozila u kojem su kolega i ona sjedili nije bilo ljudi. U predmetnoj prometnoj nezgodi zadobila je trzajnu ozljedu vratne kralježnice, iz priča s tužiteljem ima saznanja da je zadobio neke ozljede u predmetnoj nezgodi, a nije joj poznato da li je nakon predmetne nezgode tužitelja odvezlo vozilo Hitne pomoći.

8. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je prilikom obavljanja službe, kako je u to doba radio u II. postaji Prometne policije, PU Zagrebačka, vršio je kontrolu i nadzor prometa na autocesti A3, Zagreb-Lipovac, a kako su u Republici Sloveniji bili zimski uvjeti i zabrana prometa za teretno vozilo, oni su uklanjali vozila koja su se nalazila na kolniku te uz kolnik autoceste. U jednom trenutku šef smjene poslao je njega i kolegicu do benzinske postaje Gradna sjever. Tamo su bili zaustavljeni teretni kamioni, veliki šleperi po zaustavnoj traci i traci za usporenje, kako bi se ušlo u benzinsku. Oni su ih morali maknuti, uputiti ih na neko od parkirališta. Bilo je nekakvih 20-ak kamiona, oni su se zaustavljali pored svakoga te ih upućivali na slobodna odmorišta, kod 3. ,4. ili 5. tog kamiona, ne zna sad točno, a koji su bili zaustavljeni, izašao je iz vozila, ali kako je već vozač tog nekog kamiona gledao što rade i bio na vjetrobranskom staklu to je otvorio vrata, izašao s lijevom nogom van, s desnom ostao na pragu, ruke stavio na krov te mu pokušao reći da se mora maknuti. U tom trenutku ih je neki Caddy udario u stražnji dio auta na što je njihov auto bio odbačen, a kako mu je jedna noga bila unutar vozila on se okrenuo na lijevoj nozi te pao na pod. Nakon toga se podigao i otišao vidjeli što se događa sa kolegicom koja je ostala u vozilu. Kada je vozačica Caddyija udarila u stražnji dio službenog vozila, od siline udara njihovo vozilo je odbačeno udesno i naprijed, a štok od vrata ga je udario u desnu nogu, nakon čega se okrenuo na lijevoj i pao na tlo. Ranije je sudjelovao u prometnim nezgodama, ali nije bio ozlijeđen i nikada nije potraživao naknadu štete ni od koga. Misli da se Caddy neposredno prije udara kretao brzinom 40-50 km/h.

9. Dopunski saslušan na ročištu 3. studenog 2022. tužitelj je iskazao da u cijelosti ostaje kod svog ranijeg iskaza. Vezano uz mehanizam pada nakon udarca pojašnjava da je prije udarca na vozačevoj strani automobila sa lijevom nogom stajao na kolniku, a desna noga mu je bila na pragu od vrata uz sam štok. Sa prekriženim rukama je bio naslonjen na krov vozila te je vozaču kamiona nalagao da se preseli na odmorište jer su bili sparkirani na zaustavnoj traci. U tom je položaju bio kada je došlo do udarca Caddy-a u njihovo vozilo. U trenutku udarca štok od vozila mu je udario u desno koljeno, udarac ga je zarotirao ulijevo prema naprijed te je pao na asfalt, na koljena i dočekao se na ruke u nekoj vrsti klečećeg položaja. Odmah po štetnom događaju javio se liječniku na Sv. Duh, a kod ortopeda tek oko mjesec i pol kasnije jer je to prvi termin koji je uspio dobiti prema uputnici njegove liječnice obiteljske medicine. U cijelom tom razdoblju do pregleda ortopeda osjećao je bol u koljenu i odlazio svojoj liječnici te pio analgetike.

10. Sud vjeruje iskazu tužitelja i svjedokinje EO i ĆO jer su isti o dinamici nastanka prometne nezgode iskazivali u bitnome suglasno, tu su isti iskazivali logično, životno i uvjerljivo, a iskazi tužitelja i svjedokinje EO dodatno obiluju detaljima s kojima čine smislenu cjelinu te su u skladu sa ostalim provedenim dokazima u spisu.

11. Radi utvrđenja da li postoji uzročno-posljedična veza između nastale prometne nezgode i ozljeda koje su opisane u medicinskoj dokumentaciji tužitelja provedeno je kombinirano prometno sudskomedicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima Berislavu Šimunoviću, dipl. ing. i dr. Davoru Mayeru, specijalistu sudske medicine.

12. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Berislava Šimunovića, dipl. ing. proizlazi da je tužitelj stradao u prometnoj nezgodi dana 12. veljače 2013. kao vozač vozila na čiji je stražnji lijevi dio, s prednjim desnim dijelom, naletjelo vozilo osiguranika tuženika. U ovom sudaru vozilo tužitelja i ostvarilo promjenu brzine od oko 14,8 km/h, a tijelo tužitelja je primarno poletjelo unatrag i blago ulijevo.

13. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Berislava Šimunovića i to stoga što smatra da su je isti dan stručno i obrazloženo, a u skladu sa pravilima struke i prometne znanosti, a niti stranke nisu imale primjedbe na isto.

14. Iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka dr. Davora Mayera, specijalista sudske medicine, proizlazi je tužitelj stradao u prometnoj nesreći na način da je na stražnju lijevu stranu zaustavljenog vozila u kojem se on prethodno nalazio, a u trenutku naleta je izlazio iz vozila s mjesta vozača, naletilo drugo vozilo. Medicinskom obradom tužitelja postavljene slijedeće dijagnoza: natučenje oba koljena. Pri dinamici odigravanja prometne nesreće kakva je utvrđena prometnim vještačenjem, vozilo tužitelja jer naletom drugog vozila zadobilo ubrzanje uslijed kojeg se iz stanja mirovanja naglo pokrenulo prema naprijed. Tužitelj je u trenutku naleta bio u radnji izlaska iz vozila, iz čega proizlazi specifičnost položaja njegovog tijela koja se očituje raskoračnim stavom uz prebacivanje mase tijela na lijevu, stajnu nogu. Kinematički gledano, trenutak pokretanja njegovog vozila je značio izmicanje oslonca za desnu nogu, koja je u prvom dijelu radnje izlaska još bila u vozilu, te kretnju rotacije tijela desnom stranom prema naprijed uvjetovanu potiskivanjem dijela karoserije vozila iza njega (okvir vozačkih vratiju) u leđa, što je sve uvjetovalo dodatnu nestabilnost tijela uz dinamičko opterećivanje koljenskih zglobova i mogućnost kontakta koljenima s dijelovima vozila iz kojeg je izlazio. U takvom netipičnom položaju i posljedičnom netipičnom složenom gibanju tijela, tužitelj je mogao zadobiti natučenje oba koljena.

15. Saslušan na ročištu 21. rujna 2021. vještak dr. Davor Mayer je naveo se da naknadno ustanovljeni nalaz prijeloma ivera (mala kost na prednjoj strani koljena) ne može uzročno povezati sa štetnim događajem.

16. Saslušan na ročištu 17. ožujka 2022. vještak dr. Davor Mayer je naveo da se njegovo isključivanje povezanosti prijeloma ivera s predmetnim događajem odnosilo prvenstveno na mehanizam direktnog udarca koljenom. Drugi mogući mehanizam može dovesti do prijeloma ivera, radi se o kontrakciji mišića kvadricepsa uz flektirano koljeno. Međutim, u konkretnoj situaciji mišljenja je da nije bio ostvaren taj mehanizam, jer iz dinamike događaja slijedi da je tužitelj bio u izlasku iz vozila s mjesta vozača, pa bi prvenstveno bilo za očekivati opterećenje lijeve noge pri ovakvom izlasku, a ne desne. Nadalje, dodatni argumenti koji govore protiv povezanosti su odsutnost očitanja prijeloma na inicijalnoj RTG snimci kao i prijelom koji je i dalje nesrastao približno tri mjeseca kasnije (očitanje MR koljena). Ne isključuje posve povezanost prijeloma sa štetnim događajem, ali zbog gore navedenog ne smatra izglednim. Moguće je da se na RTG snimci neki nalaz koštane traume tj. prijeloma ne prikaže dovoljno dobro da bude očitan ili se jednostavno previdi prilikom očitanja. Za očitovanje da li je do toga došlo u konkretnom slučaju bilo bi potrebno provesti radiološko vještačenje RTG snimki u spisu. Iz postojeće medicinske dokumentacije ne može se iščitati da li je inicijalnom RTG obradom koljena izvršen iz više smjerova snimanja. Prijelom je konstatiran RTG snimanjem dana 25.3.13. Načelno je MR superiorniji način radiološkog snimanja kada se radi o mekotkivnim strukturama, dok za koštane strukture je prvenstveno kompjuterska tomografija (CT), dok je standardna RTG obrada (rendgenske snimke) inferiornija od CT-a za prikaz detalja. U zdravstvenom kartonu tužitelja nema zapisa o nekom drugom traumatološkom događaju od dana štetnog događaja do dana 25.3.13. Smatra da nije moglo doći do izravnog udarca u koljeno kao potencijalnog mehanizma prijeloma ivera, jer je već u pisanom nalazu dopustio mogućnost kontakta koljenima s dijelovima vozila iz kojeg je tužitelj izlazio. S obzirom na sudarno kretanje njegovog vozila mišljenja je da taj kontakt nije mogao biti takvog intenziteta da bi došlo do prijeloma ivera.

17. Saslušan na ročištu 2. veljače 2023. vještak dr. Davor Mayer je naveo da je prijelom ivera kod tužitelja mogao nastati u dinamici pada kakvu je tužitelj opisao u svom dopunskom iskazu. Nova okolnost u odnosu na one koje je do sada imao na raspolaganju u ocjeni mogućnosti nastanka ozljeda je detaljniji opis pada pa sada tužitelj navodi, odnosno pojašnjava da se radilo o padu na koljena uz dočekivanje na ruke. Ne može isključiti mogućnost da je gibanje tužiteljeva tijela uzrokovano i započeto naletom drugog vozila na vozilo iz kojeg je izlazio završilo padom na način kako on to opisuje. Ostaje u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja kod ranijih očitovanja, a sada se samo očitovao na novu okolnost.

18. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Kristine Potočki, radiologa, proizlazi da je na učinjenoj standardnoj, klasičnoj radiološkoj obradi koljenskih zglobova s datumom 12.2.2013 godine, a po prometnoj nesreći, vidljiva fraktura medijalnog dijela patele i koštani fragment. Na učinjenoj MR obradi 9.5.2013. vidi se fraktura medijalnog dijela patele, i koštani fragment koja položajem i veličinom odgovara frakturi i koštanim fragmentom, vidljivoj na radiološkoj obradi učinjenoj na dan povrede. Na dan prometne nesreću i na učinjenoj RTG obradi vidljiva je fraktura i koštani fragment medijalne konture patele. MR

–om je potvrđena fraktura patele i koštani fragment koji položajem i izgledom odgovara onom na ranije učinjenoj obradi 12.2.2013.

19. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. Kristine Potočki i to stoga što smatra da su je isti dan stručno i obrazloženo, a u skladu sa pravilima struke i medicinske znanosti na temelju snimki koje prileže spisu, a niti stranke nisu imale primjedbe na isto.

20. Saslušan na ročištu 30. listopada 2025. vještak dr. Davor Mayer je naveo nakon uvida u provedeno vještačenje po radiologu iz kojeg slijedi da je RTG obradom na dan događaja i snimkama koje su proizašle iz te obrade utvrđen prijelom ivera pa onda ostaje uzročno povezati ovaj nalaz sa štetnim događajem, odnosno navedena ozljeda je nastala u ovom štetnom događaju.

21. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. Davora Mayera i to stoga što smatra da su je isti dan stručno i obrazloženo, a u skladu sa pravilima struke i prometne znanosti, a svojim usmenim očitovanjem vještak je u cijelosti detaljno i obrazloženo pojasnio svoj nalaz i mišljenje.

22. Iz kombiniranog prometno sudskomedicinskog vještačenja proizlazi da je do prometne nesreće došlo jer je vozilo osiguranika tuženika s prednjim desnim dijelom naletjelo na čiji je stražnji lijevi dio vozila kojim je upravljao tužitelj i koji je u trenutku izlazio iz zaustavljenog vozila.

23. U odnosu na prigovor tuženika da zbog neočišćene ceste ne postoji isključiva odgovornost njegovog osiguranika za nastanak štetnog događaja ističe se da je svaki vozač sukladno odredbi čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama važećeg na dan nastanka štetnog događaja ("Narodne novine" br. 67/08, 48/10 i 74/11) dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

24. Budući iz iskaza same osiguranice tuženika proizlazi da joj se vozilo zbog snijega zanijelo i udarilo u vozilo tužitelja to proizlazi da ista nije brzinu svog vozila uskladila sa uvjetima na cesti te je iz rog razloga izgubila nadzor nad vozilom i udarila u vozilo tužitelja te je isključivo odgovorna za nastanak štetnog događaja.

25. Budući je iz sudskomedicinskog vještačenja utvrđeno da je tužitelj mogao zadobiti ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji, radi utvrđivanja osnove i visine tužbenog zahtjeva neimovinske i imovinske štete tužitelja proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Jakši Filipoviću Čuguri, kirurgu.

26. Iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio ozljedu natučenja oba koljena, a ozljedu koju je tužitelj zadobio sve moglo dogoditi u dinamici ozljeđivanja, što predstavlja uzročno-posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Kod tužitelja je učinjena indicirana dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija. Po završenom liječenju su zaostale trajne posljedice redukcije kretnji desnog koljena u lakom stupnju. To jasno proizlazi iz anamnestičkih podataka, kliničke slike tijekom liječenja i pozitivnih nalaza dijagnostičke obrade. Liječenje završeno po završetku zadnje fizikalne terapije 24. lipnja 2013. Po provedenom liječenju zaostali su trajne posljedice od 4-5%. Tužitelj je pretrpio bol jakog intenziteta u trajanju od 2 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 10 dana i manjeg intenziteta u trajanju od 50 dana. Primarni strah bio je jačeg intenziteta i kratkotrajan. U daljnjem tijeku liječenja postajao je tzv. sekundarni strah, koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda. Strah jačeg intenziteta bio je u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta 5 dana, dok se potom nastavlja stanje tzv. kasnog straha u vidu bojaznosti i zabrinutost od 40 dana. Tuđa pomoć i njega bila je potrebna 2 sata dnevno kroz 30 dana.

27. Saslušan na ročištu 12. lipnja 2019. radi očitovanja na prigovore tuženika vještak je iskazao da nakon što je proučio podnesak tuženika se slaže sa svim iznesenim medicinskim činjenicama kao i navedenoj promjeni kod tužitelja iz mladosti, međutim vještačko mišljenje je uzelo obzir cjelokupno stanje kod tužitelja jer tuženik sve navodi osim evidentiranog prijeloma u području patele. Stoga se ne može diskutirati parcijalno o medicinskoj dokumentaciji nego samo o cjelokupnoj, a na temelju cjelokupne postoji osnova za trajne posljedice kako je navedeno u nalazu vještaka. Schattereva bolest je stanje koje se javlja u ranoj mladosti i u tome trenutku ima kliničku prezentaciju dok kasnije u životu nema funkcionalni status u smislu poremećaja statike ili nekog drugog poremećaja u području koljena, međutim radiološki, a to je i ovdje viđeno, ostavlja trag koji se može evidentirati. Vidljive kliničke manifestacije ozljede patele, odnosno vrijeme koliko treba proteći od štetnog događaja da bi navedena ozljeda bila objektivizirana, ovisi o području prijeloma i jačini prijeloma. Moguće je da se ta ozljeda vidi i neposredno po ozljeđivanju, a s obzirom da poneke ozljede nisu evidentne na rentgenskom snimku odmah moguće je da se kasnije vide upotrebom sofisticiranijih pretraga. RTG snimke sačinjene na dan ozljeđivanja nije pregledao, ali je vidio pisani nalaz radiologa. U pisanom nalazu navodi da nema prijeloma i to je jedino što se u istome navodi. Usluge navedene u računima za učešće u participaciji koji prileže spisu opravdani su radi liječenja, isti su iz vremena liječenja po štetnome događaju i u sustavu su HZZO-a, odnosno ne radi se o privatnim računima.

28. Saslušan na ročištu 17. ožujka 2022. vještak je naveo da na upit tuženika da se očituje o kvalifikatornim okolnostima ukoliko se isključi ozljeda prijeloma patele koljena navodi da je tijek liječenja kao i objektivna dijagnostika kod tužitelja potvrdila prijelom u području patele, stoga ako bi morao isključiti trajne posljedice navedene ozljede u nalazu i mišljenju onda bih morao negirati jedine objektivne dijagnostičke pretrage koji dokazuju traumu po štetnom događaju. Kad bih to sve i učinio, onda bi morao obuhvatiti kompletan period liječenja do 24.6.13. gdje bi trebalo dodati još 40 dana kasnog povremenog straha i 50 dana kasnih povremenih bolova, sve skupa u tome to ne bi bio predmetni štetni događaj, nego nešto što samo obuhvaća djelomičnu dokumentaciju predmetnog štetnog događaja po mišljenju kliničara. Kada bi se isključila ozljeda prijeloma, ne bi bilo trajnih posljedica, ali bi trebalo dodati bolove i strah na raniji nalaz, međutim smatra da to onda nije predmetni štetni događaj. Pojašnjava da ako se isključe trajne posljedice, onda se moraju valorizirati tegobe tužitelja do završetka liječenja i iz tog razloga je nadodao bolove i strah na prijašnji nalaz. U cijelosti ostajem kod svog pisanog nalaza i mišljenja, a njegovi odgovori su samo odgovori na hipotetska pitanja tuženika. S kliničkog stajališta postoji razumni tijek liječenja uz objektivnu dijagnostičku obradu i teško je isključiti ako se zna i ako je istina da prije štetnog događaja nije imao slične tegobe ili ozljede da se ne radi o posljedicama iz štetnog događaja.

29. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka dr. Jakše Filipovića Čugure i to stoga što smatra da je isti dan stručno i obrazloženo, u skladu sa pravilima struke i medicinske znanosti, sve temeljem uvida u priloženu dokumentaciju i pregleda tužitelja, a svojim usmenim očitovanjem vještak je u cijelosti detaljno i obrazloženo otklonio prigovore tuženika.

30. Temeljem navedenog medicinskog vještačenja utvrđeno je kako je povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta u smislu čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO), a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, a temeljem čl. 1100. st. 1. ZOO-a.

31. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, kao što je i u ovom predmetu slučaj, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi: fizičke bolove, strah i duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO-a kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Nadalje, svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu sami za sebe biti dovoljan razlog koji opravdava dosuditi tužitelju pravičnu novčanu naknadu. Stoga je, radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade u ovom konkretnom slučaju, potrebno procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelju da je svaki od navedenih kriterija samostalna osnova za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.

32. Cijeneći nalazom i mišljenjem liječnika vještaka utvrđen intenzitet i trajanje fizičkih bolova, vrstu i lokalitet ozljeda, sud smatra da bi tužitelju kao pravična novčana naknada temeljem čl. 1100. ZOO-a bio iznos od 1.500,00 EUR.

33. Cijeneći nalazom i mišljenjem liječnika vještaka utvrđen intenzitet i trajanje straha, kao i vodeći računa o načinu ozljeđivanja tužitelja, sud smatra da bi tužitelju kao pravična novčana naknada temeljem čl. 1100. ZOO-a bio iznos od 1.000,00 EUR.

34. Cijeneći nalazom i mišljenjem liječnika vještaka utvrđen opseg pojačanih napora u omjeru od 4-5%, pojavne oblike kroz koje se te posljedice očituju, dob tužitelja u vrijeme ozljeđivanja, kao i način ozljeđivanja, sud smatra da bi tužitelju kao pravična novčana naknada temeljem čl. 1100. ZOO-a bio iznos od 900,00 EUR.

35. S obzirom na sve izloženo, te da prema ocjeni ovog suda težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju pravo tužitelju na pravičnu novčanu naknadu temeljem čl. 1100. st. 1. ZOO-a, to sud smatra da tužitelju temeljem čl. 1100. st. 2. ZOO-a pripada iznos od 3.400,00 EUR, dok je preostali iznos od 183,52 EUR do ukupno zatraženih 3.583,52 EUR odbijen kao neosnovan.

36. S naslova tuđe pomoći i njege, a obzirom na utvrđeni opseg iste od strane vještaka (60 sati) te kako se cijena sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijeni sata najniže plaćene kategorije rada, a koja bi cijena sata, sukladno Zakonu o minimalnoj plaći ("Narodne novine" br. 118/18, 120/21 i 152/24) i Uredbi o visini minimalne plaće za 2025. ("Narodne novine" br. 124/24) koja iznosi 970,00 EUR bruto, iznosila 5,99 EUR, sud smatra da tužitelju pripada pravična novčana naknada u zatraženom iznosu od 159,27 EUR.

37. Tužitelju su priznati troškovi liječenja u iznosu od 11,77 EUR prema priloženim računima.

38. Tužitelju je sveukupno na ime neimovinske i imovinske štete dosuđen iznos od 3.571,04 EUR.

39. Tužitelj ima pravo na kamate sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a, a u vezi s čl. 1086. i 1103. ZOO-a. Odredba čl. 1086. ZOO-a propisuje da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, dok je čl. 1103. ZOO-a propisano da obveza pravične novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Nadalje, temeljem čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, u daljnjem tekstu: ZOOP) u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

40. Tužitelju su na troškove liječenja u sveukupnom iznosu od 11,77 EUR dosuđene zakonske zatezne kamate od dana kada su ti troškovi nastali.

41. Budući obveza tuženika na naknadu neimovinske štete i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege tužitelju proizlazi temeljem čl. 2. st. 1. toč. 2. ZOOP-a na temelju police osiguranja od automobilske odgovornosti to je ZOOP lex specialis pa na iznos dosuđene štete od 3.559,27 EUR tužitelj ima pravo na zakonske zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva tj. od 24. rujna 2014., po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.

42. U odnosu na navode tuženika kojim se protivi preinaci tužbe iz podneska tužitelja od 17.6.2020., te ističe prigovor zastare ističe se kako je tužitelj navedenim podneskom specificirao visinu tužbenog zahtjeva nakon provedenog vještačenja i u skladu sa izmijenjenim Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Sukladno čl. 191. st. 2. ZPP-a tuženik se ne može protiviti preinaci tužbe kojom tužitelj zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe iz iste činjenične osnove zahtijeva drugu novčanu svotu. Pritom se ističe da su Orijentacijski kriteriji samo okvir koji treba omogućiti ujednačenu primjenu prava i ne predstavljaju matematičku formulu koja pukim automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade. Stoga ovaj sud smatra da nije osnovan prigovor zastare jer je tužba u ovom predmetu podnesena 5. studenog 2014., a štetni događaj se dogodio 12. veljače 2013. pa je tužba podnesena unutar rokova propisanih čl. 230. ZOO-a. Nadalje, tužitelj je konačno uredio tužbeni zahtjev podneskom od 6. ožujka 2025.

43. Stopa zakonske zatezne kamate određena je temeljem čl. 29. st. 2. ZOO-a.

44. Ostali priloženi dokazi nisu posebno cijenjeni jer isti nisu odlučni za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.

45. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. i čl. 155. ZPP-a, a budući je tužitelj u cijelosti uspio sa osnovom svog zahtjeva koju je tuženik osporavao, a u visini je uspio sa 95% svog zahtjeva.

46. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s dostavljenim troškovnikom te prema vrijednosti predmeta spora (3.754,56 EUR), a prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, u daljnjem tekstu: OT), i to temeljem tbr. 52/3 OT koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Tužitelju je priznat trošak za sastav odštetnog zahtjeva po 100 bodova (tbr. 32), za sastav tužbe 100 bodova (tbr. 7/1), za sastav obrazloženih podnesaka od 5.5.2015., 20.4.2017., 27.10.2020. i 6.3.2025. po 100 bodova (tbr. 8/1), za sastav obrazloženih podnesaka od 1.9.2017., 17.6.2020., 12.8.2021., 23.9.2021., 19.4.2022. i 9.4.2024. po sveukupno 100 bodova (tbr. 8/3), za sastav podnesaka od 11.8.2016., 15.9.2017., 14.10.2021., 10.11.2022., 24.2.2023. i 16.4.2025. po 25 bodova (tbr. 8/4), za pristup na ročišta 8.12.2015., 19.2.2016., 5.5.2016., 12.6.2019., 21.9.2021., 17.3.2022., 3.11.2022., 2.2.2023. i 30.10.2025. po 100 bodova (tbr. 9/1) te za pristup na ročište 4.9.2018. po 50 bodova (tbr. 9/2) odnosno sveukupno 1800 bodova što pomnoženo s vrijednošću 1 boda od 2,00 EUR sukladno važećoj OT iznosi 3.600,00 EUR te što uvećano za 25% na ime PDV-a iznosi 4.500,00 EUR. Tužitelju je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 75,77 EUR i na presudu u iznosu od 42,00 EUR, trošak predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 146,00 EUR te trošak predujmova za pristup vještaka na ročište u sveukupnom iznosu od 149,54 EUR tako da mu je priznat parnični trošak u iznosu od 4.913,31 EUR. Na tako utvrđen iznos parničnog troška tužitelju su dosuđene zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, a u skladu s odredbom čl. 151. st. 3. ZPP-a.

47. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 13.11.2014. kojim dostavlja dokaz o plaćenoj sudskoj pristojbi jer je istu bio dužan platiti već prilikom podnošenja tužbe pa navedeni trošak sukladno čl. 156. st. 1. ZPP-a ne može pasti na teret protivne strane. Tužitelju također nije priznat trošak sastava podnesaka od 10.7.2017.,10.4.2018., 5.2.2019., 19.3.2019., 15.11.2019., 15.1.2020., 10.11.2023., 24.1.2024., 31.1.2024., 25.9.2024. i 13.6.2025. jer isti po mišljenju ovog suda nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka, nije mu priznat trošak pristupa na ročište 31.5.2021. jer na isto punomoćnik tužitelja nije niti pristupio, kao niti trošak sastava podneska od 2.2.2023. jer je isti predan na ročištu za koje je tužitelju već priznat trošak pristupa.

48. Zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka je odbijen jer isti nije uspio u sporu.

49. Utuženi iznosi preračunati su u službenu valutu euro temeljem čl. 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/2022).

50. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 8. prosinca 2025.

Sutkinja:

Ana Lovrinov

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a).

DNA:

1. tužitelju po pun. uz rješenje o pristojbi na presudu - 84,00 EUR

2. tuženiku po pun.