Poslovni broj: R1-352/2023-34

Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru,

Zadar, Borelli 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zadru po sucu toga suda Jasni Baričević, u izvanparničnom postupku predlagatelja ĐŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Denisu Klarendiću, odvjetniku u Zadru, protiv protustranke FŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Velebitu Božikovu, odvjetniku u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, 8. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Suvlasnička zajednica nekretnina, i to:

- 23. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-23), trosobni stan, ukupne površine 80,52 m2, koji se sastoji od dnevne sobe, dječje sobe, spavaće sobe, kuhinje, ostave, wc-a, kupatila, hodnika i natkrivene terase, koji se nalazi na četvrtom katu, u 4. ulazu zgrade (Slobodana Macure 20D), te garaže sagrađene na označenoj čestici pod brojem 3, površine 18,60 m2, sve obojano žutom bojom, sagrađeno na kat. čest. [katastarska čestica], upisana u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sada upisana u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i

- 8. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-8), poslovni prostor u prizemlju na južnoj strani građevine, koji se sastoji od poslovnog prostora i sanitarnog čvora, ukupne neto površine 82,80 m2, u elaboratu označeno plavom bojom, a koji poslovni prostor se nalazi u zgradi izgrađenoj na kat. čest. [katastarska čestica], upisana u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sada upisana u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u suvlasništvu predlagatelja ĐŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] za 1/2 dijela, te protustranke FŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] za 1/2 dijela, temeljem sporazuma stranaka,

r a z v r g a v a  s e

na način da:

- predlagatelju ĐŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], za cijelo pripadne u odvojen posjed i vlasništvo:

- 8. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-8), poslovni prostor u prizemlju na južnoj strani građevine, koji se sastoji od poslovnog prostora i sanitarnog čvora, ukupne neto površine 82,80 m2, u elaboratu označeno plavom bojom, a koji poslovni prostor se nalazi u zgradi izgrađenoj na kat. čest. [katastarska čestica], upisana u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sada upisana u zk ul [broj ZK uloška] k.o. Zadar

- protustranci FŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], za cijelo pripadne u odvojen posjed i vlasništvo:

- 23. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E- 23), trosobni stan, ukupne površine 80,52 m2, koji se sastoji od dnevne sobe, dječje sobe, spavaće sobe, kuhinje, ostave, wc-a, kupatila, hodnika i natkrivene terase, koji se nalazi na četvrtom katu, u 4. ulazu zgrade (Slobodana Macure 20D), te garaže sagrađene na označenoj čestici pod brojem 3, površine 18,60 m2, sve obojano žutom bojom, sagrađeno na kat. čest. [katastarska čestica], upisana u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sada upisana u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II. Nalaže se protustranci FŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da predlagatelju ĐŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 288,02 eura (dvjesto osamdeset i osam eura i dva centa), u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Na prijedlog stranaka, Općinski sud u Zadru, Zemljišnoknjižni odjel, nakon pravomoćnosti ovog rješenja, izvršit će zemljišnoknjižnu provedbu ovog rješenja.

Obrazloženje

1. Predlagatelj ĐŽ (dalje u tekstu: predlagatelj) u podnesenom prijedlogu radi razvrgnuća suvlasničke zajednice protiv protustranke FŽ (dalje u tekstu: protustranka) navodi da su stranke suvlasnici nekretnina svaka za po 1/2 dijela, i to 23. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E- 23), trosobni stan, ukupne površine 80,52 m2, koji se sastoji od dnevne sobe, dječje sobe, spavaće sobe, kuhinje, ostave, wc-a, kupatila, hodnika i natkrivene terase, koji se nalazi na četvrtom katu, u 4. ulazu zgrade (Slobodana Macure 20D), te garaže sagrađene na označenoj čestici pod brojem 3, površine 18,60 m2, sve obojano žutom bojom, sagrađeno na kat. čest. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te 8. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-8), poslovni prostor u prizemlju na južnoj strani građevine, koji se sastoji od poslovnog prostora i sanitarnog čvora, ukupne neto površine 82,80 m2, u elaboratu označeno plavom bojom, a koji poslovni prostor se nalazi u zgradi izgrađenoj na kat. čest. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Više da ne želi biti u suvlasničkoj zajednici, te da zahtijeva diobu predmetnih nekretnina obzirom da sa protustrankom nije uspio postići izvansudski sporazum o razvrgnuću suvlasničke zajednice, stoga da predlaže da se suvlasnička zajednica razvrgne u skladu sa čl. 52. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odnosno da svakoj stranci pripadne u odvojeni posjed i vlasništvo jedna nekretnina. Obzirom da nekretnine koje predstavljaju suvlasničku zajednicu u naravi su stan i poslovni prostor, geometrijska dioba da nije moguća, a civilna dioba bi strankama nanijela financijsku štetu budući da bi sigurno u postupku prodaje koji se vodi po pravilima ovršnog postupka bila ostvarena manja kupoprodajna cijena od stvarne – tržišne vrijednosti ovih nekretnina.

Zbog navedenog, da predlaže da se dioba provede u skladu s čl. 52. ZV-a kako bi svaka strana dobila u odvojeni posjed i vlasništvo po jednu od nekretnina koje su predmetom diobe uz obvezu nadoplate drugoj strani za slučaj da jednoj stranci pripadne nekretnina koja prelazi vrijednost njezinog suvlasničkog udjela.

2. Protustranka po punomoćnici, u dostavljenom odgovoru na prijedlog (l.s.35) je istakla da također ne želi održavati suvlasničku zajednicu na nekretninama koje su joj izvan posjeda i koje su u korištenju predlagatelja i njegove supruge, te održavanje zajednice za nju da nema ni ekonomskog ni ikakvog drugog smisla.

Dioba predloženih nekretnina svake pojedinačno da nije moguća geometrijski, već civilnom diobom, sukladno odredbi čl. 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Među strankama da nema sporazuma o diobi, a razvrgnuće suvlasništva na više stvari istodobno, da nije determinirano nekim utvrđenim ili deklariranim potrebama stranaka – bilo jedne, bilo druge.

Protustranka da je predlagala diobu cjelokupne suvlasničke zajednice stranaka koja da s sastojala od ovih, ali i drugih nekretnina na području [adresa], no ista da je izbjegnuta na način da je bivša suvlasnica svoje suvlasničke dijelove na ovim nekretninama, darovanjem prenijela na supruga, ovdje predlagatelja. Također da nije suglasna s neodređenom predloženom diobom, a o istoj da bi se mogla očitovati tek s procijenjenom vrijednosti nekretnina koju su predmetom diobe, stoga da predlaže da sud razvrgne suvlasničku zajednicu stranaka civilnom diobom navedenih nekretnina.

3. Predlagatelj u podnesku od 12. veljače 2024. (l.s.40), očitujući se na odgovor protustranke na prijedlog, navodi da, iako to nije bitna činjenica za donošenje odluke, kako bi sudu bili poznati odnosi između stranaka, protustranka s jedne strane i supruga predlagatelja ĐŽL s druge strane, da su predmetne nekretnine stekle nasljeđivanjem svog oca pok. IŽ, svaka za 1/2 dijela, te da je supruga predlagatelja njemu darovala svoj suvlasnički udio od 1/2 dijela na ove dvije nekretnine koje su predmetom postupka.

Supruga predlagatelja i predlagatelj da su u više navrata s protustrankom pokušali dogovoriti diobu ove dvije nekretnine, međutim ista da nije pristala na niti jedan prijedlog, a niti je imala svojih prijedloga, sve iz razloga da dogovorno ne bi izvršilo razvrgnuće suvlasničke zajednice.

Nadalje, da nije točno da se u posjedu obje predmetne nekretnine nalazi predlagatelj i njegova supruga. Naime, od smrti njezinih roditelja, isključivo protustranka da se nalazi u posjedu stana koji je predmetom diobe, te u tom stanu niti predlagatelj, niti njegova supruga da nisu bili već nekoliko godina, a ključeve da ima isključivo predlagateljica, iako se u stanu nalaze i brojne stvari u vlasništvu supruge predlagatelja. Na predmetnom stanu da je upisano založno pravo radi osiguranja kredita kojeg da je podignula i njime raspolagala protustranka, a sve kako bi sebi kupila stan u [adresa]. Predmetni kredit da je podignula za vrijeme dok je stan bio u vlasništvu pok. IŽ, te prilikom zasnivanja založnog prava da je obećala da će izbrisati hipoteku čim se za to steknu uvjeti, a što međutim ista nikad nije učinila. U posjedu poslovnog prostora da je bio predlagatelj i prije nego li je njegova supruga naslijedila i stekla svoj suvlasnički udio, a to iz razloga što da su u tom prostoru predlagatelj i njegova obitelj obavljali poslovnu djelatnost, te su i financijski sudjelovali u kupnji tog poslovnog prostora, pa unatoč tome što su financijski sudjelovali u kupnji, ova nekretnina da je sada suvlasništvo predlagatelja i protustranke u jednakim dijelovima. Protustranci nitko nikada da nije zabranio pravo na suposjed predmetnog poslovnog prostora, te posjedovno stanje na ove dvije nekretnine iza smrti pok. IŽ da je ostalo kako je i bilo, osim što je iza smrti njegove supruge – pok. RŽ, protustranka iz posjeda stana praktično izbacila suprugu predlagatelja.

Protustranka svojim postupanjem da je jasno manifestirala svoju volju da joj u odvojeni posjed i vlasništvo pripadne predmetni stan na kojem je upisano založno pravo radi osiguranja njezinih kreditnih obveza, a u kojem slučaju bi poslovni prostor pripao za cijelo predlagatelju. Prijedlog protustranke da se provede civilna dioba predmetnih nekretnina da je zakonski neosnovan, nepotreban i protivan interesima stranaka jer u slučaju civilne diobe suvlasnici da će ostvariti manju kupoprodajnu cijenu za predmetne nekretnine, a s obzirom na upisano založno pravo radi osiguranja kredita, protustranci da odgovara prodaja obje nekretnine, podmirenje duga koji tereti stan (a koji dug bi trebao biti obveza samo protustranke) i po podmirenju dugovanja, podjela novca ostvarenog prodajom na jednake dijelove.

Kako se predmetne nekretnine neće moći podijeliti geometrijski, predlagatelj stoga da je i predložio da svakoj stranci pripadne po jedna nekretnina, uz obvezu nadoplate drugoj strani za slučaj da vrijednosti ovih nekretnina nisu jednake i da jednoj stranci u odvojeni posjed i vlasništvo pripadne vrjednija nekretnina. Predlagatelj u poslovnom prostoru da obavlja gospodarsku djelatnost već čitav niz godina, a protustranka da se nalazi u posjedu predmetnog stana. Upravo dioba na način da predlagatelju u odvojeni posjed i vlasništvo pripadne poslovni prostor, a protustranci stan, da bi bila u skladu sa potrebama stranaka.

4. Protustranka u podnesku od 6. ožujka 2024. (l.s.42-46) navodi da izlaganje tumačenja tko nije htio diobu ili zašto nije htio diobu da su netočna i da ne pripadaju postupku diobe, a ulaženjem u pitanja ulaganja i većih prava na neku nekretninu zbog navodnog sufinanciranja, da je ulaženje u područje spora te da nije istinito, a još manje da pripada ili uopće ne pripada postupku diobe.

Stoga tvrdnje predlagatelja u pretežnom dijelu da su potpuno neistinite, a zaključivanje o potrebama stranaka neistinito i netočno, Naprotiv, predlagatelj da je sa suprugom u posjedu ostavinske imovine sa kojom su raspolagali prijenosom dijela imovine na supružnika, ovdje predlagatelja, tako da su htjeli spriječiti da se sva naslijeđena imovina u suvlasništvu podijeli odjednom, te da pri tome podjelom preuzmu više nego li im pripada.

ĐŽL, supruga predlagatelja, da je darovala predmetne nekretnina suprugu sve u namjeri da izbjegne potpunu podjelu naslijeđene imovine što je protustranka u više navrata predlagala, čime da je supruga predlagatelja odbacila mirno rješenje i postizanje dogovora.

Tvrdnja da se u stanu nalaze brojne stvari u vlasništvu supruge predlagatelja da je netočna. Predlagatelj da se sa suprugom iz stana njezinih roditelja iselio 1998. pri čemu da je preselio sve svoje stvari. Nakon smrti pok. RŽ predlagatelj da je imao ključeve, te iz stana da su iznesene i stvari koje su vlasništvo protustranke, dok da je zadržao ključeve svih drugih nekretnina, uključujući i garažu koja je dio predmetnog stana, kao i poštanskog pretinca koji pripada stanu.

Nakon smrti pok. IŽ, prema saznanju protustranke, predlagatelj da nije koristio poslovni prostor već njegova supruga za potrebe svoga T.O. Ferrum osnovanog 2011. godine. U njemu da je obavljala trgovačku djelatnost istodobno s trgovačkom djelatnosti poduzeća pok. IŽ Ferrum d.o.o u likvidaciji, koji da je bio njegov osnivač i jedini vlasnik. Od 2011. godine, ĐŽL da je sklopila ugovor o najmu s pokojnim IŽ za 0 kuna. Nakon smrti oca i ostavinskog postupka 2019. godine, ĐŽL da je iskazala interes da sklopi ugovor o najmu poslovnog prostora sa FŽ, te da je dogovorena tržišno realna svota od 500 eura mjesečno, međutim, iako je uplaćivala traženu svotu, čime da je formalno pristala na odredbe ugovora, nakon višemjesečnih preinaka od strane odvjetnika, on da nije nikada potpisan. ĐŽL navodno da je izašla iz poslovnog prostora i pri tome da nije dala ključeve FŽ, niti joj omogućila uvid u njegovo stanje.

Naime, nakon smrti majke pok. RŽ, protustranka da je u ljeto 2020. godine s troje prijatelja očistila stan i učinila nužne radnje za sprječavanje širenja neugodnih mirisa od ostataka hrane. U 9. mjesecu iste godine, predlagatelj i njegova kćer LŽ da su ušli u stan dok je protustranka boravila u njemu i tada LŽ da je uzela vjenčanicu svoje majke i neke knjige protustranke (za koje da je znala da su njene jer se na njima nalazi posveta) i rekla da će ih vratiti što nikada da nije učinila. Tvrdnja da se u stanu nalaze brojne stvari u vlasništvu supruge predlagatelja da je netočna.

Supruga predlagatelja nakon života s predlagateljem u stanu njezinih roditelja 1998. godine da se odselila u jednosoban stan u [adresa] koji da je kupio predlagatelj ĐŽ i uknjižio na svoje ime. U stanu da je ostao veliki dio stvari u vlasništvu protustranke koja da je sve svoje pokretnine, uključujući veliki broj knjiga, diplome i dokumente, iz stana u [adresa] nakon selidbe u inozemstvo 2010. godine, prenijela u stan kod roditelja.

Založno pravo da je stavljeno uz suglasnost pok. IŽ za potrebe kupnje jednosobnog stana od 37 kvadrata protustranke koja da je radila kao znanstveni novak na Medicinskom fakultetu, a hipoteka da nije izbrisana jer za to da se nisu stekli uvjeti. Protustranka da tada nije imala 10.000 eura pologa i pok. IŽ da se suglasio s podizanjem hipoteke na svoj stan kako bi kupila nekretninu, jer do tada da je bila podstanar.

Nadalje, pok. otac protustranke i njene sestre, supruge predlagatelja, IŽ da je, nakon što je supruga predlagatelja rodila treće dijete, podigao višegodišnju dobit iz svoje firme kako bi ĐŽL kupila trosoban stan u gotovini (više od 150.000 eura) jer jednosoban stan koji je kupio predlagatelj ĐŽ da je bio neprikladan za peteročlanu obitelj. Predlagatelj da je nakon kupnje stan uknjižio na svoje ime.

Predlagatelj da je bio zaposlenik u poduzeću pok. IŽ Ferrum d.o.o. ĐŽL da je vlasnik T.O. Ferrum i pok. IŽ da je s njom sklopio ugovor o najmu za njezin T.O. Ferrum, a ne s predlagateljem ĐŽ. Stoga da je netočna tvrdnja da su predlagatelj i njegova supruga i financijski sudjelovali u kupnji tog poslovnog prostora, a unatoč tome što su predlagatelj i njegova supruga financijski sudjelovali u kupnji.

ĐŽL i predlagatelj da su bili zaposlenici u firmi pok. IŽ, jedinog osnivača poduzeća Ferrum d.o.o. u likvidaciji i sva njihova prava i obaveze da su proizlazila iz njihovih ugovora o radu. Tvrdnja da su financijski sudjelovali u kupnji prostora koju predlagatelj opetovano navodi u ovom dopisu i ranije pred svjedocima, da je neutemeljena.

ĐŽ da se pojavio na ostavinskoj raspravi pok. IŽ, premda nije bio stranka u postupku, kao zaposlenik u firmi u kojoj je vodio računovodstvo. Supruga predlagatelja, ĐŽL na ostavinskoj raspravi da nije predočila dokaze kojima bi potvrdila financijska ulaganja u poslovni prostor i ostavinu nije osporavala.

Protustranka da ne zna kakvo je stanje na poslovnom prostoru jer nakon smrti pok. IŽ nikada da joj nije omogućen uvid jer joj nije dan ključ poslovnog prostora, ni nakon prestanka plaćanja zakupa. Nema saznanja o tvrdnji da predlagatelj u poslovnom prostoru obavlja gospodarsku djelatnost već čitav niz godina. Predložena dioba, da predlagatelju u odvojeni posjed i vlasništvo pripadne poslovni prostor, a protustranci stan, što da bi bilo u skladu sa potrebama stranaka, da ničim nije opravdana jer predlagatelj da ne zna koje su stvarne potrebe protustranke. Protustranka da je u više navrata predlagala podjelu ukupne imovine i medijaciju što da su predlagatelj/njegova supruga opetovano odbijali. Stoga da ustraje kod svojeg odgovora na prijedlog civilne diobe, jer predložena dioba predlagatelja ni na koji način da ne odgovara potrebama protustranke.

5. U podnesku od 10. srpnja 2024. (l.s.47), predlagatelj navodi da je upravo protustranka ta koja je u svom odgovoru započela sa iznošenjem takvih navoda koji nemaju veze sa donošenjem odluke o razvrgnuću suvlasničke zajednice, pa stoga da je bio primoran odgovoriti na te navode.

U pogledu navoda da predlagatelj i njegova supruga nisu imali namjeru podijeliti sve nekretnine koje su predmetom suvlasničke zajednice, predlagatelj da navodi da se stranke nisu uspjele izvansudski dogovoriti oko podjele niti ove dvije nekretnine, niti oko bilo čega drugog, te protustranka u ranijem sudskom postupku radi razvrgnuća suvlasničke zajednice koji se vodio između nje i supruge predlagatelja, da je zahtijevala da se u diobu uključe sve ostale nekretnine, samo kako bi se postupak odužio i trajao godinama. Protustranka tvrdi da joj odgovara civilna dioba, u kojoj se nekretnine koje su predmetom diobe mogu prodati znatno ispod njihove tržišne cijene i vrijednosti. S druge strane, predlagatelj da predlaže da se razvrgnuće izvrši na način da svakoj stranci pripadne po jedna nekretnina čija je vrijednost približno jednaka, uz odgovarajuću doplatu za razliku vrijednosti. Predlagatelj da je spreman biti taj koji bi protustranci isplatio tu razliku. U tom slučaju, svaka stranka da bi mogla svojom nekretninom raspolagati po svojoj volji, te je prodati kome god želi i po cijeni koja je za nju prihvatljiva. Da je očito da je ovakav način diobe ove dvije nekretnine s financijske strane najprihvatljiviji za stranke i njime niti jedna strana da neće biti oštećena na bilo koji način.

Nadalje, predlagatelj navodi da je svakako pravo predlagateljice da ona tvrdi kako to nije tako i da je bolje da se provede civilna dioba jer to „ni na koji način ne odgovara potrebama predloženice“. Predlagatelj da očito ne razumije kako to protustranci odgovara da se obje nekretnine mogu prodati znatno ispod tržišne vrijednosti, a ne odgovara joj da ona bude vlasnica jedne nekretnine (pa ako želi neka i sama odabere koju nekretninu želi) koju da može iznajmljivati dok ne pronađe kupca koji je spreman platiti onu cijenu koju ona traži za svoju nekretninu. Da je jasno da protivljenje načinu diobe kako to predlaže predlagatelj, nema nikakve podloge i uporišta u financijskom interesu stranaka, već da je razlog protivljenju sasvim nešto drugo. Predlagatelj od postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice da neće odustati, te da je spreman i na odluku suda kojom bi se odredila civilna dioba, pa kada već to protustranka želi i kada to odgovara njenim interesima, neka se nekretnine u konačnici i prodaju znatno ispod njihove vrijednosti.

6. Tijekom postupka sud je proveo dokaze uvidom i čitanjem dokumentacije koja prileži spisu, i to: izvadak iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine od 4. prosinca 2023. (l.s.4-30), preslik rodnog lista za CŽ od 30. rujna 2013. (l.s.190), preslike liječničkih nalaza za CŽ, Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Klinike za psihološku medicinu od 23. kolovoza 2017. i 6. studenog 2017. (l.s.191- 200), presliku aneksa ugovora o radu za prof. dr. sc. FŽ, ovdje protustranku od 24. srpnja 2024., kao i odluku o ispunjavanju kriterija za izbor na više radno mjesto za doc. dr. sc. FŽ, Sveučilišta u Zagrebu, Medicinskog fakulteta od 24. srpnja 2024. (l.s.201-208), proveo očevid na licu mjesta 2. travnja 2025. u nazočnosti stranaka, punomoćnika predlagateljice i stalnog sudskog vještaka građevinske struke Ante Vukovića, ing. građ. iz [adresa], pročitao nalaze i mišljenja vještaka građevinske struke od 11. rujna 2025. (l.s.79-98 i 100-117), pročitao očitovanje vještaka građevinske struke od 13. listopada 2025. (l.s.209-211).

7. Provedenim očevidom 2. travnja 2025. sud je utvrdio da se trosobni stan nalazi na četvrtom katu zgrade sagrađene na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a isti da se sastoji od dnevne sobe, dječje sobe, spavaće sobe, kuhinje, ostave, wc-a, kupatila, hodnika i natkrivene terase koja je trenutno zatvorena aluminijskim prozorima. Predmetnom stanu također pripada i garaža koja se sastoji od jedne prostorije a ista se nalazi u prizemlju zgrade, do ulaza u samu zgradu na adresi [adresa]. Poslovni prostor se nalazi u prizemlju na južnoj strani zgrade sagrađene na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a isti se sastoji od dva dijela: prodajno-skladišnog prostora, te prostora u kojem se nalazi wc, kuhinja i garderoba. Isti ima priključak za struju i vodu.

8. Vještak u dostavljenom nalazu i mišljenju za predmetni stan (E-23) navodi da se nalazi na četvrtom katu više stambene zgrade, a isti da se sastoji od hodnika, ostave, kupaonice, wc-a, dvije spavaće sobe, kuhinje i blagovaonice, dnevnog boravka s lođom, na koju ima i pristup. Ulaz da je s centralnog stubišta, a stan da je orijentiran dvostrano poprečno, smjer sjever-jug s dnevnim boravkom na jugu. Stan se nalazi u stambenoj zgradi izgrađenoj na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Geometrijska dioba predmetnog stana da nije moguća niti dopuštena, jer nije moguće podijeliti predmetnu nekretninu da se dobiju potpuno zasebne nekretnine, a ne zasebne uporabne cjeline na istoj i dalje suvlasničkoj nekretnini, pa stoga da je izvršio procjenu tržišne vrijednosti istog prilikom čega da se koristio poredbenom metodom iz dostupnih podataka – odabrana metoda prema čl. 24. st. 1. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, te provedenim vještačenjem zaključuje da ukupna tržišna vrijednost predmetne nekretnine, tj. predmetnog stana iznosi 283.000,00 eura (3.087,00 €/m2).

9. U odnosu na poslovni prostor (E-8) vještak također navodi da se isti nalazi u prizemlju stambeno-poslovne zgrade, max. katnosti prizemlje + četiri kata. U prizemlju većinom da se nalaze poslovni prostori, a u ostatku zgrade da su raspoređene stambene jedinice. Poslovni prostor da se sastoji od prednjeg izložbenog/prodajnog dijela, te stražnjeg skladišnog, približno jednake površine, a iste da dijeli prolaz iz kojeg se ulazi u prostor s čajnom kuhinjom, garderobom i sanitarnim čvorom. Poslovni prostor da je ulično orijentiran na južnu stranu, ulaz da je s kolno-pješačke površine s južne strane, a skladišni prostor da je sa sjeverne strane. Pročelje s ulazom da je u potpunosti ostakljeno.

Prema stanju s očevida, geometrijska dioba poslovnog prostora da nije moguća ni dopuštena, jer da nije moguće podijeliti predmetnu nekretninu da se dobiju posebno zasebne nekretnine, a ne zasebne uporabne cjeline na istoj i dalje suvlasničkoj nekretnini. Stoga da je izvršio procjenu tržišne vrijednosti poslovnog prostora, a prilikom procjene vrijednosti istog da se koristio poredbenom metodom iz dostupnih podataka – odabrana metoda prema čl. 24. st. 1. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, te utvrdio da ukupna tržišna vrijednost predmetne nekretnine, tj. poslovnog prostora iznosi 172.000,00 eura (2.077,00 €/m2).

10. Predlagatelj nije imao prigovora ni primjedbi na nalaze i mišljenja građevinskog vještaka, dok je protustranka u dostavljenom podnesku 1. listopada 2025. (l.s.125-128) prigovorila nalazima i mišljenjima vještaka, navodeći da smatra da isti nisu izrađeni sukladno odredbama čl. 22. Zakona o procjeni nekretnina, kojim da je propisano da procjena vrijednosti nekretnine mora biti izrađena pažnjom dobrog stručnjaka, uzimajući u obzir sve raspoložive dokaze, kako bi rezultat bio održiv i nakon promjene. Tako u odnosu na nalaz i mišljenje predmetnog stana, da ističe prigovor da je procijenjen u previsokom iznosu, da prigovara i metodi međuvremenskog izjednačavanja. U odnosu na nalaz i mišljenje poslovnog prostora, da prigovara da je procjena izvršena u preniskom iznosu istog u visini od 172.000,00 eura.

11. Sudski vještak u dostavljenom očitovanju na prigovore protustranke od 13. listopada 2025. (l.s.209-211) u bitnom je istakao da ostaje kod danih nalaza i mišljenja, priloživši određenu dokumentaciju s obzirom na traženje protustranke.

12. Protustranka u dostavljenom podnesku 7. listopada 2025. (l.s.188-189) navodi da imajući u vidu način razvrgnuća suvlasničke zajednice predmetnih nekretnina, predložen od strane predlagatelja i s obzirom na nalaz i mišljenje vještaka Ante Vukovića, ing. građ. od 7. rujna 2025., da je voljna pristati na navedene procjene i ovakav način razvrgnuća suvlasničke zajednice, pod uvjetom da njoj pripadne u vlasništvo poslovni prostor oznake E-8 u stambeno-poslovnoj građevini, [adresa], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da joj predlagatelj namiri razliku do pune vrijednosti stana oznake E-23 u stambenoj građevini Slobodana Macure 20D, k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako je isti procijenjen od strane vještaka Ante Vukovića, ing. građ. u nalazu i mišljenju od 7. rujna 2025. Isto tako, da ističe da nije u mogućnosti vršiti bilo kakvu isplatu razlike vrijednosti u odnosu na predmetne nekretnine, iz razloga jer da ne raspolaže financijskim sredstvima za isto, a to stoga što skrbi o maloljetnom djetetu rođenom **.**.2009. koji od rođenja da boluje od miješanih razvojnih poremećaja, a u prilog čemu da dostavlja medicinsku dokumentaciju. Pored toga, da nema interes za stjecanje stambenog prostora u [adresa] iz razloga što od 1991. živi u [adresa], u kojem ima u vlasništvu stan i stalno da je zaposlena na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a osim zaposlenja da je uvjetovana živjeti u [adresa] i zbog pružanja adekvatne medicinske skrbi za svog malodobnog sina. Stoga, oblik razvrgnuća suvlasničke zajednice prema kojem bi ona bila obvezna platiti razliku cijene predlagatelju, da nije prihvatljiv, ni provediv, jer isti da bi bio na njenu štetu, jer bi nametanjem financijske obveze isplate bila ugrožena njena egzistencija i skrb o maloljetnom djetetu s poteškoćama u razvoju. Sukladno navedenom, da ističe prigovor ovakvom načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice. Podredno, ukoliko predlagatelj ne bi prihvatio, a niti sud odredio način razvrgnuća suvlasničke zajednice, kako je navedeno u točki 1. ovog prijedloga, da ustraje kod prijedloga da se suvlasnička zajednica nekretnina razvrgne civilnom diobom – prodajom, uz uvjet korekcije procijenjene vrijednosti poslovnog prostora iz nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke Ante Vukovića, ing. građ. na veći iznos.

13. Na ročištu održanom 20. studenog 2025., u nazočnosti stranaka s punomoćnicima, punomoćnik predlagatelja je naveo da s obzirom na izraženo stajalište protustranke u podnesku od 7. listopada 2025., kako zbog povećane potrebe za skrb nad djetetom nema novca za isplatu razlike procjene vrijednosti predmetne nekretnine, ako bi istu dopao stan u [adresa], zbog čega predlaže da njoj pripadne poslovni prostor, predlagatelj da ističe da je poslovni prostor od kojega predlagatelj i njegova supruga i cijela njegova obitelj živi. Naime, sa suprugom da ima zajedničku poslovnu djelatnost gotovo 25 godina i taj poslovni prostor da je jedini izvor prihoda njega i njegove obitelji. Iz tog razloga, predlagatelj da predlaže da sud u ovom postupku razvrgnuća upravo njemu dodijeli predmetni poslovni prostor, a protustranci stan, s tim da ističe i da u slučaju nemogućnosti plaćanja razlike od strane protustranke između vrijednosti poslovnog prostora i stana se odriče prava da potražuje taj novčani ekvivalent. Upravo ovakvim prijedlogom i protustranka da će dobiti prihvatljiviju i bolju ponudu, jer će dobiti stan vrijednosti 300.000,00 eura kojeg može slobodno prodati, a ukoliko bi dobila poslovni prostor koji za nju nema nikakvo poslovno pa ni emotivno značenje, da bi dobila vrijednost od 200.000,00 eura i iznos od 50.000,00 eura, kao razliku između vrijednosti stana i poslovnog prostora, a što da je svakako manje od vrijednosti samog stana. Stoga smatra da bi ovakvim prijedlogom, svaka od strana dobila ono što je za nju prihvatljivo, a protustranka i financijski prihvatljivu ponudu, pa stoga smatra da traženje civilne diobe u ovakvoj situaciji nema nikakvo zakonsko uporište.

Očitujući se na dani prijedlog diobe predlagatelja, punomoćnik protustranke je izjavio da pristaje na razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetnih nekretnina na način kako je to predloženo od strane predlagatelja, odnosno da predlagatelj stekne vlasništvo poslovnog prostora za cijelo, a protustranka da stekne vlasništvo predmetnog stana za cijelo, bez obveze isplate razlike trenutno procijenjene vrijednosti.

14. Prema odredbi čl. 50. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14. dalje ZV-a), ispravak Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (pročišćeni tekst „NN“ 81/15. i 94/17.), kada razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili Zakona.

Nadalje, prema odredbi čl. 52. st. 1. ZV-a, propisano je da kada suvlasnici razvrgavaju suvlasništvo na nekoliko stvari istodobno, sud može na zahtjev svakoga od njih odlučiti da, umjesto da se dijeli svaka pojedina, svakom od njih pripadne određena stvar ili skupina stvari, razmjerno suvlasničkim dijelovima, uzimajući u obzir njihove potrebe.

15. Slijedom naprijed navedenog, kako su stranke tijekom ovog postupka, odnosno na zadnjem ročištu održanom 20. studenog 2025. postigle sporazum u pogledu diobe predmetnih nekretnina –stana i poslovnog prostora, a što je po mišljenju ovog suda ovakav način razvrgnuća istih životan i logičan kada se imaju u vidu interesi i potrebe stranaka istaknute tijekom ovog postupka, to je ovaj sud sukladno citiranim odredbama Zakona, razvrgnuo suvlasničku zajednicu predmetnih nekretnina na način kako je to pobliže označeno u točki I. izreke ovog rješenja.

16. U pogledu zatraženog troška predlagatelja, sud je sukladno odredbi čl. 32. st. 4. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23.), obvezao protustranku da razmjerno svom suvlasničkom udjelu od 1/2 dijela, naknadi predlagatelju trošak u iznosu od 288,02 eura, s obzirom na to da je predlagatelj imao ukupan trošak u iznosu od 576,03 eura, a isti se odnosi na plaćanu sudsku pristojbu na prijedlog u iznosu od 6,64 eura, uplaćeni i utrošeni predujam za provedeni očevid i vještačenje u iznos od 549,48 eura, te pristojbu na rješenje u iznosu od 19,91 eura.

U Zadru 8. prosinca 2025.

S u t k i nj a

Jasna Baričević

PRAVNA POUKA:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka, putem ovog suda na nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Predlagatelju po punomoćniku Denisu Klarendiću, odvjetniku u Zadru, uz podnesak protustranke zaprimljen 8. prosinca 2025.

2. Protustranci po punomoćniku Velebitu Božikovu, odvjetniku u Zagrebu.

Nakon pravomoćnosti:

Porezna uprava, Područni ured Dalmacija, Ispostava Zadar.