Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17

32100 Vinkovci

OIB 77561654785

Poslovni broj: Pn-4/2024-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vinkovcima po sucu Ivanu Katičiću kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja odvjetnika NŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Lovačko društvo "Prepelica" Šag-Nard iz Valpova, Nard, Ribarska 63, OIB: 40026793186, zastupan po punomoćniku Massimu Činiću, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 5. studenog 2025. u prisutnosti tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika Ane Neralić, odvjetnice u Vinkovcima, 8. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Lovačko društvo „Prepelica“ Šag-Nard, OIB: 40026793186, Valpovo, Nard, Ribarska 63, da tužitelju NŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetniku sa sjedištem ureda u [adresa], naknadi imovinsku štetu u iznosu od 501,01 eura (slovima: petstojedan euro i jedan cent) sa zateznom kamatom od 15. studenog 2023. godine do 29. prosinca 2023., koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate određuje se, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Lovačko društvo „Prepelica“ Šag-Nard, OIB: 40026793186, Valpovo, Nard, Ribarska 63, da tužitelju NŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetniku sa sjedištem ureda u [adresa], nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 388,91 eura (slovima: tristoosamdesetosam eura i devedesetjedan cent), u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 31. siječnja 2024. podnio tužbu u kojoj navodi da aktivna legitimacija tužitelja u ovome sporu proizlazi iz odredbe članka 5. stavka 2. Zakona o leasingu prema kojem su u slučaju financijskog leasinga rizici i koristi povezani s vlasništvom na objektu leasinga većim dijelom prenose na primatelja leasinga. Tužitelj je kao primatelj leasinga podmirio štetu na vozilu, a nesporni iznos naknade štete također je isplaćen izravno tužitelju. Tužitelj pažnjom dobrog gospodarstvenika koristi predmet leasinga, te se brine o stalnom, besprijekornom, funkcionalnom i redovnom načinu uporabe i sigurnom stanju objekta leasinga.

1.1. Tužitelj navodi da je dana 28. svibnja 2023. oko 19:25 sati na cesti D34

- Slatina (D2/D69) – D. Miholjac – Josipovac (D2) Valpovo (D517) – Josipovac (D2), općina Valpovo na km 10 km + 700 m, došlo je do prometne nesreće, na način da je na kolnik po kojem se kretalo vozilo vlasništvo tužitelja, reg. oznake [registarska oznaka], marka i tip: Mazda CX60, kojim je upravljao tužitelj NŠ, izletjela divljač (srnjak), te je nakon predmetnog štetnog događaja tužitelj obavijestio MUP, a MUP, lovnika tuženika, RŠ, koji je preuzeo predmetnu divljač, a o čemu je sastavljen i zapisnik o preuzimanju divljači. Policijski službenik PP Belišće sačinio je zapisnik o očevidu i službenu bilješku o postupanju.

1.2. Također navodi da je na motornom vozilu vlasništva tužitelja došlo do imovinske štete. Sačinjen je službeni izvid štete od strane ovlaštenog procjenitelja Hrvatskog lovačkog saveza, ovlaštenog prodavatelja i autoservisa Atenza d.o.o. [adresa]. Nakon prvobitnog izvida Hrvatskog lovačkog saveza i pri popravku samog vozila utvrđena su dodatna oštećenja i utvrđen je konačan iznos štete u visini od 1.802,13 eura, te je vozilo u cijelosti popravljeno, a račun je plaćen od korisnika vozila, NŠ dana 15. studenog 2023. Hrvatski lovački savez naknadnu procjenu prihvatio je osnovanim do visine od 1.301,12 eura koliko je i isplatio dana 28. prosinca 2023. dok preostali iznos u visini od 501,01 eura osporava. Upravo taj iznos je predmetom utuženja po ovoj tužbi. Hrvatski lovački savez ne prihvaća isplatiti ovaj preostali iznos budući da osporava visinu cijene sata rada ovlaštenog servisa Mazde.

1.3. Tužitelj napominje da je Vlada Republike Hrvatske Odlukom o dodijeli sredstava za financiranje police osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač 2019. godine odlučila o sklapanju ugovora o dodijeli financijskih sredstava Hrvatskom lovačkom savezu za subvencioniranje štete od divljači, te tužitelj ističe da time nije derogirana tuženikova odgovornost za štetu, budući da je ona propisana Zakonom o lovstvu jer je tuženik odgovaran kao lovoovlaštenik u konkretnom slučaju.

1.4. Radi navedenog tužitelj predlaže da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku da isplati tužitelju iznos od 501,01 eura zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 15. studenog 2023.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, i to kako glede osnovanosti tako i glede visine postavljenog tužbenog zahtjeva.

2.1. Tuženik ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije budući da je in concreto vlasnik vozila na kojem je šteta nastala Impuls Leasing d.o.o. Također ističe prigovor promašene pasivne legitimacije budući da tužitelj ničime nije dokazao da bi se predmetni štetni događaj dogodio u lovištu tuženika. Također navodi da tužitelj ničim ne dokazuje, a niti označava pravnu osnovu po kojoj tuženika smatra odgovornim za nastanak predmetnog štetnog događaja - nastalu štetu.

2.2. Tuženik napominje se kako je u konkretnom slučaju pitanje odgovornosti za štetu na vozilu koja je nastala uslijed naleta na divljač, uređena odredbom članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu (Narodne novine broj: 99/18., 32/19. i 32/20.). Za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način: - vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi - lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. S tim u vezi, tuženik ističe kako u vrijeme predmetnog štetnog događaja/nastale štete dana tj. 28. svibnja 2023. u njegovom lovištu nisu provođene bilo kakve lovne aktivnosti, posljedično nema ni odgovornosti tuženika za nastalu štetu.

2.3. Tuženik ističe i kako je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku te je pod njezinom osobitom zaštitom. Sve i kada bi divljač bila opasna stvar, a nije, u konkretnom bi se slučaju radilo o srazu dvaju opasnih stvari, tj. o konkurenciji dvaju objektivnih odgovornosti njihovih imatelja. O takvim situacijama sudska praksa je već zauzela stajalište te se iste rješavaju primjenom pravila o subjektivnoj odgovornosti – po principu krivnje. Odgovornosti se oslobađa onaj tko dokaže da štetu nije prouzročio namjerno ili nepažnjom, a slučajne štete spadaju na teret onoga kome su se dogodile.

2.4. Tuženik također navodi kako je isti provodio/provodi sve propisane mjere za sprječavanje nastanka šteta od divljači pa tako isti npr. uz cestu nema bilo kakvih pojilišta, hranilišta, broj divljači je u skladu s lovnogospodarskom osnovom i dr. 2.5. Tuženik, opreza radi, ističe i kako je sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku (članka 51.). Budući da je mjesto „naleta“ bilo označeno prometnim znakom opasnosti „divljač na cesti“, to tuženik ističe prigovor isključive, a podredno podijeljene odgovornosti vozača za predmetni štetni događaj.

3. Očitujući se na navode iz odgovora na tužbu tužitelj ističe da je aktivna legitimacija tužitelja pojašnjena i argumentirana u točci 1. tužbe, pa tužitelj tuženikov prigovor nedostatka aktivne procesne legitimacije drži neosnovanim.

3.1. Također navodi da je iz dokumentacije priložene uz tužbu razvidno da se radi o javnim ispravama. Prije svega policijskim, službenim dokumentima za koje postoji presumpcija istinitosti, a ukoliko tuženik osporava sadržaj takvih isprava, dužan je dokazati suprotno, s obzirom na presumptivnu istinitost javnih isprava. Iz priloženih - službene zabilješke i zapisnika o očevidu, razvidno je da je pasivna legitimacija tuženika neupitna, kao što je vidljivo da je i lovnik tuženika, RŠ učinio nespornim da je divljač iz lovišta tuženika, odnosno iz lovišta kojim gospodari tuženik, te je preuzeo brigu o navedenoj divljači, a o čemu je sastavljen i službeni zapisnik o preuzimanju divljači.

3.2. Ističe da je bespredmetan prigovor isključive, odnosno podijeljene odgovornosti tužitelja, jer bi u tom slučaju iz policijske dokumentacije nužno bilo evidentirano da je tužitelj prekršio neku od odredaba Zakona o sigurnosti prometa na cestama i bilo bi navedeno da je protiv istog podnesen odgovarajući prekršajni nalog, što ovdje nije bio slučaj, jer tužitelj nije prekršio niti jednu od kogentnih odredaba iz oblasti prometa. Osim toga, radi se o situaciji gdje je o tome teret dokaza na tuženiku, a tuženik osim paušalnog prigovora u tome pravcu ne nudi nikakve dokaze.

4. U podnesku od 20. rujna 2024. tuženik navodi kako potvrda, službena bilješka i zapisnik o očevidu MUP-a ima snagu javne isprave samo u pogledu činjenica o kojima MUP vodi službenu evidenciju. Opće je poznato kako MUP ne vodi službenu evidenciju o lovoovlaštenicima, granicama lovišta i dr. Obzirom na izneseno, pasivna legitimacija tuženika ne proizlazi iz službene bilješka i zapisnika o očevidu MUP-a, a suprotno tvrdnji tužitelja. Napominje se i kako je lovnik tuženika iz etičkih razloga izašao na očevid te isto ni u kojem slučaju ne znači da se mjesto nastanka štetnog događaja nalazi u području lovišta tuženika.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao ugovor o financijskom lizingu i opći uvjeti (stranica 4.-10. spisa), preslika prometne dozvole (stranica 11. - 12. spisa), zapisnik o očevidu (stranica 19. -21. spisa), službena bilješka (stranica 22.-23. spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola (stranica 24. spisa), prijava štete (stranica 25.-26. spisa), obavijest o osnovanosti zahtjeva (stranica 27. spisa), izvid štete (stranica 28. spisa), e-mail korespodencija (stranica 29. -39. spisa), naknadna procjena štete (stranica 40. -41. spisa), izvid štete (stranica 42. spisa), račun (stranica 43. spisa), potvrde o uplati (stranica 44. -45. spisa), izvještaj o naknadi štete (stranica 62. -63. spisa), nalaz i mišljenje sačinjen od Dekra Croatia d.o.o. (stranica 69.-90. spisa), dokumentacija dostavljena od Hrvatskog lovačkog saveza (stranica 69.-127. spisa), nalaz i mišljenje vještaka Dražena Jeđuda (stranica 146.-150. spisa).

6. Na temelju ocjene provedenih dokaza sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. , 70/19., 80/22. i 114/22., dalje u tekstu ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

7. Sud je odbio dokazne prijedloge za provođenjem financijskog- knjigovodstvenog vještačenja, te za saslušanjem svjedoka i zakonskog zastupnika tuženika, te tužitelja iz razloga što je temeljem provedenih dokaza činjenično stanje utvrđeno te nije potrebno provođenje drugih dokaza.

8. Tijekom postupka nije sporno da se 28. svibnja 2023. dogodila prometna nesreća na državnoj cesti D34 na način da je tužitelj osobnim automobilom udario u srnu koja je izašla na cestu, kojom prilikom je na vozilu tužitelja nastala šteta.

9. Sporna je aktivna i pasivna legitimacija, odgovornost tuženika za naknadu štete te iznos štete.

10. Uvidom u ugovor o financijskom leasingu broj: 54225 zaključen između Impuls – Leasing d.o.o., Zagreb, kao davatelj leasinga i ovdje tužitelja odvjetnika NŠ, primatelja leasinga utvrđeno je da je ugovor zaključen 24, studenog 2022, da je objekt leasinga vozilo marke Mazda CX-60, broj šasije [broj šasije], te da je ugovor sklopljen na rok od 72 mjeseca.

11. Uvidom u prometnu dozvolu za vozilo marke Mazda CX-60, broj šasije [broj šasije] utvrđeno je da je vlasnik navedenog vozila Impuls – Leasing d.o.o., a korisnik vozila ovdje tužitelj odvjetnik NŠ.

12. Uvidom u račun poduzeća Atenza d.o.o. utvrđeno je da je popravak predmetnog vozila iznosio 1.802,13 eura, a uvidom u potvrdu o uplati utvrđeno je da je tužitelj 15. studenog 2023. platio poduzeću Atenza d.o.o. iznos od 1.802,13 eura.

13. Uvidom u prijavu štete utvrđeno je da je tužitelj prijavio štetu Hrvatskom lovačkom savezu, a uvidom u obavijesti o osnovanosti zahtjeva i potvrdu o uplatu utvrđeno je da je Hrvatski lovački savez priznao štetu u iznosu od 1.301,12 eura te je taj iznos platio tužitelju 28. prosinca 2023.

14. Odredbom članka 5. stavka 1. Zakona o leasingu (Narodne novine broj: 141/13., dalje u tekstu: Zakon o leasingu) propisano je da je posao financijskog leasinga pravni posao u kojem primatelj leasinga u razdoblju korištenja objekta leasinga plaća davatelju leasinga naknadu koja uzima u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga, snosi troškove amortizacije tog objekta leasinga i opcijom kupnje može steći pravo vlasništva nad tim objektom leasinga po određenoj cijeni koja je u trenutku izvršenja te opcije manja od stvarne vrijednosti objekta leasinga u tom trenutku, a rizici i koristi povezani s vlasništvom na objektu leasinga većim dijelom prenose se na primatelja leasinga.

15. Nadalje, odredbom članka 60. stavka 1. Zakona o leasingu propisano je da je primatelj leasinga dužan u skladu s ugovorom ili namjenom objekta leasinga koristiti objekt leasinga s pažnjom dobroga gospodarstvenika.

16. Budući iz provedenih dokaza proizlazi da je tužitelj angažirao ovlašteni servis radi popravka predmetnog vozila, te da je podmirio račun za popravak štete nastale na vozila u predmetnoj prometnoj nesreći, to je tužitelj postupao s pažnjom dobrog gospodarstvenika, što mu je i obveza temeljem članka 60. stavka 1. Zakona o leasingu, radi čega je tužitelj i aktivno legitimiran u ovom postupku jer je ovlašten tražiti naknadu štete bez obzira na vlasništvo vozila (istovjetno shvaćanje zauzeo je i Županijski sud u Rijeci u odluci broj: Gž-2098/2019 od 8. studenog 2021.).

17. Uvidom u Zapisnik o očevidu i službenu bilješku sastavljeni od Policijske postaje Belišće utvrđeno je da se predmetna prometna nesreća dogodila na cesti D34 – Slatina (D27D69) – D. Miholjac-Josipovac (D2) Valpovo (D517) – Josipovac (D2) na 10 km+700 m. U zapisniku o očevidu su kao oštećenici navedeni, NŠ, Impuls-Leasing d.o.o. i Lovačko društvo „Prepelica“ Šag-Nard. Nadalje, u službenoj bilješci se navodi da je na mjesto događaja izašao lovnik Lovačkog društva „Prepelica“ Šag-Nard RŠ koji je preuzeo brigu o divljači.

18. Dakle, iz navedenog proizlazi da se prometna nesreća dogodila na području kojim gospodari Lovačko društvo „Prepelica“ Šag-Nard.

19. Tuženik osporava da se prometna nesreća dogodila na području kojim on gospodari, te kao dokaz predlaže saslušanje zakonskog zastupnika tuženika GŠ i svjedoka RŠ. Međutim, u situaciji kada je u službenim dokumentima sastavljenim od strane policijskih službenika navedeno da se prometna nesreća dogodila na području kojim gospodari tuženik, te kako je divljač preuzeo upravo lovnik tuženika, to sud smatra da saslušanje svjedoka na ove okolnosti nije potrebno budući je mjesto prometne nesreće utvrđeno od strane policijskih službenika. Također treba navesti da je u zapisniku o očevidu navedeno da je na mjestu prometne nesreće pronađeno tijelo uginule divljači i da je ista predana lovniku tuženika, pa saslušanje svjedoka na okolnost je li na mjestu prometne nesreće pronađena divljač također nije potrebno.

20. Slijedom toga, utvrđeno je da se predmetna prometna nesreća dogodila na području kojim gospodari tuženik, radi čega je tuženik pasivno legitimiran u ovom postupku.

21. Odredbom članka 80. stavka 6. Zakona o lovstvu (Narodne novine broj: 99/18., 32/19. i 32/20., dalje u tekstu: ZOL) propisano je da se za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

22. Iz provedenih dokaza ne proizlazi da je vozač odnosno tužitelj upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, a također nije utvrđeno da se prometna nesreća dogodila zbog provođenja lova.

23. Budući da odredbama ZOL kao lex specialis nije regulirana situacija kada do štete dođe naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, sukladno odredbi članka 76. stavka 2. ZOL u konkretnom slučaju treba primijeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22., dalje u tekstu: ZOO) kojima se određuje odgovornost za štetu.

24. Odredbom članka 1063. ZOO propisano je da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

25. Divljač na cesti predstavlja opasnu stvar i to neovisno o tome provodi li se lov ili ne, jer divljač koja se nalazi na cesti predstavlja povećanu opasnost prouzročenja štete na vozilima koja se kreću tom cestom (istovjetno shvaćanje zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama: Rev-1057/2014 od 5. prosinca 2017., Rev-2902/2016 od 28. kolovoza 2019. i Rev-166/2024 od 24. rujna 2024.), te se za ovu štetu odgovara po načelu objektivne odgovornosti.

26. Člankom 1064. ZOO propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

27. Odredbom članka 1066. stavka 1. ZOO propisano je da umjesto vlasnika stvari, i isto kao on, odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je inače dužna da je nadgleda a nije kod njega na radu.

28. Sukladno odredbi članka 3. stavka 1. ZOL divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.

29. Slijedom navedenog, za štetu koju divljač počini na javnoj cesti odgovara osoba koja gospodari lovištem iz kojeg potječe divljač, a to je u konkretnom slučaju tuženik.

30. Tijekom postupka je utvrđeno da ne postoji neki od razloga za oslobođenje tuženika od odgovornosti za štetu iz članka 1067. ZOO.

31. Radi utvrđivanja visine štete provedeno je strojarsko vještačenje po vještaku Draženu Jeđudu iz Osijeka.

32. Vještak u pisanom nalazu i mišljenju navodi da se sve stavke iz računa popravka mogu dovesti u uzročno-posljedičnu vezu s predmetnim događajem, odnosno sva oštećenja su mogla nastati prilikom naleta vozila na tijelo divljači. Vještak navodi da je na vozilu tužitelja nastala šteta u iznosu od 1.802,13 eura, koja šteta se odnosi na trošak zamjene dijelova, trošak potrošnog materijala i trošak rada.

33. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, te je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje jer je izrađen stručno i sukladno zadatku vještačenja, te se temelji na dokumentaciji koja se nalazi u spisu.

34. Slijedom toga, utvrđeno je da je na vozilu tužitelja nastala šteta u iznosu od 1.802,13 eura. Tijekom postupka nije sporno da je Hrvatski lovački savez isplatio tužitelju na ime naknade štete iznos od 1.301,12 eura, te preostaje iznos od 501,01 eura koji je tuženik dužan isplatiti tužitelju.

35. Iz provedenih dokaza ne proizlazi da postoji odgovornost tužitelja za nastanak ili povećanje štete, a tuženik nije predložio dokaze temeljem kojih bi dokazao svoje navode o odgovornosti tužitelja, radi čega je neosnovan prigovor isključive ili podijeljene odgovornosti tužitelja.

36. Popravkom vozila tužitelj je sam otklonio štetu, zbog čega je tuženik na novčani iznos štete dužan platiti i zateznu kamatu od dana kada je tužitelj otklonio štetu, odnosno od plaćanja troškova radi otklanjanja štete. Predmetna tražbina s osnova popravljene imovinske štete dospjela je s danom plaćanja računa za izvršeni popravak vozila, tj. 15. studenog 2023., radi čega je tuženik dužan tužitelju zatezne kamate koje teku od navedenog dana do isplate, temeljem odredbe članka 29. stavka 1. ZOO, po stopi određenoj člankom 29. stavkom 7. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23.).

37. Odluka o troškovima temelji se na odredbi članka 154. stavka 1., članka 155. i članka 164. ZPP, te kako je tuženik izgubio parnicu dužan je tužitelju naknaditi trošak.

38. Sud je tužitelju priznao trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 13,27 eura, trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 25,64 eura, te trošak vještačenja u iznosu od 350,00 eura, odnosno ukupno 388,91 eura.

39. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Vinkovcima 8. prosinca 2025.

Sudac:

Ivan Katičić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana prijema ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u tri primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.

DOSTAVITI:

1. Odvjetnik NŠ, [adresa] - tužitelj

2. Odvjetnik Massimo Činić, Radnička cesta 36, [adresa] Zagreb – pun. tuženika