Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski prekršajni sud u Splitu

    Split, Domovinskog rata 4

    Poslovni broj: Pp-10573/2025.-11.

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Zrinki Krečak uz sudjelovanje zapisničarke Marije Đirlić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog MZ, zbog prekršaja kažnjivog po članku 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22., 36/24.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš, pod klasom: 211-07/25-5/19281 i ur.brojem: 511-12-30-25-1 od 23. srpnja 2025., nakon provedenog žurnog postupka, sukladno članku 222. stavak 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), 8. prosinca 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Okrivljeni MZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin BZ i RZ rođene M, rođen **.**.1987. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], sa završenom srednjom stručnom spremom, kuhar, nezaposlen, korisnik naknade sa Zavoda za zapošljavanju u iznosu od 600,00 eura, neoženjen, otac jednog djeteta, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno neosuđivan,

    k r i v  j e

    što je:

    22. srpnja 2025. u 22:00 sati, u [adresa], u [adresa], ispoljio psihičko nasilje u obitelji naspram svoje majke RZ na način da je, nakon što ga je majka prilikom ulaska u kuću upitala da li je primio plaću, počeo negodovati i razbijati stvari po kući te joj obratio riječima: "Ko ti jebe mater", a sve u prisutnosti maloljetnog djeteta SZ (kćeri okrivljenika), čime je kod RZ prouzročio uznemirenost,

    dakle, počinio psihičko nasilje u obitelji u nazočnosti djeteta,

    čime je počinio prekršaj opisan u članku 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavak 3. istog Zakona,

    pa se okrivljeniku na temelju članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

    i z r i č e

    NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.100,00 (tisuću sto) EURA.

    Na temelju članka 40. Prekršajnog zakona vrijeme za koje je okrivljenik bio lišen slobode na temelju izvješća o uhićenju Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš, od 22. srpnja 2025. u 22:30 sati do 23. srpnja 2025. u 14:20 sati kada je na temelju rješenja ovog Suda o ukidanju zadržavanja pušten na slobodu, uračunava se okrivljeniku u izrečenu novčanu kaznu kao 79,64 (sedamdeset devet eura i šezdeset četiri centa) pa je okrivljenik na ime novčane kazne dužan uplatiti preostali iznos od 1.020,36 eura (tisuću dvadeset eura i trideset šest centi).

    Na temelju članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 2 mjeseca po pravomoćnosti ove presude.

    Sukladno članku 152. stavak 3. Prekršajnog zakona, izrečena novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine iste u roku 2 mjeseca po pravomoćnosti ove presude.

    II. Na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti iznos od 100,00 (sto) eura u roku od 2 mjeseca po pravomoćnosti presude.

    Obrazloženje

    1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Omiš, podnijela je pod uvodno citiranim brojem, optužni prijedlog protiv okrivljenog MZ, zbog prekršaja kažnjivog po članku 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    2. Žurni postupak proveden je na temelju članka 221. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona.

    2.1. Okrivljenik je očitujući se o krivnji izjavio kako se smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

    2.2. Okrivljenik je u svojoj obrani u bitnom naveo da je 22. srpnja 2025. u 22:00 sati bio na svojoj adresi stanovanja [adresa] u [adresa], u stanu u kojem stanuje zajedno s majkom RZ i ocem BZ. Ima maloljetnu kćer rođenu 2021., koja boravi s njim na toj adresi u vrijeme kada je određeno da treba biti s njim, a tako je bilo i predmetne prilike. Čim je došao u kuću majka ga je počela ispitivati o tome je li primio plaću, a u vezi toga je Sudu pojasnio da ostvaruje „na crno“ novčana primanja jer je zaposlen na brodu kao kuhar. Nije počeo razbijati stvari po kući nego je samo bacio paštetu na pod. Nije s namjerom odgurnuo rukama svoju majku nego ju je zapravo slučajno odgurnuo u trenutku kada se okrenuo jer nikada ne bi digao ruku na majku i nije joj govorio riječi: „Ko ti jebe mater“. Kada je došao u kuću i kada ga je majka počela pitati za plaću, tu je bio prisutan i njegov otac. Majci je odgovorio da što je boli briga gdje su njegove pare, a nakon čega ga je otac pljunuo pa ga je odgurnuo. Kćer je bila u sobi u trenutku kad je došao u kuću, pretpostavlja da je spavala, ali očito se probudila kad je došlo do prepirke između njega i majke jer se pojavila se u prostoriji. Istaknuo je kako između njega i oca i majke s druge strane nije nikada bilo ovakvih situacija. Ne konzumira droge ni alkohol osim što ponekad popije pivo pa je tako popio dvije pive prije nego što je došao kući i alkotest je pokazao koncentraciju 0,66 g/kg alkohola. Majka je nazvala policiju, a on je za to vrijeme sjedio na skalama.

    2.3. Sud je u dokazne svrhe pročitao zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za okrivljenika, ĆZ i BZ, naredbu o određivanju mjere opreza zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze okrivljenika s BZ i RZ od 22. srpnja 2025., neizdvojeni dio službene bilješke Policijske postaje Omiš od 22. srpnja 2025., izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji i izvješće o uhićenju te je obavio uvid u četiri fotografije mjesta događaja, a koje su označene brojevima 22-25.

    2.4. Okrivljenik je na izvedene dokaze naveo da je nogom pogazio daljinski upravljač, nije ga bacio i razbio. Da imaju kućne ljubimce, psa i mačku koji se igraju daljinskim koji je bio na podu pa ga je slučajno pogazio, a vrata od kuhinjskog elementa (fotografija 22) su odavno bila slomljena, a na slici 25 prikazan je vrč koji inače stoji na kuhinjskoj plohi i ne zna zašto je isti fotografiran, isti obično padne na pod kada netko prođe i zakači ga. Da oca nije udario, samo ga je odgurnuo i ne zna odakle mu ozljeda koja je navedena u pročitanoj bilješci policije.

    3. Iduće ročište održano je u odsutnosti okrivljenika kojemu je dostava poziva uredno obavljena putem e-oglasne ploče ovog Suda, a nakon što okrivljenik nije preuzeo sudski poziv upućen putem pošte na adresu njegovog stanovanja iako je dva puta od Hrvatske pošte obaviješten radi preuzimanja pismena. S obzirom da je okrivljenik upozoren da je do pravomoćnog završetka postupka i završetka postupka izvršenja sankcije dužan obavijestiti tijelo postupka o svakoj promjeni adrese prebivališta i boravišta jer će mu se ako tako ne postupi, ili ako izbjegava dostavu, sva pismena dostaviti putem oglasne ploče tijela postupka (članak 109.a točka 7. Prekršajnog zakona), Sud je, sukladno odredbi članka 145. stavak 5. Prekršajnog zakona, poziv na navedeno ročište oglasio na e-Oglasnoj ploči Suda, a čime se dostava smatra uredno obavljenom pa kako nazočnost okrivljenika i njegovo ispitivanje nisu potrebni i ne utječu na zakonito i pravilno donošenje presude, ročište je održano u odsutnosti okrivljenika (članak 167. stavak 3. Prekršajnog zakona).

    3.1. Sud je na navedenom ročištu u dokazne svrhe ispitao svjedokinju žrtvu ĆZ (majku okrivljenika), a koja je u svom iskazu izjavila da je okrivljeni MZ njen sin koji stanuje na njihovoj adresi u [adresa], a ne stanuje zajedno sa suprugom jer nisu ni bili vjenčani, ali zajedno imaju petogodišnje dijete, kćer FZ koja često boravi na njihovoj adresi. Da su ona i suprug primijetili da okrivljeniku nedostaju novci koje zaradi pa kada je dotični predmetne prilike došao kući, počela ga je pitati u vezi novca, i tada je došlo s njegove strane do negodovanja, i riječ po riječ do prepirke, a tu je bio prisutan i njen suprug koji je također ispitivao okrivljenika oko njegovog novca, odnosno plaće i u jednom trenutku okrivljenik je počeo razbijati stvari po kući, sjeća se da je uzeo daljinski upravljač televizora kojeg je bacio na pod, još su tu bile neke kućne stvari, više se i ne sjeća, odgurnuo je oca, njoj se obraćao uvredljivim riječima da ko joj jebe mater i ovo ju je doista od njega ne samo uznemirilo, nego i šokiralo te je njen suprug u takvoj situaciji pozvao policiju, a pogotovo što je okrivljenik krenuo prema njemu šakom u glavu, ali ga nije direktno udario nego ga je "strišao" pa je od toga i zadobio lakšu ozljedu. Kako je tu bilo i okrivljenikovo dijete, odnosno njihova unuka SZ, koja se je poplašila, uzela ju je za ruku i odvela kod susjede dok se ta situacija ne smiri. Od ovog događaja s okrivljenikom nije bilo apsolutno nikakvih problema, očigledno je i dolazak policije i ovaj postupak djelovao na njega. Okrivljenik se nikada prije ovog događaja nije ponašao na ovakav način niti bi prema ikome pokazivao znakove nasilnog ponašanja i zato ju je ovaj događaj kao majku uznemirio. Nakon što se okrivljenik vratio kući, a nakon što je bio uhićen vezano za ovaj događaj, bilo ga je sram zbog svojeg ponašanja i on se njima kao roditeljima i ispričao. Predmetne prilike je morala pitati okrivljenika o tim novcima jer je sumnjala da kocka i htjela ga je izvući iz toga, a misli da je sada po tom pitanju u redu.

    4. Na temelju prekršajne evidencije utvrđeno je kako okrivljenik nije prekršajno osuđivan.

    5. Nakon provedenog postupka, odnosno ocjenom obrane okrivljenika i izvedenih dokaza, Sud je nedvojbeno utvrdio kako je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret, zbog čega ga je Sud proglasio krivim i izrekao mu odgovarajuću kaznu.

    6. Odredbom članka 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, propisano je:

    Nasilje u obitelji je psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

    7. U postupku nije sporno da je okrivljeni MZ sin žrtve RZ pa se na iste primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (članak 8. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji). Isto tako nije sporno da okrivljenik ima maloljetno petogodišnje dijete, kćer FZ.

    7.1. U postupku nije sporno da se inkriminirani dogođaj dogodio 22. srpnja 2025. u 22:00 sati u stanu na adresi [adresa] i nije sporno da je žrtva ĆZ upitala okrivljenika je li primio plaću te da je došlo do prepirke.

    7.2. Sporno je je li okrivljenik predmetne prilike počeo razbijati stvari po kući, je li rukama odgurnuo žrtvu ĆZ te je li joj uputio riječi: „Ko ti jebe mater“, odnosno je li takvo ponašanje okrivljenika uznemirilo žrtvu ili povrijedilo dostojanstvo.

    7.3. Iz iskaza ispitane svjedokinje – žrtve RZ, čiji je iskaz Sud ocijenio vjerodostojnim jer je svjedokinja o predmetnom događaju iskazivala jasno, uvjerljivo, objektivno i upečatljivo i u čijem iskazu Sud nije utvrdio nelogičnosti koje bi dovele u sumnju njezin iskaz, proizlazi da je okrivljenik nakon što ga je upitala za njegov novac to jest plaću, počeo negodovati odnosno počeo je razbijati stvari po kući pa je tako bacio na pod daljinski upravljač televizora te joj je izgovorio riječi da ko joj jebe mater, a što se dogodilo u prisutnosti petogodišnje unuke SZ koja se poplašila, zbog čega je dijete odvela kod susjede. Neuvjerljiva je obrana okrivljenika da se nije ponašao na način kako mu se stavlja na teret i koji u bitnom korespondira s iskazom ispitane svjedokinje, pri čemu se ističe kako iskaz svjedokinje dodatno osnažuju fotografije s mjesta dogođaja sačinjene od policijskih službenika, pa se tako na fotografiji označenoj brojem 23 i 24 vidi razbijeni daljinski upravljač za kojeg je svjedokinja navela da ga je okrivljenik bacio na pod, a isto tako i iz točke a) sastavljenog izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji proizlazi kako su policijski službenici na mjestu događaja zatekli razbacane predmete i u tom smislu je neosnovana obrana okrivljenika da nije razbijao po kući odnosno njegov navod da je pogazio nogom daljinski koji se zatekao na podu jer se kućni ljubimci igraju istim kao što je neuvjerljivo i da majci nije uputio pogrdne riječi ko joj jebe mater, pogotovo što je i sam priznao da je došlo do prepirke nakon što ga je majka upitala za plaću.

    7.4. Slijedom navedenog, Sud smatra kako postupanje okrivljenika opisano u izreci presude (razbijanje stvari po kući i izgovaranje riječi majci "ko ti jebe mater") predstavlja uznemiravanje kojim je ostvaren oblik psihičkog nasilja u obitelji prema žrtvi RZ, a koja je i sama u svom iskazu izjavila da je ponašanje okrivljenika uznemirilo i šokiralo, i to u prisutnosti okrivljenikove maloljetne kćeri SZ kao kolateralne žrtve počinjenog prekršaja, a čije prisutnosti je okrivljenik bio svjestan neovisno o tome je li dijete neposredno bilo pored njega s obzirom da je i sam u obrani naveo da je njegova kćer bila u sobi u trenutku kad je došao u kuću i da se probudila kad je došlo do prepirke između njega i majke jer se pojavila u prostoriji, a da je dijete bilo prisutno inkriminiranom događaju proizlazi i iz iskaza žrtve RZ te je shodno navedenom okrivljenik ostvario kvalificirani oblik djela kažnjivog po članku 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    7.5. Sud je iz činjeničnog opisa djela u izreci ove presude ispustio riječi: ...“ odgurnuo rukama svoju majku...povredu dostojanstva“, a s obzirom da iz provedenog dokaznog postupka ne proizlazi da bi okrivljenik odgurnuo majku, a posljedica djela je nastupila u vidu uznemirenosti što je dovoljno za ostvarenje zakonskog obilježja terećenog djela. Riječi: „pod utjecajem alkohola“, Sud je također ispustio iz činjeničnog opisa djela jer ne predstavlja bitno obilježje djela.

    8. Nakon što je Sud okrivljenika proglasio krivim za prekršaj za koji ga se tereti u izreci ove presude, odlučio je o kazni koju će izreći okrivljeniku.

    9. Kažnjivom odredbom članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, propisano je: Tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1100,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.

    10. Određujući vrstu i visinu kazne okrivljeniku, Sud je vodio računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i osobu okrivljenika, kako olakotnim tako i otegotnim okolnostima. Sud je okrivljeniku kao otegotno uzeo u obzir što je počinio teški prekršaj čija se težina ogleda i u tome što je zakonodavac propisao mogućnost izricanja i kazne zatvora i s tim u vezi ugrožavanje zaštićenog dobra dok Sud osim prekršajne neosuđivanosti okrivljenika, nije utvrdio postojanje naročito izraženih olakotnih okolnosti koje bi učinile osnovanim primjenu instituta ublažavanja kazne. S obzirom na navedeno te vodeći računa i o vrlo izraženim zahtjevima generalno preventivnog djelovanja zbog opće prihvaćene „nulte stope“ tolerancije na nasilje, Sud je okrivljeniku na temelju kažnive zakonske odredbe izrekao novčanu kaznu u iznosu posebnog zakonskog minimuma od 1.100,00 eura, smatrajući kako će se tako izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja iz članka 32. i opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona.

    10.1. Na temelju članka 40. Prekršajnog zakona, vrijeme za koje je okrivljenik bio lišen slobode uračunato mu je u izrečenu novčanu kaznu kao 79,64 eura novčane kazne pa je okrivljenik dužan platiti novčanu kaznu u preostalom iznosu, a kako je i navedeno u izreci ove presude.

    11. Na temelju članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona ako okrivljenik uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od dva mjeseca po pravomoćnosti ove presude, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

    12. Sud nije izrekao okrivljeniku zaštitnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve RZ na udaljenost od 100 metara s obzirom da iz iskaza žrtve proizlazi da ne osjeća strah ni ugroženost od okrivljenika, već se radi o izoliranom slučaju koji se od inkriminiranog događaja nije ponovio pa Sud izricanje navedene mjere predložene od ovlaštenog tužitelja u konkretnom slučaju smatra nepotrebnim.

    13. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na članku 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona te predstavlja paušalne troškove koji su okrivljeniku određeni u iznosu od 100,00 eura (Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka "Narodne novine" broj: 18/13., propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 13,27 eura do 663,61 eura), a što je po mišljenu ovog Suda primjereno složenosti, trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenika.

    U Splitu 8. prosinca 2025.

    Zapisničarka

    Sutkinja

    Marija Đirlić, v.r.

    Zrinka Krečak, v.r.

    Uputa o pravu na žalbu:

    Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

    Dostaviti:

    1. Okrivljeniku,

    2. ovlaštenom tužitelju,

    3. žrtvi RZ,

    4. u spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.