- 1 -              III Kr 111/2023-3

Broj: III Kr 111/2023-3

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Dražena Tripala kao predsjednika vijeća te Ratka Šćekića i Žarka Dundovića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenog L. E. B. zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 3. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. - ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19. - dalje: KZ/11.), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog suda u Zadru od 27. svibnja 2022. broj K-697/2021 i presuda Županijskog suda u Zadru od 9. rujna 2022. broj Kž-332/22-8, u sjednici održanoj 18. listopada 2023.,

p r e s u d i o   j e:

Odbija se kao neosnovan zahtjev osuđenog L. E. B. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude.

Obrazloženje

1. Pravomoćnom presudom koju čine presuda Općinskog suda u Zadru od 27. svibnja 2022. broj K-697/2021 i presuda Županijskog suda u Zadru od 9. rujna 2022. broj Kž-332/22-8 proglašen L. E. B. zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 3. u vezi stavka 1. KZ/11. te je potom temeljem članka 227. stavka 3. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet godina.

2. Protiv te pravomoćne presude osuđenik je po branitelju, odvjetniku N. Ć. podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude zbog povrede prava okrivljenika na obranu na raspravi te zbog povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku, a koja povreda je bila od utjecaja na presudu, s prijedlogom da Vrhovni sud Republike Hrvatske ukine prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Na temelju odredbe članka 518. stavka 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22. - dalje: ZKP/08.) spis je sa zahtjevom dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske koje je podnijelo odgovor na zahtjev 6. ožujka 2023. pod brojem Ksm-DO-38/2023-2 s prijedlogom da se zahtjev osuđenika odbije kao neosnovan.

4. Odgovor zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske dostavljen je osuđeniku i njegovom branitelju koji se na isti nisu očitovali.

5. Zahtjev osuđenika nije osnovan.

6. Kada ističe da je ostvarena povreda prava okrivljenika na obranu na raspravi osuđenik navodi kako tijekom prethodnog i prvostupanjskog postupka nikada nisu ispitane oštećena I. G. i svjedokinja R. C., a koja je naglim kočenjem ispred vozila kojim je on upravljao praktično prouzročila ovu prometnu nezgodu i nastanak štetnog događaja. Smatra da se radi o ključnim dokazima kojima bi on dokazao svoju nevinost i njihovim ispitivanjem bi se, po njegovom mišljenju, došlo do bitno drugačijih zaključaka u odnosu na njegovu krivnju, a iako nisu ispitani ovi ključni svjedoci on je proglašen krivim za nastanak ove prometne nezgode, bez mogućnosti da se na adekvatan način brani.

6.1. Međutim, u navedenom podnositelj zahtjeva nije u pravu.

6.2. Prije svega treba istaknuti kako je člankom 418. stavkom 1. ZKP/08. propisano da dokazivanje obuhvaća sve činjenice za koje sud i stranke smatraju da su važne za pravilno presuđenje, što drugim riječima znači da se tijekom kaznenog postupka dokazi mogu izvoditi kako na temelju obrazloženih prijedloga stranaka, tako i na vlastitu inicijativu suda. U ovom konkretnom slučaju iz izvršenog uvida u spis predmeta K-697/2021 utvrđeno je da je rasprava započela 21. veljače 2022. (list 750-754 spisa predmeta), nakon čega je ista nastavljena do zaključenja 7. ožujka 2022. (list 759-760 spisa predmeta), 14. ožujka 2022. (list 765-766 spisa predmeta),14. ožujka 2022. (list 789-791 spisa predmeta) i 24. svibnja 2022. (list 907-912 spisa predmeta) i niti u jednom trenutku stranke (optuženik i državni odvjetnik) nisu predlagale izvođenje ovih dokaza, a niti je sud prvog stupnja smatrao da je tako nešto nužno i potrebno izvesti radi utvrđenja odlučnih činjenica u ovom kaznenom predmetu. Tek u izjavljenoj žalbi na prvostupanjsku presudu optuženik prvi puta navodi kako je radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja bilo potrebno ispitati oštećenu I. G. i svjedokinju R. C., pri čemu ne obrazlaže iz kojih razloga nije već ranije, tijekom prvostupanjskog postupka, predložio izvođenje ovih dokaza, na koji način je postupio protivno odredbi članka 466. stavka 4. ZKP/08., a koja izričito propisuje da se, između ostalog, u žalbi ne mogu iznositi novi dokazi, osim ako je žalitelj za te nove dokaze saznao nakon zaključenja rasprave, a to ovdje svakako nije bio slučaj. Stoga, imajući u vidu sve prethodno navedeno, time što na raspravi nisu ispitane navedene svjedokinje, suprotno tvrdnjama podnositelja zahtjeva, nije došlo do povrede prava okrivljenika na obranu na raspravi.

7. Kada tvrdi da je došlo do povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. osuđenik navodi kako Županijski sud u Zadru, kao drugostupanjski sud, nije odgovorio na žalbene navode osuđenika u odnosu na činjenicu neispitivanja oštećene I. G. i svjedokinje R. C., pri čemu je sud drugog stupnja u svojoj odluci samo konstatirao da je „činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno bez obzira što u postupku nisu ispitane navedene svjedokinje“. Smatra da je, propuštanjem davanja ocjene tih žalbenih navoda, drugostupanjski sud teško povrijedio pravo optuženika na obrazloženu sudsku odluku, a što onda ukazuje na arbitrarnost prilikom odlučivanja, pa da je na taj način ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.

7.1. Međutim, niti u ovom dijelu podnesenog zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude osuđenik nije u pravu.

7.2. Naime, u točkama 8., 8.1., 8.2., 9. i 10. obrazloženja svoje odluke drugostupanjski se sud očitovao na sve žalbene razloge koji se odnose na pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja, prije čemu je pod točkom 8.1. obrazloženja odluke dana i ocjena zbog čega tijekom dokaznog postupka, radi utvrđenja odlučnih činjenica, nije bilo potrebno ispitivati oštećenu I. G. i svjedokinju R. C.. Iako osuđenik svoje tvrdnje iz ovog dijela zahtjeva podvodi pod bitnu povredu odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku (članak 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08.), kada se ima u vidu sadržaj samog zahtjeva i argumente koje isti iznosi suštinski se radi o tvrdnjama kojima on ponovno (kao i u žalbi na prvostupanjsku presudu) polemizira s utvrđenim činjeničnim stanjem, smatrajući kako ono nije u potpunosti i na pravilan način utvrđeno. Stoga, iako je sud drugog stupnja u odnosu na ove istaknute okolnosti dao relativno kratke i sažete, ali ipak dostatne razloge, zbog navedenog, po ocjeni ovog suda, nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. u žalbenom postupku jer je drugostupanjski sud dao razloge za svoju odluku i očitovao se na ove žalbene navode, čime je postupio i u skladu s odredbom članka 487. stavka 1. ZKP/08.

8. Slijedom svega navedenog, a kako navodi iz zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude nisu osnovani trebalo je, temeljem članka 519. u vezi s člankom 512. ZKP/08., odlučiti kao u izreci ove presude.

Zagreb, 18. listopada 2023.

                                                                                                                              Predsjednik vijeća:

                                                                                                                              Dražen Tripalo, v.r.