Republika Hrvatska
Općinski sud u Čakovcu
Prekršajni odjel
Zrinsko-frankopanska 9
Broj: Pp-129/2025-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, po sutkinji Maji Moharić, uz sudjelovanje zapisničarke Suzane Jezernik Kocijan, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice DH, zbog prekršaja iz čl.17 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN br.5/90 - pročišćeni tekst, 30/90, 47/90, 29/94 i 47/23), povodom optužnog prijedloga, RH Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave međimurske, Policijske postaje Mursko Središće, pod brojem: klasa: 211-07/24-5/27477, ur. broj: 511-21-07-25-1 od 24. siječnja 2025., u smislu čl.183 Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), nakon glavne i javne rasprave održane u nazočnosti okrivljenice dana 04. prosinca 2025., dana 08. prosinca 2025. javno je objavio i
p r e s u d i o j e
Okrivljenica: DH, kći D i J, rođena **.**.1965. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanka RH, po narodnosti F, adresa prebivališta [adresa], završena srednja škola, 2. razred, nezaposlena, rastavljena, majka jednog djeteta, prekršajno kažnjavana,
k r i v a j e
I. što je dana 13.09.2024. u 08: 25 sati, u mjestu Mursko Središće, ulica Frankopanska, kućni broj 3, narušavala javni red i mir na način da je putem telefona vikala, vrijeđala i omalovažavala djelatnicu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Čakovec, JH pogrdnim riječima: "Pička ti materina!". Nakon što je okrivljenica od strane djelatnice upozorena da će prekinuti poziv, ista je nastavila s vrijeđanjem riječima: "Poslat ću ti otrov!", "Poslat ću ti predsjednika da ostaneš bez posla!". Nakon toga okrivljenica je putem telefona nazvala DHĐ, također djelatnicu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Čakovec, te i nju vrijeđala riječima: "Jebem ti mrtvu mater!", nakon čega ju je DHĐ upozorila da će joj spustiti slušalicu ukoliko ne prestane s vrijeđanjem i vikanjem, da bi okrivljenica u 09,03 sati ponovno telefonski kontaktirala DHĐ i obratila joj se riječima: "Zvat ću u ministru (pritom misleći na ministarstvo), tamo ću časkati, jako ću časkati da ti i JH ostanete bez posla!".
II. Okrivljenica je time počinila prekršaj iz čl.17 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN br.5/90 - pročišćeni tekst, 30/90, 47/90, 29/94, 47/23), kažnjivo po čl.17 istog Zakona,
pa joj se temeljem istog propisa i primjenom čl.37 st.3 toč.1 Prekršajnog zakona
i z r i č e
III. novčana kazna u iznosu od 510,00 (petsto deset) eura.
Okrivljenica je dužna platiti novčanu kaznu temeljem čl.33 st.1. Prekršajnog zakona, u roku od 90 (devedeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.
Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku koji joj je određen za plaćanje.
Ukoliko okrivljenica ne uplati u određenom roku novčanu kaznu ista će se temeljem čl.34 st.1 Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.
IV. Temeljem čl.139 st.6 Prekršajnog zakona, okrivljenica se u cijelosti oslobađa plaćanja troškova ovog prekršajnog postupka iz čl.138 st.2 t.1 do t.4 Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Tužitelj RH Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava međimurska, Policijska postaja Mursko Središće, pod brojem: klasa: 211-07/24-5/27477, ur. broj: 511-21-07-25-1 od 24. siječnja 2025., podnijela je ovom Sudu optužni prijedlog protiv okrivljenice DH, radi prekršaja navedenog u izreci presude.
2. U obrani okrivljenica je navela da njen sin, koji boluje od šizofrenije, starosti 36 godina, završio u zatvoru u Glini, te je od drugih zatvorenika koji su izašli, saznala da joj sina siluju, maltretiraju, pothlađuju u zatvoru, a kada je nazvala zatvor rečeno joj je da može nešto poduzeti kao majka. Kada se u [adresa] obratila u Zavodu za socijalni rad, oni su je prebacivali od jedne do druge djelatnice, te je uslijed tih okolnosti došlo do toga da je izgubila živce, navela je kako ih nije vrijeđala, nego je sebi psovala mater, i da će zvati ministra. Nadalje, je okrivljenica istakla da joj se sin vratio iz zatvora, više se ne drogira, situacija je u vrijeme prekršaja bila jako složena što je bio razlog zbog kojeg je predmetne zgode izgubila živce, ali nisu točni navodi optužnog prijedloga, nije preko telefona nikoga vrijeđala. Točno je da je DHĐ rekla da će sve javiti ministru u Zagreb i da će tražiti da je makne s posla, to joj je rekla i preko telefona i u Zavodu. Tražila je jednokratnu pomoć za sina Ž koji je bio u zatvoru, a oni su joj rekli da je za to nadležan zatvor, koji joj je rekao da su oni nadležni i da umjesto sina u Zavodu za socijalni rad treba to tražiti i onda je ipak sin B dobio tu jednokratnu pomoć na način da mu ju je Zavod za socijalni rad poslao u zatvor. Na pitanje zašto bi je djelatnice Zavoda lažno prijavljivale policiji, okrivljenica je izjavila jer je ne vole i diskriminiraju jer je F, jer je rekla da će javiti Zagrebu sve što su one radile.
3. U dokaznom postupku saslušane su svjedokinje DHĐ i JH, te je pročitana obavijest počinitelju prekršaja na listu 3 spisa, prijava na listu 4 spisa, službena bilješka na listu 6 spisa, te izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije od 17.02.2025. iz kojeg je vidljivo da je okrivljenica prekršajno kažnjavana.
4. Svjedokinja JH navela je da ju je 13.09.2024. u 08,25 sati, na posao u Hrvatski Zavod za socijalni rad [adresa], u [adresa]. telefonom nazvala DH raspitujući se za jednokratnu pomoć njenom sinu, koji je tada bio u zatvoru te joj je, po ne zna koji put, objasnila što mora učiniti da pomoć ostvari, a ona je prema njoj bila vulgarna, omalovažava ju je pogrdnim riječima, a prijetila joj je i da će ostati bez posla. Na pitanje sadržaja riječi svjedokinja je navela da su to bile riječi "pička ti materina“ da će joj poslati otrov i tome slično. Svjedokinja je navela da je DHĐ njena kolegica koja radi na poslovima novčanih potpora u kancelariji do te joj je poznato da je istog dana doživjela iste neugodnosti od stane DH, jer joj se ista žalila na ponašanje okrivljenice, a kako su to obje doživjele odlučile su se sve prijaviti policiji. Nije se mogla sjetiti što je bilo sa jednokratnom potporom sinu okrivljenice.
4.1. Prilikom suočenja, na pitanje okrivljenice, da li je imala neugodnih iskustva s njom nakon predmetnog događaja, svjedokinja je istakla da je imala, ali da tada nije bilo prijetnji. Na pitanje okrivljenice da li je istog dana okrivljenica bila u njihovim prostorijama, svjedokinja je odgovorila da nije. Istog je dana s kolegicom FH podnijela prijavu policiji glede ponašanje okrivljenice prema njima, kada se vrlo dobro sjećala što se dogodilo.
5. Svjedokinja DHĐ navela je da ju je 13.09.2024., iza 08,00 sati kontaktirala DH, radi novčane naknade za sina Ž, koji je pod skrbništvom pa ju je uputila da se obrati kolegici ŽH, koja ju je nakon toga izvijestila da ju je DH preko telefona vrijeđala i vikala na nju, a onda je ponovno nazvala nju, (DHĐ) nezadovoljna odgovorom kolegice, vikala je na nju i vrijeđala je, prijeteći joj da će ostati bez posla te da će zvati ministra, rekla joj je "jebat ću ti mrtvu mater“ na što ju je upozorila da se ne može tako prema njoj ponašati, jer će joj spustiti slušalicu, što je i učinila, jer je nastavila s istim ponašanjem, da bi je u 09,03 sata, ponovno nazvala i prijetila joj da će ostati bez posla. Nakon toga je s kolegicom JH odlučila ponašanje okrivljenice službeno prijaviti policiji, gdje su detaljno opisale tijek događaja.
5.1. Prilikom suočenja okrivljenica je navela da je ona predmetne zgode na telefon pičkarala sebi mater, a ne svjedokinji. Na pitanje okrivljenice da li je predmetnog dana bila osobno kod nje, svjedokinja je navela da se ne sjeća.
6. Nakon provedenog dokaznog postupka, na temelju obrane okrivljenice, saslušanja svjedokinje DHĐ i BH, njihovog suočenja s okrivljenicom te u postupku pročitane dokumentacije, Sud je odlučio kao u izreci, iz razloga što je u djelu okrivljenice utvrdio ostvarenje obilježja terećenog prekršaja, zbog čega ju je proglasio krivom i kaznio.
7. Naime, okrivljenica je poricala počinjenje terećenog prekršajnog djela, a točnost činjenica navedenih u optužnom prijedlogu u cijelosti su potvrdile svjedokinje DHĐ i JH, obje službenice Hrvatskog Zavoda za socijalni rad [adresa], u [adresa]. U postupku nije sporno da se prekršaj dogodio za vrijeme radnog vremena navedenog Zavoda, prilikom kontakta okrivljenice sa imenovanim službenicama u svezi novčane naknade koju je okrivljenica tražila za svog sina od službenica DHĐ i JH, dakle u vezi s vršenjem službe. Sud je iskaze svjedokinja prihvatio vjerodostojnima, jer su se podudarali u bitnim činjenicama te jer je cijeneći njihovo držanje prilikom neposrednog saslušanja i suočenja s okrivljenicom, stekao dojam da govore nepristrano i objektivno. Pored toga, u postupku pročitana dokumentacija podudarna je s iskazima DHĐ i ŽH, a Sud nije našao razloga zbog kojeg bi službenice Hrvatskog zavoda za socijalni rad DHĐ i JH izmišljale činjenice kojima bi teretile okrivljenicu, a okrivljenica svoje razloge o navedenom nije potkrijepila drugim dokazima, zbog čega isti nisu dokazani. Stoga je obrana okrivljenice ocijenjena nedovoljno uvjerljivom usmjerenom izbjegavanju prekršajne odgovornosti.
8. Slijedom navedenog, u postupku je utvrđena točnost činjeničnih navoda predmetnog optužnog prijedloga, te je zaključeno da je okrivljenica na način opisan u izreci ove presude povrijedila materijalnu odredbu čl.17 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN br.5/90 - pročišćeni tekst, 30/90, 47/90, 29/94 i 47/23), koja određuje da je zabranjeno omalovažavati ili vrijeđati državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, čime je okrivljenica ostvarila obilježja terećenog prekršaja.
9. Prilikom odlučivanja o kazni, okrivljenici su uzete u obzir težina prekršaja, sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne iz čl.36 st.2 Prekršajnog zakona, kao olakotne okolnosti slabo imovno stanje činjenica da je nezaposlena te ranija nekažnjavanost za istovrsni prekršaj, dok otegotne okolnosti nisu utvrđene, zbog čega Sud smatra da će se izrečenom minimalno propisanom kaznom postići svrha kažnjavanja.
10. Temeljem čl.139 st.6, u svezi čl.138 st.3 Prekršajnog zakona, okrivljenica se oslobađa plaćanja troškova ovog prekršajnog postupka, jer je nezaposlena, zbog čega Sud smatra da bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje njeno uzdržavanje.
U Čakovcu, 08. prosinca 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Suzana Jezernik Kocijan
Maja Moharić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Temeljem čl.194 st.2 Prekršajnog zakona protiv ove presude okrivljenica i tužitelj imaju pravo žalbe, Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu, u roku od 8 (osam) dana, nakon primitka presude, žalba se podnosi pismeno u 2 (dva) istovjetna primjerka, poštom preporučeno, putem ovog suda.
DOSTAVNA NAREDBA:
1. Okrivljenici,
2. Tužitelju,
3. Za spis,
4. Za izvršenje.
