Poslovni broj Gž-1916/2025-2
Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Rijeci po sutkinji Heleni Vlahov Kozomara, u ostavinskom postupku iza pokojne PI, pokojnog P, rođene RI s posljednjim prebivalištem na adresi u [adresa], rođene **.**.1914., umrle dana **.**.1999., rješavajući žalbu predlagatelja CI i BI izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj 7 O- 32/2014 od 13. veljače 2014., 8. prosinca 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagatelja CI i BI kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj 7 O- 32/2014 od 13. veljače 2014.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je da se naknadno pronađena ostavinska imovina iza pokojne PI neće raspravljati.
2. Protiv tog rješenja žale se predlagatelji BI i CI (dalje predlagatelji) bez navođenja određenog zakonskog žalbenog razloga.
3. U žalbi koja je zaprimljena kod ovog suda 3. prosinca 2025. navode da su podnijeli prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene ostavinske imovine- novčanih sredstava na računu kod Privredne banke Zagreb d.d. broj [broj bankovnog računa] i [broj bankovnog računa], a budući da su jedini nasljednici iza pokojne PI. U prilog tome stavljaju Ugovor o doživotnom uzdržavanju.
4. Ne konkretiziraju žalbeni prijedlog.
5. Žalba nije osnovana.
6. Predmet spora je prijedlog predlagatelja za donošenje rješenja o raspoređivanju naknadno pronađene ostavinske imovine iza ostaviteljice pokojne PI.
7. Iz podataka u spisu proizlazi:
- da je rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj O-284/1999 od 4. studenog 1999. odlučeno kako se ostavinska imovina iza pokojne PI neće raspravljati zbog nedostatka imovine,
- da su predlagatelji 24. siječnja 2014. podnijeli prijedlog radi donošenja rješenja o naknadno pronađenoj ostavinskoj imovini iza pokojne PI, jer je ista vlasnica novčanih sredstava na računima kod Privredne banke Zagreb d.d. broj [broj bankovnog računa] i [broj bankovnog računa],
- da su predlagatelji u prijedlogu naveli da su zakonski nasljednici pokojne PI.
8. Na temelju navedenog sud prvog stupnja odlučuje da se povodom prijedloga predlagatelja naknadno pronađena ostavinska imovina iza pokojne PI neće raspravljati.
9. Naime, odredbom čl. 179. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 - dalje ZN) propisano je da se strankom u smislu toga zakona smatraju nasljednici zapisovnici kao i druge osobe koje ostvaruju nego pravo iz ostavine.
10. Odredbom čl. 210. ZN-a propisano je da se ostavinski postupak pokreće po službenoj dužnosti kad sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih odnosno s njima izjednačenu ispravu.
11. Odredbom čl. 234. st. 1. ZN-a propisano je ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoje nasljedni dio ustupio sunasljedniku.
12. Slijedom navedenog Zakon o nasljeđivanju ne određuje krug osoba koje su ovlaštene predložiti pokretanje ostavinskog postupka, već je odredbom čl. 210. ZN-a propisano da se ostavinski postupak pokreće po službenoj dužnosti kad sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih odnosno s njima izjednačenu ispravu.
13. Nadalje, odredbom čl. 234. st. 1. ZN propisano je da ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku. St. 2. istog članka određuje da ako prije nije bila vođena ostavinska rasprava, sud će je po službenoj dužnosti provesti samo ako su pronađene nekretnine ili s njima izjednačena prava, dok je st. 3. tog članka propisano da ako prije nije bila vođena ostavinska rasprava, a pronađene su pokretnine ili s njima izjednačena prava, sud će provesti ostavinsku raspravu samo na zahtjev zainteresiranih osoba.
14. Dakle, ovlaštenje na podnošenje prijedloga radi raspodjele naknadno pronađene imovine nije ograničeno na ostaviteljeve nasljednike, zapisovnike, odnosno osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine, već su na to legitimirane sve osobe koje imaju pravni interes da se utvrdi ostavinska imovina i nasljednici.
15. U konkretnom slučaju predlagatelji tvrde da je između PI kao primateljice uzdržavanja i BI i CI kao davatelja uzdržavanja sklopljen Ugovor o doživotnom uzdržavanju dana 19. ožujka 1996.
16. Iz podataka u spisu proizlazi da su u smrtovnici kao nasljednici pokojne PI navedeni TI, FI i UI, suprug i djeca pokojne KI, sestre ostaviteljice, RI, supruga pokojnog ŠI, brata ostaviteljice, II nećak ostaviteljice, sin pokojnog LI, brata ostaviteljice. Također, proizlazi da je TI u međuvremenu umro, a njegov nasljednik je sin FI, a isto tako da je umrla RI, a čiji nasljednici su kćerka Ružica Nećak i sin NI.
17. Slijedom navedenog proizlazilo bi da predlagatelji BI i CI nisu zakonski nasljednici pokojne PI.
18. U odgovoru na žalbene navode predlagatelja treba navesti da je nasljednik ona osoba koja nasljeđuje umrlu osobu. Davatelji uzdržavanja iz ugovora o doživotnom uzdržavanju nisu nasljednici, već su singularni sucesori primateljice uzdržavanja.
19. S obzirom da su Ugovorom o doživotnom uzdržavanju zaključenim između pokojne PI kao primateljice uzdržavanja i predlagatelja kao davatelja uzdržavanja, obuhvaćene samo nekretnine, odnosno nisu obuhvaćeni novčani iznosi za koje predlagatelji tvrde da se nalaze na računima kod Privredne banke Zagreb d.d., proizlazi da predlagatelji ne ostvaruju nikakvo pravo iz ostavine, niti na temelju Ugovora o doživotnom uzdržavanju, pa slijedom toga nisu ovlašteni na podnošenje prijedloga za donošenje rješenja o naknadno pronađenoj ostavinskoj imovini. Stoga predlagatelji nemaju pravni interes za podnošenje takvog prijedloga.
20. Dakle, prijedlog za donošenje rješenja o naknadno pronađenoj ostavinskoj imovini koji su podnijeli predlagatelji CI i BI, koji nisu nasljednici ostaviteljice, niti imaju pravni interes da se utvrdi ostavina i nasljednici, trebalo je odbaciti kao nedopušten, a ne odlučiti da se o njemu neće raspravljati, međutim to nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke jer time predlagatelji nisu dovedeni u nepovoljniji položaj.
21. Slijedom navedenog valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP), a koji se ovdje primjenjuje pozivom na odredbu iz čl. 175. st. 2. ZN-a odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Rijeci 8. prosinca 2025.
Sutkinja
Helena Vlahov-Kozomara
