REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl. broj: P-4156/2024-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Sanji Vodopija, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I-tužitelja ŽK, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tužitelja IK, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednici iza pok. UK i pok. GK, oba iz [adresa], Republika Srbija, zastupani po punomoćniku Zoranu Novakoviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv I-tuženice ĐK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tuženice ĆK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćnici Vesni Pavlićević, odvjetnici iz Zagreba, radi radi utvrđenja ostavinske imovine, trpljenja upisa suvlasništva i isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 7. studenog 2025. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja Zorana Novakovića, odvjetnika i zamjenika punomoćnice tuženika Domagoja Mladičeka, odvjetnika, dana 5. prosinca 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da u ostavinu iza pok. GK, sina Ž, iz [adresa], spada i suvlasnički dio od 1/4 na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] na vrh strane sa 452 m2, sastava pašnjak sa 113 m2, pašnjak sa 113 m2 i vinograd sa 226 m2, k. č. br. [katastarska čestica] sa 850 m2, sastava pašnjak sa 213 m2, vinograd sa 425 m2 i pašnjak sa 212 m2, upisanim u ZK uložak br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te k. č. br. [katastarska čestica] kuća sa 144 m2, sastava neplodno zemljište sa 144 m2, k. č. br. [katastarska čestica] bašča pod kućom sa 500 m2, sastava oranica sa 500 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] bašča sa 119 m2, sastava oranica sa 119 m2, upisanim u ZK uložak br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te se utvrđuje da na ovoj ostavinskoj imovini tužiteljima ŽK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i IK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednicima iza pok. UK i pok. EK, sina EK (koji su zakonski nasljednici iza pok. GK, sina Ž, iz [adresa]) pripada svakome suvlasnički dio od 1/4, što su tuženice ĐK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĆK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednice pok. ZK (koja je pak u ostavinskom postupku iza pok. GK, sina Ž, proglašena jedinom nasljednicom), dužne priznati i trpjeti upis prava suvlasništva za korist tužitelja ŽK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa],i IK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na suvlasničkom dijelu GK iz [adresa] od 1/4, i to svakog tužitelja u 1/4 dijela, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se I-tuženici ĐK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II- tuženici ĆK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno isplatiti tužiteljima ŽK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i IK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svakome tužitelju iznos od 540,17 EUR, s kamatom tekućom od 10. siječnja 2003. do 31. prosinca 2007. po kamatnoj stopi koju Zagrebačka banka d.d. Zagreb plaća na devizne štedne uloge po viđenju u valuti EUR, a od 1. siječnja 2008. pa do isplate zakonske zatezne kamate, i to za razdoblje od 1. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se I-tuženici ĐK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II- tuženici ĆK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno isplatiti tužiteljima ŽK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i IK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svakome tužitelju iznos od 39,91 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10. siječnja 2003. pa do isplate i to za razdoblje od 10. siječnja 2003. do 31. prosinca 2007. po kamatnoj stopi koju određuje čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, od 1. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženicama solidarno naknaditi tužiteljima troškove parničnog postupka u iznosu od 3.164,36 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 5. prosinca 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji UK i GK ml. podnijeli su kod ovog suda dana 10. siječnja 2003. godine tužbu protiv tuženice ZK u kojoj navode da je GK st. iz [adresa], umro **.**.2002. te da je iza njega provedena ostavina kod ovog suda pod brojem predmeta O-6211/02, a njegovim univerzalnim nasljednikom je utvrđena njegova supruga, tuženica ZK rođ. I. Navode da je tijekom ostavinskog postupka iza pok. GK utvrđeno da isti nije ostavio oporuku, ali je tuženica ostavinskim sudom zatajila da isti ima potomaka te se lažno predstavila kao jedina njegova zakonska nasljednica. Istina je da je pok. GK imao troje djece iz prvog braka s U, i to tužitelje i ŠK koja je umrla prije njega i ima živu kći SK (unuka pok. GK), koja živi u [adresa] i nije zainteresirana za ovaj postupak. Navode da su ostavinskom imovinom pok, GK utvrdeni oročeni iznos od 6.130,00 EUR, te štedni ulozi u neutvrđenom iznosu i novac na žiro-računu, sve kod Zagrebačke Banke d.d. Zagreb, kao i neisplaćena mirovina i razlika mirovine kod HZMO, također u neutvrđenom iznosu. Prema saznanju tužitelja, ovi štedni ulozi, novac na žiro-računu i neisplaćena potraživanja prema HZMO iznose ukupno oko 10.000,00 kn. Nadalje navode da je pok. GK osim toga bio suvlasnik u 1/4 dijela nekretnina z. k. č. br. [katastarska čestica], upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koju imovinu tuženica uopće nije prijavila u njegovu ostavinu. Kako su tužitelji zakonski nasljednici pok. GK smatraju da im pripada svakom po 1/4 dijela njegove ostavinske imovine (čl. 10. i 11. ZN). Stoga zahtijevaju od tuženice kao nesavjesnog držaoca ostavine pok. GK, da im preda svakom po 1/4 dijela njegove ostavine, odnosno da im isplati novac razmjerno njihovim nasljednim dijelovima i prizna pravo suvlasništva na nepokretnoj ostavinskoj imovini (čl. 144. ZN).

2. Tuženica ZK se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Tuženica ne poriče da su tužitelji zakonski nasljednici iza pok. GK, ali se protivi potraživanju tužitelja u iznosu od 1.520,50 EUR svakome. Naime, točno je da je tuženica na temelju rješenja o nasljeđivanju ovog suda broj O-6211/2002 naslijedila iznos od 6.130,00 EUR, međutim navedeni iznos nije u cijelosti imovina pok. GK EK, već predstavlja bračnu stečevinu tuženice u ½ dijela. To znači da je imovina pokojnog Boška Zelenbabe 3.065,00 EUR, te slijedom navedenog tužiteljima kao zakonskim nasljednicima temeljem nasljedstva pripada iznos od 766,25 EUR svakom, a koji iznos im tuženica niti ne osporava. Protivi se potraživanju tužitelja u iznosu od 5.000,00 kn (tj. 2.500,00 kn svakom) jer tužena nije temeljem štednih knjižica i žiro računa kod Zagrebačke banke koji su navedeni u rješenju o nasljeđivanju naslijedila bilo kakav novac. Navodi da predmetne nekretnine predstavljaju imovinu pok. GK koja nije bila predmet ostavine, te su i nadalje vlasništvo pok. GK EK, te stoga ističe prigovor promašene pasivne legitimacije.

3. Kako je tijekom postupka tuženica ZK preminula, to je rješenjem ovog suda poslovni broj P-694/03 od 21. listopada 2011. godine utvrđen prekid postupka u ovoj pravnoj stvari, te je određeno da će se postupak nastaviti kada nasljednici tuženice ili staratelj ostavštine preuzmu postupak ili kada ih sud na prijedlog protivne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učine.

4. Podneskom od 28. rujna 2020. godine nasljednici tužitelja ŽK i KK izvijestili su sud da su rješenjem o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-10255/15 od 22.07.2016.g. nasljednicima iza pok. ZK utvrđene ĐK i ĆK, svaka u 1/2 dijela. Nadalje su izvijestili sud da je tijekom prekida postupka I-tužitelj UK preminuo **.**.2018., te da su njegovim nasljednicima utvrđeni njegovi nećaci ŽK i KK, kao i da je tijekom prekida postupka II-tužitelj GK preminuo **.**.2006., a njegovim nasljednicima utvrđeni su njegova supruga RK, te njegovi sinovi ŽK i KK, te da je nasljednica II-tužitelja GK, njegova supruga RK u međuvremenu preminula **.**.2018., a njezinim nasljednicima utvrđeni su njezini sinovi ŽK i KK, te su ŽK i KK, kao nasljednici iza pok. I- tužitelja BK i pok. II-tužitelja GK izjavili da preuzimaju postupak i predlažu postupak nastaviti.

5. Rješenjem ovog suda od 3. svibnja 2024. pozvane su tuženice ĐK i ĆK, kao nasljednice iza pok. ZK preuzeti postupak u ovoj pravnoj stvari, te je postupak nastavljen s tužiteljima ŽK i IK, koji su preuzeli postupak kao nasljednici iza pok. UK i pok. GK.

6. Kako su nakon podnošenja tužbe umrli i prvotni tužitelji UK i GK, sin EK i prvotna tuženica ZK, to su tužitelji podneskom od 2. studenog 2024. uredili tužbeni zahtjev. Nadalje, kako su tužitelji uvidom u Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra utvrdili da je u međuvremenu 17.10.2025. izvršeno prevođenje zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] u bazu zemljišnih podataka (BZP) tako da su sada predmetne nekretnine upisane u z. k. ulošcima [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je promijenjen upis načina uporabe katastarskih čestica, to su tužitelji podneskom od 7. studenog 2025. godine konačno uredili tužbeni zahtjev.

7. Podneskom od 1. prosinca 2024. godine tuženice su se očitovale navodeći da se u cijelosti protive tužbi i tužbenom zahtjevu. Ističu kako tužitelji ne dostavljaju dokaz da je u odnosu na predmetnu nekretninu pravna prednica ovdje tuženica, pok. ZK utvrđena nasljednikom niti da bi predmetna nekretnina bila dijelom ostavinske mase u odnosu na koju je pok. ZK utvrđena nasljednikom iza svog supruga, pok. GK. Osim spomenutog, a obzirom da predmetna nekretnina nije bila dijelom ostavinskog postupka iza pok. GK niti je stoga u odnosu na istu pok. ZK proglašena nasljednikom, neosnovano su tužitelji svoj tužbeni zahtjev pod Ad.

I. postavili protiv ovdje tuženica kao nasljednica iza pok. PK. Slijedom navedenog, neosnovan je u tom pogledu zahtjev tužitelja kojim traže da su ovdje tužene dužne priznati i trpjeti upis prava vlasništva na nekretnini koju zapravo nikada nisu niti stekle, obzirom da pravo vlasništva na istoj nikada nije stekla niti njihova pravna prednica, pok. ZK. Nadalje, tuženice se u cijelosti protive i tužbenom zahtjevu postavljenom pod točkama Ad. II i Ad. III., kao neosnovanom i to prvenstveno iz razloga što su tužene, odnosno njihova pravna prednica pok. ZK već u cijelosti isplatila tužitelje u odnosu na postavljene zahtjeve na isplatu. Naime, tužene ističu da predmetno potraživanje na isplatu, a osnov i visinu kojeg tužitelji zasnivaju na ostavinskoj imovini utvrđenoj u rješenju o nasljeđivanju iza pok. GK, predstavlja bračnu stečevinu pravne prednice tuženih, pok. PK i to u 1/2 dijela. Ističu da je nesporna činjenica da je pravna prednica ovdje tuženih, pok. ZK u trenutku smrti GK, s njim bila u braku. Tužene ističu da je u odnosu na potraživanje tužitelja po osnovi novčanih sredstava koja predstavljaju ostavinsku imovinu utvrđenu u ostavinskom postupku iza pok. GK, pravna prednica tuženih, pok. ZK isto u cijelosti podmirila tužiteljima isplatom iznosa od 7.501,00 kn svakom od tužitelja, dakle ukupno 15.002,00 kn, a koji iznos su tužitelji primili po punomoćniku dana 12. svibnja 2005. godine. Naime, iz u spis predmeta dostavljenih podataka o visini novčanih sredstava koja su bila na računima pok. GK, kao i podataka o neisplaćenoj mirovini, proizlazi da je na dan 19.06.2022. godine kao dan smrti, na računima pok. GK te po osnovi neisplaćene mirovine bilo ukupno 6.385,38 EUR i 0,01 CAD. Obzirom da 1/2 utvrđenog iznosa predstavlja bračnu stečevinu, ostavinsku imovinu čini preostala 1/2 utvrđenog iznosa, točnije 3.192,69 EUR. Obzirom da bi tužiteljima kao zakonskim nasljednicima pripadalo svakome po 1/4 dijela utvrđene ostavinske imovine, jednostavnom matematičkom operacijom dolazi se do iznosa od 798,17 EUR svakom od nasljednika. Obzirom da su ovdje tužitelji kao nasljednici u ostavinskom postupku iza pok. NK od strane pravne prednice ovdje tuženica, pok. PK, već namireni za iznos od 7.501,00 kn / 1.023,03 EUR svaki, evidentno je da je svako daljnje potraživanje tužitelja prema ovdje tuženima pa tako i potraživanje istaknuto pod točkama Ad. II i Ad. III tužbenog zahtjeva, u cijelosti neosnovano. Slijedom navedenog, tuženice predlažu tužbeni zahtjev tužitelja odbiti u cijelosti, uz naknada troškova postupka.

8.

Tijekom dokaznog postupka sud je proveo dokaze uvidom u spis ovog suda poslovni broj O-6211/2002, rješenje o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-6211/2002 od 10.10.2002., rodne listove pok. GK., pok. UK i pok. GK ml., vjenčani list pok. GK, izvadak iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine, dopis Zagrebačke banke d.d. od 08.08.2011., dopis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 08.08.2011., tečajnu listu Hrvatske narodne banke na dan 11.05.2005., rješenje o nasljeđivanju ovog suda broj O-10255/15 od 22.07.2016., rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Josipa Čujeca broj O-72/2012 od 10.05.2012., rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Josipa Čujeca broj O-646/2018 od 25.10.2018., rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-8241/2018 od 23. 07.2019. godine, potvrdu od 12.05.2005., kao i cjelokupnu spisu priležeću dokumentaciju.

9. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

10. Među strankama nije sporno da su prednici tužitelja pok. UK i pok. GK ml. sinovi pok. GK rođ. **.**.2019., a umrlog **.**.2002. i njegovi zakonski nasljednici koji nisu sudjelovali u ostavinskom postupku iza pok. GK. Nadalje nije sporno da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-6211/02 od 10.10.2002. zakonskim nasljednikom iza pok. EK Zelenbabe proglašena supruga ZK u cijelosti, a ostavinskom imovinom pok. GK utvrđeni su oročeni iznos od 6.130,00 EUR, te štedni ulozi u neutvrđenom iznosu sve kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb, kao i potraživanje prema HZMO s naslova neisplaćene mirovine i razlike mirovine u neutvrđenom iznosu. Također nije sporno da je prednica tuženica, pok. ZK dana 12.05.2005. isplatila prednicima tužitelja UK i GK iznos od 15.002,00 kn, odnosno svakom iznos od 7.501,00 kn/1.023,03 EUR, a isto je utvrđeno i uvidom u potvrdu od 12.05.2005. (list 48 spisa).

11. Uvidom u pravomoćno rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-10255/15 od 22. srpnja 2016.g. (list 67-73 spisa) utvrđeno je da su nasljednicima iza pok. ZK proglašene ĐK i ĆK, ovdje tuženice, svaka u 1/2 dijela.

12. Uvidom u pravomoćno rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-72/2012 od 10. svibnja 2012. godine (list 74-75 spisa) utvrđeno je da su nasljednicima iza pok. GK (sina pok. GK), rođ. **.**.1948., a umrlog **.**.2006., proglašeni supruga RK i sinovi ŽK i KK, svaki u 1/3 dijela.

13. Uvidom u pravomoćno rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-646/2018 od 25. listopada 2018. godine (list 77-78 spisa) utvrđeno je da su nasljednicima iza pok. UK, pok. EK, rođ. **.**.1940., a umrlog **.**.2018., proglašeni nećaci ŽK i KK, svaki u 1/2 dijela.

14. Uvidom u pravomoćno rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-8241/2018 od 23. srpnja 2019. godine (list 79-89 spisa) utvrđeno je da su nasljednicima iza pok. RK proglašeni sinovi ŽK i KK, svaki u 1/2 dijela.

15.

Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da je na predmetnim nekretninama i to: k. č. br. [katastarska čestica] na vrh strane sa 452 m2, sastava pašnjak sa 113 m2, pašnjak sa 113 m2 i vinograd sa 226 m2, k. č. br. [katastarska čestica] sa 850 m2, sastava pašnjak sa 213 m2, vinograd sa 425 m2 i pašnjak sa 212 m2, upisanim u ZK uložak br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te k. č. br. [katastarska čestica] kuća sa 144 m2, sastava neplodno zemljište sa 144 m2, k. č. br. [katastarska čestica] bašča pod kućom sa 500 m2, sastava oranica sa 500 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] bašča sa 119 m2, sastava oranica sa 119 m2, upisanim u ZK uložak br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisan prednik tužitelja pok. GK kao suvlasnik u 1/4 dijela.

16. Prije svega valja reći da je odredbom čl. 253. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (NN br. 48/03, 168/03, 35, 127/13, 33/15, 14/19 – dalje: ZN) propisano da se prava stranaka u vezi s nasljeđivanjem prosuđuju po zakonu koji se primjenjivao u času otvaranja nasljedstva. Odredbom čl. 122. st. 1. ZN-a propisano je da se smrću osobe otvara njezino nasljedstvo, a kako je GK (sin Ž) umro **.**.2002., to se na prava stranaka u ovom postupku u svezi s nasljeđivanjem primjenjuju odredbe tada važećeg Zakona o nasljeđivanju (NN br. 52/71, 47/78 i 56/00).

17. Prigovor tuženica da predmetna nekretnina ne spada u ostavinsku masu iza pok. GK (sina Ž) jer se o istoj nije raspravljalo u ostavinskom postupku, te da njihova prednica pok. ZK nije proglašena nasljednicom te nekretnine, utvrđen je neosnovanim. Naime, odredbom čl. 135. ZN-a propisano je da ostavina umrle osobe prelazi po sili zakona na njezine nasljednike u času njezine smrti. Nasljednik stječe nasljedstvo kao cjelinu, uslijed jedinstvenog akta sukcesije, po sili zakona u času smrti ostavitelja. Stoga časom smrti ostavitelja dolazi do istovremenog i neposrednog stjecanja prava nasljedstva i do prijelaza vlasništva na svim predmetima ostavine na nasljednike po sili zakona, pa je u konkretnom slučaju irelevantno što navedena nekretnina nije rješenjem o nasljeđivanju iza pok. GK utvrđena njegovom ostavinom jer je rješenje o nasljeđivanju deklaratornog karaktera. Njime se proglašavaju za nasljednike osobe za koje je utvrđeno da im je u času smrti ostavitelja pripalo pravo nasljedstva, u smislu odredbe čl. 135. ZN-a. Nadalje, prema odredbi čl. 232. st.1. ZN-a, ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina za koju se u vrijeme donošenja rješenja nije znalo da pripada ostavini, sud neće ponovo raspravljati ostavinu, već će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju. Tako bi se u konkretnom slučaju i predmetna nekretnina rasporedila po istom ključu po kojem je doneseno i rješenje o nasljeđivanju od 10.10.2002. godine, odnosno uručilo bi se prednici tuženica PK. Kako je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-6211/02 od 10.10.2002. zakonskim nasljednikom iza pok. GK proglašena supruga ZK rođ. I u cijelosti, pa iako predmetna nekretnina nije bila dijelom ostavinskog postupka iza pok. GK, to je upravo prednica tuženica, sada pok. ZK, temeljem zakona (časom smrti ostavitelja) stupila u sveukupni pravni položaj pok. GK u pogledu svih prava i obveza koje je on imao, a koje su prenosive i to u trenutku smrti ostavitelja, a ne donošenjem rješenja o nasljeđivanju, pa tako i suvlasničkog dijela pok. GK (sina Ž) na predmetnoj nekretnini i time stekla vlasnička prava na istoj nekretnini.

18. Osim toga, prema odredbi čl. 234. ZN-a, ako nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju neka osoba koja nije učestvovala u postupku za ostavinsku raspravu polaže pravo na ostavinu kao nasljednik, ostavinski sud neće ponovno raspravljati ostavinu već će takvu osobu uputiti da može svoje pravo ostvariti u parnici. Stoga tužitelji (odnosno njihovi pravni prednici pok. GK, sin EK i UK), kao novi nasljednici koji nisu učestvovali u ostavinskom postupku iza pok. GK (sina Ž), ne mogu radi ostvarivanja nasljednih prava na imovini koja nije utvrđena ostavinom pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju, ponovno pokretati ostavinu iza pok. GK (sina Ž) ili pokretati postupak raspodjele naknadno pronađene ostavinske imovine, već im sukladno odredbi čl. 234. ZN-a pripada pravo da svoja nasljedna prava štite isključivo u parnici i to protiv nasljednika koji su kao takvi utvrđeni rješenjem o nasljeđivanju, što oni i čine u ovoj parnici. Stoga tužiteljima kao nasljednicima iza pok. UK i pok. GK, sina EK (koji su zakonski nasljednici iza pok. GK, sina Ž), temeljem odredbe čl. 10. i 11. ZN-a pripada svakome 1/4 dijela na suvlasničkom dijelu predmetnih nekretnina pok. GK, sina Ž.

19. Slijedom navedenog, valjalo je tužbeni zahtjev tužitelja usvojiti i odlučiti kao pod točkom I. izreke ove presude.

20. Nadalje, prema mišljenju ovog suda neosnovana je tvrdnja tuženica da ostavinska imovina utvrđena u rješenju o nasljeđivanju iza pok. GK (sina Ž) predstavlja bračnu stečevinu njihove pravne prednice pok. PK u 1/2 dijela. Naime, odredbom čl. 231. ZN-a propisano je da pravomoćno rješenje o nasljeđivanju veže stranke koje su učestvovale u postupku ostavinske rasprave, ukoliko im nije priznato pravo da svoj zahtjev ostvaruju u parnici. To se odnosi na one činjenice i prava koja su u vrijeme rasprave ostavine bile poznate i raspravljene i koje su obuhvaćene rješenjem o nasljeđivanju. S obzirom na to da je pravna prednica tuženica sada pok. ZK sudjelovala u ostavinskom postupku iza pok. GK (sina Ž), to je ista vezana pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju iz tog postupka u odnosu na imovinu koja je bila predmet raspravljanja u tom ostavinskom postupku. Dakle, neovisno o tome ima li ZK pravo na udio u ostavinskoj imovini na temelju bračne stečevine, ona više takve prigovore ne može osnovano iznositi u ovoj parnici jer je u tom pogledu vezana učincima pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju (tako i Vrhovni sud RH u odluci Rev- 849/2018-3 od 20.05.2020.). Isto tako su i tuženice sada prekludirane iznositi ovakve prigovore, budući su one kao nasljednice iza pok. PK časom njezine smrti stupile u njezinu pravnu poziciju, te su na njih prešla sva prava i obveze ostaviteljice pok. PK. Naime, rješenjem o nasljeđivanju ne odlučuje se samo o nasljednim pravima učesnika ostavinskog postupka, već i o objektu tih prava, a to znači da se utvrđuje opseg i sastav ostavine. Ako učesnici ostavinskog postupka nisu isticali zahtjev za izdvajanje dijela iz ostavine pojedinih stvari ili prava, sud nije ovlašten ispitivati ulaze li sve stvari ili prava koji su prijavljeni kao ostavina u njen sastav, odnosno da li alikvotni dio pripada nekom sudioniku ostavinskog postupka po drugoj osnovi umjesto iz nasljednopravnog odnosa. Upravo zbog pravne sigurnosti uzima se da je istinito ono što je utvrđeno pravomoćnom sudskom odlukom, pa dakle i obujam ostavine i njen sastav koji je utvrđen pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju. Samo ako se isključi pravo osoba koje su sudjelovale u ostavinskom postupku isticati zahtjev za izdvajanje dijela, pojedinih stvari ili prava iz raspravljene imovine, može se sačuvati načelo pravomoćnosti, a to znači da pravomoćna sudska odluka obvezuje stranke koje su sudjelovale u postupku. Slijedom navedenog, a imajući u vidu da je sporna imovina (novac na bankovnom računu i štednim knjižicama, te novčana tražbina prema HZMO s naslova neisplaćene mirovine) bila obuhvaćena i raspravljena u pravomoćno okončanom ostavinskom postupku kao ostavinska imovina pok. GK (sina Ž), da je u tom postupku sudjelovala kao stranka i prednica tuženica ZK, da ZK nije u ostavinskom postupku tražila izdvajanje dijela stvari ili prava iz tako utvrđene ostavine po bilo kojoj osnovi, pa tako niti temeljem udjela u bračnoj stečevini, to sukladno odredbi čl. 231. ZN-a tuženice ne mogu nakon pravomoćnog okončanja ostavinskog postupka iza pok. GK (sina Ž) u kojem je sudjelovala njihova pravna prednica ZK, sada zahtijevati izdvajanje iz tako utvrđene ostavine bilo kojeg dijela te imovine, prava ili stvari po bilo kojoj osnovi, pa tako niti po osnovi bračne stečevine (tako i Vrhovni sud RH u odluci Rev-254/2008-2 od 20.04.2011.)

21. Uvidom u dopis Zagrebačke banke d.d. od 08.08.2011. (list 41 spisa) utvrđeno je da je stanje na računima pok. GK na dan njegove smrti 19.06.2002.g. iznosilo 6.252,83 EUR i 0,01 Cad. Stoga 1/4 dijela sredstava s računa za svakog tužitelja iznosi po 1.563,20 EUR. Kako među strankama nije sporno da je prednica tuženica ZK dana 12. svibnja 2005. godine isplatila prednicima tužitelja UK i GK iznos od 15.002,00 kn, odnosno svakom iznos od 7.501,00 kn/1.023,03 EUR, to je tužiteljima kao nasljednicima iza pok. UK i pok. GK, sina EK (koji su zakonski nasljednici iza pok. GK, sina Ž), po osnovi sredstava na računu kod Zagrebačke banke d.d. dosuđen iznos od 540,17 EUR svakome sa kamatama tekućim od podnošenja tužbe, tj. od 10. siječnja 2003. pa do isplate. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima.

22. Uvidom u dopis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu od 08.08.2011. (list 43 spisa) utvrđeno je da je prednici tuženica pok. PK, kao nasljednici iza pok. GK temeljem rješenja o nasljeđivanju ovog suda broj O-6211/02 isplaćeno na ime neisplaćenih mirovina za razdoblje od 01.06.2002. do 19.06.2002. iznos od 1.202,77 kn/159,64 EUR. Kako 1/4 dijela tražbine prema HZMO s naslova neisplaćene mirovine za svakog tužitelja iznosi po 39,19 EUR/300,69 kn, to je tužiteljima kao nasljednicima iza pok. UK i pok. GK, sina EK (koji su zakonski nasljednici iza pok. GK, sina Ž), po osnovi neisplaćene mirovine dosuđen iznos od 39,19 EUR svakome sa kamatama tekućim od podnošenja tužbe, tj. od 10. siječnja 2003. pa do isplate. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima.

23. Slijedom navedenog, valjalo je tužbeni zahtjev tužitelja usvojiti i odlučiti kao pod toč. II. I III. izreke ove presude.

24. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. i čl. 155. ZPP-a.

25. Tužiteljima je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku, u skladu sa zatraženim troškovnikom, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, te važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to za sastav tužbe 100 bodova (Tbr. 7/1), za sastav podnesaka od 27.11.2003., 12.09.2011., 02.11.2024. i 25.04.2025.g. po 100 bodova (Tbr. 8/1), za sastav podnesaka od 11.09.2003., 29.03.2005., 08.12.2005., 17.12.2009. i 28.09.2020.g. po 25 bodova (Tbr. 8/4), za pristup na ročište 12.10.2011. 25 bodova (Tbr. 9/5), za zastupanje na ročištu 06.09.2005., 15.09.2011., 05.12.2024. i 07.11.2025.g. po 100 bodova (Tbr. 9/1) i za ročište za objavu presude 50 bodova (Tbr. 9/3) dakle ukupno 1100 bodova, uz uvećanje od 10% za II-tužitelja (Tbr. 40/1), što pomnoženo s vrijednošću jednog boda od 2,00 eura sukladno spomenutoj Tarifi, te uvećano za 25% na ime PDV-a iznosi 3.025,00 eura. Nadalje, tužiteljima je priznat trošak sudske pristojbe na presudu od 139,36 eura, tako da je tužiteljima sveukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 3.164,36 eura. Na tako utvrđeni iznos troška tužiteljima su dosuđene zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate, po kamatnoj stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, a temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a. Tužiteljima nije priznat trošak sudske pristojbe na tužbu budući ista nije plaćena, a za naplatu iste je nastupila zastara.

U Zagrebu, 5. prosinca 2025. godine

Sutkinja:

Sanja Vodopija

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženica