Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Pn-30/2018-64

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Damiru Vinketi, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja MK iz [adresa], (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) s boravištem u [adresa], zastupanog po punomoćniku Branimiru Čoliću, odvjetniku iz Rijeke, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d. iz Zagreba, Miramarska 22 (čiji je OIB: 26187994862) zastupanog po punomoćnicama Tuliji Zele Janjanin odvjetnici iz Rijeke i druge, radi naknade štete, vrijednost predmeta spora 24.662,70 €, nakon zaključene javne, glavne rasprave dana 23. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja MK i punomoćnice tuženika Croatia osiguranja d.d., dana 5. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranju d.d. iz Zagreba, Miramarska 22 (čiji je OIB: 26187994862) da isplati tužitelju MKR iz [adresa], (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) iznos od 17.119,33 € sa zakonskim zateznim kamatama tekućem:

- na iznos od 6.094,90 € od 7. svibnja 2016. pa do isplate i

- na iznos od 11.054,43 € od 7. svibnja 2016. pa do isplate

po kamatnoj stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, zatim od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana dok se tužitelj MK odbija s ostatkom svoga tužbenog zahtjeva.

II. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranju d.d. iz Zagreba, Miramarska 22 (čiji je OIB: 26187994862) da tužitelju MKR iz [adresa], (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 5.617,61 € sa zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja 5. prosinca 2025. uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine pa do isplate, u roku od 15 dana dok se tužitelj MK odbija s ostatkom zatraženog parničnog troška.

Obrazloženje

1. Dana 22. siječnja 2018. zaprimljena je tužba tužitelja MK koji tvrdi da je doživio nesreću na način da je dana 13. rujna 2014. godine na pločniku, neposredno uz pekaru „ M“ na adresi [adresa]., poskliznuo na masnu mrlju na pločniku te pao uslijed čega je zadobio frakturu lijevog lakta, a čemu su bili prisutni i očevici događaja, koji su neposredno bili iza njega. U dokaz navedene tvrdnje tužitelj MK predlaže uvid u: a) fotografije mjesta događaja nesretnog slučaja, b) Medicinski nalaz KBC Rijeka od 13.09.2014. godine, c) Izvješće MUP RH, PU PGŽ, Druga Policijska postaja od 19.02.2015. godine, d) Medicinsku dokumentaciju tužitelja MK, e) E-mail tuženika Croatia osiguranja d.d. po zastupniku NK od 7.10.2016. godine i ostala korespondencija sa tuženikom, f) korespondencija između tužitelja MK i [adresa] i g) fotografije tužitelja MK sa prikazom ograničenih pokreta ozlijeđene ruke. Također se predlaže saslušanje tužitelja MK u svojstvu stranke kao svjedokinja PK iz [adresa] i OK iz [adresa]. Nadalje se navodi da tuženik Croatia osiguranje d.d. kao osiguravatelj Grada Rijeke priznao je osnov za naknadu štete iz predmetnog štetnog događaja umanjeno za navodnu suodgovornost od 10 % te je tužitelju MK po punomoćniku isplatio iznos od 14.580,00 kuna dok ga je glede njegovog zahtjeva za izgubljenu zaradu pozvao da dostavi dodatnu dokumentaciju. Prema tvrdnjama tužitelja MK u vrijeme i nakon štetnog događaja on je bio zaposlenik njemačkog trgovačkog društva Maruyasu Import & Export GmbH, Koenigsbergewrstrasse 100, Gebaude C01, 40 231 Dusseldorf, na poslovima pripreme sirove ribe u restoranima u SR Njemačkoj temeljem Ugovora o radu od 10.01.2014. godine, te je počeo raditi u ožujku 2014. godine a koji ugovor je raskinut upravo zbog navedenog štetnog događaja, jer je tužitelj MK bio na 6-mjesečnom probnom radu i radi ozljede nije mogao obavljati svoj posao i dobio je otkaz. Nakon završenog liječenja, tužitelj MK se zaposlio kod istog poslodavca, ali zbog bolova u ruci kao posljedice ozljede samo na pola radnog vremena od travnja do kolovoza 2015. godine, radi čega nije primao očekivanu povišenu mjesečnu plaću u iznosu od 1.950,00 € brutto te redovnih 70,00 € brutto s osnova redovnih prekovremenih sati te nije ostvario niti pravo na božićnicu u iznosu od 925,00 €. Također tužitelj MK ističe da u razdoblju od listopada 2014. godine do svibnja 2015. godine on nije primao mjesečnu plaću uslijed čega je pretrpio imovinsku štetu na ime izgubljene zarade u iznosu od 13.650,00 eura (1.950,00 eura x 7 neradnih mjeseci) dok je mjesečna plaća za svibanj, lipanj i srpanj 2015. godine bila umanjena jer zbog bolova nije mogao raditi puno radno vrijeme. Tužitelj MK tvrdi da s osnova izgubljene zarade potražuje ukupni iznos od 18.597,80 EUR u kunskoj protuvrijednosti na dana podnošenja odštetnog zahtjeva 08.04.2016. godine (1,00 € = 7.505 kuna) što iznosi 139.576,48 kuna te iznos od 10.000,00 kuna uvećan za zateznu kamatu tekuću od 08.04.2016. godine s osnova neimovinske štete (bolovi i trajni invaliditet) kao razlike od isplaćenog iznosa od 14.580,00 kuna u listopadu 2016. godine do 24.580,00 kuna. Nadalje, tužitelj MK ističe da je s osnova troškova prijevoda imao trošak u iznosu od 1.480,70 kuna po računu Tonque translations od 30.05.2017. godine te iznos od 1.480,70 za dodatni prijevod Ugovora o radu i obračunskih lista te odvjetnički trošak u iznosu od 2.187,00 kuna od 12. listopada 2016. godine, što ukupno iznosi 5.147,00 kuna uvećano za zateznu kamatu tekuću od 08.04.2016. godine. Dakle, ukupni iznos s osnova neimovinske i imovinske štete koje potražuje tužitelj MK ovom tužbom je 154.723,48 kuna. U dokaz navedenih tvrdnji tužitelj MK predlaže uvid u slijedeću dokumentaciju i to: a) obračunske liste mjesečnih plaća za razdoblje od lipnja 2014. do rujna 2014. godine, b) obračunske liste mjesečnih plaća za razdoblje od svibnja 2015. do kolovoza 2016. godine, c) medicinska dokumentacija o njegovom liječenju, d) dopise tužitelja MK od 2.2.2017. i 8.12.2017. godine i e) obračun izgubljene zarade u excel tablici. Slijedom svega navedenog, predlaže se naslovnom sudu da donese slijedeću presudu: "I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranju d.d. Miramarska 22, Zagreb,OIB: 26187994862, da u roku 15 dana tužitelju MK iz [adresa], otok Pag, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 154.723,48 kuna uvećano za zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana 8. travnja 2016. godine sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima i II. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranju d.d. Miramarska 22, Zagreb, OIB: 26187994862, da u roku 15 dana tužitelju MK iz [adresa], otok Pag, OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi prouzročeni parnični trošak uvećan za zakonsku zateznu kamatu tekuću od presuđenja pa do isplate."

2. U svom odgovoru na tužbu od 17. prosinca 2018, tuženik Croatia osiguranje d.d. je istaknuo prigovor iscrpljenosti agregatnog limita, te podredno u cijelosti osporava visinu tužbenog zahtjeva, ističe prigovor zastare, te osporava dospijeće zakonske zatezne kamate kako se potražuje u tužbi. Konstatira se da tužitelj MK potražuje naknadu štete u ukupnom iznosu od 154.723,48 kn (na ime izgubljene zarade 139.576,48 kn, na ime neimovinske štete za bolove i trajni invaliditet 10.000,00 kn, na ime troškova prijevoda 2.961,40 kn te odvjetnički trošak od 2.187,00 kn) po polici osiguranja odgovornosti Grada Rijeke. Tuženik Croatia osiguranje d.d. naglašava da niije sporan štetni događaj – ozljeda tužitelja MK koja se dogodila dana 13. ožujka 2014. godine u [adresa], na način da se tužitelj MK poskliznuo na pločniku neposredno uz pekaru „Marko", uslijed čega je zadobio ozljedu lakta. Nije sporno da je dana 13. rujna 2014.g. tuženik Croatia osiguranje d.d. sa osiguranikom Gradom Rijeka imao zaključeno osiguranje od odgovornosti temeljem police br. [broj police] za razdoblje od 01.01.2014.g. do 31.12.2014.g., s osiguranom svotom od 200.000,oo kn po štetnom događaju za štete nastale po odgovornosti iz posjedovanja i upravljanja nerazvrstanim cestama i drugim javnoprometnim površinama, te agregatnim limitom od 500.000,00 kn (gornja granica obveze osiguratelja za sve štetne događaje unutar jedne osigurateljne godine). Sukladno č1.12. Uvjeta osiguranja koji se primjenjuju uz predmetnu policu, osiguratelj snosi, u granicama iznosa osiguranja, troškove spora i druge opravdane troškove radi utvrđivanja osiguranikove odgovornosti. Tuženik Croatia osiguranje d.d. ističe da je po predmetnoj polici osiguranja, jasno je da je limit pokrića po polici osiguranja br. [broj police osiguranja] iscrpljen, stoga tužbu treba odbiti kao neosnovanu. Naime, do danas je po predmetnoj polici za štete nastale po odgovornosti iz posjedovanja i upravljanja nerazvrstanim cestama i drugim javnoprometnim površinama isplaćen iznos od preko 500.000.00 kn. U dokaz navedene tvrdnje tuženik Croatia osiguranje d.d. predlaže uvid u: a) policu osiguranja br. [broj police osiguranja] i pripadajuće opće uvjete za osiguranje imovine te Uvjete za osiguranje od izvanugovorne (javne) odgovornosti, b) dokaze o isplatama po predmetnoj polici (izvadci po transakcijskim računima) i c) karticu - izlist likvidacija po predmetnoj polici za grupu odgovornost do dana 7.3.2017.g., a u najkraćem periodu će se dostaviti dokaze o isplatama po predmetnim štetama. Tuženik Croatia osiguranje d.d. ne spori da je u mirnom postupku temeljem nalaza liječnika cenzora tuženika Croatia osiguranja d.d. dr . N od 07.09.2016.g. koji se dostavlja u spis, utvrđeno je da je tužitelj MK pretrpio bolove jakog intenziteta 2 dana, bolove srednj.eg intenziteta 15 dana te bolove slabog intenziteta 30 dana, da nije zaostalo naruženje, da su mu tuđa pomoć i njega bili potrebni kroz 40 dana po 1 sat dnevno, te da je došlo do smanjenja životnih aktivnosti od 7 %. Po završenom liječenju funkcija lakta je praktično uredna. Prema zadnjem kliničkom nalazu koji je tuženiku Croatia osiguranju d.d. dostavljen u mirnom postupku pokreti su bili izvedivi do 95% opsega. Tužitelj MK je proglašen radno sposobnim. Temeljem dostavljene medicinske dokumentacije, pregleda liječnika cenzora tuženika Croatia osiguranja d.d., uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja te uvažavajući svu težinu zadobivenih ozljeda, tuženik Croatia osiguranje d.d. je u mirnom postupku utvrdio da pravična novčana naknada za pretrpljenu štetu iznosi 14.580,00 kn, te drži da je time njegova obveza u cijelosti podmirena, te da je visina potraživanja iz tužbe nerealno visoka u odnosu na dostavljene dokaze, Orijentacijske kriterije VSRH i sudsku praksu. Podredno, tuženik Croatia osiguranje d.d. ističe prigovor zastare za potraživanje bolova, jer su bolovi kod tužitelja MK, sukladno nalazu liječnika cenzora tuženika Croatia osiguranja d.d. trajali ukupno 47 dana (do 30.10.2014.g.) te od toga dana teče subjektivni rok zastare od tri godine, sukladno čl. 230. ZOO-a. U odnosu na potraživanje invaliditeta, tuženik Croatia osiguranje d.d. navodi da po polici osiguranja od odgovornosti br.031140117469 sklopljene sa Gradom Rijekom nije ugovorena naknada za invaliditet, stoga je u tom dijelu tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan. U dokaz prethodno navedenog tuženik Croatia osiguranje d.d. predlaže uvid u nalaz liječnika cenzora tuženika Croatia osiguranja d.d. dr. N od 7. rujna 2016.g. kao i dokaz o isplati (izvadak po transakcijskom računu od 12.10.2016.g.). Tuženik Croatia osiguranje d.d. u odnosu na potraživanje naknade štete za izgubljenu zaradu ističe prigovor zastare, a podredno ističe da je isto potraživanje u cijelosti neosnovano i nedokazano. Potraživanja s osnove izgubljene zarade su povremena potraživanja koja nastaju i dospijevaju sukcesivno. Povremena potraživanja, prema članku 226. Zakona o obveznim odnosima, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja. Naglašava se da je tužitelj MK za štetu saznao najkasnije s danom otkaza ugovora o radu od dana 15. rujna 2014. (ili 30.09.2014.) te po prosudbi tuženika Croatia osiguranja d.d. od toga dana teče zastarni rok. Tužba je podnesena sudu dana 22. siječnja 2018. po proteku trogodišnjeg zastarnog roka. Podredno, tuženik Croatia osiguranje d.d. ističe da je potraživanje izgubljene zarade neosnovano i nedokazano, jer iz dokaza koje je tužitelj MK dostavio uz tuzbu proizlazi da je tuženik Croatia osiguranje d.d. na dan štetnog događaja 13.09.2014.g. bio u radnom odnosu - na probnom radu - temeljem Ugovora o radu od 10. siječnja 2014. g. sklopljenog s poslodavcem Maruyasu lmport & Export GmbH, od datuma izdavanja radne dozvole kao pomoćnik u kuhinji (iz platnih listi proizlazi da je početak radnog odnosa 18.03.2014.g.), za redovno radno vrijeme od 174 sati mjesečno, te da će za svoj rad primati bruto plaću u iznosu od 1.600,00 eura - čl. 4. istog ugovora. Dana 15. rujna 2014. otkazan mu je ugovor o radu tijekom probnog roka sa danom 30. rujna 2014. godine te je tužitelj MK bio izričito upozoren da se odmah po primitku obavijesti o otkazu ugovora o radu mora prijaviti na Zavod za zapošljavanje kao nezaposlena osoba. Međutim, tužitelj MK to nije učinio pa nije ostvario naknadu za nezaposlene, iako je na to bio izričito upozoren. Također se ističe da niti iz jednog dokaza ne proizlazi da je tužitelju MK prekinut radni odnos (probni rad) zbog predmetne ozljede. Naprotiv, ukoliko je tužitelju MK mjesto rada bilo u Njemačkoj, a tužitelj MK je dana 13. rujna 2014. godine bio i pao u Republici Hrvatskoj jasno je da toga dana nije radio. Ističe da tužitelj MK ne dostavlja nikakav dokaz da je dana 1. listopada 2014. trebao zaključiti novi ugovor o radu s istim ili drugim poslodavcem. Naglašava se kada je za nastanak nekog prava potrebno utvrditi pravno relevantnu činjenicu o kojoj to pravo ovisi, tada tu činjenicu treba utvrditi sa sigurnošću , sve u vezi sa čI. 8.ZPP-a. U odnosu na visinu potraživanja izgubljene zarade, tuženik Croatia osiguranje d.d. ukazuje na to da tužitelj MK istu neosnovano potražuje u bruto iznosu. Naime, oštećeni može tražiti naknadu novčane tražbine u bruto iznosu samo po osnovi potraživanja koja proizlaze iz radnog odnosa, što ovdje nije slučaj. Nadalje, naglašava se da u sudskoj praksi je ustaljeno da se uzima period (prosjek) od šest mjeseci plaća tužitelja MK koje je ostvario prije štetnog događaja, sve u komparaciji sa stvarno ostvarenom zaradom za utuženi period. Međutim, tužitelj MK dostavlja prijevod samo jedne platne liste-i to za prosinac 2015.g.-koja nema nikakve veze s utuženim periodom za koji potražuje naknadu plaće (!) iz koje je razvidna posebna uplata od 925,00 € (možda se odnosi na božićnicu?), stoga se na temelju te platne liste nipošto ne može utvrditi izgubljena zarada. Nadalje, razvidno je iz dostavljenih podataka da je tužitelj MK ostvario plaću za lipanj, srpanj i rujan 2014. u iznosu od 1.139,24 € neto, no svi su podaci na stranom jeziku stoga su neupotrebljivi u ovom predmetu. Međutim naglašava se da zahtjev tužitelja MK za izgubljenu zaradu ne može se ispitati, jer on ponajprije nije dokazao uzročno posljedičnu vezu sa predmetnim padom i prekidom radnog odnosa već iz dokaza priloženih u spis proizlazi da mu nje produžen ugovor o probnom roku. Između ostaloga tuženik Croatia osiguranje d.d. osporava osim visine i tijek zatražene zatezne kamate na sve vidove tražene naknade štete, kao i način obračuna protuvrijednosti eura u kune kao neosnovane i neutemeljene na zakonu. Slijednom iznijetog tuženik Croatia osiguranje d.d. predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbeni zahtjev tužitelja MK i naloži tužitelju MK plaćanje prouzročenog parničnog troška.

3. U dokaznom postupku ovaj sud je izvršio uvid u svu dokumentaciju koja je priložena u sudski spis kao i nalaz i mišljenje angažiranog stalnog sudskog vještaka dr. Željka Cesareca specijalista kirurške ortopedije od 9. kolovoza 2022. (list sudskog spisa od broj 314 do 320) te nalaz i mišljenje angažiranog stalnog sudskog vještaka za računovodstvo i financije Tomislava Prpića dipl.oec. od 17. siječnja 2023. (list sudskog spisa od broja 351 do 358) koji je i usmeno saslušan na ročištu dana 16. rujna 2025. (list sudskog spisa broj 398 i 399). U svojstvu svjedoka saslušana je OK (list sudskog spisa broj 301 i 302) te TK (list sudskog spisa broj 310 i 311). Na ročištu dana 26. travnja 2022. U svojstvu stranke saslušan je tužitelj MK (list sudskog spisa broj 302 i 303).

4. Saslušana na ročištu dana 26. travnja 2022. svjedokinja OK je iskazala da zna oko čega se vodi ova parnica. Dana 13.09.2014. ona, njezina sestra P te njezin suprug MK su bili na godišnjem odmoru. Negdje u prijepodnevnim satima tužitelj MK je išao ispred njih, dok su ona i njezina sestra bile par koraka iza njega. Kod neke pekare na Podmurvicama u Rijeci tužitelj MK se je okliznuo te je nezgodno pao. Prema tvrdnjama svjedokinje OK njezin suprug MK uopće tada nije ni imao namjeru ići u pekaru nego kako su kasnije ustanovili okliznuo se je na neku masnu mrlju na pločniku okruglog oblika, dijametra oko 30-tak centimetara. Njezina sestra je tužitelja MK odvela na Sušačku bolnicu. Nadalje svjedokinja OK je iskazala da joj je poznato da tada njezin suprug MK je radio u jednom sushi restoranu koji se bavi i proizvodnjom. Međutim zbog zadobivenih tjelesnih ozljeda otkazan mu je ugovor o radu. Koliko se sada sjeća tužitelju MK je trajalo liječenje od 7-8 mjeseci, a on i danas osjeća posljedice tog štetnog događaja te mora ići na fizioterapije i kontrole liječnika. Da li se je tužitelj MK prijavio kao nezaposlena osoba osobno joj nije poznato. Nadalje svjedokinja OK je iskazala da pločnik gdje je bila masna mrlja je ravan. Oni su tu masnu mrlju vidjeli tek nakon što je tužitelj MK pao. Tada nije padala kiša nego je bilo sunčano vrijeme.

5. Saslušana na ročištu dana 26. travnja 2022. tužitelj MK je što se tiče opisa same nezgode potvrdio istinitost iskazivanja njegove supruge OK. Naglašava da je on normalno hodao i nije primijetio nekakvu masnu mrlju na cesti nego je to ustanovio tek nakon što je već pao. Pao je na lijevu stranu tijela te mu je slomljen lakat lijeve ruke na čak 3 mjesta. Koliko se sjeća ugovor o radu na neodređeno vrijeme s probnim rokom je zaključen 10.01.2014. Kada je dobio radnu dozvolu počeo je raditi negdje sredinom ožujka 2014. Međutim, zbog doživljene nezgode njemu je otkazan ugovor o radu sa danom 30.09.2014. te je bio jedno 7 do 8 mjeseci na bolovanju, a počeo je raditi tek negdje u lipnju 2015. i to na pola radog vremena. To je trajalo sve negdje do kolovoza 2015., kada prelazi na puno radno vrijeme. Tužitelj MK tvrdi da je njegovo puno radno vrijeme je 44 sata tjedno budući radi 6 dana u tjednu. Upravo iz navedenog razloga od lipnja 2015. do kolovoza 2015. godine mu je bila nešto niža plaća. Napominje da u to vrijeme on je radio kao sushi majstor, a za što je potrebno imati jake ruke. Zbog doživljene nezgode taj posao nije mogao obavljati, a danas radi kao voditelj proizvodnje što je fizički manje zahtjevan posao. Tužitelj MK naglašava da i dan danas njega boli lijeva ruka koja mu je znatno oslabljena te ne može obaviti sve pokrete u smislu da je ne može saviti i zarotirati. Također čak i danas znam trpjeti i fizičke bolove ako lijevu ruku jače optereti. Također tužitelj MK ističe da je trpio i strahove zbog neizvjesnosti liječenja i njegove daljnje egzistencije. Prema tvrdnjama tužitelja MK to je njegovo prvo zaposlenje u Njemačkoj te on nije niti imao nikakva prava koje bi mogao ostvariti preko zavoda za zapošljavanje u Republici Njemačkoj u smislu da bi se mogao prijaviti kao nezaposlena osoba i dobivati nekakvu naknadu. Nakon što mu je predočen list sudskog spisa broj 194 tužitelj MK je iskazao da u lipnju 2014. godine njegova neto plaća je iznosila 1.229,24 eura dok bruto plaća je iznosila 1.690 eura. Radi se o fiksnoj plaći, a tu su još i dodaci ukoliko se radi prekovremeno. Da se nije dogodila nezgoda njemu bi se produžio ugovor o radu, a što dokazuje da je i danas zaposlen u toj tvrtki. Tada bi mu fiksna plaća bila 300-400 eura veća. Negdje krajem 2016. početkom 2017. godine on je postao i voditelj proizvodnje te tada je njegova bruto plaća bila oko 2.200 eura. Sada mu je fiksna plaća 2.500 eura. Prema tvrdnjama tužitelja MK on uobičajeno radi prekovremeno tj. u prosjeku oko 51 sat tjedno. Ističe da je on otišao u Zavod za zapošljavanje u Republici Njemačkoj kako bi se prijavio kao nezaposlena osoba i ostvario neka eventualna prava, ali mu je usmeno pojašnjeno da budući nije bio prethodno zaposlen niti 6 mjeseci da nema nikakvih prava. Naime, to mu je bio prvi posao u Njemačkoj, a kako mu je objašnjeno trebao je biti zaposlen najmanje jednu godinu da bi ostvario nekakva prava. Tužitelj MK naglašava da on nije pismeno postavio zahtjev iz razloga što mu je usmeno objašnjeno da nema nikakvih prava te iz navedenog razloga nije ni zaprimio nekakav pismeni odgovor. Naime, s obzirom na dobivena usmena obrazloženja prema tvrdnjama tužitelja MK nije niti bilo potrebno da on podnosi neki pismeni zahtjev. Nadalje tužitelj MK ističe da je on zaključio ugovor 10.01.2014. uz probni rok od 6 mjeseci. Nakon proteka tih 6 mjeseci probnog roka to se smatra ugovorom na neodređeno vrijeme. On je zaključio novi ugovor o radu na neodređeno vrijeme kod istog poslodavca negdje u lipnju 2015. Prvi ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa probnim rokom 6 mjeseci je zaključen 10.01.2014., ali je faktično počeo sa radom sredinom ožujka 2014. budući je tek tada ishodovao radnu dozvolu.

6. Saslušana na ročištu dana 3. kolovoza 2022. svjedokinja TK je iskazala da dana 13. rujna 2014. ona i njezina sestra OK te tužitelj MK su bili na godišnjem odmoru. Negdje u prijepodnevnim satima išli su pješke prema trgovačkom centru Tuš prema Podmurvicama. Tužitelj MK je hodao ispred njih, a one su bili par koraka iza njega. Odjednom je MK pokraj neke pekare na nogostupu pao. Tek nakon njegovog pada ona je vidjela da se radi o nekoj masnoj mrlji na nogostupu. Svjedokinja TK navodi da ta masna mrlja uopće nije uočljiva nego jedino ako se ciljano gleda baš u nju. Tada je bio vedar i sunčan dan. Prema tvrdnjama svjedokinje TK navedeni pad nije bilo ni malo bezazlen tako da je ona tužitelja MK morala odvesti u Sušačku bolnicu. Poznato joj je da je tužitelj MK je tek počeo raditi u Republici Njemačkoj. Također joj je poznato da zbog navedene doživljene nezgode tužitelj MK više nije mogao obavlja posao u Njemačkoj pa je dobio otkaz. Prema njenim saznanjima tužitelj MK u vrijeme nezgode je u Njemačkoj radio kao sushi majstor u jednom restoranu. To je fizički zahtjevan posao budući su mu potrebne obje ruke kako bi pravio rolice (tj. na nekoj morskoj algi se nalazi riža sa raznim punjenima). Nakon ozljeđivanja tužitelj MK više nije mogao obavljati svoj dosadašnji posao pa budući je bio ionako primljen na određeno vrijeme iz tog razloga mu je otkazan ugovor o radu. Nadalje svjedokinja TK tvrdi da joj je poznato da MK nije imao bilo kakva prava u smislu nekih materijalnih primanja te ga je uzdržavala njezina sestra OK koja mu je sada supruga. Na kraju svoga iskaza svjedokinja TK je iskazala da joj je poznato da MK je ostavio dobar utisak na svog poslodavca tako da se je ponovno zaposlio kod istog poslodavca nakon što je završio sa liječenjem zbog zadobivene ozljede od 13.09.2014. Međutim, nije vraćen na isto radno mjesto nego na drugo radno mjesto koje nije tako fizički zahtjevno. Za vrijeme kada mu se je dogodila nezgoda koja predmet ove parnice MK je išao normalnim hodom, a na nogama je imao tenisice.

7. Uvidom u nalaz i mišljenje angažiranog stalnog sudskog vještaka dr. Željka Cesareca specijalista kirurške ortopedije od 9. kolovoza 2022. ovaj sud je utvrdio da dana 13.09.2014. tužitelj MK je nastradao pri padu – poskliznuću na masnu mrlju na pločniku, kojom je prilikom zadobio niže navedenu ozljedu zgloba lijevog lakta tj. Višekomadni prijelom glavice lijeve palčane kosti ( radius ), uz prijelom krunastog nastavka lakatne kosti ( ulna ), te radijalnog epikondila što se kvalificira kao teška tjelesna ozljeda. Potom angažirani stalni sudski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije opisuje kronologiju liječenja – interpretacija raspoložive medicinske dokumentacije: 1) Isti dan po nezgodi tužitelj MK je obrađen u Hitnoj kirurškoj ambulanti KBC Rijeka – Sušak. U kliničkom statusu - otok i bolnost, te reducirane i bolne kretnje lijevog lakatnog zgloba. RTG obradom postavljena dijagnoza samo prijeloma glavice palčane kosti. Aplicirana sadrena imobilizacija, preporučeno mirovanje rukom, povišeni položaj, led lokalno. Kontrola traumatologa u mjestu – zemlji stalnog boravka. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji liječenje tužitelj MK nastavlja u Njemačkoj, te se citiraju nalazi prevedeni sa njemačkog jezika, a po kronološkom slijedu., 2) 16.09.2014. – KIRURG : Izdana uputnica za CT i RTG bez imobilizacije, 3) 23.09.2014. – KIRURG : Nalaz CT-a - višefragmentarni prijelom glave palčane kosti bez dislokacije i značajnijeg stepenastog deformiteta. Prijelom koronoidnog nastavka ulne sa više malih fragmenata, te impresija dorzoradijalnog epikondila, također sa više malih fragmenata. Upoznat sa daljnjim tijekom liječenja. Nastavak imobilizacije kroz daljnja 3 – 4 tjedna, a potom kontrolni RTG i početak fizikalne terapije. Postavljena definitivna dijagnoza kao u naslovu nalaza, 4) 20.10.2014. – KIRURG : Učinjen kontrolni RTG lijevog lakta – opis ne priloži. Odstrani se imobilizacija. Uputnica za fizikalnu terapiju ( 6 puta ), te Voltaren tbl., 5) 03.11.2014.

– KIRURG : Izdana nova uputnica za fizikalnu terapiju ( daljnjih 6 puta ), 6) 17.11.2014.

– KIRURG : Informiran o funkcionalnom deficitu ozlijeđenog lakta. Spomenuta mogućnost mobilizacije istog pod narkozom. Za sada nastavak fizikalne terapije. Kontrola u 01. mj 2015., 7) 01.12.2014. – KIRURG : Nova uputnica za fizikalnu terapiju ( 6 puta ), 8) 10.12.2014. – KIRURG : I dalje prisutne tegobe pri rotaciji. Kontrolni RTG

– uočava se početak artroze. Izdana uputnica za kontrolni CT. Planirano „ čišćenje “ zgloba – odstranjenje slobodnih zglobnih tijela ili ugradnja proteze glave radijusa, 9) 22.12.2014. – KIRURG : Interpretira se nalaz kontrolnog CT-a učinjenog 17.12.2014.

– djelomično konsolidirani, sekundarno dislocirani višefragmentarni prijelom glave palčane kosti sa vidljivom frakturnom pukotinom na površini zgloba. Više manjih zglobnih tijela u stražnjoj frakturnoj pukotini, nakon frakture radialnog epikondila. Klinički – funkcija odlično očuvana, nastaviti sa fizikalnom terapijom, 10) 05.01.2015.

– KIRURG : Nova uputnica za fizikalnu terapiju ( 6 puta ), 11) 16.01.2015. – KIRURG : Produženje – nova uputnica za fizikalnu terapiju ( 6 puta ), 12) 02.03.2015. – KIRURG : Funkcijski status lijevog lakta ponovno uspostavljen 95 %. Liječenje završeno, sposoban za rad. Ponovno izdana uputnica za fizikalnu terapiju ( ZAŠTO ), 13) 27.04.2015. – KIRURG : Ponovno izdana uputnica za fizikalnu terapiju ( 6 puta ). Nakon navedenog termina ne priloži dodatna medicinska dokumentacija koja bi se odnosila na daljnje liječenje predmetnih ozljeda i njihovih posljedica. Angažirani stalni sudski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije ističe da citirana medicinska dokumentacija priložena je u Svežnju 1 spisa. Vezano uz pregled za potrebu vještačenja priložen nalaz ORTOPEDA od 31.01.2022. na njemačkom jeziku ( izdan 05.05.2022. ). Navodi se bolnost lijevog lakta nakon frakture glavice radijusa u predmetnoj nezgodi 2014. godine. Učinjen RTG pokazuje degenerativne promjene – artrozu radijalnog zglobnog odjeljka. Priložene MOP lijevog lakta : ekstenzija zaostaje 5 st, fleksija do 120 st, pronacija do 60 st, supinacija do 50 st ( MOP drugog – desnog lakta unutar fizioloških granica ). Bolovi kod prekomjernog opterećenja ruke. Preporučeno izbjegavanje dizanja težih tereta i prekomjerno opterećenje, uz nejasan navod o operativnom zahvatu. Prema tvrdnjama angažiranog stalnog sudskog vještaka dr. Željka Cesareca specijalista kirurške ortopedije na listu sudskog spisa broj 175 priloži preslika rukopisnog dijela ZDRAVSTVENOG KARTONA tužitelja MK izdana od liječnika obiteljske medicine ( LOM ) Dr. O, koja se odnosi na period od rođenja do 2001. Nisu registrirane ozljede poput predmetne, niti tegobe poput sadašnjih koje povezuje sa predmetnom nezgodom i zadobivenom ozljedom. Zbog mogućnosti preklapanja tegoba, obzirom na istostranu lokalizaciju (lijeva ruka) angažirani stalni sudski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije navodi upis iščašenja lijevog ramena 23.01.2001. – bez posebnih podataka, osim navoda o upućivanju fizijatru 20.03.2021. Potom se konstatira da na listu 16 do 18 spisa prilože fotografije obje ruke, gdje se komparativno uočava kontraktura ozlijeđenog lijevog lakta ( ali bez navođenja termina kad su iste učinjene). Tužitelj MK je u vrijeme predmetne nezgode obavljao poslove ugostiteljskog radnika – sushi majstor. Prema podacima zaključio je Ugovor o radu 10.01.2014., a počeo je raditi u ožujku 2014. Ugovor o radu tužitelju MK je otkazan zbog ozljede već 30.09.2014. Bolovanje je po iskazu tužitelja MK trajalo 7 – 8 mjeseci. U lipnju 2015. godine tužitelj MK je počeo raditi pola radnog vremena, a od kolovoza 2015. godine radi puno radno vrijeme. Po njegovom iskazu sada radi kao voditelj proizvodnje. Pregled tužitelja MK od strane angažiranog stalnog sudskog vještaka dr. Željka Cesareca specijalista kirurške ortopedije obavljen je dana 27.07.2022. Subjektivno: tužitelj MK navodi povremene bolove vezane uz ozlijeđeni lijevi lakat uz osjećaj slabosti, utrnuća I do III prsta šake, nemogućnosti određenih kretnji i sl. Tegobe ovisne o karakteru i intenzitetu aktivnosti. KLINIČKI : 1. LIJEVI LAKAT - PODLAKTICA : anatomsko-morfološki izražen deformitet - poremećaj osovine u vidu naznačene devijacije – cubitus valgus od 8 – 10 st. Prisutan manji induracijski otok. Palpatorna bolnost područja glavice palčane kosti - radijus, te manje radijalnog epikondila, koja se pojačava pri rotacijskim kretnjama podlaktice. Klinički manja hipotrofija muskulature m. biceps brachi, sa komparativnom redukcijom GMS 3 / 5 ( dominantno dešnjak ). Funkcija lijevog lakta : ekstenzija zaostaje 5 – 10 st, fleksija do 110 st, pronacija do 50 st, supinacija do 40 st. Forsiranje kretnji izvan navedenih MOP bolno, posebno prosupinacije. Lijeva šaka : redukcija GMS iste 3 / 5. Prema utvrđenju angažiranog stalnog sudskog vještaka dr. Željka Cesareca specijalista kirurške ortopedije u verbalnom kontaktu tužitelj MK djeluje kooperabilno, komunikativno, bez ispoljavanja manifestnih psihopatoloških promjena, ali afektivno dosta stigmatiziran i vezan za predmetnu nezgodu i zadobivene ozljede. U svom mišljenju angažirani stalni sudski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije naglašava da prema citiranoj medicinskoj dokumentaciji, tužitelj MK je u predmetnoj nezgodi zadobio ozljedu zglobnih struktura lijevog lakta. Precizna dijagnoza, odnosno primarni karakter ozljede naveden je u opisu CT-a ozlijeđenog lakta od 23.09.2014., uz kontrolni nalaz CT-a 17.12.2014., te napomenu da je u sklopu ozljede dominantna ozljeda glavice palčane kosti - radijusa. Nakon prve obrade u KBC Rijeka, daljnje liječenje nastavljeno u Njemačkoj, gdje tužitelj MK živi. Realizirano je konzervativno liječenje primjenom odgovarajuće imobilizacije kroz punih 5 tjedana. Po odstranjenju iste realizirana prolongirana fizikalna terapija u više ciklusa, a zbog uporne kontrakture ozlijeđenog lakta (razmišljalo se i o mogućnosti mobilizacije istog pod narkozom). Iz citirane medicinska dokumentacija tijekom liječenja, posebno angažirani stalni sudski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije ističe nalaz kirurga od 10.12.2014. gdje se registrira početak degenerativnih promjena lakatnog zgloba – artroze, te planira operativni zahvat u vidu toalete zgloba ili ugradnje proteze glavice radijusa. Prema raspoloživim podacima zahvat nije učinjen. Zadnja medicinska dokumentacija vezana uz liječenje predmetne ozljede datira sa 27.04.2015. i nakon navedenog termina ne priloži dodatna medicinska dokumentacija koja bi se odnosila na daljnje aktivno liječenje posljedica ozljede (definitivno stanje). Ovaj termin odgovara i terminu zaključenja bolovanja vezanog uz liječenje. Citirani nalaz od 31.01.2022. ulazi u opis trajnih posljedica u sklopu definitivnog stanja. Pregledom za potrebu vještačenja obavljenim punih 8 godina po ovoj ozljedi utvrđene niže navedene trajne posljedice koje su isključivo vezane uz istu u predmetnoj nezgodi. Sumarno posttraumatska artroza lijevog lakta sa ograničenjem funkcije istog u lakom do srednjem stupnju, i to prvenstveno na račun kretnji prosupinacije koje su vezane uz karakter i lokalizaciju ozljede palčane kosti. Ističe da je ova posljedica očekivana obzirom na lokalizaciju i karakter ozljede, o čemu govori i naknadno priloženi zadnji nalaz ortopeda od 31.01.2022. Čak je u njemu opisani funkcijski status lakta u određenoj manjoj divergenciji sa kliničkim – funkcijskim statusom utvrđenim na pregledu za potrebu vještačenja 6 mjeseci kasnije, što govori u prilog vjerojatne postupne progresije degenerativnih promjena, s reperkusijom na funkcijski status. Opisani poremećaj mehaničke osovine u smislu cubitus valgusa sa manjom nestabilnošću u frontalnoj ravnini. Opisana slabost pripadajuće muskulature sa reduciranom GMS. Opisane trajne posljedice vezane uz ovu ozljedu, otežavaju obavljanje svakodnevnih životnih aktivnosti i radnji koje iziskuju bimanuelni angažman, a u smislu dizanja i prenošenja nešto težih tereta (posebno na dugoj osnovi - osovini), upražnjavanja radnji koje uključuju reducirane, posebno rotacione pokrete, naglijih kretnji, potrebe pune GMS šake, kontakta sa okolnim tvrdim predmetima i sl. što se manifestira kroz obavljanje profesionalnih aktivnosti te svakodnevnih aktivnosti u i oko kućanstva, uključujući i određene sportsko-rekreacijske koje traže angažman lijeve ruke. Opisane trajne posljedice, kako se sada manifestiraju, reduciraju OPĆU ŽIVOTNU AKTIVNOST tužitelja MK u brojčanom iskazu od cca 10 % , odnosno isti u tom omjeru mora ulagati pojačane napore pri obavljanju navedenih i sličnih aktivnosti. Pri ocjeni je vođeno računa o svim relevantnim čimbenicima (karakter ozljede, okolnosti liječenja, sadašnji klinički nalaz, lokalizacija – lijeva ruka, radni status, kronološka dob i sl., kao i o izbjegavanju klasičnog matematičkog zbrajanja ocjena pojedinih posljedica, pogotovo što su sve lokalizirane na istom ekstremitetu. U cilju izbjegavanja dubioza, odnosno dodatnog pojašnjenja, angažirani stalni sudski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije navodi 3 nalaza koja po svom sadržaju (ukoliko je u cijelosti točan prijevod sa njemačkog jezika ) stručno i iskustveno odudaraju od uobičajenih postupaka, a obzirom na karakter istih i to: 1) U nalazu od 22.12.2014. navodi se odlično očuvana funkcija, pa se postavlja logično pitanje potrebe nastavka preporučene fizikalne terapije, 2) U nalazu od 02.03.2015. navodi se uspostava funkcijskog statusa lakta u iskazu od 95 % fiziološkog, što bi upućivalo na praktički nepostojanje bilo kakvih trajnih posljedica. U 42 godine kliničkog rada i 32 godine vještačkog iskustva angažirani stalni sudski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije ističe da on nikada nije vidio primjer ozljede lakta poput predmetne, koja bi rezultirala potpunom sanacijom, odnosno potpunim povratom funkcije istog, pogotovo što se radi o biomehanički vrlo složenom zglobu. S druge strane postavlja se isto pitanje radi čega je u istom nalazu ponovno izdana uputnica za fizikalnu terapiju i 3) Isti zaključak vrijedi i za citirani nalaz od 27.04.2015. (po pitanju daljnje fizikalne terapije). Angažirani stalni sudski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije napominje da tužitelj MK prema raspoloživoj medicinskoj dokumentaciji nije utjecao na tijek liječenja. Potom angažirani stalni sudski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije daje analizu ostalih stavki nematerijalne štete iz rješenja suda od 26. travnja 2022: 1) FIZIČKI BOLOVI : Karakter ozljede, te citirane okolnosti liječenja iste, mogli su prouzročiti bolove jakog intenziteta u trajanju od cca 2 - 3 dana, vezano za neposredni period po ozljedi, odnosno određeni period do adaptacije na imobilizaciju. Bolovi srednjeg intenziteta mogli su potrajati ukupno cca 15 - 20 dana vezani uz neposrednu fazu po navedenom, te nešto kasniju fazu liječenja koja se odnosi na početak mobilizacije kontraktnog zgloba ozlijeđenog lakta, te funkcijskog opterećenja. Bolovi slabijeg intenziteta mogli su potrajati kroz nešto duži ukupni vremenski period, vezani uz citirane okolnosti liječenja, postupno progresivno opterećenje, kućne vježbe, kao i određene neugodnosti tijekom liječenja ( imobilizacija, opetovani RTG i CT, injekcije i sl. ). Isti se mogu sumirati na vremenski period od cca 35 – 45 dana. Naglašava se da bolovi povremenog karaktera ulaze u brojčani iskaz trajnog umanjenja OŽA. 2) STRAH : Primarni strah jačeg intenziteta mogao je potrajati unutar 1 sata – cca 10 min, vezan uz mehanizam nastanka predmetne nezgode. Sekundarni strah jačeg intenziteta mogao je potrajati ukupno cca 2 dana kao neposredna reakcija na stresnu situaciju, zadobivenu ozljedu, spoznaju o karakteru iste. Sekundarni strah srednjeg intenziteta mogao je potrajati ukupno cca 8 - 10 dana, kao neposredno produžena reakcija na traumu, citirane okolnosti liječenja i slično. Sekundarni strah slabijeg intenziteta u trajanju od ukupno cca 1 – 1,5 mjesec kao realni period zabrinutosti za krajnje, trajne posljedice, a obzirom na citirane okolnosti liječenja

– dubioza oko izvedbe kirurških postupaka, prolongirana fizikalna terapija. Naglašava se da analiza ostalih stavki nematerijalne štete nije zatražena u rješenju suda o vještačenju dok kao završetak liječenja tužitelja MK može se uzeti kraj travnja 2015. godine uz ranije objašnjenje. Nitko od stranaka nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje angažiranog stalnog sudskog vještaka dr. Željka Cesareca specijalista kirurške ortopedije od 9. kolovoza 2022., a istog je prihvatio i ovaj sud budući je stekao dojam da je isti stručan i objektivan.

8. U svom nalazu i mišljenju od 17. siječnja 2023. angažirani stalni sudski vještak za računovodstvo i financije Tomislav Prpić dipl.oec. konstatira da njegova zadaća je bila temeljem dokumentacije koja prileži spisu izračunati neto izgubljenu zaradu tužitelja MK u periodu od 13.09.2014. pa do 31.07.2015. Potom angažirani stalni sudski vještak za računovodstvo i financije Tomislav Prpić dipl.oec. konstatira da mu je dostavljena slijedeća relevantna dokumentacija: 1) Tužba tužitelja MK (List spisa 1-2), 2) Ugovor o radu od 10.01.2014 (list spisa 64 -70), 3) Ugovor o radu od 27.03.2015.(list spisa 55 -61), 4) Otkaz ugovora o radu od 15.09.2014 (list spisa 62-63), 5) Potvrda o nesposobnosti za rad od 16.09.2014 – 06.03.2015 (list spisa 71- 72), 6) Platne liste (list spisa 42 -54), 7) Obračun izgubljene zarade (list spisa 39), 8) Tečajna lista HNB-a za dan 08.04.2016(list spisa 40), 9) Platne liste (list spisa 122 - 134), 10) Platne liste – njemački jezik (list spisa 137 - 160), 11) Platne liste (list spisa 181 -192) i 12) Platne liste (list spisa 221 -278). Temeljem prethodno navedene dokumentacije angažirani stalni sudski vještak za računovodstvo i financije Tomislav Prpić dipl.oec. je utvrdio gubitak na zaradi tužitelja MK za razdoblje od 13.09.2014. pa do 31.07.2015. po mjesecima. Naglašava se da istaknute su dvojne vrijednosti potraživanja HRK i EUR, sukladno fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 EUR. Potom angažirani stalni sudski vještak za računovodstvo i financije Tomislav Prpić dipl.oec. navodi da sukladno dokumentaciji u spisu, dana 13.09.2014. tužitelj MK je doživio nezgodu na način da se na pločniku kod adrese [adresa], poskliznuo na masnu mrlju te pao uslijed čega je zadobio frakturu lijevog lakta. Tužitelj MK nakon navedene nezgode zbog težine zadobivenih ozljeda više nije mogao obavljati poslove na kojima je do tada radio, a kako je bio na probnom radu, dobio je otkaz. Nakon završenog liječenja, tužitelj MK se zaposlio kod istog poslodavca, ali zbog bolova u ruci kao posljedice ozljede samo na pola radnog vremena od travnja do kolovoza 2015. godine. Prema tvrdnjama tužitelja MK, u navedenom periodu izgubio je na ime zarade iznos od 18.597,80 €. Angažirani stalni sudski vještak za računovodstvo i financije Tomislav Prpić dipl.oec. ističe da je sukladno zadaći temeljem dokumentacije koja prileži spisu izračunao neto izgubljenu zaradu tužitelja MK u periodu od 13.09.2014. pa do 31.07.2015. Sukladno Ugovoru o radu sa poslodavcem Maruyasu Import & Export GmbH, od dana 10.01.2014, tužitelj MK je imao ugovorenu bruto plaću u iznosu od 1.600,00 € za redovno radno vrijeme od 174 sata mjesečno, uz dodatne uplate (božićnica, regres, trinaesta plaća itd.) koje poslodavac odobrava dobrovoljno, bez isključivog prava radnika na iste. Radnik je dužan po nalogu poslodavca raditi prekovremeno, noću, smjenski, subotom, nedjeljom, praznikom, u zakonski dopuštenim granicama. U tablici 1 angažirani stalni sudski vještak za računovodstvo i financije Tomislav Prpić dipl.oec. je dao prikaz isplaćenih plaća za period rada srpanj 2014 do prosinac 2015. Naglašava se da je vidljivo da se neto ukupna isplata sastoji od Neto plaće (stupac 18) plus dodatka za hranu (stupac 4). Neto plaća formirana je od oporezive bruto plaće (stupac 8) umanjene za poreze (stupac 12) i doprinose (stupac 17). Porezi i dodaci sastoje se od : a) Poreza na plaću (stupac 9), b) Crkvenog poreza (stupac 10) i c) Solidarnog dodatka (stupac 11). Doprinosi se sastoje od: a) Doprinosa za zdravstveno osiguranje (stupac 13), b) Doprinosa za mirovinsko osiguranje (stupac 14), c) Doprinosa za osiguranje za slučaj nezaposlenosti (stupac 15) i d) Doprinosa za osiguranje za njegu (stupac 16). Oporeziva bruto plaća formira se od fiksne bruto plaće (stupac 3), posebnih isplata (stupac 5) i prekovremenih sati (stupac 6). Naglašava se da svi iznosi iskazani su u eurima (€). Angažirani stalni sudski vještak za računovodstvo i financije Tomislav Prpić dipl.oec. ističe da u tablici 1 je vidljivo da se plaća u cijelosti isplaćivala zaključno sa rujnom 2014. godine za koji je isplaćena plaća u cijelom iznosu. Potom je od travnja 2015. krenula umanjena plaća (za travanj samo dio mjeseca), u iznosu 994,50 € do kolovoza 2015. U kolovozu 2015. godine je isplaćena i razlika do potpune plaće za mjesec srpanj 2015. (855,50 €). Iz navedenog slijedi da je je moguće tražiti neto izgubljenu zaradu tužitelja MK samo u periodu od 01.10.2014. pa do 30.06.2015., budući da u ostatku tuženog perioda nije bilo manje zarade. U tablici 2 angažirani stalni sudski vještak za računovodstvo i financije Tomislav Prpić dipl.oec. je dao izračun mjesečne zarade, uz pretpostavku da bi nakon probnog roka plaća odmah bila na razini 1.850,00 €, kakva je od srpnja 2015. godine bila za puno radno vrijeme. Mjesečna neto zarada, bez dodataka, dakle za fiksnu plaću iznosi 1.299,46 € i predstavlja referentnu vrijednost za potraživanje. U tablici 3 angažirani stalni sudski vještak za računovodstvo i financije Tomislav Prpić dipl.oec. je dao prikaz izračuna neto vrijednosti isplaćenih iznosa prekovremenih sati ostvarenih u periodu 3 mjeseca prije štetnog događaja i 3 mjeseca nakon što su krenule isplate redovnih plaća, a kako bi se dobio mjesečni prosjek. Iz tablice slijedi da nakon što se bruto isplate za prekovremene sate umanje za poreze i doprinose, prosječna mjesečna neto vrijednost isplaćenih prekovremenih sati iznosi 36,56 €. Mjesečna naknada za hranu (neoporezivo) iznosi 90,00 €. U tablici 4 angažirani stalni sudski vještak za računovodstvo i financije Tomislav Prpić dipl.oec. je dao izračun neto izgubljene zarade tužitelja MK u periodu od 01.10.2014. pa do 30.06.2015. Iz tablice je vidljivo da je tužitelj MK u utuženom razdoblju imao gubitak na zaradi po plaćama s obzirom na referentne vrijednosti u iznosu: a) 9.915,39 € izgubljena čista neto zarada ili b) 10.244,43 € izgubljena neto zarada ako joj se pridodaju prosječni neto iznosi prekovremenih sati ili c) 11.054,43 € izgubljena neto zarada ako joj se pridodaju prosječni neto iznosi prekovremenih sati i neisplaćeni dodatak za hranu. S obzirom da je u tužbenom zahtjevu navedeno i potraživanje božićnice 2014., angažirani stalni sudski vještak za računovodstvo i financije Tomislav Prpić dipl.oec. ističe da je u Ugovoru navedeno da sve dodatne uplate (božićnica, regres, trinaesta plaća itd.) poslodavac odobrava dobrovoljno, bez isključivog prava radnika na iste, te se ne može odrediti bi li, i ako bi, u kojem iznosu bila isplaćena takva božićnica. Jedino što može konstatirati da je božićnica u visini od 925,00 € isplaćena u prosincu 2015. U svom zaključnom mišljenju angažirani stalni sudski vještak za računovodstvo i financije Tomislav Prpić dipl.oec. ističe da na zahtjev naručitelja izvršen je uvid u dokumentaciju koja mu je stavljena na raspolaganje. Nakon proučene dokumentacije te izvršenih izračuna izgubljene zarade tužitelja MK kao zaposlenika Maruyasu Import & Export GmbH u utuženom razdoblju isplate plaća od rujna 2014. do srpnja 2015, daje se slijedeće mišljenje: S obzirom na sve iskazano u nalazu, dakle prije svega uzevši u obzir plaće kakve bi bile isplaćene da je tužitelj MK nastavio redovno obavljati posao da štetnog događaja nije bilo, tužitelj MK je u tuženom razdoblju imao gubitak na zaradi po plaćama kako slijedi: a) 9.915,39 € izgubljena čista neto zarada ili b) 10.244,43 € izgubljena neto zarada ako joj se pridodaju prosječni neto iznosi prekovremenih sati, dakle ako se smatra da bi uz redovan rad odrađivao i prekovremeni rad u iznosu kakav je prosječno odradio u mjesecima prije štetnog događaja i nakon povratka na redovan rad, ili c) 11.054,43 € izgubljena neto zarada ako joj se pridodaju prosječni neto iznosi prekovremenih sati i ako se smatra da bi mu svaki mjesec pripadao i neisplaćeni dodatak za hranu.

9. Obzirnom na primjedbe obiju stranaka angažirani stalni sudski vještak za računovodstvo i financije Tomislav Prpić dipl.oec. je i usmeno saslušan na ročištu dana 16. rujna 2025. te je isti ostao u cijelosti kod svoga pismenog nalaza i mišljenja. Što se tiče primjedbi iz podneska tužitelja MK od 15. veljače 2023. angažirani stalni sudski vještak za računovodstvo i financije Tomislav Prpić dipl.oec. konstatira da tužitelj MK je istaknuo da nema primjedbu na samu matematiku već na zaključke koje je po njegovom sudu vještak sam donio a pravne su prirode. Tako tužitelj MK navodi da je sam vještak odlučio da li se računa neto ili bruto iznos što nije točno budući da je zadaćom suda jasno određeno da se računa neto iznos. Tužitelj MK navodi da bi bez povrede imao veći prosjek prekovremenih sati. Navedeno je po prosudbi angažiranog stalnog sudskog vještaka za računovodstvo i financije Tomislava Prpića dipl.oec. proizvoljni nedefinirani parametar koji nije kao takav mogao uzeti u obzir već isključivo činjenične prosjeke. Potom tužitelj MK navodi da bi i te 2014. godine također primio božićnicu, što isto po prosudbi angažiranog stalnog sudskog vještaka za računovodstvo i financije Tomislava Prpića dipl.oec. nije činjenični parametar koji bi se mogao uzeti u obzir. Nadalje tužitelj MK navodi da bi mu plaća rasla te da mu nije rasla isključivo iz činjenice doživljene nezgode, no navedeno prema tvrdnjama angažiranog stalnog sudskog vještaka za računovodstvo i financije Tomislava Prpića dipl.oec. nije pokrijepljeno činjeničnim dokazom koji bi on mogao uzeti u obzir. Ukoliko međutim sam sud smatra da se bilo što od navedenoga treba uzeti u obzir isto će učiniti u eventualnoj dopuni svoga nalaza i mišljenja. U svom podnesku od 14. veljače 2023. tuženik Croatia osiguranje d.d. prije svega prigovara na simuliranu osnovicu za izračun te tvrdi da se u obzir trebala uzeti isključivo neto plaća prije štetnog događaja. Međutim, angažirani stalni sudski vještak za računovodstvo i financije Tomislav Prpić dipl.oec. ističe da je on primijenio metodu izračuna "prije i poslije" koja je standardna metoda kod izračuna izgubljene zarade u postupcima naknada štete te uzima u obzir i primanja nakon štetnog događaja dakle pod pretpostavkom da je uslijed štetnog događaja tužitelj MK ostao uskraćen i za nešto što bi mu pripalo da se štetni događaj nije dogodio. Konstatira se da ostali navodi tuženika Croatia osiguranja d.d. su pravne prirode te u njih ne može ulaziti. Na ročištu dana 16. rujna 2025. punomoćnici stranaka su suglasno ustvrdili da prihvaćaju nalaz i mišljenje angažiranog stalnog sudskog vještaka za računovodstvo i financije Tomislava Prpića dipl.oec. u svezi njegovih matematičkih izračuna ali ostaju kod svih primjedbi koje su isključivo pravne prirode. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje angažiranog stalnog sudskog vještaka za računovodstvo i financije Tomislava Prpića dipl.oec. budući je stekao dojam da je isto stručno i nepristrano.

10. U svom podnesku od 22. veljače 2021. tuženik Croatia osiguranje d.d. naglašava da je on tužitelju MK u izvansudskom postupku isplatio iznos od 14.500,00 kn odnosno 1.924.48 € što predstavlja naknadu za cjelokupnu štetu uz suodgovornost tužitelja MK za nastanak predmetnog štetnog događaja u omjeru od 10%.

11. Na ročište dana 23. listopada 2025. u smislu čl. 7. st. 1. Zakon o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014 i 70/2019, 80/2022 i 114/2022, 155/2023 u daljnjem tekstu: ZPP) sud je upozorio punomoćnike stranka da su same stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice budući sukladno čl. 352. st. 1. ZPP-a u žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti. Budući na ročištu 23. listopada 2025. stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga to je ovaj sud na tom ročištu i zaključio glavnu raspravu u ovoj parnici. Naime sud više nije ovlašten provoditi bilo kakve dokaze po službenoj dužnosti (osim iznimno u slučajevima taksativno propisanim ZPP-om) već može sukladno čl. 220. st. 2. ZPP-a odlučiti samo o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica. U svojoj završnoj riječi punomoćnik tužitelja MK je predložio usvajanje tužbenog zahtjeva tužitelja MK u cijelosti na način kako je isti preciziran u podnesku tužitelja MK od 21. listopada 2025. U svojoj završnoj riječi punomoćnica tuženika Croatia osiguranja d.d. je predložila odbijanje tužbenog zahtjeva tužitelja MK u cijelosti kao neosnovanog.

12. Na temelju tako provedenog postupka ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sukladno članku 8. ZPP-a po prosudbi ovoga suda tužbeni zahtjev tužitelja MK je djelomično osnovan.

13. Iz provedenog dokaznog postupka ovaj sud je utvrdio da tužitelj MK dana 13. rujna 2014. doživio nezgodu kada je se je poskliznuo na masnu mrlju neposredno uz pekaru " M" u [adresa]. Pored iskaza samog tužitelja MK to su potvrdile i svjedokinje OK i TK čije je iskaze ovaj sud prihvatio kao istinite. Prema čl. 13. tada važeće Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 68/2018 te u nastavku skraćeno: ZKG) komunalne djelatnosti obavljaju se kontinuirano na način koji osigurava održavanje komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti radi ostvarivanja neprekidne isporuke komunalnih usluga, uz mogućnost uskrate isporuke komunalnih usluga korisnicima samo u iznimnim i opravdanim slučajevima (načelo kontinuiteta obavljanja komunalnih djelatnosti). Nadalje sukladno čl. 14. ZKG-a komunalne djelatnosti obavljaju se prema standardima kakvoće pružanja komunalnih usluga propisanim posebnim propisima (načelo kakvoće obavljanja komunalnih djelatnosti). U smislu čl. 15. ZKG-a isporučitelj komunalne usluge obvezan je u obavljanju komunalne djelatnosti postupati na učinkovit, ekonomičan i svrhovit način uz najmanje troškove za korisnike (načelo ekonomičnosti i učinkovitosti). Također prema čl. 17. ZKG-a isporučitelj komunalne usluge dužan je komunalnu uslugu isporučivati korisnicima usluga na način koji ne može štetiti njihovoj imovini, pravima i pravnim interesima (načelo sigurnosti). U smislu čl. 22. st. 1. toč. 7. ZKG-a kao komunalna djelatnost kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture navedeno je i održavanje čistoće javnih površina. U smislu čl. 23. st. 7. tada važećeg ZKG-a pod održavanjem čistoće javnih površina podrazumijeva se čišćenje površina javne namjene, osim javnih cesta, koje obuhvaća ručno i strojno čišćenje i pranje javnih površina od otpada, snijega i leda, kao i postavljanje i čišćenje košarica za otpatke i uklanjanje otpada koje je nepoznata osoba odbacila na javnu površinu ili zemljište u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. Dakle to je isključiva obveza jedinica lokalne samouprave tj. u ovoj parnici Grada Rijeke. Nije sporno da Grad Rijeka je imao policu osiguranja od odgovornosti sa tuženikom Croatia osiguranje d.d. broj: 031140117469 za razdoblje od 01.01.2014. do 31.12.2014. koja je dakle bila važeća i u vrijeme štetnog događaja dana 13. rujna 2014. kada je tužitelj MK pao na pločniku zbog masne mrlje na nogostupu te se tjelesno ozlijedio. Pasivna legitimacija tuženika Croatia osiguranja d.d. nije sporna, a ovaj sud ne prihvaća pravni stav tuženika Croatia osiguranja d.d. da bi i sam tužitelj MK bio djelomično suodgovoran za nastalu štetu. Naime, od pješaka koji se kreće gradskim ulicama ne može se očekivati da on stalno mora gledati u pod kako bi učio neku potencijalnu opasnost (u smislu neke nezaštićenog otvora, neočišćene masne mrlje na cesti, neočišćene poledice i slično). S druge strane niti Grad Rijeka u čijoj je nadležnosti čišćenje nogostupa ne može se ekskulpirati od svoje odgovornosti time što je ona te poslove povjerila svome komunalnom poduzeću Čistoća d.o.o. Točno je niti poduzeće Čistoća d.o.o. ne može trenutno na svakom nogostupu očistiti svako masnu mrlju koja se pojavi ali u ovoj parnici tuženik Croatia osiguranje d.d. kao osiguravatelj Grada Rijeke nije niti pokušao dokazati da je Grad Rijeka tada uredno obavljao komunalnu djelatnost održavanja javnih površina sukladno citiranim čl. 14., 15. i 17. ZKG-a te podzakonskim aktima koje on sam donosi. Iz svih navedenih razloga ovaj sud je zaključio da za štetni događaj iz ove parnice od 13. rujna 2014. godine isključivo je odgovoran Grad Rijeka odnosno tuženik Croatia osiguranje d.d. iz ove parnice kao njegov osiguravatelj.

14. U svezi prigovora tuženika Croatia osiguranja d.d. da je iscrpljena svota osiguranja po polici osiguranja od odgovornosti sa d.d. broj: 031140117469 valja naglasiti da je tuženik Croatia osiguranje d.d. taj svoj prigovor povukao podneskom od 4. ožujka 2019. (list sudskog spisa broj 161). U svezi prigovora tuženika Croatia osiguranja d.d. da neke štete zbog invaliditeta nisu uopće ugovorene po toj polici ovaj sud ga smatra neosnovanim. Naime iz priloženih Uvjeta osiguranja od izvanugovorne (javne) odgovornosti tuženika Croatia osiguranja d.d. koje su u primjeni od 1. siječnja 2026. koje on sam dostavio (list sudskog spisa od broj 83 do 90) razvidno je da u čl. 2. st. 1. je navedeno da predmet osiguranja je građansko-pravna izvanugovorna (javna) odgovornost osiguranika za štetu zbog smrti, povreda tijela ili zdravlja te oštećenje ili uništenja stvari treće osobe. U čl. 2. st. 2. Uvjeta osiguranja od izvanugovorne (javne) odgovornosti tuženika Croatia osiguranja d.d. se navodi da ovim osiguranjem pokrivena je isključivo izvanugovorna (javna) odgovornost osiguranika, koja proizađe iz obavljanja njegove registrirane djelatnosti, vlasništva, posjedovanja ili određenog svojstva stvari, te pravnog odnosa. U čl. 4. Uvjeta osiguranja od izvanugovorne (javne) odgovornosti tuženika Croatia osiguranja d.d. su taksativno navedeni razlozi isključenja iz osiguranja te se u tom, a niti u nekom drugom članku, ne navodi da bi bili isključeni rizici naknade štete nekoj osobi koja je zadobila invaliditet uslijed propusta Grada Rijeke kao ugovaratelja osiguranja.

15. Iz priloženog ugovora o radu između tvrtke Maruyasu Import & Export GmbH kao poslodavca i MK kao posloprimca od 10. siječnja 2014. (list sudskog spisa od broja 64 do 70) razvidno je da u vrijeme štetnog događaja dana 13. rujna 2014. tužitelj ŽK je bio zaposlen kod navedenog stranog poslodavca kao pomoćnik u kuhinji te u čl. 2. navedenog ugovora je ugovoren probni rok od 6 mjeseci. Sukladno čl. 14. st. 1. ugovora o radu između tvrtke Maruyasu Import & Export GmbH kao poslodavca i MK kao posloprimca od 10. siječnja 2014. je ugovoreno da za vrijeme probnog roka obje ugovorne strane mogu otkazati ugovor o radu uz poštivanje roka od dva tjedna. Iz priložne potvrde AOK zdravstvenog osiguranja od 15. svibnja 2017. razvidno je da se potvrđuje da je tužitelj MK bio nesposoban za rad u razdoblju od 16. rujna 2014. do 6. ožujka 2015. (list sudskog spisa broj 71 i 72). Tvrtka Maruyasu Import & Export GmbH je svojim dopisom od 15. rujna 2014. otkazala tužitelju MK ugovor o rad to s danom 30. rujna 2014. tijekom probnog roka (list sudskog spisa broj 62 i 63). Prigovor tuženika Croatia osiguranja d.d. da nije dokazano da bi tužitelj MK uopće bio zaposlen kod poslodavca tvrtke Maruyasu Import & Export GmbH nakon isteka probnog roka ovaj sud nije uvažio budući je očito ugovor o radu tužitelja MK otkazan isključivo iz razloga što je doživio tjelesnu povredu te neko vrijeme više nije bio u mogućnosti raditi. Naime, u tijeku probnog roka poslodavac nije dužan navoditi ili dokazivati postojanje nekih razloga za otkazivanje ugovora o radu. Međutim, nakon što se je tužitelj MK oporavio on je kod istoga poslodavca nastavio raditi najprije na pola radnog vremena, a kasnije na puno radno vrijeme. U dokaz navedenog priložen je i ugovor o radu između tvrtke Maruyasu Import & Export GmbH kao poslodavca i MK kao posloprimca od 27. ožujka 2015. (list sudskog spisa od broja 55 do 61). Tvrdnje tuženika Croatia osiguranja d.d. da se je tužitelj MK mogao prijaviti na Zavodu za zapošljavanje kao nezaposlena osoba i da bi na taj način mogao ostvariti određeni prihod su paušalne i nedokazane. Teret dokaza točnosti tih tvrdnji je svakako na tuženiku Croatia osiguranju d.d. kojih ih iznosi. Naime, ovaj sud prihvaća kao istinit iskaz tužitelja MK da on nije niti imao bilo kakva prava kao nezaposlena osoba budući je prethodno morao raditi barem 1 godinu a to mu je bilo prvo zaposlenje u Njemačkoj. Budući je on takve informacije dobio upravo od službenika Zavoda za zapošljavanje u Republici Njemačkoj nije niti bilo razloga da on sumnja u istinitost njihovih tvrdnji te da podnosi neki pismeni zahtjev za nekom novčanom naknadom kao nezaposlena osoba. Iz očitovanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Rijeka od 24. ožujka 2025., (list sudskog spisa broj 390 i 391), Porezne uprave, Područni ured Zadar, Ispostava Zadar od 28. ožujka 2024. (list sudskog spisa broj 392) kao Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Zadar od 4. srpnja 2025. (list sudskog spisa broj 396) razvidno je u utuženom periodu od 13. rujna 2014. pa do 31. srpnja 2015. tužitelj MK nije ostvarivao neke novčane primitke po bilo kojoj osnovi. Prigovor zastare tuženika Croatia osiguranja d.d. s osnova zahtjeva tužitelja MK za naknadom materijalne štete je po prosudbi ovoga suda neosnovan. Prema čl. 241. Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023 i 155/2023 te u daljnjem tekstu skraćeno: ZOO) zastara se prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine. Početak zastare kod potraživanja materijalne štete zbog izgubljene zarade po prosudbi ovoga suda treba računati od završenog liječenja tužitelja MK, a koje je završilo prema utvrđenju angažiranog stalnog sudskog vještaka dr. Željka Cesareca specijalista kirurške ortopedije dana 27. travnja 2015. U smislu čl. 230. st. 1 ZOO-a tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. U ovoj pravnoj stvari tužitelj MK je podnio zahtjev tuženika Croatia osiguranja d.d. za naknadom imovinske i neimovinske štete zbog doživljene nezgode od 13. rujna 2014. još dana 6. svibnja 2016. (list sudskog spisa broj 404, 405 i 406) a tužbu ovome sudu protiv tuženika Croatia osiguranja d.d. je podnio dana 22. siječnja 2018. tako da do tada nije prošao zastarni rok od tri godine. Prema čl. 215. st. 1. ZOO-a zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano. Iz navedenih razloga pravo na zakonsku zateznu kamatu zbog izgubljene zarade tužitelja MK u periodu od 13. rujna 2014. pa do 31. srpnja 2015. on ima od dana 7. svibnja 2016. Što se tiče visine izgubljene zarade u navedenom periodu ovaj sud smatra da sukladno nalazu i mišljenju angažiranog stalnog sudskog vještaka za računovodstvo i financije Tomislava Prpića dipl.oec. ista iznosi ukupno 11.054,43 € što dakle uključuje neto zaradu, prekovremene sate kao i dodatak na prehranu koju bi tužitelj MK ostvario da je tada radio. Po prosudbi ovoga suda oštećeni pri naknadi izgubljene zarade ima pravo na neto, a ne na bruto iznos. U Zakonu o obveznim odnosima utvrđeno je načelo povrata stanja kakvo je bilo da štetnog događaja nije bilo, što podrazumijeva naknadu stvarno pretrpljene štete u novcu. Tako je prema čl. 1085. ZOO-a odgovorna osoba dužna za ostatak štete dati naknadu u novcu „ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno“, a kada nije moguća, dužna je isplatiti „odgovarajući iznos novca na ime naknade štete“. Nadalje čl. 1095. ZOO dodatno propisuje da odgovorna osoba mora nadoknaditi i „zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja“ te, u slučaju trajnog gubitka radne sposobnosti ili povećanih potreba, plaćati odgovarajuću novčanu rentu; (čl. 1095., st. 1. i 2., ZOO-a). Iz ovih odredbi proizlazi da naknada mora odražavati stvarni gubitak koristi, a ne bruto vrijednost radnog angažmana. U navedenom smislu se je očitovao i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svome rješenju poslovni broj Rev-976/2023-4 od 26. studenog 2024. Da je tužitelj MK u utuženom periodu ostao raditi on bi predvidivo ostvarivao i prekovremene sate, a tužitelj MK ničim nije dokazao da bi on predvidivo ostvario i veći broj prekovremenih sati od onoga što je utvrdio angažirani stalni sudski vještak za računovodstvo i financije Tomislav Prpić dipl.oec. Također tužitelj MK nije dokazao da bi od svoga poslodavca dobio neku božićnicu da je radio ili da bi mu se plaća povećala već je to učinio samo vjerojatnim, ali ne i dokaznim do stupnja izvjesnosti kada bi ovaj sud mogao prihvatiti osnovanim i to potraživanje. Nadalje po prosudbi ovoga suda osnovano je i potraživanje tužitelja MK za utuženo razdoblje s osnova neostvarenog dodatka za prehranu. Naime, tužitelj MK se po prirodi stvari morao prehranjivati nezavisno od toga da li radi li ne radi. Međutim, kada radi djelomično bi tužitelju MK trošak prehrane snosio njegov poslodavac, a budući tada nije radio taj trošak je morao sam snositi pa to svakako također predstavlja materijalnu štete koju je tuženik Croatia osiguranje d.d. dužan nadoknaditi. Iz svih navedenih razloga odlučeno je kao u izreci ove presude pod točkom I.

16. Prema čl. 1045. st. 1. ZOO-a tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Nadalje čl. 1046. st. 1. propisano je da šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Prema odredbama čl. 19. st. 1. ZOO-a svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Pod pravima osobnosti u smislu ZOO-a razumijevaju se primjerice: prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i druga takva prava. Posljedica povrede prava osobnosti uvijek rezultira neimovinskom štetom koja se može popraviti samo ako su ispunjene pretpostavke propisane odredbama čl. 1099. do 1102. ZOO-a. Neimovinska šteta je po svojoj pravnoj naravi takva da se ne može popraviti, odnosno sanirati povratom u prijašnje stanje, a nije ju moguće ni doslovno nadoknaditi u novcu, jer ne postoji novčana protuvrijednost za povrijeđeno pravo osobnosti iz čl. 19. ZOO-a (naročito duševnog i tjelesnog zdravlja). Tako propisana pravična naknada iz čl. 1100. ZOO-a na ime neimovinske štete nije i ne može biti ekvivalent za uništeno ili povrijeđeno takvo dobro, već se daje zato da oštećenik pomoću drugih dobara i zadovoljstava koje može priskrbiti za taj dosuđeni novac ublaži ili proba ublažiti posljedice svoje neimovinske štete. Tako prema odredbi čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako utvrdi da težina povrede i okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, pa i onda kada nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini trajanja povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Prilikom dosude pravične novčane naknade sud će cijeniti težinu povrede prava osobnosti i okolnosti povrede koje opravdavaju takvu dosudu. Pored neimovinske štete oštećenik ima pravo da mu štetnik naknadi i imovinsku štetu te je čl. 1085. st. 1. ZOO-a propisano da odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala. Zatim je čl. 1085. st. 2. ZOO-a propisano da ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu. Potom se u čl. 1085. st. 3. ZOO-a navodi da kada uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. Na kraju se u čl. 1085. st. 4. ZOO-a propisuje da naknada u novcu dosuditi će se oštećeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.

17. Dana 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. pod brojem Su-IV-47/2020-5 na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/20.) zauzeto je pravno shvaćanje kojim se mijenja dosadašnja praksa o visini naknade neimovinske (nematerijalne) štete. Novo pravno shvaćanje primjenjuje se na sve postupke naknade neimovinske (ranije nematerijalne) štete i upravo zbog toga je važno što prije uočiti značaj novog pravnog shvaćanja. Ovo novo pravno shvaćanje glasi: "Mijenjaju se Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenog 2002., br. Su- 1331-VI/02 i 1372-11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96., 91/96., 112/99. i 88/01.), na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%.

Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. - dalje: ZOO/05) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05." U obrazloženju ovog pravnog shvaćanja navedeno je sljedeće: “Na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koja je održana 29. studenog 2002., pod poslovnim brojem: Su- 1331-VI/02 i 1372-11/02, prihvaćeni su i doneseni "Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete" (u daljnjem tekstu: Orijentacijski kriteriji). Kako je od njihovog donošenja proteklo znatno vremensko razdoblje, s tim da je u međuvremenu stupio na snagu i novi Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.), ali i drugi propisi obveznopravne ili postupovnopravne naravi koji se djelomično odnose na ovu pravnu materiju, to je bilo potrebno uskladiti postojeće Orijentacijske kriterije s navedenim promjenama. Prilikom donošenja odluke o mijenjanju Orijentacijskih kriterija, uz pomoć kojih sudovi određuju visinu pravične novčane naknade neimovinske štete, Vrhovni sud Republike Hrvatske se, uz ostalo, koristio i podacima Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002. Polazeći od tih podataka, pokazalo se da navedeni indeks u naznačenom vremenskom razdoblju iznosi 137,7 %, što znači da je inflacija iznosila 37,7 %, pri čemu indeks promjene prosječnih mjesečnih isplaćenih neto plaća iznosi 166,9 %. Iz toga proizlazi su prosječne isplaćene mjesečne neto plaće u odnosu na početnu 2002. porasle za 66,9 %. Polazeći od cilja i svrhe zakonskih odredbi o naknadi neimovinske štete, imajući na umu i navedene statističke podatke, na sjednici Građanskog odjela VSRH donesena je odluka o promjeni Orijentacijskih kriterija na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) po svim osnovama podignu u odnosu na 2002. za 50%. Izmjena Orijentacijskih kriterija primjenjuje se na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja ovog shvaćanja." S obzirom na to da se u ovom pravnom shvaćanju Vrhovni sud Republike Hrvatske poziva na pravno shvaćanje od 29. studenoga 2002. (Su-VI-1331/02 Su-II- 1372/02) sa četvrte sjednica Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (4/02) u nastavku slijedi prikaz tog shvaćanja: "Na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj dana 29. studenog 2002. razmatrani su i prihvaćeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete. Ovi orijentacijski kriteriji trebaju omogućiti ujednačenu primjenu čl. 200. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine” br. 53/91., 73/91., 3/94., 7/96. i 112/99. – u daljnjem tekstu: ZOO). Oni ne predstavljaju matematičku formulu koja pukim automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade. U primjeni rečenog propisa valja uvijek imati na umu sve okolnosti slučaja, pri čemu trajanje i jačina fizičkih i duševnih bolova i straha imaju tek značaj osobito važnih, ali ne i jedinih okolnosti koje sud mora imati na umu pri određivanju iznosa pravične novčane naknade. Rečeni kriteriji primjenjuju se na sve parnične postupke za naknadu nematerijalne štete u svim stupnjevima suđenja. Uz orijentacijske kriterije za pojedine oblike nematerijalne štete podsjeća se i na pravne stavove Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. ožujka 1987. Time se željelo podsjetiti upravo na sve okolnosti slučaja koje sud mora imati na umu kad primjenjuje odredbu čl. 200. st. 1. ZOO-a. Orijentacijski kriteriji za ujednačavanje visine naknade nematerijalne štete, izražene u EUR, preračunati su u kune, prema tečaju EUR - kuna, na dan prihvaćanja kriterija, tj. 29. studenoga 2002. (1 EUR = 7,435784 kn), pri čemu su iznosi izraženi u kunama minimalno zaokruženi. FIZIČKI BOLOVI Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine naknade za fizičke bolove (po danima): a) jaki bolovi – 370,00 kn, b) srednji bolovi – 220,00 kn i c) slabi bolovi – 70,00 kn. Kod utvrđivanja iznosa naknade treba imati na umu da su trajanje i jačina fizičkih bolova dva osobito važna elementa za dosuđenje pravične novčane naknade, ali sud mora voditi računa i o drugim okolnostima slučaja. Vidjeti u nastavku zaključak broj 4, III sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. ožujka 1987. Zaključak broj 4., III. sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. ožujka 1987. glasi: "1. Nelagodnosti u tijeku liječenja (npr. kraća nesvjestica, hospitalizacija, vezanost za krevet, razne vrste imobilizacija i fiksacija, rendgensko snimanje, broj operacija, infuzije, transfuzije injekcije, previjanje rana, odstranjivanje šavova, upotreba invalidskih kolica, bolovanje, posjećivanje ambulante, fizioterapija, trajanje rehabilitacijskog postupka i slično) koje trpi oštećenik razmatraju se u okviru naknade za fizičke boli. 2. Može li i pod kojih uvjetima pojedina od navedenih nelagodnosti prerasti u kakav drugi samostalni oblik nematerijalne štete (npr. duševni bolovi zbog smanjenja životne aktivnosti) valja ocjenjivati uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja." Zaključak broj 3., III. sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. ožujka 1987. glasi: "1. Nematerijalna šteta koja se u određenom obliku trajno ili trajnije ispoljava predstavlja jednu štetu, pa su određuje jedan iznos naknade uzimajući u obzir trajanje te štete do donošenja presude i njeno trajanje u budućnosti. 2. Naknadu za buduću nematerijalnu štetu sud može dosuditi u smislu čl. 200. ZOO-a i kad se štetne posljedice u psihi oštećenika još nisu ispoljile, ako je izvjesno da će te posljedice nastati u budućnosti." STRAH - od 2.200,00 kn do 30.000,00 kn. Korekcija na više ili na niže prema istim kriterijima kao i kod fizičkih bolova, odnosno kriterijima koje propisuje čl. 200. ZOO-a, imajući također na umu i sve ostale okolnosti svakog konkretnog slučaja. Na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, održanoj dana 29. studenog 2002. zauzet je sljedeći pravni stav: "Pravičnu novčanu naknadu za pretrpljeni strah dosuđuje se ako okolnosti slučaja, a osobito trajanje i jačina straha to opravdavaju." DUŠEVNI BOLOVI ZBOG SMANJENJA ŽIVOTNE AKTIVNOSTI: a) – do 25% – 7.500,00 kn za svakih 10%, b) – preko 25 do 40% – 11.000,00 kn za svakih 10%, c) – preko 40 do 60% – 22.000,00 kn za svakih 10%, d) – preko 60 do 80% – 45.000,00 kn za svakih 10% i e) – preko 80 do 100% – 75.000,00 kn za svakih 10%. Korekcija prema opsegu i težini utvrđenih trajnih posljedica. Kao dodatne kriterije valja imati na umu životnu dob, vrstu zanimanja oštećenika i slično. Zaključak broj 6., III. sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. ožujka 1987. glasi: "1. Smanjenje životne aktivnosti, kao posebni osnova za naknadu štete zbog duševnih bolova, obuhvaća sva ograničenja u životnim aktivnostima oštećenika koje je ostvarivao ili bi ih po redovnom tijeku stvari u budućnosti izvjesno ostvarivao. Pod ograničenjem se podrazumijeva i obavljanje aktivnosti uz povećane napore ili pod posebnim uvjetima. 2. Ovaj oblik štete je u pravilu trajnog karaktera, ali novčana naknada se može dosuditi i kad je smanjenje životne aktivnosti privremeno, ako je jačeg intenziteta i dužeg trajanja ili ako to posebne okolnosti opravdavaju." DUŠEVNI BOLOVI ZBOG NARUŽENOSTI: a) – jaki stupanj – vrlo uočljivo trećima – 37.000,00 kn, odnosno – uočljivo samo ponekad (ukućanima, na plaži i sl.) – 22.000,00 kn, b) – srednji stupanj – vrlo uočljivo trećima – 22.000,00 kn odnosno uočljivo trećima samo ponekad – 11.000,00 kn i c) – laki stupanj – vrlo uočljivo trećima – 5.000,00 kn odnosno – uočljivo trećima samo ponekad – 2.500,00 kn. Korekcija naknade zavisno od životne dobe, vrste zanimanja, lokaciji ozljeda i slično. Spol oštećenika, sam po sebi, ne utječe na visinu naknade s osnova naruženja. Zaključak broj 8., II.I sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. ožujka 1987. glasi: "Osnov za priznanje novčane naknade za naruženost nije samo u tome da li i u kojoj mjeri izmijenjena vanjština oštećenika izaziva u okolini gađenje, sažaljenje, ili druge negativne reakcije, već se uzimaju u obzir i subjektivna mjerila o utjecaju svih elemenata (izmijenjena vanjština, primjetnost, obim itd.) na psihičku ravnotežu oštećenika, odnosno na njegovo psihičko stanje u cjelini. Pri tome se subjektivne osobine oštećenika uzimaju u obzir u razumnoj mjeri." Ovaj zaključak treba tumačiti tako, da sud vodi računa kako o objektivnim, tako i o subjektivnim okolnostima. DUŠEVNI BOLOVI ZBOG SMRTI BLISKOG SRODNIKA (bračni i izvanbračni drug, dijete, gubitak ploda, roditelji, braća i sestre): a) Za slučaj smrti bračnog i izvanbračnog druga (trajnija zajednica života) i djeteta – 220.000,00 kn, b) Za slučaj gubitka ploda roditeljima – 75.000,00 kn, c) Za slučaj smrti roditelja: 1. djetetu koje se nalazi na odgoju i skrbi kod roditelja – 220.000,00 kn odnosno 2. djetetu – 150.000,00 kn i d) Za slučaj smrti brata ili sestre – 75.000,00 kn. Zaključak broj 9., III. sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. ožujka 1987. glasi: "Pravična novčana naknada za duševne bolove djeteta zbog smrti roditelja predstavlja naknadu kako za bol izazvanu samim saznanjem za smrt, tako i za sve kasnije bolove koje dijete trpi zbog gubitka roditelja - ljubavi, njege i pažnje koju bi mu roditelj pružao, pa pripada djetetu koje zbog uzrasta nije moglo osjetiti bol zbog same smrti roditelja, jer je u pitanju naknada za jedinstveni oblik nematerijalne štete." DUŠEVNI BOLOVI ZBOG NAROČITO TEŠKOG INVALIDITETA BLISKE OSOBE: a) Za slučaj naročito teškog invaliditeta bračnog i izvanbračnog druga (trajnija zajednica života) i djeteta – 220.000,00 kn, b) Za slučaj naročito teškog invaliditeta roditelja: 1. djetetu koje se nalazi na odgoju i skrbi kod roditelja – 220.000,00 kn odnosno 2. djetetu – 150.000,00 kn.”

18. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje angažiranog medicinskog vještaka dr. Željka Cesareca specijaliste kirurške ortopedije. Uzimajući u obzir da tužitelj MK u vrijeme nezgode dana 13. rujna 2014. je imao 32 godine i 6 mjeseci života, zatim mu je smanjena životna aktivnost za 10% te uvažavajući i sve druge okolnosti slučaja (trpljenje fizičkih bolova i straha) po prosudbi ovoga suda osnovan je zahtjev tužitelja MK na ime pravične novčane naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog doživljene prometne nezgode u zatraženom iznosu od 8.000,00 €. Između stranka nije sporno da je tužitelju MK već djelomično isplaćena naknada neimovinske štete u iznosu od 1.935,10 € € tako da je tuženik Croatia osiguranje d.d. još dužan isplatiti tužitelju MK s tog osnova razliku u iznosu od 6.064,90 €.

19. Dakle, zaključno u svom podnesku od 21. listopada 2025. kada je izvršeno završno preciziranje tužbenog zahtjeva tužitelj MK je zatražio naknadu neimovinske štete u iznosu od 6.064,90 € te imovinske štete zbog izgubljene zarade u iznosu od 18.597,80 € odnosno ukupno 24.662,70 €. Sukladno prethodno navedenim obrazloženjima ovaj sud je dosudio tužitelju MK neimovinske štete u iznosu od 6.064,90 € te imovinske štete zbog izgubljene zarade u iznosu od 11.054,43 € odnosno ukupno 17.119,33 €. Iz navedenih razloga tužitelj MK je odbijen s ostatkom svoga tužbenog zahtjeva u iznosu od 7.543,37 €. Točno je da nakon provedenog financijskog i medicinskog vještačenja je tužitelj MK povećao svoj tužbeni zahtjev s iznosa od 19.852,21 € na iznos od 24.662,70 € i to nakon zaključenja prethodnog postupka. Pri tome se tuženik Croatia osiguranje d.d. poziva na raniji pravni stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske u njegovim odlukama poslovni broj Rev-x-463/09 kao i Revd-379/2022, Rev-700/2023 itd. prema kojem na povećani dio tužbenog zahtjeva taj zahtjev se ocjenjuje samostalno tako da kod ocijene da li je nastupila zastara bitan je datum preinake tužbe. Međutim, ovaj sud prihvaća kao ispravna stav tužitelja MK da u međuvremenu je primijenjena praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske te u njegovim rješenjima poslovni broj Revd- 3755/2024-2 od 17. travnja 2025. godine poslovni broj: Rev-1384/2024-2 se navodi: "Stoga na postavljeno pravno pitanje treba odgovoriti da u slučaju zahtjeva za isplatu novčane svote po osnovi naknade štete kada je tužitelj podnio tužbu prije isteka zastarnoga roka, ali je tijekom postupka (nakon provedenoga vještačenja i izmjene Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske) preinačio tužbu tako da je povećao tužbeni zahtjev, koji se i dalje temelji na istoj činjeničnoj osnovi, za preinačeni dio tužbe odnosno povećani dio tužbenoga zahtjeva nije nastupila zastara jer je za ocjenu zastare i njena prekida u smislu čl. 241. ZOO odlučan trenutak podnošenja tužbe, a ne trenutak njene preinake povećanjem tužbenoga zahtjeva."

20. Prema čl. 154. st. 2. ZPP-a ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva. U ovoj parnici tužitelj MK je što se tiče osnovanosti svoga tužbenog zahtjeva uspio u potpunosti tj. 100% dok što se tiče visine tužbeno zahtjeva uspio je 69,41 % odnosno kada se ta dva postotka zbroje i podijele s 2 razvidno je da tužitelj MK je uspio u ovoj parnici 84,70%, a tuženik Croatia osiguranje d.d. 15.30%. Kada se ti iznosi prebiju to sukladno citiranom čl. 154. st. 2. ZOO-a proizlazi da se tužitelju MK trebaju priznati parnični troškovi u omjeru od 69,40%. Nadalje čl. 155. st. 1. ZPP-a je propisano da sud će prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Ovaj sud je dosudio tužitelju MK troškove njegovog zastupanja po angažiranom punomoćniku i to: 1) za sastav tužbe tužitelja MK od 22.1.2018. po Tbr. 7. toč. 1. važeće odvjetničke tarife iznos od 500,00 €, 2) za pristupe ročištima punomoćnika tužitelja MK dana 8.1.2019., 5.3.2019., 10.2.2011. i 3.11.2022. na kojima se raspravljalo samo o procesnim pitanjima po Tbr. 9. toč. 2. važeće odvjetničke tarife iznos od 250,00 € za svako od tih ročišta, 3) za pristupe ročištima punomoćnika tužitelja MK dana 26.4.2022., 3.8.2022. i 23.10.2025. na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari po Tbr. 9. toč. 1. važeće odvjetničke tarife iznos od 500,00 € za svako od tih ročišta, 4) za sastave podnesaka tužitelja MK od 18.2.2021. i 10.3.2022. po Tbr. 8. toč. 4. važeće odvjetničke tarife iznos od 50,00 € za svaki od tih podnesaka i 4) ) za sastave podnesaka tužitelja MK od 7.1.2019., 15.2.2023., 28.1.2025. i 21.10.2025. po Tbr. 8. toč. 1. važeće odvjetničke tarife iznos od 500,00 € za svaki od tih podnesaka tako da ukupni troškovi odvjetničkog zastupanja tužitelja MK iznose 5.100,00 € i kada se raj iznos poveća za 25% poreza na dodanu vrijednost u iznosu od 1.275,00 € dođe se do iznosa od 6.275,00 €. Pored navedenog tužitelju MK su priznati i troškovi sudske pristojbe na tužbu tužitelja MK od 22.1.2018. u iznosu od 252,17 € kao i trošak sudske pristojbe na nepravomoćnu presudu Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pn-30/2018-64 od 5. prosinca 2025. u iznosu od 293,09 € kako i troškovi prijevoda brojne dokumentacije sa njemačkog na hrvatski jezik u iznosu od 1.123,03 € što je ukupno 7.943,28 €. Navedeni iznos treba umanjiti na 69,40% u kojem omjeru je tužitelj MK uspio u ovoj parnici što iznosi 5.512,64 €. Tome iznose valja pribrojiti trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 331,81 € i trošak financijskog vještačenja u iznosu od 398,16 € odnosno ukupno 729,97 € i to u cijelosti nezavisno od stupnja uspjeha tužitelja MK u ovoj parnici budući su ti troškovi bili neophodni za meritorno presuđenje tako da to ukupno iznosi 6.242,61 €. Ovaj sud nije priznao tužitelju MK zatraženi trošak pristupa njegovog pristupa na ročište dana 16.9.2025. po Tbr. 9. toč. 1. važeće tarife u iznosu od 500,00 € uvećano za 25% poreza na dodanu vrijednost u iznosu od 125,00 € odnosno ukupno 625,00 € već je taj iznos priznat tuženiku Croatia osiguranju d.d. Naime, sukladno čl. 156. st. 1. ZPP-a stranka je dužna neovisno o ishodu parnice nadoknaditi protivnoj stranci troškove koje je uzrokovala svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio. Na ročištu dana 16.9.2025. ovaj sud bi bio i zaključio glavnu raspravu ali je nije zaključio isključivo iz razloga što tužitelj MK do tada nije specificirao svoj tužbeni zahtjev iako je to do tada mogao učiniti. Iz navedenog razloga ovaj sud je tužitelju MK dosudio ukupni parnični trošak u iznosu od 5.617,61 €. Ovaj sud nije priznato tužitelju MK niti trošak njegove žalbe od 27.2.2019. budući tom svojom žalbom uopće nije niti uspio. Ovaj sud nije priznao niti trošak za sastave podnesaka tužitelja MK od 1.3.2019., 20.11.2020., 10.8.2022., 4.10.2022. i 19.09.2022. budući je iste ocijenio nepotrebnim ili se u tim podnescima navodi samo dokumentacija koju je tužitelj MK sukcesivno dostavljao te istu je mogao dostaviti sudu i bez podneska. Iz svih navedenih razloga odlučeno je kao u izreci ove presude pod točkom II.

U Rijeci 5. prosinca 2025.

Sudac:

Damir Vinketa

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu nadležnom županijskom sudu u Republici Hrvatskoj u roku od 15 dana računajući od dana dostave. Žalba se predaje putem ovog suda pisanim podneskom u tri primjerka.

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti.

Dostaviti:

- pun. tužitelja MK zajedno s rješenjem o dužnosti uplate sudske pristojbe na nepravomoćnu presudu Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pn-30/2018-64 od 5. prosinca 2025. u iznosu od 293,08 € i

- pun. tuženika Croatia osiguranja d.d.