Republika Hrvatska

Trgovački sud u Bjelovaru

Bjelovar, Šet. dr. Ivše Lebovića 42

Poslovni broj: P-80/2024-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Bjelovaru, po sutkinji Sanjani Zorinc, na prijedlog sudske savjetnice Sabine Cuvaj, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, koga zastupa punomoćnica Sanja Nevešćanin Mateša, odvjetnica u Odvjetničkom društvu MATEŠA & KAPITAN d.o.o. Zagreb, Ulica Silvija Strahimira Kranjčevića 11, protiv tuženika Lovačka udruga "LANE" Šandrovac, OIB 91895520518, Šandrovac, Ulica bjelovarska 6, koga zastupa punomoćnik Massimo Činić, odvjetnik u Zagrebu, Radnička cesta 36, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d., OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, koga zastupa punomoćnica Katarina Ileković, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, Pisarnica Varaždin, Zagrebačka 63, radi 517,62 eura (slovima: petstosedamnaesteurašezdesetdvacenta), u pisanom postupku, 5. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Lovačka udruga "LANE" Šandrovac, OIB 91895520518, Šandrovac, Ulica bjelovarska 6, da tužitelju CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, isplati iznos od 517,62 eura (slovima: petstosedamnaesteurašezdesetdvacenta) s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim na navedeni iznos od 13. listopada 2021. do 31. prosinca 2022. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Tuženik Lovačka udruga "LANE" Šandrovac, OIB 91895520518, Šandrovac, Ulica bjelovarska 6, je dužan tužitelju CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 289,81 euro (slovima: dvjestoosamdesetdeveteuraosamdesetjedancent) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33 za naknadu parničnog troška u iznosu od 13,27 eura (slovima: trinaesteuradvadesetsedamcenti).

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu Općinskom sudu u Bjelovaru radi isplate iznosa od 517,62 eura. U tužbi je naveo da se dana 24. rujna 2021. u 22,25 sati u mjestu [adresa], dogodila prometna nezgoda kada je pred vozilo marke Toyota Corolla registarske oznake [registarska oznaka], u vlasništvu ČI, a kojim vozilom je upravljala AI, sa područja lovišta tuženika istrčala divljač/srna (lanad) i udarila u vozilo, čime je na vozilu nastala materijalna šteta. Oštećeno vozilo je na dan prometne nezgode bilo osigurano kod tužitelja Croatia osiguranje d.d. policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 016245347076, uz osiguranje od sudara sa životinjama prema uvjetima za osiguranje automobilskog kaska. Vlasnik oštećenoga vozila podnio je temeljem zaključenog ugovora o osiguranju zahtjev za naknadu pretrpljene štete na oštećenom vozilu te mu je tužitelj dana 13. listopada 2021. naknadio štetu u iznosu od 517,62 eura. Tužitelj je naveo kako lovištem iz kojeg je divljač istrčala gospodari tuženik i za nastalu štetu odgovara sukladno odredbama iz Zakona o lovstvu i Zakona o obveznim odnosima (čl. 1063., 1064. i 1067. ZOO-a). Naime, divljač na javnoj cesti neprijeporno predstavlja opasnu stvar. Odredba čl. 80. Zakona o lovstvu propisuje pravilo da za nastalu štetu od divljači na prometnici odgovara ovlaštenik prava lova, ovdje tuženik. Tužitelj je istaknuo da je pozvao tuženika i osiguravatelja tuženika na podmirenje regresnog duga, ali je namirenje ostalo bezuspješno. Predložio je usvojiti tužbeni zahtjev i potražuje trošak.

2. U svom odgovoru na tužbu, zaprimljenom kod Općinskog suda u Bjelovaru dana 4. lipnja 2024., tuženik je istaknuo prigovor stvarne nenadležnosti Općinskog suda jer se in concreto radi o sporu između pravnih osoba, te je predložio da Općinski sud donese rješenje kojim se oglašava nenadležnim i uputi predmet stvarno nadležnom Trgovačkom sudu. Nadalje je naveo kako osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, i glede osnovanosti i glede visine postavljenog tužbenog zahtjeva. Prije svega istaknuo je prigovor promašene pasivne legitimacije jer tuženik nije lovoovlaštenik na području na kojemu se predmetni štetni događaj dogodio. Predmetni štetni događaj dogodio se u naseljenom mjestu, točnije u [adresa], a što je razvidno iz Potvrde MUP-a, a sukladno čl. 11. Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj: 99/18, 32/19 i 32/20, dalje: ZL) zabranjeno je ustanovljenje lovišta u naseljenom mjestu. Jedinica lokalne samouprave za naseljeno mjesto dužna je izraditi Program zaštite divljači (PZD) te posljedično, jedinica lokalne samouprave za područje PZD-a ima status lovoovlaštenika to jest prava i obveze lovoovlaštenika. Napomenuo je kako je, u konkretnom slučaju, pitanje odgovornosti za štetu na vozilu koja je nastala uslijed naleta na divljač uređeno odredbom čl. 80. st. 6. ZL-a. Također je istaknuo da u vrijeme i na dan nastanka predmetnog štetnog događaja u lovištu tuženika nisu provođene bilo kakve lovne aktivnosti pa tako ni u kojem slučaju nema ni odgovornosti tuženika za nastalu štetu. Tuženik je ponovio kako je Zakon o lovstvu lex specialis te da njegove odredbe kao takve derogiraju primjenu odredaba Zakona o obveznim odnosima kao općeg propisa. Nadalje, tuženik je dodatno istaknuo i kako je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku (ustavna kategorija) te je pod njezinom osobitom zaštitom (čl. 4. ZL-a). Sve i kada bi divljač bila opasna stvar, a nije, u konkretnom bi se slučaju radilo o srazu dvaju opasnih stvari, to jest o konkurenciji dvaju objektivnih odgovornosti njihovih imatelja, o kojim je situacijama sudska praksa već zauzela stajalište te se iste rješavaju primjenom pravila o subjektivnoj odgovornosti – po principu krivnje. Odgovornosti se oslobađa onaj tko dokaže da štetu nije prouzročio namjerno ili nepažnjom (čl. 1049. ZOO-a), a slučajne štete spadaju na teret onoga kome su se dogodile. Također, tuženik je istaknuo kako je provodio/provodi sve propisane mjere za sprječavanje nastanka šteta od divljači pa tako isti npr. uz cestu nema bilo kakvih pojilišta, hranilišta, broj divljači je u skladu s lovnogospodarskom osnovom i dr. Tuženik je prigovorio i visini postavljenog tužbenog zahtjeva budući da za to nisu dostavljeni adekvatni dokazi. Tuženik je u svom odgovoru na tužbu predložio da se o predmetnoj parnici obavijesti trgovačko društvo Euroherc osiguranje d.d. radi ostvarenja „intervencijskog efekta“. Predložio je odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te potražuje trošak parničnog postupka zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

3. Rješenjem poslovni broj P-360/2024-4 od 11. lipnja 2024. Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, oglasio se stvarno nenadležnim za postupanje u ovom parničnom predmetu te je po pravomoćnosti navedenog rješenja spis ustupio Trgovačkom sudu u Bjelovaru na daljnje postupanje.

4. Dopisom od 29. srpnja 2024. ovaj sud je obavijestio EUROHERC osiguranje d.d. o otpočetoj parnici, te je rješenjem poslovni broj P-80/2024-18 od 23. rujna 2025. prihvatio sudjelovanje društva EUROHERC osiguranje d.d. kao umješača na strani tuženika Lovačka udruga "LANE" Šandrovac u ovom postupku.

5. Dana 14. kolovoza 2024., umješač na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d. dostavio je podnesak, u kojem, osim što je naveo kako ima pravni interes za sudjelovanjem u ovoj parnici budući da je tuženik imao zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti lovačkog društva za štete počinjene trećim osobama s periodom važenja od 1. lipnja 2021. do 31. svibnja 2022., naveo je da se pridružuje navodima tuženika iz odgovora na tužbu. Naveo je da smatra da se radi o pravnom pitanju primjene mjerodavnog prava te da visina štete nije sporna.

6. U podnesku tužitelja od 29. kolovoza 2024. tužitelj se očitovao na navode iz odgovora na tužbu. Istaknuo je kako je tuženik neosnovano istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije jer je u Potvrdi MUP-a od 6. listopada 2021., a koju Potvrdu je tužitelj priložio uz tužbu, jasno navedeno da je do udara u lanad došlo u nenaseljenom dijelu te da je lanad istrčala s lovišta tuženika, a predmetnu lanad je preuzeo predsjednik tuženika. U odnosu na navode tuženika da u vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja nisu provođene lovne aktivnosti, tužitelj je istaknuo da tuženik u prilog dokazivanja navedene činjenice nije priložio niti jedan dokaz. Vezano uz pitanje sraza dviju opasnih stvari – motorno vozilo i divljač, tužitelj se pozvao na sudsku praksu iznesenu u presudi Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske od 2. studenoga 2018. poslovni broj Pž-5722/2016 te je ujedno istaknuo da tuženik neosnovano navodi da divljač sukladno sudskoj praksi nije opasna stvar jer je sudska praksa opetovano iznijela stajalište da divljač je opasna stvar. U odnosu na navode tuženika da isti provodi sve mjere za sprječavanje nastanka štete, tužitelj je naveo da za štete nastale naletom vozila na divljač, lovoovlaštenik odgovora po načelu objektivne odgovornosti, sukladno čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima prema kojem se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Budući da tuženik prigovara visini potraživanja tužitelja, tužitelj je predložio provođenje procjeniteljskog/tehničkog/prometnog vještačenja radi utvrđivanja visine štete na vozilu, a koji su ujedno predloženi i u tužbi.

7. Ovaj sud je temeljem čl. 286. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) po prijedlogu tužitelja zatražio od Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske, Policijske postaje Bjelovar dostavu preslike spisa predmeta broj 511-02-10/06-O-206-2/2021, te je navedeni spis predmeta (sa svom popratnom dokumentacijom) uz dopise dostavljen strankama na očitovanje.

8. Dana 11. studenoga 2024. tuženik je dostavio podnesak u kojem je potvrdio primitak Dopisa Republike Hrvatske, MUP, PU Bjelovarsko-bilogorske, PP Bjelovar s dokumentacijom. Naveo je da ostaje kod svega navedenog u odgovoru na tužbu i da osporava navode tužitelja iz podneska u cijelosti. Ustraje u istaknutom prigovoru promašene pasivne legitimacije budući da tuženik nije lovoovlaštenik na području na kojemu se predmetni štetni događaj dogodio. Naveo je kako je iz dostavljene dokumentacije PP Bjelovar razvidno kako se predmetni štetni događaj dogodio u naseljenom mjestu, točnije u [adresa], u [adresa], a gdje je sukladno čl. 11. Zakona o lovstvu zabranjeno ustanovljenje lovišta. Ponovio je navode iz odgovora na tužbu kako je Jedinica lokalne samouprave za naseljeno mjesto dužna izraditi Program zaštite divljači (dalje: PZD) i da jedinica lokalne samouprave za područje PZD-a ima status lovoovlaštenika to jest prava i obveze lovoovlaštenika. Naveo je da tužitelj u podnesku pogrešno tvrdi kako je do predmetnog štetnog događaja došlo u nenaseljenom dijelu jer je Velebitska ulica jedna od ulica u naseljenom mjestu [adresa], pa navodi tužitelja da se predmetni štetni događaj dogodio u nenaseljenom dijelu naseljenog mjesta [adresa] nisu logični niti istiniti. Naglasio je kako je iz navedenog razvidno kako se predmetni štetni događaj nije dogodio na području lovišta tuženika te ponovo ističe kako ne može biti pasivno legitimiran za područje na kojem nije lovoovlaštenik. Tuženik je naveo kako je tužitelj na okolnost utvrđivanja činjenice nalazi li se mjesto predmetnog štetnog događaja na području lovišta tuženika kao i otkuda je divljač potekla, bio dužan predložiti i provesti mjerničko vještačenje, a koji dokazni prijedlog nije postavljen, pa je tuženik istaknuo kako je tužitelj prekludiran u iznošenju novih činjenica i predlaganju novih dokaza budući da se radi o sporu male vrijednosti. Zaključno je naveo da tužitelj ničime nije dokazao pasivnu legitimaciju tuženika, a koju je potrebno utvrditi prije svih drugih činjenica.

9. Tužitelj se u svom podnesku od 26. studenoga 2024. očitovao na navode naprijed navedenog tuženikovog podneska te je istaknuo da je neutemeljen navod tuženika da je iz dokumentacije dostavljene od strane PP Bjelovar razvidno da se štetni događaj dogodio u naseljenom mjestu. Naime, iz službene bilješke PP Bjelovar od 28. rujna 2021. vidljivo je da je do štetnog događaja došlo u nenaseljenom dijelu ceste. Tužitelj je također istaknuo da je predmetna službena bilješka PP Bjelovar od 28. rujna 2021. javna isprava te tužitelj pritom ukazuje na čl. 260. st. 1. ZPP-a kojim je propisano da isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. Naveo ja da ukoliko tuženik smatra da je u navedenoj javnoj ispravi pogrešno navedeno da se štetni događaj dogodio u nenaseljenom dijelu te da je lanad istrčala s lovišta Lovačke udruge „ Č“ [adresa], a kao što je navedeno na službenoj bilješci, da je mogao predlagati dokaze kojima bi dokazivao da je predmetna javna isprava nepravilno sastavljena, a što nije učinio. Istaknuo je kako je iz fotografija štetnog događaja vidljivo da se radi o nenaseljenom mjestu, a da će isto biti vidljivo i prilikom očevida na licu mjesta koji je dokazni prijedlog predložen od strane tužitelja.

10. Dana 23. rujna 2025. ovaj sud je rješenjem poslovni broj P-80/2024-18 prihvatio sudjelovanje EUROHERC osiguranja d.d. kao umješača na strani tuženika.

11. Tužitelj i tuženik su propisno upozoreni sukladno čl. 461.a ZPP-a, a ovaj sud nije smatrao potrebnim održati ročište radi provođenja dokaznog postupka budući da smatra da se pravično vođenje postupka može osigurati i bez održavanja ročišta te nije održano ročište (čl. 461. st. 4. ZPP-a).

12. Radi razjašnjenja spornih činjenica sud je izvršio uvid u spis i pročitani su: Potvrda o očevidu prometnog događaja na cesti koji se dogodio dana 24. rujna 2021. (list spisa 10-11), Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za vozačicu AI (list spisa 12), polica osiguranja od automobilske odgovornosti br. 016245347076 (list spisa 13), Uvjeti za osiguranje automobilskog kaska (list spisa 14-20), Prijava šteta i odštetni zahtjev iz osiguranja automobilskog kaska (list spisa 21-22), preslika prometne dozvole za vozilo registarske oznake [registarska oznaka] (list spisa 23-24), preslika vozačke dozvole za vozačicu AI (list spisa 25-26), oznaka štete 62-AK-26108/2021 od 24. rujna 2021. s kalkulacijom popravka za vozilo registarske oznake [registarska oznaka] (list spisa 27-29), fotografije o oštećenju za vozilo registarske oznake [registarska oznaka] (list spisa 30-33), obavijest o obračunu osigurnine (list spisa 34), regresni zahtjev (list spisa 35), Dopis EUROHERC osiguranja d.d. (list spisa 36), Presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5032/2021-3 od 5. rujna 2022. (list spisa 48-51), Presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3870/2022-2 od 6. studenoga 2023. (list spisa 52-57), sudska praksa Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5722/2016-3 od 2. studenoga 2018. (list spisa 83-85), sudska praksa Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5681/2021-3 od 1. rujna 2022. (list spisa 86-90) i preslika dokumentacije očevida sa fotografijama koju je dostavio MUP, PU Bjelovarsko- Bilogorska, PP Bjelovar (list spisa 94-107).

13. Tužitelj je predložio saslušanje svjedoka AI i ČI, te procjeniteljsko/tehničko/prometno vještačenje radi utvrđivanja visine štete na vozilu (ukoliko tuženik ospori visinu tužbenog zahtjeva). Tuženik je predložio saslušanje svjedoka CI i saslušanje zakonskog zastupnika tuženika VI.

13.1 Ovaj sud nije izveo naprijed predložene personalne dokaze, jer ih smatra nepotrebnim iz razloga što činjenično stanje u dovoljnoj mjeri proizlazi iz dokumentacije u spisu. Budući da odlučne činjenice proizlaze iz dokumentacije u spisu, a personalni dokazi su predloženi na iste okolnosti, to ovaj sud nije smatrao potrebnim izvesti naprijed navedene personalne dokaze.

13.2. Nadalje, ovo je spor male vrijednosti te je riječ o pisanom postupku, a sukladno čl. 492.a ZPP-a u postupku pred trgovačkim sudovima sud će u pravilu odlučne činjenice utvrditi na temelju isprava. Zaključno, budući da odlučne činjenice proizlaze iz dostavljene dokumentacije, a ovo je spor male vrijednosti pred trgovačkim sudom, to nije bilo potrebe izvoditi naprijed navedene personalne dokaze.

14. Predmet ovog spora je regresna isplata naknađene materijalne štete u iznosu od 517,62 eura.

15. Nije sporno da se dana 24. rujna 2021. u 22,25 sati, dogodila prometna nezgoda na način da je u mjestu [adresa], pred vozilo registarske oznake [registarska oznaka], kojim vozilom je upravljala AI, sa područja lovišta tuženika istrčala srneća divljač (lanad) i udarila u prednji kraj vozila, čime je na vozilu nastala materijalna šteta.

16. Nije osporeno da se osiguranik tužitelja LI obratio tužitelju radi procjene i naknade štete, kao niti činjenica da je tužitelj ocijenio zahtjev za naknadu štete svom osiguraniku osnovanim i istu naknadio isplatom.

17. Tuženik nije osporio da on gospodari lovištem navedenim u potvrdi MUP- a. Umješač na strani tuženika naveo je kako nije sporna visina.

18. Sporna je pasivna legitimacija tuženika te odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja i visina štete.

19. Tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije ovaj sud ocjenjuje neosnovanim. Naime tuženik je naveo da se štetni događaj dogodio u naseljenom području (mjesto [adresa]). Iz Policijske potvrde proizlazi kako je na mjestu štete ograničenje za nenaseljeno područje te je iz fotografija vidljivo kako nema kuća u blizini.

19.1. Temeljem naprijed navedenoga ovaj sud smatra da je tuženik u ovom postupku pasivno legitimiran, dok će detaljno obrazloženje svojstva štetnika uslijediti kasnije u obrazloženju ove presude.

20. Iz Potvrde o očevidu prometnog događaja na cesti koji se dogodio dana 24. rujna 2021. (list spisa 10-11) proizlazi da se dogodila prometna nezgoda u mjestu [adresa], u kojoj je sudjelovala vozačica AI, a tom prilikom je na automobilu registarske oznake [registarska oznaka] nastupila materijalna šteta uslijed naleta divljači-srna (lanad). Na mjestu događaja pronađene su uginule srne (lanad) koje je preuzeo lovnik tuženika CI. Na mjestu događaja vozačici AI nije utvrđena prekršajna odgovornost. Na dijelu ceste gdje je došlo do prometne nezgode ne postoji postavljen prometni znak opasnosti „Divljač na cesti“, a brzina je 90 km/h jer je cesta u nenaseljenom području.

21. Iz police osiguranja od automobilske odgovornosti br. 016245347076 (list spisa 13), proizlazi da je ugovaratelj LI za osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka] sa ugovorenim rizikom od, između ostalih, sudara sa životinjama, s periodom važenja od 17. lipnja 2021. do 17. lipnja 2022. Polica osiguranja je potpisana od strane ugovaratelja.

22. Iz uvjeta za osiguranje automobilskog kaska (list spis 14-20) proizlazi da predmet osiguranja mogu biti vozila, da je moguće ugovoriti puni kasko te da punim kasko osiguranjem osiguratelj pokriva sve rizike koji mogu prouzročiti oštećenje, uništenje ili nestanak predmeta osiguranja, a koji rizici nisu zakonom, ugovorom ili ovim uvjetima isključeni iz osiguranja. Isplatom osigurnine na osiguratelja prelaze sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu i to do visine isplaćene osigurnine.

23. Iz prijave štete i odštetnog zahtjeva iz osiguranja automobilskog kaska (list spisa 21-22) proizlazi da je vozačica AI vozila automobil registarske oznake [registarska oznaka] te su joj 24. rujna 2021. u 22,25 sati u mjestu [adresa], istrčale srne i udarile u prednji kraj vozila. Na mjesto događaja izašao je lovnik CI i policija koja je na terenu napravila očevid. Iz preslika dokumentacije očevida sa fotografijama koju je dostavio MUP, PU Bjelovarsko-Bilogorska, PP Bjelovar (list spisa 94-107) proizlazi kako su srne (lanad) ostale na cesti, a odštetni zahtjev je podnio osiguranik tužitelja LI.

24. Iz preslike prometne dozvolu za vozilo registarske oznake [registarska oznaka] (list spisa 23-24) proizlazi da je vlasnik automobila LI.

25. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za vozačicu AI (list spisa 12) proizlazi da vozačica AI nije bila pod utjecajem alkohola, utvrđena je koncentracija alkohola od 0,00 g/kg u organizmu.

26. Iz preslike vozačke dozvole za vozačicu AI (list spisa 25-26) proizlazi da je u trenutku nastanka štetnog događaja imala važeću vozačku dozvolu za vozila B kategorije.

27. Iz oznaka štete 62-AK-26108/2021 od 24. rujna 2021. s kalkulacijom popravka za vozilo registarske oznake [registarska oznaka] (lis spisa 27-29), proizlazi da je oštećeno vozilo Toyota Corolla, godina proizvodnje 2006. Proizlazi da oštećenja odgovaraju opisanom štetnom događaju te da je potrebna zamjena rešetke do L i branika prednjeg. Također proizlazi kako je potrebno lakiranje branika prednjeg.

Prijedlog iznosa nagodbe iznosi 3.900,00 kuna.

28. Iz fotografija o oštećenju za vozilo registarske oznake [registarska oznaka] (list spisa 30-33) vidljiva su oštećenja na prednjem dijelu automobila Toyota Corolla, registarske oznake [registarska oznaka] i to prednjeg odbojnika s lijeve strane.

29. Iz obavijesti o obračunu osigurnine (list spisa 34) proizlazi da je CROATIA osiguranje d.d. izvijestila oštećenog ČI da je izvršila obračun štete te da će isplatiti nesporni iznos od 3.900,00 kuna. Iz tablice priložene obavijesti o obračunu osigurnine proizlazi da je ČI isplaćen iznos od 3.900,00 kuna 13. listopada 2021. po 62-AK-26108/2021.

30. Iz regresnog zahtjeva (list spisa 35) proizlazi da je ovdje tužitelj obavijestio tuženika kako se 24. rujna 2021. dogodila prometna nezgoda u mjestu Šandrovac uslijed naleta vozila na srneću divljač-lanad, a koja je izašla iz njegovog lovišta. Oštećeno je vozilo registarske oznake [registarska oznaka] u vlasništvu ČI koje je osigurano kod CROATIA osiguranja d.d. s policom kasko osiguranja br. 016245347076 s valjanošću od 17. lipnja 2021. do 17. lipnja 2022. Dalje obavještava kako je temeljem navedenog zahtjeva isplatio svom osiguraniku naknadu štete u iznosu od 3.900,00 kuna te da su time temeljem čl. 963. ZOO-a na njega prešla sva prava sa kasko osiguranika te ovim putem poziva Lovačku udrugu da u roku od 15 dana doznači iznos od 3.900,00 kuna na račun ovdje tužitelja.

31. Iz dopisa EUROHERC osiguranja d.d. (list spisa 36) proizlazi kako obavještava CROATIA osiguranje d.d. da je regresni zahtjev pravno neosnovan jer ne mogu utvrditi postojanje odgovornosti prema Zakonu o lovstvu.

32. Iz preslika dokumentacije očevida sa fotografijama koje je dostavio MUP, PU Bjelovarsko-Bilogorska, PP Bjelovar (list spisa 94-107) proizlazi da se dogodila prometna nezgoda u mjestu Šandrovac, Velebitska ulica u kojoj je sudjelovala vozačica AI, a tom prilikom je na automobilu registarske oznake [registarska oznaka] nastupila materijala šteta uslijed naleta na divljač-srne (lanad). Na mjestu događaja pronađene su uginule srne (lanad) koje je preuzeo lovnik tuženika CI. Na mjestu događaja vozačici AI nije utvrđena prekršajna odgovornost. Na dijelu ceste gdje je došlo do prometne nezgode ne postoji postavljen prometni znak opasnosti „Divljač na cesti“, a brzina je 90 km/h jer je cesta u nenaseljenom području. Iz priloženog zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za vozačicu AI proizlazi da vozačica AI nije bila pod utjecajem alkohola, utvrđena je koncentracija alkohola od 0,00 g/kg u organizmu.

33. Na priloženim fotografijama je vidljivo zaustavljeno vozilo Toyota Corolla, registarske oznake [registarska oznaka], u Šandrovcu u Velebitskoj ulici u smjeru Jasenika, površina sa zapadne strane kolnika sa koje je divljač došla na kolnik, površina sa istočne strane kolnika na koju je divljač, jedno lane srne odbačeno nakon udara, a drugo lane srne odbačeno u zapadnom putnom jarku, oštećenje na prednjem dijelu osobnog automobila i trag dlake srneće divljači na prednjem dijelu osobnog automobila.

34. Sukladno čl. 8. ZPP-a koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

35. Tužbeni zahtjev je osnovan.

36. Iz naprijed izvedenih dokaza proizlazi da je dana 24. rujna 2021. vozačica AI automobilom Toyota Corolla osnovni model, registarske oznake [registarska oznaka] naletjela na srneću divljač (lanad) koja je istrčala iz lovišta tuženika, i koja je srneća divljač (lanad) u štetnom događaju uginula, te je na automobilu nastala materijalna šteta u visini od 3.900,00 kuna koju je ovdje tužitelj isplatio svom osiguraniku. Uginule srne (lanad) preuzeo je lovnik tuženika CI.

37. Sporni obveznopravni odnos je regresna isplata naknade štete. Ovdje tužitelj je osiguratelj oštećenika, dok je ovdje tuženik štetnik.

38. Za odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva relevantni su: Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje: ZOO) i Zakon o lovstvu (Narodne novine broj: 99/18, 32/19, 32/20, dalje: ZL) jer su u vrijeme nastanka štetnog događaja ti zakoni bili na snazi. Za kamate su relevantni:

Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje: ZOO), Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, dalje: ZOO22) i Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO23).

39. Čl. 963. st. 1 ZOO-a navodi da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

39.1. Čl. 1045. st. 1. ZOO-a navodi da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok st. 3. istog članka navodi da se za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara bez obzira na krivnju.

39.2. Čl. 1046. ZOO-a navodi da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

39.3. Čl. 1063. ZOO-a navodi da se šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

39.4. Čl. 1064. ZOO-a navodi da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

39.5. Čl. 1067. st. 2. navodi da se vlasnik stvari oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, dok st. 3. istog članka navodi da se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

39.6. Čl. 1085. st. 1. ZOO-a navodi da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala.

39.7. Čl. 1086. ZOO-a navodi da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete.

40. Čl. 80. st. 6. ZL-a navodi da se za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara na sljedeći način:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

41. Čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a navode da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

41.1. Čl. 29. st. 2. ZOO22 navodi da stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotnih poena.

41.2. Čl. 29. st. 2. ZOO23 navodi da stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

42. Za utvrđivanje postojanja prava na regresnu isplatu potrebno je utvrditi elemente naknade štete, poglavito, postoji li odgovornost za štetu na strani osiguranika tužitelja te je potrebno utvrditi da li je i u kolikom iznosu osiguratelj naknadio štetu svom osiguraniku. Za utvrđivanje postojanja odgovornosti za štetu potrebno je utvrditi: subjekte odgovornosti za štetu (oštećenik i štetnik), štetnu radnju štetnika, štetu, uzročno posljedičnu vezu između štetne radnje i štete te protupravnost.

43. U konkretnom slučaju, oštećenik je osiguranik tužitelja jer je u vrijeme nastanka štete bio vlasnik vozila na kojem je nastala materijalna šteta. Identitet oštećenog proizlazi iz preslike Prometne dozvole za oštećeno vozilo te također, nije bio osporavan tijekom postupka. Budući da je tužitelj isplatio iznos potreban za dovođenje oštećene stvari u stanje prije nastalog štetnog događaja, temeljem čl. 963. st. 1. ZOO-a zakonskom subrogacijom je pravo potraživanja prešlo na ovdje tužitelja. Štetnik je lovoovlaštenik sa čijeg područja, odnosno područja kojim gospodari, su istrčale srne (divljač) na cestu. Iz dokumentacije dostavljene od strane tužitelja i MUP Republike Hrvatske, PU Bjelovarsko-bilogorske, PP Bjelovar, koje prileže u spisu proizlazi da je tuženik lovoovlaštenik te također ta činjenica nije bila osporena tijekom postupka.

44. Ovaj sud je ocjenjivao svojstvo štetnika temeljem čl. 80. st. 6. ZL-a te supsidijarnom primjenom lex generalisa što je u konkretnom slučaju ZOO, točnije, čl. 1045. st. 1. i 3. ZOO-a.

45. ZL u svom čl. 80. st. 6. navodi da za štetu naletom vozila na divljač odgovara vozač ili lovoovlaštenik. Vozač odgovara ako je upravljao vozilom protivno odredbama propisa o sigurnosti prometa na cestama i protivno znakovima izričitih naredbi.

46. Iz priloženih isprava, poglavito iz Potvrde policije, te iz dokumentacije koju je dostavio MUP, PU Bjelovarsko-bilogorska, PP Bjelovar ovaj sud je utvrđivao da li je vozačica upravljala vozilom sukladno propisima o sigurnosti prometa na cestama te protivno znakovima izričitih naredbi.

47. Iz Potvrde policije i Službene bilješke policije proizlazi kako policijski službenici obavljenim očevidom i prikupljenim podacima nisu utvrdili postojanje prekršajne odgovornosti vozačice. Naime, u slučaju kršenja odredbi sigurnosti prometa na cestama te upravljanja vozilom protivno znakovima izričitih naredbi, policijski službenici po službenoj dužnosti pokreću prekršajni postupak protiv vozača. Kako iz Potvrde i Službene bilješke proizlazi da nije utvrđena prekršajna odgovornost, tako ovaj sud drži da je utvrđeno da je vozačica u trenutku sraza vozila u skladu sa odredbama propisa o sigurnosti prometa na cestama te nije upravljala vozilom protivno znakovima izričitih naredbi.

48. Također, iz Potvrde policije i iz Službene bilješke policije proizlazi da je postavljen prometni znak „Divljač na cesti“. Prometni znak „Divljač na cesti“, sukladno Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama („Narodne novine“ broj: 92/19, dalje: Pravilnik), u čl. 18. u Tablici 2 ima oznaku A33, znak opasnosti. ZL ne navodi da postoji odgovornost vozača za štetu nastalu naletom vozila na divljač ukoliko postoji postavljen znak opasnosti „Divljač na cesti“. Iz provedenih dokaza, a poglavito iz Potvrde policije ovaj sud ocjenjuje da vozačica konkretnom prilikom svojom vožnjom u konkretnom slučaju nije ugrozila sigurnost prometa na cesti, što također proizlazi i iz Potvrde policije gdje nije navedeno da je započet postupak protiv vozačice zbog postojanja sumnje na počinjenje prekršaja protiv sigurnosti prometa na cestama.

49. Tuženik je istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da se prometna nezgoda dogodila u naseljenom području. Iz priloženih fotografija i iz Zapisnika vidljivo je kako je riječ o nenaseljenom dijelu. Ovaj argument ovaj sud ocjenjuje neodlučnim. Prometnice jesu isključene iz lovišta temeljem ZL-a, ali ta činjenica ne isključuje odgovornost ovdje tuženika za štetu po kriteriju objektivne odgovornosti jer je divljač istrčala iz lovišta tuženika.

50. U spisu ne prileži dokaz da je u inkriminirano vrijeme tuženik provodio lov te ovaj sud ocjenjuje da šteta nije u uzročno-posljedičnoj vezi sa provođenjem lova. Budući da nije provođen lov, tako nema mjesta primjeni odredbi ZL-a vezano za štetu nastalu zbog provođenja lova u konkretnom predmetu.

51. S obzirom na to da temeljem odredbi ZL-a koji je lex specialis u ovom konkretnom slučaju nije normirana pravna situacija štete nastale od divljači na vozilu kada vozač upravlja vozilom u skladu sa propisima o sigurnosti prometa na cestama te postojećim znakovima izričitih naredbi, a lovoovlaštenik nije provodio lov zbog kojeg je nastala šteta, to se za utvrđivanje svojstva štetnika primjenjuju odredbe ZOO-a, točnije odredbe čl. 1045. st. 1. u svezi sa čl. 1045. st. 3. i čl. 1064 ZOO-a.

52. Iz ranije navedenih, a naprijed više citiranih odredbi, proizlazi da je za štetu od stvari od kojih potječe povećana opasnost za okolinu odgovara bez obzira na krivnju njen vlasnik. Divljač na cesti, u konkretnom slučaju, dvije srne na cesti su opasna stvar. ZL-om je gospodarenje divljači (što uključuje i zaštitu divljači) povjereno lovoovlašteniku dodjeljivanjem prava lova (čl. 1. st. 2. u svezi s čl. 7. st. 1. t. 12. i t. 19.). Dakle, lovoovlaštenik, tuženik je po mišljenju ovoga suda imatelj opasne stvari - divljači (srne) koje su istrčale na cestu i time je ovaj sud stava da je lovoovlaštenik, tuženik, štetnik u konkretnom predmetu.

53. Iz Potvrde policije, te Službene bilješke policije i priležećih fotografija ovaj sud je utvrdio identitet životinja koje su istrčale u inkriminirano vrijeme i čijim srazom je nastupila materijalna šteta na vozilu kojim je vozačica AI upravljala. U Potvrdi policije i Službenoj bilješci navedeno je kako je na mjesto događaja pristupio lovnik tuženika te preuzeo srne koje su nastradale u srazu sa automobilom, te uzrokovale materijalnu štetu na automobilu. Ovaj sud drži da je šteta nastala srazom u srne. Dakle, uzrok štete (oštećenja na vozilu osiguranika tužitelja) je sraz sa divljači – srnama na cesti.

54. Srna na cesti je opasna stvar. Srna je divljač sukladno ZL-u te je njeno uobičajeno stanište u šumama. Riječ je o biljojednoj životinji uobičajeno plahe naravi. Opće je poznato da se divlje životinje brzo kreću, a srne se kreću varijacijom skoka i trka. Ukoliko se nađu na prometnici (koja je po svojoj prirodi imisiono bogato područje mirisima, bukom i svjetlima vozila) u svih životinja nastupa strah, na nepoznatom su području te nastupa stres. Životinja u strahu ima nepredvidljive reakcije. Životinja koja se nađe na cesti je opasna za sudionike u prometu. Naime, ponašanje u prometu je striktno normirano, a ponašanje koje odudara od normiranog stvara iznimno opasne situacije. Životinje na cesti, po prirodi stvari, se ne ponašaju u skladu sa propisanim ponašanjem u prometu, djeluju instinktivno, a kada se nađu na prometnici pod utjecajem su straha i stresa. Iz svega opisanog proizlazi opasnost za druge sudionike u prometu. Zaključno, imajući u vidu da je srna na prometnici uplašena, da je brza životinja čije reakcije u strasnim situacijama (primjerice na prometnici) nisu predvidljive, a čime može nanijeti štetu većeg raspona, divljač-srna na cesti je opasna stvar za druge sudionike u prometu.

55. Tuženik je iznio prigovor kako je do prometne nezgode došlo zbog sraza dvije opasne stvari (divljač i automobil). Ovaj prigovor nije osnovan. O ovom pitanju se sudska praksa izjasnila, te ovaj sud prihvaća stajalište Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske iznesenog u odluci poslovni broj Pž-5722/2016-3 od 2. studenoga 2018., jer se i u ovom konkretnom predmetu nalazi primjenjivom. Naime, u naprijed citiranoj odluci Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske stoji kako u kontekstu sraza motornog vozila i divljači na javnoj cesti motorno vozilo ne treba se smatrati opasnom stvari, jer se radi o šteti koju je prouzročila divljač kao opasna stvar, a ne o šteti koju je na divljači kao opasna stvar prouzročilo vozilo.

56. S obzirom da se za štete nastale od opasne stvari smatra da potječu od te stvari te se odgovara po načelu uzročnosti, a ne krivnje, uz mogućnost oslobođenja od odgovornosti u slučaju iz čl.1067.stavka 2 ZOO-a, ovaj sud drži da je štetnik tuženik. Tijekom postupka nije isticano niti dokazano da je nastupila koja od okolnosti oslobođenja od odgovornosti za konkretnu štetu, konkretnije nije dokazano da je oštećenik pridonio nastanku štete. Dakle, vozač automobila nije pridonio nastanku štete.

57. U konkretnom slučaju, temeljem čl. 1046. ZOO-a, šteta je imovinska, a sastoji se u iznosu izvršene isplate radi popravka automobila oštećenog u štetnom događaju. Visina štete proizlazi iz dostavljene dokumentacije. Iz izvida štete vidljiv je iznos koji je određen kao potreban za povrat stvari u prijašnje stanje - stanje prije sraza sa srnama. Sud ocjenjuje da visina štete proizlazi iz dostavljene dokumentacije na spis. Također, umješač na strani tuženika je naveo kako visina nije sporna.

58. Tužitelj je zatražio i zakonske zatezne kamate počevši od 13. listopada 2021. (dan valute prema Nalogu za doznaku po šteti).

59. Budući da čl. 1086. ZOO-a navodi da obveza naknade štete se smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, a tužitelju je šteta (isplata osigurnine) nastala kada je isplatio štetu svom osiguraniku, to kamate počinju teći sa tim danom, a u visini za ostale odnose jer je ovdje riječ o izvanugovornom odnosu naknade štete. Kamate teku sukladno čl. 29. st. 1. i st. 2. ZOO-a za period od 13. listopada 2021. pa do 31. prosinca 2022., po čl. 29. st. 2. ZOO22 za period od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. i po čl. 29. st. 2. ZOO23 za period od 30. prosinca 2023. pa do isplate.

60. Slijedom navedenog, budući da je sud utvrdio da vozačica vozila osiguranog kod tužitelja nije ugrožavala sigurnost prometa, a tuženik je imatelj opasne stvari – srna, koje su prouzročile štetu, a istovremeno nije uspješno dokazano postojanje elemenata oslobođenja od odgovornosti, to je temeljem odredbi čl. 1045. st. 1. i 3. u svezi s čl. 1064. ZOO-a valjalo tužbeni zahtjev tužitelja usvojiti i odlučeno je kao u točki I izreke ove presude.

61. Temeljem odredbe čl. 154. i čl. 155. ZPP-a tuženik je dužan tužitelju, kao troškove potrebne za vođenje postupka, naknaditi trošak parničnog postupka sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23, dalje: OT), Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 118/18 i 51/23, dalje: ZSP) i Uredbi o tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj: 37/2023, dalje: Tarifa).

62. Sukladno vrijednosti predmeta spora u ovom predmetu, koja iznosi ukupno 517,62 eura, temeljem Tbr. 7. OT za sastav svakog podneska i svako zastupanje na ročištu tužitelju pripada nagrada od 50 bodova, s time da temeljem Tbr. 54. OT, jedan bod iznosi 2,00 eura.

63. Tužitelj je zatražio trošak sudske pristojbe na tužbu i sudske pristojbe na presudu, za svaku iznos od 26,54 eura, trošak sastava podneska od 29. kolovoza 2024. u iznosu od 100,00 eura uvećan za PDV od 25% u iznosu od 25,00 eura i trošak sastava podneska od 26. studenog 2024. u iznosu od 100,00 eura uvećan za PDV od 25% u iznosu od 25,00 eura.

64. Tužitelju je priznat trošak sastava podnesaka od 29. kolovoza 2024. i 26. studenoga 2024., svaki u iznosu od 100,00 eura (Tbr.8. t.1. OT), kao i trošak PDV-a u iznosu od 50,00 eura (Tbr.46. OT).

64.1. Tužitelju je također priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 eura i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 13,27 eura.

64.2. Zaključno, tužitelju je priznat parnični trošak u ukupnom iznosu od 289,81 euro.

64.3. Tužitelj je također zatražio i kamate na parnični trošak sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a pa mu na temelju naprijed navedenog članka na utvrđen parnični trošak pripadaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka, te je odlučeno kao u točki II izreke ove presude.

65. Tužitelju nije priznat trošak sudske pristojbi na presudu u zatraženom iznosu od 26,54 eura, već u iznosu od 13,27 eura. Naime, tužitelj je u obvezi plaćanja sudske pristojbe na presudu u iznosu od 26,54 eura, no budući da se radi o pisanom postupku te se odluka (presuda) dostavlja putem e-komunikacije, tužitelj ima pravo umanjenja visine sudske pristojbe za 50%, ukoliko istu plati u roku od 3 dana (čl. 7. st. 2. ZSP-a) pa se tužitelju priznaje trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 13,27 eura kao trošak koji je bio potreban za vođenje ove parnice, dok se odbija za iznos od 13,27 eura.

65.1. Zaključno, tužitelju nije priznat parnični trošak u ukupnom iznosu od 13,27 eura te mu se taj dio zahtjeva za naknadu troška odbija kao nepripadan pa je odlučeno kao u točki III izreke ove presude.

66. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Bjelovar, 5. prosinca 2025.

Sutkinja

Sanjana Zorinc

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude i rješenja može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od primitka odluke, na Visoki trgovački sud RH u Zagrebu, a putem ovog suda. Žalba se podnosi u tri primjerka. Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2., osim zbog povreda iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP-a. U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ili rješenja ne odgađa ovrhu, osim ako sud koji donosi presudu ili rješenje, iznimno po službenoj dužnosti, obrazloženim rješenjem, odredi drukčije (čl. 467.a ZPP-a).

Nacrt odluke izradila sudska savjetnica Sabina Cuvaj.