Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Virovitica, Tomaša Masaryka 8

Poslovni broj: Pr-83/2022-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici po sucu Zoranu Mandiću, u pravnoj stvari tužitelja TC OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Bruni Čeru, odvjetniku iz Koprivnice, protiv tuženika Šumarstvo Smolčić j.d.o.o. iz [adresa], OIB: 62804166800, zastupano po punomoćniku Krešimiru Slamiću, odvjetniku iz Virovitice, radi naknade štete, nakon zaključenja glavne, javne rasprave 6. studenog 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, temeljem odredbe čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 u daljnjem tekstu ZPP-a), 5. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Šumarstvo Smolčić j. d. o. o., [adresa], 33 000 Virovitica, OIB: 62804166800 tužitelju TC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti na ime naknade neimovinske štete iznos od 100.000,00 kn zajedno s pripadajućom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 10. 5. 2022., kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, zatim da mu na ime naknade imovinske štete isplati iznos od 5.000,00 kn s pripadajućom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, kao i da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka zajedno s pripadajućom zateznom kamatom po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena počevši od dana donošenja presude do isplate, sve u roku od 15 dana."

II. Tužitelj je dužan tuženiku naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.655,41 €, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja (5. prosinca 2025.) pa do isplate, po stopi koja određuje se, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, pa sve do isplate, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj TC podnio je putem svog punomoćnika 29. srpnja 2022. tužbu protiv Šumarstva Smolčić j. d.o.o. iz [adresa], radi naknade štete zbog ozljede na radu.

1. 1. U tužbi i tijekom postupka tužitelj navodi da je kao radnik tuženika, dana 2. kolovoza 2019. pretrpio ozljedu na radu na način da ga je nakon obaranja hrasta, odlomljena grana pogodila u mrežicu kacige, pri čemu je pretrpio teške ozljede oka. Tužitelj je liječen zbog traumatske rupture bulbusa desnog oka s prolapsom staklastog tijela i tkiva uveje i frakture desne orbite, a kao posljedica povređivanja ostalo je slijepilo na desno oko. Poslodavac je prijavu ozljede na radu dostavio Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje tek 26.rujna 2019. odnosno nakon proteka zakonskog roka od 8 dana. Tužitelj navodi da je prilikom štetnog događaja koristio osobna zaštitna sredstva i to cipele, sjekačke hlače i rukavice, kacigu s antifonima i mrežicom, te smatra da za nastalu štetu po kriteriju objektivne odgovornosti odgovara tuženik kao poslodavac sukladno odredbi čl. 25. Zakona o zaštiti na radu.

1. 2. Tužitelj se prije utuženja obratio poslodavcu sa zahtjevom za naknadu štete, no kako se on na isti oglušio, predlaže da sud donese presudu kojom bi naložio tuženiku da tužitelju na ime naknade neimovinske štete isplati iznos od 100.000,00 kuna, te na ime imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege kao i aktivnosti oko samozbrinjavanja iznos od 5.000,00 kuna.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka, tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ističe kako je tužitelj namiren u cijelosti isplatom naknade od Uniqa osiguranja d.d. temeljem police o osiguranju broj 11-7002651510 koju je tuženik kao poslodavac sklopio sa osiguravajućom kućom. Također osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Smatra da ne postoji njegova odgovornost, budući da je tužitelj imao na raspolaganju svu propisanu zaštitnu opremu, te je bio osposobljen za rad na siguran način

2. 1. Obzirom da je poduzeo sve potrebne mjere da do predmetnog događaja ne dođe, tuženik smatra da je šteta nastala isključivom krivnjom odnosno nepažnjom tužitelja. Tijekom postupka predlaže i o parnici na strani tuženika obavijestiti i Uniqa osiguranje.

3. Uniqa osiguranje d.d. svojim u svom podnesku od 23. siječnja 2023. navodi da je s tuženikom zaključila dvije police osiguranja i to policu osiguranja od nesretnog slučaja broj: 01-0162070-01, te policu osiguranja od odgovornosti poslodavca prema djelatnicima broj 11-7002651510, te je po obavijesti suda formiran spis za osiguranje od odgovornosti poslodavca prema djelatnicima, a odluka o miješanju ostavljena je za kasnije, odnosno istu će donijeti nakon provedenog medicinskog vještačenja.

4. Tijekom postupka za utvrđenje činjenica, sud je izvršio uvid u prijavu ozljede na radu ( str. 6-10), dopis Državnog inspektorata ( str. 11), zapisnik o inspekcijskom nadzoru ( str. 12-20), izvješća o privremenoj nesposobnosti ( str. 21- 27), nalaz i mišljenje o postotku tjelesnog oštećenja ( str. 28-29),medicinska dokumentacija ( str. 30-34), potvrda o osposobljenosti za rad ( str. 45) polica osiguranja ( str. 46), uvjerenje o osposobljavanju ( str. 47), potvrda o osposobljenosti ( str. 48), dopisi Uniqa osiguranja ( str. 51-52), podnesak Uniqa osiguranja ( str. 57), dopis Uniqe ( str. 60), prijava nezgode ( str. 61-62), rodni list ( str. 63), izjava ( str. 64), prijava o ozljedi HZZO-a ( str. 65), polica osiguranja ( str. 66-67), prijava ozljede ( str. 68-71), dopis Uniqe ( str. 72), sa prilozima ( str. 73-77) medicinska dokumentacija ( str. 89-103) izvješća o privremenoj nesposobnosti ( str. 104-109), uvjerenje tuženika ( str. 110), dokumentacija HZMO-a ( str. 112-113), obračun plaće ( str. 114-115), rješenje HZMO-a ( str. 116-119), rješenja o prestanku prava na naknadu (str. 120-121), zahtjev za naknadu s obračunima plaće ( str. 122-123), prijavnica Zavodu za zapošljavanje ( str. 124-125), terapijska lista ( str. 127), potvrda HZMO-a ( str. 128), izvadak o stanju prometa po računu ( star. 198-204), dopis Državnog inspektorata ( str. 206), zapisnik o inspekcijskom nadzoru ( str. 2016-240), situacijski plan sačinjen od strane MUP-a ( str. 265), izvješće o kriminalističkoj pretrazi ( str. 266-267), fotodokumentacija očevida ( str. 268-288), nalaz i mišljenje vještaka (str. 296-300) , očitovanje vještaka ( str. 318), te je izveden dokaz saslušanjem svjedoka BC, NC, ŽC ( str. 256-259), tužitelja TC kao stranke ( str. 259-260), vještaka Ivice Juričkog ( str. 313-315).

5. Svi dokazi ocijenjeni su temeljem čl. 8. ZPP-a.

6. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Tijekom postupka nije sporno da je tužitelj u vrijeme nastanka štete 2. kolovoza 2019. bio zaposlenik tuženika.

7. 1. Također nije sporno, da je u vrijeme nastanka štete tužitelj imao svu propisanu zaštitnu opremu i bio obučen za rad na siguran način.

7. 2. Također nije sporno da je Uniqa osiguranje temeljem police broj [broj police]- 0162070-01 (kolektivno osiguranje od nezgode za zaposlenike na poslu i slobodno vrijeme ( 24 h), isplatio tužitelju naknadu u iznosu od 73.720,00 kuna.

8. Među strankama je sporno, postoji li odgovornost tuženika kao poslodavca za nastanak štete.

9. Ocjenjujući izvedene dokaze zasebno i u cjelini, sud je iskaze saslušanih svjedoka BC i NC našao životnim i logičnim te vjerodostojnim u cijelosti, a ovi svjedoci koji su bili prisutni na radilištu kao dugogodišnji šumski radnici iskazuju da je tužitelj radio poštujući pravila struke no sam događaj nisu vidjeli, a sa mjesta s kojeg su imali pogled nisu niti mogli vidjeti položaj grana koje eventualno prijete padom.

9. 1. Iz iskaza svjedoka BC (257), zapisnika o inspekcijskom nadzoru (216-223) i izvješća o kriminalističkoj pretrazi (266-268) proizlazi, da je do tužitelja, nakon što je oborio stablo hrasta i povukao se bočno od padajućeg stabla doletjela grana drugog stabla (bukve) koju je odlomilo padajuće deblo, te ga udarila u zaštitnu mrežu kacige i predio oka. Ovakvu dinamiku ozljeđivanja prihvatio je i vještak prilikom izrade nalaza i mišljenja.

9. 2. Iskaz ŽC , punomoćnika i oca vlasnice obrta, koji nema neposrednih saznanja o dinamici ozlijeđivanja, obzirom da nije niti bio na radilištu u vrijeme štetnog događaja, sud nalazi vjerodostojnim u dijelu gdje navodi da je tužitelj imao svu zaštitnu opremu.

9. 3. Iskaz samog tužitelja TC nije u koliziji s iskazima svjedoka, kako u dijelu iskaza gdje opisuje događaj prije i za vrijeme štetnog događaja, tako i nakon štetnog događaja, sud nalazi vjerodostojnim.

9. 4. Što se tiče dokumentacije koja se nalazi u spisu, sud je našao da je dokumentacija vjerodostojna i njenu vjerodostojnost stranke nisu niti osporavale, a riječ je o medicinskoj dokumentaciji, dokumentaciji MUP-a, te Državnog inspektorata za zaštitu na radu, odnosno dokumentaciji koja je izdana od strane tijela ovlaštenih za izradu te dokumentacije i koja ima svojstvo javnih isprava, te u odnosu na nju postoji i zakonska presumpcija istinitosti.

10. U svom nalazu i mišljenju izrađenom temeljem dokumentacije koja se nalazi u spisu, stalni sudski vještak zaštite na radu ing. el., dipl. ing. Ivica Jurički ( str. 296-298), navodi da je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način za rad u šumarstvu, poslove rukovatelja motornom pilom, a tuženik je obavijest o privremenom radilištu dostavio Državnom inspektoratu, imao valjan Ugovor o obavljanju usluge sječe i privlačenja drvnih sortimenata, te Ugovor o obavljanju šumskih radova.

10. 1. U vrijeme nastanka štete tužitelj je koristio osobnu zaštitnu opremu dobivenu od poslodavca i to kacigu s antifonima i mrežicom, zaštitne cipele, sjekačke hlače i zaštitne rukavice.

10. 2. Prihvaćajući utvrđenja Državnog inspektorata i MUP-a, vještak utvrđuje da se štetan događaj dogodio na način da je tužitelj prije obaranja stabla odredio smjer obaranja i smjer povlačenja. Očistio je okolni prostor da se može bez prepreka povlačiti, a prije obaranja provjerio je sve još jednom pa i viseće grane. Nakon što je oborio hrast, povukao se na istočnu stranu 5-10 metara, zastao i krenuo provjeriti prostor kretanja stabla. Desetak sekundi nakon toga nešto ga je pogodilo u glavu, a najvjerojatnije je to bila odlomljena suha grana bukve dužine 2,2 m promjera 5,5-6 cm koja je tijekom očevida nađena na tlu, 5 metara istočno od panja oborenog hrasta, na kojoj su se nalazili tragovi krvi.

10. 3. Mišljenje je vještaka, da je tužitelj prilikom pregleda mjesta događaja, trebao predvidjeti sve opasnosti pa tako i suho drvo kod kojeg lako može doći do loma i pada istog na tlo. Tužitelj je krenuo s obaranjem debla hrasta, a da prije toga nije oborio suho drvo bukve, koje je prilikom pada hrasta zahvatilo i grane suhog drveta bukve, od kojih su tri grane pale na tlo, a jedna od njih i ozlijedila tužitelja.

10. 4. Vještak navodi da prema Pravilniku o zaštiti na radu u šumarstvu ( Narodne novine 10/1988) u čl. 15. i 19. navedeno je, da se prije početka sječe navedenog stabla, moraju prethodno oboriti susjedna trula stabla i stabla koja prijete padom. U blizini mjesta događaja nalazilo se uglavljeno drvo, no vještak ne zaključuje da bi isto bilo povezano s povrjeđivanjem tužitelja.

10. 5. U dopuni nalaza i mišljenja, odnosno očitovanja na primjedbe tužitelja, kao i svom iskazu danom na ročištu ( str. 313-314), vještak ostaje kod svog nalaza i mišljenja, navodi kako nije nigdje regulirano može li sjekač u radu opskrbljivati dva traktora. Sjekači moraju imati osobu koja nadgleda u slučaju kada rade u grupi. Intervali rada s motornom pilom normirani su zbog jake vibracije pile i na taj način se prevenira nastanak bolesti, no sjekač prilikom prekida rada s motornom pilom može raditi druge poslove u kojima nije izložen vibraciji, kao što je izvlačenje drva, opsluživanje traktora i sl.

10. 6. Vještak zaključuje, da u samoj tehnici i postupku obaranja stabla, nije bilo odstupanja od pravila zaštite na radu, no tužitelj je kao sjekač morao prethodno oboriti suha stabla koja su u blizini i koja prijete padu i upravo je taj propust uzrok ozljeđivanja. Vještak nije mogao utvrditi s kojeg stabla je odlomljena ta grana, no obzirom na lokaciju gdje je nađena, pretpostavlja da nije odlomljena s uglavljenog stabla, već nekog stabla koje je bilo bliže hrastu koji je tužitelj rušio. Vještak smatra da tužitelj nije smio pristupiti rušenju hrasta ako je vidio zaglavljeno drvo bukve, bez obzira da li je on ili netko drugi prethodno rušio to drvo bukve.

11. Ovako izrađen nalaz i mišljenje sud je našao stručnim, objektivnim i izrađenim u skladu s pravilima znanosti i vještine, jedini propust pri izradi nalaza i mišljenja sud nalazi u nepotpunom citiranju pravnih izvora, naime Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu objavljen je u Narodnim novinama 10/1986, 59/1996, 71/2014, a odredba koja određuje obvezu sjekača da prije početka sječe mora oboriti susjedna trula stabla i stabla koja prijete padom, je određena čl. 19. i 20., no to nema utjecaja na kvalitetu izrađenog nalaza.

11. 1. Dakle, iz izvedenih dokaza proizlazi da je tužitelj u svom radu poštovao pravila struke, no prije sječe stabla hrasta iako je pravilno odredio smjer pada, te pripremio teren za sigurno i nesmetano udaljavanje od oborenog stabla, propustio je ukloniti sva trula stabla i stabla koja prijete padom, te izvršiti provjeru slobodno visećih grana u krošnji stabla koje obara i susjednih stabala.

12. Stoga je sud našao utvrđenim slijedeće relevantne činjenice:

- da je u vrijeme ozljeđivanja tužitelj bio zaposlenik tuženika,

- da je tuženik osigurao tužitelju kao radniku svu potrebnu zaštitnu opremu,

- da je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način,

- da je ozljeđivanje tužitelja izazvala grana drugog drveta koju je odlomilo stablo hrasta prilikom pada,

- da je tužitelj pretrpio teške tjelesne ozlijede, a posljedica je gubitak vida na desno oko i smanjenje radne sposobnosti,

- da je u vrijeme štetnog događaja tuženik sa Uniqa osiguranjem imao zaključene dvije police osiguranje i to policu br. [broj police]-0162070-01 osiguranje od nesretnog slučaja i policu br. [broj police]-7002651510 za osiguranje od odgovornosti poslodavca prema djelatnicima,

- da je Uniqa osiguranje po polici za osiguranje od nesretnog slučaja isplatila tužitelju naknadu u iznosu od 73.720,00 kuna.

13. Za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari relevantne su odredbe Zakona o radu (Narodne novine 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, ) Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine 71/2014,118/2014, 154/2018, 94/2018,96/2018 ) i Pravilnika o zaštiti na radu u šumarstvu ( Narodne novine 10/1986, 59/1996, 71/2014).

13. 1. Temeljem odredbe čl. 103. Zakona o radu poslodavac je dužan naknaditi štetu radniku.

13. 2. Zakon o zaštiti na radu u čl. 25. određuje, da poslodavac odgovora radniku za štetu uzrokovanom ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u vezi s radom po načelu objektivne odgovornosti , a može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

13. 3. Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu u čl. 19. određuje, da radnik u sjekačkoj liniji prije početka sječe pojedinog stabla, mora prethodno oboriti susjedna trula stabla i stabla koja prijete padom na udaljenosti najmanje dvije visine stabla koje se obara.

13. 4. Čl. 20. Pravilnika određuje, da se prije početka sječe stabla mora očistiti teren na mjestu rada i izvršiti provjera slobodno visećih grana u krošnji stabla kojeg se obara i susjednih stabala, kako bi se osigurali uvjeti za siguran rad.

14. Tužitelj je tužbu podnio dana 29. srpnja 2022., te je visina tražbine u tužbi izražena u kunskom iznosu, a nakon što je stupanjem na snagu Odluke Vlade Republike Hrvatske (Narodne novine 85/2022) euro postao službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj, s danom 1. siječnja 2023., nije ispravio tužbeni zahtjev, no sud je obzirom na fiksni tečaj koji se primjenjuje na tražbine u kunama, našao da je i ovako postavljen tužbeni zahtjev dovoljno određen da bi se o njemu moglo odlučivati.

15. Stavljajući u odnos utvrđene činjenice sa citiranim odredbama Zakona, sud nalazi da ne postoji odgovornost poslodavca za nastalu štetu, obzirom da je nesporno utvrđeno da je tuženik kao poslodavac tužitelju, svom radniku dao svu propisanu zaštitnu opremu i educirao ga za rad na siguran način.

15. 1. Obzirom da je uzrok nastanka štete propust radnika, odnosno tužitelja, a na koji propust tuženik nije mogao utjecati niti ga otkloniti, ne postoji niti njegova odgovornost.

16. Slijedom iznijetog riješeno je kao u izreci.

17. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a.

17. 1. Tužitelj koji je u cijelosti izgubio spor, dužan je tuženiku naknaditi troškove postupka koji su bili opravdani i nužni za vođenje ovog postupka, a isti se odnose na trošak zastupanja po punomoćniku te trošak sudskih pristojbi.

17. 2. Za sastav odgovora na tužbu, punomoćniku tuženika, obzirom na vrijednost predmeta spora pripada nagrada od 250 bodova odnosno 500,00 € po tbr. 8. točka 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, u daljnjem tekstu; Tarife).

17. 3. Za zastupanje na ročištu od 6. prosinca 2022. punomoćniku tuženika po tbr. 9. točka 1. Tarife pripada nagrada od 500,00 €.

17. 4. Za sastav obrazloženog podneska od 27. ožujka 2023. punomoćniku tuženika po tbr. 8. točka. 1. Tarife pripada nagrada od 500,00 € a ista nagrada pripada mu i za zastupanje na ročištu od 25. travnja 2023. po tbr. 9. točka 1. Tarife.

17. 5. Za sastav podneska od 25. svibnja 2023. punomoćniku tuženika pripada nagrada po tbr. 8. točka 4. Tarife od 25 bodova od 50,00 €.

17. 6. Za zastupanje na ročištu od 14. svibnja 2024. punomoćniku tuženika po tbr. 9. točka 1. Tarife pripada nagrada od 500,00 €.

17. 7. Za sastav obrazloženog podneska od 28. travnja 2025. punomoćniku tuženika po tbr. 8. točka 1. Tarife pripada nagrada od 500,00 €, a za zastupanje na ročištu od 6. studenog 2025. po tbr. 9. točka 1. Tarife nagrada od 500,00 €.

17. 8. Za pristup ročištu za objavu presude, punomoćniku tuženika pripada nagrada od 100,00 € po tbr. 9. točka 3. Tarife.

17. 9. Razmatrajući zahtjev punomoćnika tuženika za naknadom troškova, sud je našao opravdanim zahtjev u iznosu od 3.650,00 €, što sa PDV-om iznosi 4.562,50 €.

17. 10. Kao opravdan i nužan trošak javlja se i trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu u iznosu od 92,91 € , što ukupno iznosi 4.655,41 €, pa je slijedom iznijetog riješeno kao u izreci.

U Virovitici 5. prosinca 2025.

Sudac:

Zoran Mandić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano, u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostaviti:

1. Odvjetnik Bruno Čer, Koprivnica,

2. Odvjetnik Krešimir Slamić, Virovitica,