Poslovni broj P-141/2022-20

Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Stalna služba u Županji

Veliki kraj 48

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, OIB: 77561654785, po sucu Anici Pastović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja LK, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ĐK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], EK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po punomoćniku Krunoslavu Glokoviću, odvjetniku iz Županje, i tužitelja PK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika UK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Hrvoju Miličeviću, odvjetniku iz Županje, radi utvrđenja (dokazivanja) prava vlasništva i predaje u posjed, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 21. listopada 2025. u prisutnosti tužitelja LK ĐK, i EK s punomoćnikom, i tuženika s punomoćnikom, a u odsutnosti tuženika RK, te nakon ročišta na kojem je donesena i objavljena presuda 5. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbijaju se tužitelji s tužbenim zahtjevom koji glasi:

"- Utvrđuje se da je 1-tužitelj LK OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnik površine od 74 m2 na kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je na skici premjeravanja i u nalazu i mišljenju izvršenog vještačenja u predmetu Općinskog suda u Vinkovcima stalne služne u Županji broj 16 R1-22/21 sa geodetskim situacijskim nacrtom stvarnog stanja od 29. listopada 2021. označena točkama B-C- C'-B'-B, što je tuženik ŠK OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] dužan priznati I-tužitelju i omogućiti mu da na navedenoj površini nesmetano ostvaruju sva vlasnička i posjedovna prava, sve u roku 15 dana.

- Utvrđuje se da 2-tužitelj ĐK OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] , 3-tužitelj EK OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 4-tužitelj mlt. PK OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], suvlasnici svako u 1/3 dijela površine od 129 m2 na kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je na skici koja je na skici premjeravanja i u nalazu i mišljenju izvršenog vještačenja u predmetu Općinskog suda u Vinkovcima stalne služne u Županji broj 16 R1-22/21 sa geodetskim situacijskim nacrtom stvarnog stanja od 29. listopada 2021. označena točkama A-B-B'-A'-A, što je tuženik ŠK OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] dužan priznati 2 do 4 tužiteljima i omogućiti im da na navedenoj površini nesmetano ostvaruju sva vlasnička i posjedovna prava, sve u roku 15 dana.

- Nalaže se tuženiku da tužiteljima nadoknadi prouzročeni parnični trošak u roku 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljima LK, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ĐK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], EK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], RK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženiku VK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime troškova parničnog postupka isplate i to svaki od njih iznos od 343,75 eura (tristočetrdesettrieuraisedamdesetpetcenti) ukupno 1.375,00 eura, u roku od 15 dana.

III. Odbija se tuženik sa zatraženim troškom preko iznosa dosuđenog točkom II. do zatraženog iznosa od 1.401,56 eura

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da su suvlasnici nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] ukupne površine 789 m2 u naravi stambena zgrada, dvorište i oranica na kojim nekretninama se kao formalni vlasnik vodi tužitelj LK, te da su suvlasnici na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] površine 1320 m2 u naravi stambena zgrada, gospodarske zgrade dvorište i oranica, dok je tuženik vlasnik susjednih nekretnina upisanih uz zk. br,. 1983 k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] površine 2666 m2 u naravi stambena i gospodarska zgrada, dvorište voćnjak i oranica.

1.1. Nadalje tužitelji navode da je u izvan parničnom postupku kod ovog suda posl. br. R1-22/21 utvrđeno da je tuženik nezakonito i bez pravne osnove ušao u vlasništvo i posjed nekretnina tužitelja koje su sporne površine na skici premjeravanja na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 129 m2 označene točkama A-B-B'- A'-A i na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 74 m2 označene točkama B- C-C'-B'-B.

1.2. U odnosu na sporni gore navedeni posjed tužitelji navode da je posjed tuženika nezakonit – neistinit i nesavjestan, radi čega tužitelji pozivajući se na odredbu čl. 103. st. 6. i čl. 162. st. 1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009,143/2012, 152/2014 u daljem tekstu ZV) predlaže sudu da po provedenom postupku donese presudu kojom će utvrditi da je tužitelj LK vlasnik površine od 74 m2 na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je na skici premjeravanja u nalazu i mišljenju sudskog vještaka u predmetu ovog suda posl. br. 16 R1-22/21 označena točkama B-C-C'-B'-B te da su tužitelji ĐK, EK i PK suvlasnici svako u 1/3 dijela površine od 129 m2 na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je na skici premjeravanja u nalazu i mišljenju sudskog vještaka u predmetu ovog suda posl. br. 16 R1-22/21 označena točkama A- B-B'A'-A, te zahtijevaju tuženikovo trpljenje odnosno priznanje navedenog uz omogućavanje tužiteljima da na navedenim površinama nesmetano ostvaruju vlasnička i posjedovna prava, ujedno tužitelj potražuju od tuženika naknadu troškova ovog postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom, čini nespornim da je rješenjem ovog suda poslovni broj R1- 22/21 od 29. studenog 2021. uređena međa između predmetnih nekretnina tužitelja i tuženika te utvrđene dvije sporne površine, koje tužitelji navode u tužbi koje su u njegovom posjedu, s tim da su proizvoljni i netočni navodi tužitelja da je tuženik nezakonito i bez pravne osnove ušao u vlasništvo i posjed nekretnina tužitelja, budući da tuženik sada, a ranije njegovi pravni prednici uživaju sporne površine dugi niz godina na kojima se nalazi poljoprivredna mehanizacija tuženika, stari crijep, betonski stupići, role sijena i slično, što je vidljivo iz fotografija koje prilaže, te tuženika niti njegove prednike nitko nije ometao u korištenju istih niti se tome protivio do pred početak postupka radi uređenja međe.

2.1. Nadalje tuženik navodi da su predmetne nekretnine otpočetka bile ograđene pa osim što je tuženik imao svoju ogradu i to upravo na onome prostoru kako je sud odredio međnu liniju uživanja i tužitelji su imali ogradu koja se nalazila uz ogradu tuženika, tako da međa nije bila sporna, a tuženik je sagradio zid koji pokazuje među između nekretnina parničnih stranaka, a postoji i međni kamen po kojemu su se parnične stranke ravnale u vezi s međom te je on također u pravcu linije uživanja i njega je geodet KK u postupku uređenja međe označio točkom C', što dodatno ukazuje na savjesnost i poštenje tuženika i njegovih pravnih prednika.

2.2. Tuženik navodi da se ima primijeniti Opći građanski zakonik koji se primjenjivao do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., te navodi da je on sporne površine stekao na temelju dosjelosti u smislu odredbi § 1452. i 1463. OGZ, radi čega predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev uz obvezu naknade parničnih troškova tuženiku.

3. Proveden je dokaz uvidom u priloženi spis ovog suda posl. br. R1-22/21, uvidom u priložene zk. izvatke za predmetne nekretnine uključujući i povijesni zk. izvadak, saslušanjem svjedoka MK, SK, DK, ČK, GK i ZK, te saslušanjem tužitelja LK, ĐK i EK, te saslušanjem tuženika.

4. Na temelju ovako provedenih dokaza i utvrđenog činjeničnog stanja sud tužbu smatra neosnovanom, radi čega je presuđeno kao u izreci.

5. Nesporno je da je da je tužitelj LK u zemljišnim knjigama upisan kao samovlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] ukupne površine 789 m2 u naravi stambena zgrada, dvorište i oranica, te da su tužitelji ĐK, EK i PK suvlasnici na jednake dijelove na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] površine 1320 m2 u naravi stambena zgrada, gospodarske zgrade dvorište i oranica, te da je tuženik vlasnik susjednih nekretnina upisanih uz zk. br,. 1983 k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] površine 2666 m2 u naravi stambena i gospodarska zgrada, dvorište voćnjak i oranica.

6. Nesporno je da je u izvanparničnom postupku kod ovog suda posl. br. R1- 22/21 doneseno rješenje posl. br. R1-22/21-12 od 29. studenog 2021. kojim je uređena međa između predmetnih gore navedenih nekretnina linijom koja je u skici premjeravanja označena točkama A'-B'-C', prema posljednjem mirnom posjedu, te je dokaz jačeg prava vlasništva omogućen svakoj stranci u roku od 6 mjeseci od pravomoćnosti tog rješenja na spornim međašnim površinama.

7. Sporno je jače pravo vlasništva na spornoj međašnoj površini koja se nalazi u sklopu kč. br. [katastarska čestica] površine 74 m2 i u sklopu kč. br. [katastarska čestica] površine 129 m2.

8. Sporno je da li tužitelj PK ima poslovnu sposobnost, pri tom je nesporno da je tužitelj PK rođen **.**.2004. te da je tužbu u njegovo ime podnio odvjetnik Krunoslav Gloković 26. travnja 2022. temeljem punomoći koju mu je dao ĐK otac i zakonski zastupnik tada mlt. tužitelja RK.

8.1. Nesporno je da je tužitelj PK **.**.2022. temeljem odredbe čl. 117. st. 3. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" 103/15, 98/19, 47/20 49/23, 156/23 dalje u tekstu OB) postao punoljetan te je stekao tog dana potpunu poslovnu sposobnost u smislu odredbe čl. 117. st. 2. OB-a, od kada je tužitelj PK temeljem čl. 79. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 26/1991, 34/1991, 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 78/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019 – u daljem tekstu ZPP) stekao parničnu sposobnost, tako da ga ne zastupa od navedenog datuma njegov zakonski zastupnik niti punomoćnik kojem je punomoć dao njegov otac, radi čega je sud zatražio od tužitelja RK da odobri radnje odvjetnika Krunoslava Glokovića koje su poduzete nakon 27. travnja 2022., što je isti odobrio podneskom od 22. rujna 2025. koji je zaprimljen u sudu 23. rujna 2025.

8.2. Odvjetnik Krunoslav Gloković je na ročištu 25. lipnja 2025. naveo da je tužitelj PK radno nesposoban uslijed čega nije u mogućnosti dati iskaz kod suda te je naveo da je u mogućnosti dostaviti rješenje kojim dokazuje njegovu invalidnost, te da zbog navedenog o njemu skrbi njegov otac, te je priložio rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, područni ured Županja od 4. ožujka 2024. iz kojeg je vidljivo da je tužitelju RK priznato pravo na inkluzivni dodatak kao djetetu s lakim i umjerenim intelektualnim teškoćama 4. stupnja.

8.3. Nesporno je da odvjetnik Krunoslav Gloković nije dostavio dokaze kojima bi opravdao invalidnost tužitelja RK, s tim da invalidnost stranke sama po sebi ne dovodi do poslovne i parnične nesposobnosti.

8.4. Nesporno je da tužitelj PK nije ni u kojem dijelu lišen poslovne sposobnosti u smislu odredaba OB-a, a koji postupak može pokrenuti nadležni Hrvatski zavod za socijalni rad ili netko od članova obitelji, radi čega sud u smislu odredbe čl. 82. ZPP-a utvrđuje da tužitelj PK ima parničnu sposobnost, iako su kod njega utvrđene lake i umjerene intelektualne teškoće 4. stupnja.

9. Svjedok MK očitujući se o posjedu spornih međašnih površina u svom iskazu navodi da poznaje tuženika od djetinjstva od kada se i druže i od kada odlazi njegovoj kući, te da mu je poznato kako izgleda sporna površina koja je u posjedu tuženika, a na kojoj su zasađena tri drveta a iza toga je ogradom tzv. drvenim plotom tuženikov posjed ograđen od posjeda tužitelja, da li je taj drveni plot postojao 21. travnja 2025. kada je bio kod tuženika, nije siguran jer nije obraćao pažnju na to, a stanje kako ga je opisao postoji otprilike 30-40 godina prema njegovim saznanjima.

10. Svjedok SK u svom iskazu navodi da se druži s tuženikom otprilike od 1996., te da je odlazio kod njega jer su obojica imali konje te su iza tuženikove kuće u tuženikovom posjedu imali svojevrsnu rekreaciju sa konjima tako da mu je poznato da je tuženik na svojim nekretninama imao uz posjed tužitelja tri drveta iza kojih se nalazila ograda koja je ograđivala dva predmetna posjeda, kasnije je tuženik između svojih i tužiteljevih nekretnina uzidao zid 2-3 m, a da li se u produžetku uz taj zid nalazi ranije opisana ograda nije siguran, odnosno sadašnje stanje ne zna, a stanje kako ga opisuje je bilo prije odnosno od 1997.-2011. kada je uzidan navedeni zid uz ranije postojeću ogradu, s tim da na predmetnim nekretninama nije bio u posljednjih godinu dana.

10.1. Na pitanje tuženika ovaj svjedok je naveo da on kada je bio kod tuženika u gore navedenoj rekreaciji sa konjima nitko ih nije sprječavao da koriste posjed tuženika, što je bilo u periodu od 1997.-2000. Nadalje je naveo kako je u rubnom dijelu tuženikovog posjeda prema susjednom posjedu bio otprilike prije nešto više od godinu dana kada mu je pomagao oko spremanja tzv. bala sijena, primijetio je da i nadalje uz susjeda postoji gore navedena zidana ograda, s tim da je bilo predvečerje tako da ne zna da li je postojala žičana ograda koju je prije primijetio.

11. Svjedok GK, u svom iskazu navodi da poznaje posjed predmetnih nekretnina s obzirom da su nekretnine u vlasništvu njegove obitelji susjedne nekretninama tužitelja i tuženika te da je on tamo odrastao. Sjeća se da je majka LK i ĐK nakon što su odselili prethodni posjednici L ušla u posjed nekretnina koje su sada u posjedu tužitelja što je bilo otprilike prije 45-46 godina a obitelj ŠK je u posjedu svojih nekretnina oko 10 godina duže nego li obitelj ĐK. Sjeća se da mu je tuženikov otac prije zasigurno oko 20 godina pokazao dva kamena koja su predstavljala među između njegovih i tužiteljevih nekretnina, vjeruje da ta dva kamena postoje i sada, jer ih je vidio prije 3-4 godine. Nadalje je ovaj svjedok naveo da je posjede stranaka dijelila drvena ograda, kasnije žičana ograda sada električni pastir, s tim da je žičana ograda u odnosu na dva kamena koja mu je pokazao tuženikov otac pomaknuta unutar posjeda tuženika do pola metra. Budući da je tuženik žičanu ogradu učvrstio za svoja dva drveta a sada umjesto žičane ograde tamo je električni pastir koji je također pričvršćen na tuženikova dva drveta.

11.1. Na pitanje tužitelja ovaj svjedok je naveo da je obitelj Đ prije ušla u posjed nekretnina koje su sada vlasništvo tužitelja nego što je obitelj tuženika ušla u posjed svojih nekretnina, te da koliko je njemu poznato nikada nije uređivana međa ranije između predmetnih nekretnina, a u odnosu na dva kamena koja mu je pokazao tuženikov otac navodi da su oni postavljeni prije 80-90 godina. Dalje je naveo da ima narušene odnose sa tužiteljima, da su tužitelji njegovom nećaku neposredno pred postupak izmjere u k. o. [katastarska općina] "oteli" cca 200m2 građevinskog zemljišta a on je imao s tužiteljima problema oko svog hrasta kojeg je njegov otac zasadio na svojoj nekretnine.

12. Svjedok ZK u svom iskazu navodi da je on otprilike 2011. na traženje tuženika uzidao ogradu između njegovog posjeda i posjeda tužitelja, sjeća se da je u zemlji bio kamen te da su ogradu zidali do kamena, nije siguran da li je možda ta zidana ograda izmaknuta od kamena, pretpostavlja da jeste, a na tu zidanu ogradu koja je išla u slovo L uz kč. br. [katastarska čestica] nadovezana je žičana ograda, s obzirom da zidana ograda nije išla cijelom širinom tuženikove kč. [katastarska čestica] nego možda u dužini do 2m, tako da tuženikov i tužiteljev posjed u jednom dijelu ograđuje zidana a u jednom dijelu žičana ograda. Kakvo je stanje na terenu nakon zidanja ograde on ne zna, a dok je zidao tu ogradu nitko od susjeda nije imao primjedbi a zidao je otprilike 5-6 dana. Da li je od ranije bila ograda između kč. br. [katastarska čestica], on ne zna, a kada je došao zidati ogradu već je između tih nekretnina bio iskopan temelj, također ne zna da li je prije nego što je on došao zidati ogradu izlazio mjernik.

13. Svjedokinje DK i AK, u svojim iskazima navode da im je tuženik brat te da im je poznat posjed njegovih nekretnina jer je riječ o njihovoj roditeljskoj kući u kojoj su živjele i to DK do udaje 1989. a AK do udaje 1987. s tim da i nadalje tamo odlaze. Dok su one tamo živjele znaju da je između njihovog posjeda i posjeda tužitelja bila bodljikava žica, uz među s njihove strane je postojao nasad šljiva i tri stabla a s druge strane uz među u posjedu tužitelja je postojala nekakva udubina u zemlju gdje su oni bacali smeće.

13.1. Svjedokinja DK je nadalje navela da joj je poznato da je tuženik otprilike 2012. ili 2013. mada nije sigurna kada svoj posjed ogradio zidanom ogradom, s tim da se uzidana ograda ne proteže cijelom širinom njegovog posjeda, da li uz zidanu ogradu još uvijek postoji i navedena ograda od žice ne zna, jer dugo nije išla u prostor iza bratove kuće, odnosno nije išla do kraja njegovog posjeda.

13.2. Na pitanje tuženika ove svjedokinje su navele da dok su one živjela u roditeljskoj kući nije bilo nikakvih problema oko predmetnog posjeda.

13.3. Na pitanje tužitelja svjedokinja DK navodi da se ne može očitovati kada je zadnji puta vidjela gore opisanu žičanu ogradu, također je navela da joj je poznato što predstavlja spornu površinu te da je riječ o šljiviku njezine obitelji, te je čula da su tužitelji rekli da je tuženik uzeo njihov dio a što je u sklopu tuženikovog šljivika. Dalje je navela da ono što tužitelji tvrde da im je uzeto u stvari je u vlasništvu njezine obitelji ranije oca a sada brata, ne zna sa sigurnošću da li je njezin otac ili brat izvodio mjernika. Dalje navodi kako između tužiteljevih i njezinih roditelja nikada nije bilo spora što kome pripada te se znalo što je čije.

13.4. Svjedok AK je nadalje navela da joj je poznato da je između predmetna dva posjeda postojala drvena ograda, kasnije ograda od žice jer je prethodna dotrajala a sada tamo postoji tzv. električni pastir kojeg je postavio tuženik što u stvari predstavlja traku za koju misli da je od plastike koja je pričvršćena za dva stupa.

13.5. Na pitanje tužitelja svjedokinja AK je navela da je otprilike početkom travnja 2025. bila u blizini predmetne međe jer je sa tuženikovom suprugom bila u njihovom vrtu, nije tada provjeravala da li postoji gore opisani električni pastir kojeg tuženik nije stavio po međi nego ga je postavio na svoja stabla, također ni njoj nije joj poznato da li je njezin otac nekada izvodio mjernika a misli da nije.

14. Tužitelj LK u svom iskazu navodi u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] koja je u njegovom vlasništvu da je riječ o njegovoj kući u kojoj živi sa suprugom i djecom a sagradio ju je na svojoj očevini, u odnosu na spornu međašnu površinu u sklopu kč. br. [katastarska čestica] naveo je da je duži vremenski period koliko se on sjeća bila zapuštena, nalazila se u dnu nekretnine u vlasništvu njegovih roditelja te je tu teren bio dosta nizak, a taj dio je bio u tzv. japagi odnosno u korovu i sitnom raslinju, njima je rečeno da je tu nekada ranije bila ciglana. U postupku komasacije 1998. u k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je ta sporna međašna površina dio kč. br. [katastarska čestica], a sve do sada ju koristi tuženik koji u tom dijelu odlaže svoje poljoprivredne strojeve te je on nasipao taj dio a također je i on taj dio nasipao negdje 2005., te je naveo da između njegovog i tuženikovog posjeda nema nikakve ograde.

14.1. Na pitanje svog punomoćnika, tužitelj navodi da je u odnosu na predmetne nekretnine u komasaciji sudjelovao tuženikov otac koji je priznao da je sporna međašna površina vlasništvo tužitelja što je obećao riješiti ali to nije učinio. Dalje navodi da je njegov otac umro 1999. tako da je bio živ u vrijeme komasacije, dalje navodi da je on 2011. vršio legalizaciju svojih objekata kada mu je mjernik IK rekao da je sporna površina u sklopu njegove kat. čest. br. [katastarska čestica], koju u većoj mjeri koristi tuženik unazad 10 godina nego što ju je koristio njegov otac prije toga.

14.2. Na pitanje tuženika tužitelj LK je naveo da između njegovog posjeda i posjeda tuženika nema ograde s tim da je u periodu od 2005. – 2015. tuženik u tom predjelu držao konje koje je ogradio u svrhu kontrole njihovog obitavanja. Dalje navodi da on niti njegov brat IK nikada nisu postavili ogradu kojom bi ogradili svoje posjede od tuženikovog posjeda. Dalje navodi da je bio prisutan kada je sud izašao radi uređenja međe te kada je mjernik u tom postupku pronašao kamen kao međašnu oznaku te je u to vrijeme taj dio gdje je mjernik pronašao kamen koristio tuženik, i imao je tamo odložen svoj crijep. Dalje navodi kako se na spornoj površini nalazi stog sijena i betonske cijevi a što je postavio tuženik otprilike kada je ogradio prostor u kojem drži konje.

15. Tužitelj ĐK u svom iskazu navodi da što se tiče ovog spora može reći da je njegov stric također tužitelj LK 2011. godine radi legalizacije svoje kuće i formiranja nove kat. čestice izveo mjernika koji je rekao gdje se nalazi međa na predmetnim nekretninama što on prihvaća.

15.1. Na pitanje svog punomoćnika, ovaj tužitelj je naveo da je prilikom izlaska mjernika 2011. on bio na licu mjesta kao dječak od 11 ili 12 godina, sjeća se da je bio i tuženikov otac koji je negodovao na rad službenih osoba, s tim da do 2021. ništa dalje nije poduzimano, a 2021. je bio postupak uređenja međe kada je bio prisutan tuženik. Dalje je tužitelj ĐK naveo da je tuženikova obitelj držala konje te su znali puštati konje na trčanje do svojevrsne ograde u vidu dvije letve koje se nalaze na nekretninama u vlasništvu tužitelja, a međa kako ju je utvrdio mjernik 2011. nalazi se udaljena do 10 m od tih letava prema nekretninama u vlasništvu tuženika. Nadalje je ovaj tužitelj naveo da u spornom dijelu postoji stara kamena međašna oznaka koju je pronašao mjernik 2011., koja je oko 10 m udaljena od navedene ograde u vidu dvije letve prema posjedu tuženika.

15.2. Na pitanje tuženika ovaj tužitelj je naveo da je prilikom uređenja međe 2021. postajala i međašna oznaka u vidu klina što je postavio mjernik 2011. koji je po njegovoj slobodnoj procjeni udaljen od gore navedene dvije letve oko 9,5 m. Dalje navodi da uz navedenu drvenu ogradu u vidu dvije letve na udaljenosti otprilike 30 cm se nalaze dva duda. Dalje navodi da između predmetnih nekretninama postoji zid kojeg je uzidao tuženik, a koji se nalazi na tužiteljevim nekretninama sa bočne strane. U odnosu na gore navedena dva duda navodi kako je riječ o samoniklom drveću, te da po njegovim saznanjima tuženik nije nikada zasadio niti jednu voćku.

16. Tužitelj EK iskazao je suglasno kao i tužitelj ĐK, te je na pitanje tuženika ovaj tužitelj naveo da po njegovim saznanjima 2021. kod uređenja međe je pronađena jedna kamena stara međašna oznaka a ne dvije ili više, za navedena dva duda navodi da je samoniklo drveće.

17. Tuženik u svom iskazu navodi da je rođen 1979. godine, da cijeli život živi na predmetnoj nekretnini te od kada ga sjećanje služi njegova obitelj je uvijek bila u posjedu spornih međašnih površina, a i od svog oca je čuo da je još njegov djed 1951. godine doselio na predmetne nekretnine i da je još od tada posjed takav.

17.1. Nadalje tuženik navodi da je posjed njegove obitelji bio odijeljen ogradom koju je postavila njegova obitelj s tim da je i obitelj ĐK imala svoju ogradu kojom je odijelila svoj posjed, a te dvije ograde su se pružale paralelno jedna uz drugu te su bile udaljene jedna od druge oko 20 cm. Dalje tuženik navodi da je 1994. godine počeo u svom posjedu držati konje koji su oštetili njegovu ogradu uz posjed tužitelja tako da je on oštećenu ogradu 1998. ili 1999. zamijenio novom drvenom ogradom, koja je također dotrajala kao i ograda koju su postavili tužitelji, nakon toga on, a i tužitelji nisu postavljali drugu ogradu, odnosno on je postavio tzv. pastira, a riječ je o električnom čuvaru stoke na koji način drži pod kontrolom kretanje svojih konja.

17.2. Na pitanje svog punomoćnika, tuženik je naveo da njega u opisanom načinu posjedovanja sporne međašne površine tužitelji nikada nisu ometali niti mu osporavali posjed sve do smrti njegovog oca što je bilo u rujnu 2020., nakon čega je ĐK brat ovdje prisutnog tužitelja na tri drveta koja su bila u tuženikovom posjedu odrezao krošnje i odvezao ih radi čega je tuženik zvao policiju, a nakon toga su tužitelji pokrenuli postupak uređenja međe. Dalje je naveo da su navedena tri drveta bila udaljena od međe po uživanju u njegov posjed oko 20 cm, a toliko je bio i udaljen kamen kojeg je mjernik pronašao kod sudskog uređenja međe, a navedena tri drveta (duda) prema kazivanju njegovog oca posadio je još njegov djed.

17.3. Na pitanje tužitelja tuženik je naveo da on i njegov otac nisu nikada angažirali mjernika radi uređenja međa između njegovih i tužiteljevih nekretnina, te da je posjed bio u skladu sa kamenjem, koje je pronašao mjernik kod sudskog uređenja međe, a tužitelj LK je pokušao to staro kamenje prikriti zatrpavanjem stajnjakom, tako da nije bilo potrebe da npr. njegov otac sa ocem tužitelja LK dogovara način posjeda.

17.4. Dalje je tuženik naveo da je obitelj LK izvršila diobu tako da je jedna kat. čest. pripala LK, a druga ĐK, te da mu je otac rekao da nešto oko međe nije u redu te je on primijetio zabijenu željeznu šipku za koju misli da sada ne postoji, a ona se nalazila negdje u predjelu sporne međašne površine. Dalje navodi kako je policija koja je izašla po njegovoj prijavi sačinila zapisnik o porušenom drveću a on nije dalje poduzimao nikakve radnje.

18. Uvidom u priloženi povijesni zk. izvadak za nekretnine u vlasništvu tuženika sa stranice 58-66 sudskog spisa utvrđeno je da je u odnosu na te nekretnine 11. siječnja 2022. sačinjen zapisnik u zemljišnoknjižnom odjelu u postupku identifikacije u koje vrijeme je na tim nekretnina bio vlasnik OK a koje nekretnine su prema podacima sa stranice 59 sudskog spisa postale vlasništvo BK i FK temeljem kupoprodajnog ugovora od 25. veljače 1956. što je provedeno u zemljišnim knjigama 19. studenoga 1956.

18.1. Na temelju gore navedenog proizilazi da su točni navodi tuženika da je njegova obitelj u posjedu njegovih predmetnih nekretnina dugi niz godina i to najkasnije počev od 19. studenoga 1956. a vjerojatno i od ranije s obzirom na datum sklapanja kupoprodajnog ugovora 25. veljače 1956.

19. Temeljem odredbe čl. 388. st. 2. ZV-a stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZV-a prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

19.1. S obzirom na gore navedeno proizilazi da je gore opisani način posjedovanja spornih međašnih površina započeo u vrijeme kada je bio u primjeni Austrijski opći građanski zakonik (u daljem tekstu OGZ) koji se primjenjuje kao pravna pravila na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" 173/91), koji se primjenjivao sve do donošenja Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" 53/91 u daljem tekstu ZOVO).

20. Institut dosjelosti propisan je pravnim pravilima OGZ-a, tako da u § 1452. OGZ-a stoji "ako se zastarjelo pravo uslijed posjeda zakonitog prenosi u isto vrijeme na koga drugoga, zove se pravo dosjeđeno, a način tog stječenja zove se dosjelost".

21. Iz priklopljenog spisa ovog suda posl. br. R1-22/2021 vidljivo je da je sudski vještak prilikom očevida na licu mjesta u prisutnosti suda 29. listopada 2021. utvrdio postojanje tri željezne međne oznake sa plastičnom kapom i jedan međni kamen što je on označio točkama A, B i C u odnosu na željezne oznake sa plastičnom kapom te u točki C' u odnosu na međni kamen.

22. Uvidom u geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja iz gore navedenog spisa s stranice 29 sudskog spisa vidljivo je da točke A, B i C predstavljaju međnu liniju po katastru iz čega proizilazi zaključak da su navedene tri međne oznake postavljene tijekom 2011. kada je tužitelj LK angažirao mjernika radi formiranja katastarske čestice na kojoj se nalazi njegova kuća, što znači da je tuženik odnosno da su njegovi prednici od 2011. znali da se sporne međašne površine ne nalaze u sklopu kat. čestice u njihovom vlasništvu nego u sklopu kat. čestice u vlasništvu tužitelja odnosno njihovih prednika.

23. Unatoč gore navedenom temeljem iskaza svjedoka i tuženika kao i s obzirom na postojanje jedne starije međašne oznake označene kod uređenja međe točkom C' proizilazi da su prednici tuženika imali kvalitetu posjeda valjanu za stjecanje prava vlasništva na spornim međašnim površina temeljem dosjelosti u smislu § 1453., 1454., 1455., 1460., 1461., 1462., 1463., 1464., 1465., 1467., budući da je njihov posjed od 1956. bio pošten i istinit u smislu § 309., 310., 316., i 321 OGZ-a, jer oni posjed nisu pribavili silom, potajno ili prijevarom ni zlouporabom povjerenja, te oni kao posjednici kad su stekli posjed nisu znali niti s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed (što se tek saznalo 2011.).

24. Prema Načelnom mišljenju opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda br. 3/60 od 4. travnja 1960. godine za redovnu dosjelost potrebno je 20 godina posjedovanja, a ne 30 kako je to bilo propisano u izvornom tekstu OGZ-a. Iz navedenog slijedi da se na stjecanje prava vlasništva za razdoblje od 1945. do 1. rujna 1980. godine (dan stupanja na snagu ZOVO-a) primjenjuju navedena pravna pravila OGZ-a.

25. S obzirom na gore navedeno proizilazi da su prednici tuženika stekli pravo vlasništva na spornim međašnim površinama temeljem dosjelosti protekom 20 godina njihovog posjeda što bi bilo 1976. godine budući da su u posjed ušli 1956. , te pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva nisu izgubili 2011. od kad im je prestalo poštenje posjeda, jer su uvjete za stjecanje prava vlasništva stekli 1976.

26. Stoga tuženik na spornim međašnim površinama ima jače pravo vlasništva jer je vlasništvo stekao temeljem dosjelosti u smislu odredbe § 1460., a u svezi s odredbama § 309., 316., 326. i 351. te § 1470. uz uvažavanje Načelnog mišljenja opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda br. 3/60 od 4. travnja 1960. godine.

27. Radi izloženog presuđeno je kao u izreci.

28. O troškovima postupka odlučeno je temeljem čl. 154. st. 1. uz primjenu čl. 155. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19), imajući u vidu vrijednost predmeta spora, kao i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15 u daljem tekstu Tarifa).

28.1. Tuženiku zastupanom po punomoćniku odvjetniku kao osnovani priznati su troškovi sastava odgovora na tužbu prema Tbr. 8. toč. 1. Tarife u iznosu od 100 bodova, trošak zastupanja na ročištima od 22. rujna 2022., 23. travnja 2025., 25. lipnja 2025. i 21. listopada 2025. na kojem se raspravljalo o glavnoj stvari za što se temeljem Tbr. 9. toč. 2 Tarife mogao priznati iznos od 100 bodova za svako ročište. Nadalje tužitelju je priznat trošak pristupa njegovog punomoćnika na ročište za objavu i uručenje presude za što se temeljem Tbr. 9. toč. 3. Tarife mogao priznati iznos od 50 bodova, što ukupno s obzirom na vrijednost boda s uključenim PDV-om iznosi 1.375,00 eura.

28.2. Tuženiku se temeljem odredbe članka 4. st. 1. toč. 2. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" 118/18, 51/23) nije mogao priznati zatraženi trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu, budući da na strani tuženika neće nastati obveza plaćanja ove sudske pristojbe

U Županji, 5. prosinca 2025.

Sudac

Anica Pastović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka iste.

Žalba se predaje putem ovog suda pisana u tri primjerka.

Obavijest:

1. Krunoslav Gloković, odvjetnik u Županji,

2. PK, iz [adresa],

3. Hrvoje Miličević, odvjetnik iz Županje.