REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Psp-178/2020-156

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Goranu Goluži, u pravnoj stvari tužitelja-predlagatelja osiguranja DL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Vesni Škare Ožbolt, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženice-protivnice osiguranja DLR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku CL, odvjetniku iz [adresa], radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 21. listopada 2025. godine, u prisutnosti I-tužitelja-predlagatelja osiguranja uz punomoćnicu Leu Ivanković, odvjetnicu iz Zagreba i punomoćnika tuženice-protivnice osiguranja CL, odvjetnika iz [adresa], dana 5. prosinca 2025. godine

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tuženica DLR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], smetala tužitelja u posljednjem mirnom posjedu prava služnosti prolaza i provoza pješice i motornim vozilom iz pravca s Ulice Ivana Gorana Kovačića (zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) do nekretnine tužitelja označene kao zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a preko nekretnine tužene označene kao zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prolazom širine 3m uz južnu i istočnu među, i to na način da je dana 16. prosinca 2020. godine, uz predmetni put širine 3m, njegovom cijelom duljinom prema južnoj i istočnoj međi zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iskopala rupe i time narušila statiku puta i garaže tužitelja, suzila put na njegovom središnjem dijelu i time tužitelju onemogućila pristup pješice i motornim vozilom do zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s javnoprometne površine, uz zapadni zid garaže tužitelja daskama potpuno zatvorila prolaz kojim tužitelj sa svoje nekretnine dolazi do svoje garaže čija su vrata okrenuta prema Ulici Ivana Gorana Kovačića, postavila tri željezne šipke u zemlju ispred garaže te željeznu mrežu s jedne i druge strane šipki radi izgradnje betonskog zida i tzv. „šalovanja“, postavila žičanu ogradu zaključanu lokotom na ulaz u nekretninu s javnoprometne površine Ulice Ivana Gorana Kovačića i postavila zaštitare koji su onemogućavali pristup na zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tijekom izvođenja radova, te je, posljedično, tužena prokopala postojeći put, isti denivelirala na način da je tužitelju onemogućila pristup svojoj garaži vozilom u cijelosti, a pješice iznimno otežano.

Nalaže se tuženici DLR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da uspostavi prijašnje stanje kakvo je bilo prije poduzimanja svih građevinskih radova iz točke I., i to vraćanja poslužnog puta na zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u prvotno stanje prije 16. prosinca 2020. godine glede širine puta od 3m i nagiba puta kakvo je bilo prije poduzimanja građevinskih radova 16. prosinca 2020. godine, na način da će tužitelju omogućiti pristup svojoj garaži vozilom i pješice bez zapreke."

II. Odbija se prijedlog tužitelja-predlagatelja osiguranja za osiguranje nenovčane tražbine privremenom mjerom koji glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja koja se sastoji u nalaganju protivnici osiguranja da obustavi sve radove kojima bi se onemogućilo nesmetani prolazak po putu i na svoj trošak omogući predlagateljima osiguranja uspostavu ranijeg posjedovnog stanja uz južnu i istočnu među zkč. br. [katastarska čestica] za korist zkč. br. [katastarska čestica] i time omogući predlagateljima osiguranja nesmetani ulazak motornim vozilima i pješice s ulice Ivana Gorana Kovačića preko nekretnine zkč. br. [katastarska čestica] uz južnu i istočnu među po putu širine 3 metra na svoju nekretninu označenu kao zkč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] određuje se:

PRIVREMENA MJERA

1. tako što se nalaže protivnici osiguranja:

- da u roku od 24 sata od primitka prijepisa ovog Rješenja;

- ukloni sve metalne, betonske, drvene i druge konstrukcije kojima se predlagateljima osiguranja priječi nesmetan prolaz motornim vozilima i pješke u svako doba s javne prometne površine, Ulice Ivana Gorana Kovačića preko svoje nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužne do nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne,

- ukloni automobil i sve druge stvari i/ ili osobe, prepreke koje onemogućuju predlagateljima osiguranja otvaranje vrata garaže koja se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k.o.

Grad Zagreb u vlasništvu predlagatelja osiguranja,

- ukloni sve drvene daske, betonski zid i bilo kakve druge prepreke koje se nalaze ispred stepenica uz bočnu sjevernu i zapadnu stranu garaže, u vlasništvu predlagatelja osiguranja,

- preda ključ brave od ulazne ograde i time omoguće predlagateljima nesmetan ulazak i izlazak vozilom i pješice od javne prometne površine, Ulice Ivana Gorana Kovačića po putu do garaže predlagatelja osiguranja,

- postavi metalnu ili drugu primjerenu čvrstu konstrukciju kojom će se omogućiti premošćivanje novonastale visinske razlike između garaže i javne prometne površine, koja će konstrukcija biti u pravcu od zkč 1231/1 k. o. [katastarska općina], Ulice Ivana Gorana Kovačića cijelom dužinom uz južnu među sa 1224 k. o. [katastarska općina] do nekretnine zkč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predlagatelja osiguranja u širini 3 metra, te koja konstrukcija neće smetati protivnicu osiguranja u nastavku i dovršenju građevinskih radova na zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- omogući otvaranje vrata garaže i slobodan prolaz predlagateljima osiguranja motornim vozilom,

- omogući predlagateljima osiguranja nesmetani prolaz motornim vozilima i pješice u svako doba s Ulice Ivana Gorana Kovačića preko svoje nekretnine kčbr. [katastarska čestica], kao poslužne uz južnu i istočnu među po putu širine 3 m do garaže predlagatelja osiguranja i nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne,

- da se od primitka prijepisa ovog rješenja suzdrži od svake radnje kojom predlagatelju osiguranja onemogućava, nesmetani ulazak kolima i pješice s Ulice CLR preko nekretnine protivnice osiguranja kčbr [katastarska čestica], uz južnu među po putu širine 3 m do svoje garaže i nekretnine kčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Ako protivnica osiguranja u određenom roku ne postupi sukladno nalogu suda iz točke 1. rješenja, ovlašćuje se predlagatelje osiguranja da sami ili putem treće osobe obave određene radnje i to o trošku protivnice osiguranja.

3. Ako protivnica osiguranja postupi protivno nalogu iz točke 1. izreke ovog rješenja, ova privremena mjera prisilno će se provesti uz prisutnost sudskog ovršitelja i policije.

4. Ako protivnica osiguranja postupi protivno nalogu iz točke 1. izreke ovog rješenja, Sud protivnici osiguranja zaprječuje novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna.

5. Ako protivnica osiguranja postupi protivno nalogu iz točke 1. izreke ovog rješenja, Sud će, na prijedlog predlagatelja osiguranja, izreći novčanu kaznu kojom joj je zaprijetio.

6. Rješenje kojim se određuje privremena mjera ima učinak rješenja o ovrsi i žalba protiv ovog rješenje ne odgađa njegovu provedbu.

7. Predlagatelj osiguranja, radi opravdanja ove privremene mjere, pokrenuo je sudski postupak radi smetanja posjeda prava služnosti prolaza i provoza pod posl. brojem Psp-178/2020 kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu.

8. Ova privremena mjera ostaje na snazi sve do pravomoćnog okončanja parničnog postupka posl. broj Psp-178/2020 koji je pokrenuo predlagatelj osiguranja ili do drukčije odluke Suda ako se promijene okolnosti pod kojima je ova mjera određena.

9. Protivnica osiguranja dužna je predlagateljima osiguranja naknaditi sve troškove postupka određenja privremene mjere, sastav prijedloga za donošenje privremene mjere prema T.br. 7.t.1. i Tbr. 11.t. Odvjetničke tarife, u iznosu od 750,00 uvećano za PDV, te sudsku pristojbu u ukupnom iznosu od 1.037,50 kuna.“

III. Nalaže se tužitelju-predlagatelju osiguranja DL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tuženici-protivnici osiguranja DLR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 625,00 eur, u roku 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tuženice-protivnice osiguranja DLR za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa, kao neosnovan.

V. Odbija se zahtjev tužitelja-predlagatelja osiguranja DL za naknadu parničnog troška, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj-predlagatelj osiguranja u tužbi i prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom od 18.12.2020. godine navodi da je vlasnik i posjednik nekretnine označene kao z. k. č. br. [katastarska čestica] dvorište i voćnjak u [adresa] površine 266,3 čhv ili 958 m2 k. o. [katastarska općina] koja odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da je tuženica-protivnica osiguranja vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označene kao zkč. br. [katastarska čestica] stambena zgrada, zgrada za drvarnicu odnosno garažu i zid, te dvorište u Zagrebu, Gorana Kovačića br. 10, pov.270 čhv ili 971 m2, koja odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koju je stekla temeljem ugovora o kupoprodaji od 19.07.2017. od uknjižnih vlasnika FL i FLR. Tužitelj navodi da na svoju nekretninu dolazi služnim putem s ulice Ivana Gorana Kovačića z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a preko nekretnine tužene označene kao z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to prolazom širine 3 metra uz južnu i istočnu među z. k. č. br. [katastarska čestica], slijedom čega je tužitelj, kako navodi, u posjedu prava stvarne služnosti prolaza opisanim dijelom zkčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navodi da taj put predstavlja jedini kolni i pješački put kojim tužitelj može pristupiti sa svoje nekretnine na javno prometnu površinu s ulice Ivana Gorana Kovačića. Navodi da ima izlaz strmim stepenicama sa svoje nekretnine na gradsku park šumu bez izravnog izlaza na javno prometnu površinu, a da taj dio strmog puta nije u građevinskoj zoni. Navodi da je u mirnom posjedu puta od 1971. godine kada je rješenjem Sekretarijata za komunalne poslove, građevinarstvo i saobraćaj, Odjel za građevinarstvo i urbanizam Grada Zagreba od 03. studenog 1971. godine odobrena parcelacija zemljišta u Ulici Ivana Gorana Kovačića br.10 te je sastavni dio rješenje diobni nacrt br. RN 623/71, te je istim rješenjem utvrđeno pravo kolnog i pješačkog prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] u širini od 3,00 metra uz južnu i istočnu među 1225/3, za korist zk. č. 1225/1 k. o. [katastarska općina]. Osim toga tužitelj navodi da su s prednicom tužene GL proveli Ortački ugovor o korištenju puta, te ih nitko nikada osim tužene nije uznemiravao. Nadalje, tužitelj u bitnome navodi da ga je tužena smetala u posljednjem mirnom posjedu prava služnosti prolaza i provoza pješice i motornim vozilom iz pravca s Ulice Ivana Gorana Kovačića (zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) do nekretnine tužitelja označene kao zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a preko nekretnine tužene označene kao zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prolazom širine 3m uz južnu i istočnu među, i to na način da je dana 16. prosinca 2020. godine, uz predmetni put širine 3m, njegovom cijelom duljinom prema južnoj i istočnoj međi zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iskopala rupe i time narušila statiku puta i garaže tužitelja, suzila put na njegovom središnjem dijelu i time tužitelju onemogućila pristup pješice i motornim vozilom do zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s javnoprometne površine, uz zapadni zid garaže tužitelja daskama potpuno zatvorila prolaz kojim tužitelj sa svoje nekretnine dolazi do svoje garaže čija su vrata okrenuta prema Ulici Ivana Gorana Kovačića, postavila tri željezne šipke u zemlju ispred garaže te željeznu mrežu s jedne i druge strane šipki radi izgradnje betonskog zida i tzv. „šalovanja“, postavila žičanu ogradu zaključanu lokotom na ulaz u nekretninu s javnoprometne površine Ulice Ivana Gorana Kovačića i postavila zaštitare koji su čuvali pristup na njenu nekretninu i zabranili prolazak tužiteljima i pristup garaži i prolazak putem s ulice Ivana Gorana Kovačića do svoje garaže. Slijedom navedenog, tužitelj tužbom traži da sud utvrdi da je tuženica smetala tužitelja u posljednjem mirnom posjedu prava služnosti prolaza i provoza pješice i motornim vozilom na opisani način te da naloži tuženoj obustavu radova i uspostavu prijašnjeg stanja te vraćanjem poslužnog puta na prvotno stanje te da joj se zabrani svako takvo i slično smetanje. Končno postavljenim tužbenim zahtjevom, u podnesku od 19.07.2025. godine (list 1142-1143 spisa), tužitelj je, kako navodi, a obzirom da je od podnošenja tužbe prošlo 5 godina, tijekom kojeg razdoblja je tužena nastavila s radovima, uredio tužbeni zahtjev glede radnji koje je tužena dužna poduzeti radi vraćanja nekretnine u prvobitno stanje (tužbeni zahtjev je u cijelosti prihvaćen pod točkom I. i II. izreke rješenja). Ovdje valja reći da se i u tom djelomično izmijenjenom konačno postavljenom tužbenom zahtjevu također radi o predmetnom utvrđenju smetanja posjeda prava stvarne služnosti te uspostava prijašnjeg stanja, pa se po mišljenju ovog suda ne radi o preinaci tužbe, međutim, ako bi se zauzeo i stav da se radi o preinaci, ista bi bila dopuštena temeljem čl. 190. st. 2. ZPP-a. Isto tako, prijedlogom za određivanje privremene mjere tužitelj- predlagatelj osiguranja predlaže da sud u roku od 24 sata naloži protivnici osiguranja da ukloni "sve zapreke" odnosno omogući tužiteljima nesmetan prolaz do svoje nekretnine i garaže (kako to stoji pod točkom II. izreke presude kojom je odbijen prijedlog za određivanje privremene mjere).

2. Tuženica prvotno ističe da je iz tužbe razvidno da je ista predana sudu u fizičkom obliku bez valjanog digitalnog potpisa te da je odredbom čl.106.a st. 5. Zakona o parničnom postupku propisano da državna tijela, državno odvjetništvo, odvjetnici, javni bilježnici, sudski vještaci, sudski procjenitelji, sudski tumači, stečajni upravitelji, povjerenici te pravne osobe uvijek su dužni podneske podnositi u elektroničkom obliku, dok je odredbom čl. 106.a st. 6. ZPP-a propisano da ako osoba iz stavka 5. ovoga članka podnesak ne podnese u elektroničkom obliku, sud će podnositelju naložiti da u roku od osam dana podnesak dostavi u elektroničkom obliku. Ako podnositelj ne dostavi podnesak u elektroničkom obliku u određenom roku, smatrat će se da je podnesak povučen. Nadalje, tuženica osporava osnovanost tužbenog zahtjeva. Ističe da je rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 17. prosinca 2020. godine, poslovni broj Psp-125/18 odbačena tužba tužitelja OL, BL i DL radi smetanja posjeda te da je tim istim rješenjem ukinuto rješenje o osiguranju privremenom mjerom od 05. rujna 2018. godine pod brojem Psp-125/18 i dopuna rješenja o osiguranju privremenom mjerom od 01. listopada 2018. godine poslovni broj Psp-125/18. Na temelju navedenog zaključuje da tužitelji nemaju posljednji mirni posjed prava služnosti puta već da to ima upravo tuženica. Također, tuženica opreza radi ističe prigovor dvostruke litispendencije s obzirom da iz priložene tužbe i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu u predmetu poslovni broj Psp-125/18 proizlazi da se među strankama već vodi postupak radi smetanja posjeda služnosti puta jer je u oba postupka predmet odlučivanja da li je smetan posjed prava služnosti, a način smetanja pri tome nije od važnosti s obzirom da se u tužbenom zahtjevu traži zabrana svakog sličnog budućeg smetanja. Stoga predlaže Naslovnom sudu tužbu u ovoj pravnoj stvari odbaciti. Tuženica ističe da zahtjev radi privremene mjere nije osnovan. Ističe da su tužitelji OL, BL i DL (OL i BL su pokojni roditelji tužitelja DL koji su tijekom postupka preminuli) prijavljeni s prebivalištem na adresi u [adresa] te da se do njihove nekretnine može doći [adresa]. Navodi da je netočan navod da preko čestice zemlje u vlasništvu i posjedu tuženice tužitelji imaju jedini kolni i pješački put jer je pješački put tužitelju osiguran izravno na [adresa], a za kolni put pogrešno tužitelji smatraju da im treba biti osiguran tako da mogu izaći na Ulicu Ivana Gorana Kovačića. Tužena navodi da je u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 17. prosinca 2018. godine, poslovni broj Psp-125/18, odbačena tužba tužitelja VL, BL i PL jer je nedvojbeno utvrđeno da ista nije podnesena pravodobno. Stoga predlaže prvenstveno ovaj postupak prekinuti do pravomoćnog završetka navedenog sudskog predmeta. Glede pozivanja tužitelja da se nalazi u mirnom posjedu puta od 1971. godine temeljem rješenja Sekretarijata za komunalne poslove, tužena navodi da isto rješenje nije pravno relevantno za rješavanje ovog spora. Pozivanje na diobni nacrt iz 1971. godine je također neosnovano jer ne sadržava pravni temelj diobe. Isto tako tužena navodi da nije vlasnica vozila [registarska oznaka] koje je bilo parkirano dana 17. prosinca 2020. godine na česticu zemlje koja je u njezinom vlasništvu i njezinom posjedu, te da tužna nije dala nikakav nalog vlasniku vozila upisne oznake [registarska oznaka] radi parkiranja na navedenu česticu zemlje. Tužena poriče da bi bilo kakvi zaštitari čuvali nekretninu u vlasništvu tužitelja s obzirom da je tužitelj parkirao svoje vozilo na ulaz na česticu zemlje u vlasništvu tuženice, te nije htio maknut svoje vozilo. Zbog toga je intervenirala i policija 18. veljače 2020. godine i 19. veljače 2020. godine. Nadalje, tuženica navodi da nema saznanja da bi vozilo upisne oznake [registarska oznaka] bilo parkirano dana 16. prosinca 2020. godine, a osporava i vjerodostojnost dostavljenih fotografija. Slijedom navedenog, tužena ističe da nije nikome naložila postavljanje vozila marke Toyota već da je tužitelj sa svojim vozilom zapriječio izlazak tog vozila s nekretnine u vlasništvu i posjedu tuženice, pa je zbog toga intervenirala policija te da je tužitelj svoje vozilo maknuo tek 19. prosinca 2020. godine i to po nalogu policije. Slijedom navedenog, tužena predlaže tužbeni zahtjev kao neosnovan odbiti uz naknadu troška postupka tuženici. Nadalje, tijekom postupka, u podnesku od 22.04.2021. godine (list 321-330 spisa), tužena ističe da sud mora prvo odlučiti o prigovoru dvostruke litispendencije, a na što sud pazi po službenoj dužnosti. Naime, tuženica ističe da je u sudski spis dostavila rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 17. prosinca 2020. godine poslovni broj Psp-125/18 kojim je odbačena tužba tužitelja OL, BL i DL radi smetanja posjeda. Nadalje, tužena ističe da tužitelj zna da je propustio podnijeti tužbu radi smetanja posjeda u zakonskom roku, uslijed čega mu je tužba odbačena, a da je ovu tužbu podnio radi obijesnog parničenja i pokušavajući na ovaj način zaobići prisilne odredbe o prekluzivnom roku za podnošenje tužbe radi smetanja posjeda, a isto je, kako navodi, razvidno i iz činjenice da je rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp-125/18 doneseno 17. prosinca 2020. godine, a tužba u ovome postupku podnesena 18. prosinca 2020. godine.

3. Rješenjem ovog suda posl. br. Psp-178/20 od 4. ožujka 2021. godine sud je odredio privremenu mjeru predloženu od strane tužitelja-predlagatelja osiguranja (list 241-245 spisa).

4. Povodom žalbe tužene-protivnice osiguranja na gore navedeno rješenje, Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž-1742/2021-2 od 11. svibnja 2021. godine uvažena je žalba tuženice-protivnice osiguranja te je ukinuto rješenje ovog suda posl. br. Psp-178/20-18 od 4. ožujka 2021. i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

5. Rješenjem ovog suda posl. br. Psp-178/20 od 31. svibnja 2021. godine sud je ponovno odredio privremenu mjeru predloženu od strane tužitelja-predlagatelja osiguranja (list 518-524 spisa).

6. Povodom žalbe tužene-protivnice osiguranja na gore navedeno rješenje, Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž-121/2022-3 od 1. veljače 2022. godine uvažena je žalba tuženice-protivnice osiguranja te je ukinuto rješenje ovog suda posl. br. Ovr-3320/20-7 od 31. svibnja 2021. i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

7. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvatke iz zk za predmetne nekretnine (list 10-14 spisa), u prijepis posjedovnog lista (list 15 spisa), u Izvod iz katastarskog plana (list 16-19 spisa), u rješenje Sekretarijata za komunalne poslove, građevinarstvo i saobraćaj, Odjel za građevinarstvo i urbanizam Grada Zagreba od 03. studenog 1971. godine (list 19-21 spisa), u Diobeni nacrt (list 22 spisa), u rješenje o izvedenom stanju od 28.02.2019. godine (list 23-25 spisa), u fotografije (list 26-34 spisa), u medicinsku dokumentaciju pok. roditelja tužitelja (list 39-51 spisa), u fotografiju (list 52 spisa), u fotografiju (list 53 spisa), u Presudu ovog suda posl. br. Psp-125/18 od 17. prosinca 2020. godine (list 80-96 spisa), u presliku zapisnika u predmetu ovog suda posl. br. P-3416/18 od 29.01.2021. godine i Uvjerenje (list 106 spisa), u Zapisnik o posvjedočenju činjnica (list 107-121 spisa), u nalaz i mišljenje vještaka geodete Mladena Bebera (list 122-136 spisa), u Potvrdu I. PP Zagreb od 4.02.2021. godine (list 139 spisa), proveden je uviđaj na licu mjesta dana 5.02.2021. godine (list 140-145 spisa), izvršen je uvid u fotografije očevida (list 145-155 spisa), u fotografije (list 163-164 spisa), u kopiju katastarskog plana (list 165 spisa), u presudu Visokog upravnog suda posl. br. Usž-2179/20 od 8. listopada 2020. godine (list 166- 169 spisa), u presliku prometne dozvole (list 170 spisa), u izvadak iz zk, u diobeni nacrt i u kopiju katastarskog plana (list 214-227 spisa), u Rješenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja od 17.09.2018. godine (list 231-237 spisa), u Građevinsku dozvolu od 27.06.2018. godine (list 238-240 spisa), u Dopis Grada Zagreba tuženoj od 16.03.2021. godine (list 250-254 spisa), u prijedlog Ugovora o osnivanju prava služnosti puta (list 256-257 spisa), u medijske članke (list 286-290 spisa), u Potvrde I. PP Zagreb (list 296-297 spisa), u fotografije lica mjesta (list 303-320 spisa), u fotografije (list 391-392 spisa), u fotografije (list 344 spisa), u fotografije (list 361-363 spisa), u fotografije (list 375-380 spisa), u fotografije (lit 387-396 spisa), u dokumentaciju (list 397-404 spisa), u fotografije (list 446-449 spisa), u fotografije lica mjesta i medicinsku dokumentaciju (list 482-508 spisa), u fotografije (list 533-538 spisa), pročitan je prijepis zapisnika o vanjskom uredovanju (list 545 spisa), izvršen je uvid u fotografije lica mjesta i u ostalu dokumentaciju (list 635-646 spisa), u izjavu i fotografije (list 655-657 spisa), u fotografije (list 696-698 spisa), u Potvrdu I. PP Zagreb od 29.07.2021. godine (list 721 spisa), saslušan je svjedok HL (list 1054- 1055 spisa), izvršen je uvid u Presudu Županijskog suda u Osijeku posl. br. Gž- 1127/2024-4 od 3. listopada 2024. godine (list 1056-1062 spisa), izvršen je uvid u Presudu ovog suda posl. br. Psp-125/18 od 17. prosinca 2020. godine i Presudu Županijskog suda u Osijeku posl. br. Gž-1830/2022-2 od 24. veljače 2023. godine (list 1064-1083 spisa), izvršen je uvid u izvadak iz zk za predmetne nekretnine (list 1086- 1089 spisa), saslušani su svjedoci ZL i EL (list 117-120 spisa), saslušan je tužitelj DL (list 1121-1123 spisa), proveden je uviđaj na licu mjesta dana 9. svibnja 2025. godine (list 1126-1128 spisa), izvršen je uvid u fotografije s očevida (list 1131-1141 i 1145-1167 spisa), odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

8. Druge dokaze sud nije izvodio budući da stranke nisu stavljale dokaznih prijedloga, a što su dužne temeljem čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP-a. Naime, punomoćnici stranaka su na zadnjem ročištu izjavili da nemaju drugih dokaznih prijedloga i da predlažu zaključenje glavne rasprave.

9. Na temelju tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno čl. 8. ZPP-a, ovaj sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan, kao ni prijedlog za osiguranje privremenom mjerom.

10. Prvenstveno valja reći da je pravomoćnom presudom ovog suda posl. br. P- 3416/18-57 od 5. studenog 2021. godine utvrđeno da u korist zk.č.br. 1225/1 upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao povlasnog dobra, postoji pravo stvarne služnosti služnosti puta i prolaza ljudi i vozila bez prava zadržavanja, zaustavljanja ili parkiranja na teret zk.č.br. 1225/3 u k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] kao poslužnog dobra, koja služnost ide pravcem sa zapadne strane od Ulice Ivana Gorana Kovačića na zk.č.br. 1231/1 k. o. [katastarska općina], - na skici lica mjesta označeno točkama 20 – 1, uz južnu među sa zk.č.br. 1224 k. o. [katastarska općina], cijelom njezinom dužinom - na skici lica mjesta naznačeno točkama 20 – 18, do istočne međe sa zk.č.br. 1225/1 k. o. [katastarska općina], - na skici mjesta označeno točkama 18, 16, 15, 14, u širini od 3 metra, (na skici lica mjesta označeno točkama 1 do 5 i točka 5 okomito na točku 14.) koja skica lica mjesta je sastavni dio nalaza i mišljenja geodetskog vještaka ing. Mladena Bebera od 30.12.2019. godine, a koji je sastavni dio te presude te je tužena dužna dozvoliti tužiteljima da se tom služnošću koriste i dužna trpjeti upis prava služnosti u zemljišnim knjigama, a što jasno proizlazi i iz izvatka iz zemljišne knjige na listu 1086 spisa (Zaprimljeno 31.12.2024. godine pod brojem Z-63545/2024), a što među strankama i nije sporno.

11. Nadalje, pravomoćnim Rješenjem ovog suda posl. br. Psp-125/18 od 17. prosinca 2020. godine pod točkom I. izreke odačena je tužba ovdje tužitelja od 07. kolovoza 2018. godine i dopuna tužbe od 13. kolovoza 2018. godine jer je protekao rok za traženje posjedovne zaštite, pod točkom II. izreke ukinuto je rješenje o osiguranju privremenom mjerom od 05. rujna 2018. godine pod brojem Psp-125/18-6 i dopuna rješenja o osiguranju privremenom mjerom od 01. listopada 2018. pod poslovnim brojem Psp-125/18 od 01. listopada 2018. godine, a koje su potvrđene rješenjem Županijskog suda u Sisku pod poslovnim brojem Gž-1195/18 od 24. prosinca 2018. godine, dok je pod točkom III. izreke naloženo ovdje tužitelju da isplati ovdje tuženici trošak parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 kn zajedno ss zakonskim zateznim kamatama tekućim od 17. prosinca 2020. godine do isplate. U obrazloženju navedene pravomoćne presude stoji: "Stoga tužitelji tužbom od 07. kolovoza 2018. godine traže da im sud pruži posjedovnu zaštitu zbog čina smetanja izvršenih dana 03. kolovoza 2018. godine kada je tužena postavila tri betonska bloka nepravilnog oblika visine 1 metar i dužine 2,5 metra, izvadila instalacijsku cijev za plin, vodu i struju, postavila krupno kamenje i 50 komada razbijenih cigli od opeke, te dopunom tužbe od 13. kolovoza 2018.g. tužitelji traže pružanje posjedovne zaštite, a zbog činjenice što je smetanje izvršeno dana 03. srpnja 2018. godine tako što je tog 03. srpnja 2018. godine na predmetni put širine 3 metra tužena postavila tri betonska bloka nepravilnog oblika visine 1 metar i 2,5 metra dužine, iz zemlje je izvađena instalacijska cijev, za plin, struju i vodu, krupno kamenje, 50 komada razbijenih cigli od opeke, te je dana 07. kolovoza 2018.g. pored netom navedenih zapreka postavila i građevinski kontejner dimenzija 6 m x 2,5 m x 2,5 m i time je tužiteljima onemogućila pristup pješice i motornim vozilom do zk. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja..."

12. Svjedok HL u svom iskazu navodi da poznaje ovdje tužitelja DL, a da je bio dobar i poznavao i njegove pokojne roditelje. Prije prosinca 2020. je dolazio jako često kod roditelja ovdje tužitelja i to možda jednom mjesečno. Kada bi dolazio kod roditelja tužitelja prošao bi automobilom kroz dvorište s ulice DL [adresa] sve do garaže ovdje tužitelja, a ta garaža je imala metalna vrata. Vlasnica te kuće i tog dvorišta, odnosno susjedne parcele uz put po kojem je dolazio do garaže ovdje tužitelja bila je gospođa GL, a nju je znao iz viđenja još negdje od 1985. godine. Kako je po tom putu dolazio autom, nitko mu, pa ni ta gospođa GL nije pravila probleme. Početkom prosinca 2020. godine, kada je došao opet u posjet roditeljima tužitelja, taj put je bio zatvoren visokom ogradom, pa nije mogao ući, a isto tako put je bio iskopan i izvodili su se neki građevinski radovi i to s lijeve strane puta ulaskom u dvorište. Kako nije s te strane mogao ući, morao se vratiti s druge strane nekretnine roditelja tužitelja i to preko Golubovca, međutim s te strane je nezgodno doći zato što ima do njihove kuće oko 100 stepenica, točnije kako nije mogao ući s ulice D, morao je ići okolo oko jedan kilometar i prijeći tih 100 stepenica. Navodi da se ni do stepenica ne može doći autom, tako da je cijeli taj 1 km morao prijeći pješice. Navodi da su mu pokojni roditelji ovdje tužitelja tada rekli da im novi vlasnici prave probleme u vezi s tim putem. Nadalje, svjedok još dodaje da je gospođa GL s te strane ulice I.G.Kovačića imala svoj kolni ulaz i pješački ulaz, a pokraj tog njenog ulaza bio je poseban put i ograda koja je vodila u dvorište ovdje tužitelja DL, a između tog ulaza gospođe GL i tog puta je bila ograda. Na upit punomoćnika tužitelja svjedok je odgovorio da zna da je to bio prosinac 2020. kada više nije mogao ući tim putem, zato što je pok. roditelje ovdje tužitelja posjećivao obično pred Božićne blagdane. Prije tih Božićnih blagdana, je također dolazio kod roditelja tužitelja, možda u rujnu 2020., a tada je mogao pristupiti po tom putu do garaže tužitelja i dalje u dvorište. Ispred garaže bi ostavio auto, a pokraj garaže je bio pješački prolaz do ulaza u kuću tužitelja. Prije prosinca 2020. nikada nije dolazio kod roditelja tužitelja preko Golubovca, zato što s te strane nije imao gdje ostaviti auto. U prosincu 2020. vidio je da je postavljena ograda, da su se izvodili radovi i vidio je nekakav automobil, a pretpostavlja da su ti ljudi koji su bili tamo bili zaštitari koje je angažirao taj novi vlasnik. Na upit punomoćnika tuženika svjedok je odgovorio da još prije rujna 2020. možda u ljeto 2020. je ta neka gospođa koja je bila na toj nekretnini mu je rekla da više neće moći autom prolaziti po tom putu, ali tada se još moglo prolaziti po tom putu, jer se nisu toliko izvodili radovi, a nakon te njene izjave on je u rujnu još normalno došao autom po tom putu. Svjedok još dodaje da je s te strane od ulice I.G.Kovačića ulazio autom i ostavljao ga ispred garaže sve možda od 1980. pa dalje.

13. Svjedok ZL u svom iskazu navodi da je s ovdje tužiteljem DL dugogodišnji prijatelj još od srednje škole, a poznaje i njegove pokojne roditelje. Često je dolazio k njima u zadnjih 50 godina. Kada ih je posjećivao dolazio je k njima automobilom od strane ulice DL [adresa]. Naime, susjedna parcela bila je u vlasništvu gospođe GL, a između te gospođe GL i slijedećeg placa bio je pristupni put širine 3 – 3,5 m i dužine možda 20-tak metara na kraju kojeg puta se nalazila ovdje tužiteljeva garaža, a pokraj te garaže je bio širine možda oko 1,5 m pješački prolaz do kuće tužitelja. Kada bi dolazio tim putem jer je ograda tog puta uvijek bila otvorena, došao bi pred njegovu garažu i pješke prošao pokraj garaže do njegove kuće i tako su svi godinama dolazili i nije bilo nikakvih problema sve do negdje 2018. godine kada je ta gospođa GL prodala nekretninu novim vlasnicima. Naime, jedne zgode ga je ovdje tužitelj tražio da ode do njegovih pokojnih roditelja, a to je bilo negdje 10-ak dana pred Božić 2020. godine. Kada je došao pred tu ogradu toga puta od strane ulice Ivana Gorana Kovačića, nije više bilo te stare ograde koja je maknuta, a postavljena je nova neka žičana ograda kojom je zatvoren taj put do tužiteljeve garaže i bio je zavezan lancem i lokotom, a s unutrašnje strane te ograde na putu bio je parkiran nekakav terenac pick up s otvorenim prtljažnikom prepriječen na putu, a unutra pored auta su stajala dva zaštitara. Pitao je te zaštitare o čemu se radi, a oni su rekli da je to privatan posjed, da ne može proći i da ide okolo, a on se nije htio svađati pa je otišao s lica mjesta. Točnije, pozvana je hitna jer je majci tužitelja bilo loše, pa kad je došla hitna pomoć ni njih nisu pustili, pa misli da majka tužitelja nije ni odvežena kolima hitne pomoći, jer je pristup s druge strane od Golubovca puno dalji i radi se o usponu uz stepenice od 50 i više metara. Svjedok navodi da je nazvao tužitelja i rekao mu o čemu se radi i otišao svojim putem. Navodi da je već tada pred Božić 2020. bio iskopan rov cijelom dužinom tog puta s desne strane možda širine oko 1 metar, tako da je upitno bi li se tada moglo proći tim putem da nije bilo ove ograde i to parkiranog terenca, međutim, negdje u veljači 2021. kada je slijedeći put došao u posjet tužitelju bio je iskopan taj cijeli put dubine možda 1,5 metar cijelom dužinom tako da je garaža tužitelja u odnosu na taj iskopani put ostala visjeti u zraku dobrih 1,5 metar, tako da tužitelj više nije ni mogao izaći s autom iz garaže, pa je auto ostao u garaži. Svjedok navodi da mu je ovdje tužitelj govorio o tim problemima s novim vlasnicima susjedne kuće jer da su mu, kako je rekao, osporavali pravo prolaska tim putem i to i autom i pješke. Svjedok navodi da je kao pravnik vidio i katastarski plan i vidio je da je taj put ucrtan u katastru kao služnost, ali da to nije bilo gruntovno provedeno. Na upit punomoćnika tužitelja svjedok je pojasnio da je pred Božić 2020. godine taj put bio prokopan širine 1 metar cijelom dužinom dubine možda metar do metar i pol i to s lijeve strane gledano na taj put s ulice I. G. Kovačića. Prije Božića 2020. još je jednom bio u jesen 2020. godine i tada toga prokopa nije bilo, a znalo se možda naći nešto materijala na putu, ali se moglo proći. Prijašnja vlasnica gospođa GL nije nikada branila tužitelju prolaz tim putem ni njegovim roditeljima, a tužitelj i svi ostali su bili dobri s tom gospođom GL. Pred Božić 2020. kada je čekao hitnu pomoć zbog bolesti majke tužitelja ti zaštitari nisu pustili da prođe van iz kuće, ni autom ni pješice. Svjedok navodi da ta garaža pripada toj kući koja je bila u vlasništvu roditelja tužitelja, a sada je vlasništvo tužitelja. Na upit punomoćnika tuženika svjedok je odgovorio da mu je tužitelj još 2018. godine rekao čim su kupili ti novi vlasnici tu nekretninu od gospođe GL da su mu isti rekli da je to privatno vlasništvo i da on nema više pravo prolaska ni provoza tim spornim putem, a ne zna zašto to pravo služnosti nije bilo upisano u zemljišne knjige. Svjedok ZL u svom iskazu još dodaje da se sve do pred Božić 2020., iako otežano, moglo prolaziti tim putem i tužitelj je prolazio, a nakon toga je bilo zatvoreno ogradom i bili su zaštitari i nije se moglo proći.

14. Svjedok ML u svom iskazu navodi da pozna ovdje tužitelja dugi niz godina, a i Rajzerov otac poznaje tužiteljevog i obiteljski su prijatelji. Negdje pred Božić 2020. godine tužitelj ga je zvao da dođe k njemu po slike svog oca, pa mu je rekao za taj problem s novim vlasnicima susjedne nekretnine. Svjedok ističe da je ipak otišao s one gornje strane od ulice Ivana Gorana Kovačića te je vidio da je taj put kojim je inače mogao doći autom do garaže tužitelja bio zatvoren nekakvom žicom na kojoj je bio lokot, a s unutrašnje strane te ograde je bio nekakav terenski automobil, koji je zapriječio prolaz i tu se motao nekakav čovjek. Svjedok navodi da nije ništa pitao, već se okrenuo i otišao okolo do tužitelja s one druge srane pješice preko Golubovca. Budući da je bila korona, možda je nakon toga dolazio kod tužitelja negdje 2021. godine, međutim nije išao s te strane od ulice I. G. Kovačića, jer je znao da se izvode neki radovi, nego je dolazio pješice preko Golubovca. Dok je bila ta stara vlasnica te susjedne nekretnine ta ograda puta je uvijek bila otvorena i uvijek se moglo proći do garaže tužitelja s te strane od ulice I. G. Kovačića. Na upit punomoćnika tužitelja svjedok je odgovorio da je tada pred Božić 2020. vidio da je taj put do garaže tužitelja gledano od strane ulice I. G. Kovačića bio prokopan s lijeve strane. Ta garaža do toga puta je u vlasništvu ovdje tužitelja. Na upit punomoćnika tuženika svjedok je odgovorio da je vidio prije tog dolaska za Božić 2020. možda negdje 2018. ili 2019. godine da se na tom putu izvode neki radovi, odnosno da je bio otežan pristup toj garaži tužitelja. I tužitelj mu je već tada 2018. ili 2019. govorio da ima problem, odnosno da se nešto događa i da taj pristup po putu nije uvijek prohodan.

15. Tužitelj DL u svom iskazu navodi da je u predmetnoj kući na adresi [adresa], živio više od 50 godina zajedno sa svojim roditeljima. Uvijek su on i roditelji i svi koji su dolazili k njima koristili taj put širine oko 3 metra i dužine do njegove garaže oko 20 metara i nikad im nitko nije smetao u tome. Problemi nastaju kada je susjeda GL prodala svoju kuću i tu nekretninu i kada su došli novi vlasnici. Naime, negdje pred Božić 2020. godine, oni su iskopali taj put i stavili na ulaz nekakvu željeznu ogradu, a iza nje automobil pick up i na ulaz stavili svoje zaštitare, tako da više ni on ni njegovi roditelji, a ni itko drugi nije mogao proći do njegove kuće, odnosno do njegove garaže, pa su on i svi ostali morali koristiti nekakve putove sa druge strane nekretnine i to od strane Golubovca, a od tamo se moglo doći samo pješice, tako da primjerice ni hitna nije mogla doći po tužiteljeve roditelje koji su bili stari i bolesni. Misli da je to bilo 16.12.2020. kad je postavljena ta ograda na ulaz puta i kad su pred ulazom bili zaštitari. Tužitelj navodi da je 2-3 godine prije problema razgovarao sa suprugom ovdje tužene i da mu je on predložio da mu izmjeste garažu i naprave novu i da će zajedno moći koristiti ovaj sporni put, a tužitelj navodi da je njegov jedini uvjet bio da oni pismeno ugovorom priznaju tu služnost prolaza koja je bila i postojala 50 godina, a budući da se to nije dogodilo i ostalo je na toj priči, toga 16.12.2020. eskalirao je problem. Oni su taj put iskopali i tužitelj navodi da nije mogao u svoju garažu, da nije mogao izvesti automobil koji je bio u garaži dugo vremena, pa da je pokrenuo i ovaj spor. Navodi da je situacija na licu mjesta danas takva da može pješice proći tim spornim putem, međutim morao je staviti nekakve daske da bi prošao kroz svoju garažu, a to je poprilično neadekvatan način jer je često klizavo, strmo, a kada dođe do garaže na kojoj su vrata 50 cm, taj ulaz je potpuno neadekvatan za bilo kakvu dostavu bilo čega, a pogotovo za pristup kući nekim starijim osobama ili mlađim osobama s djetetom, a ima problema jer njegova kćer tu živi sa svojim sinom, te je gotovo nemoguće proći dječjim kolicima na taj način. Tužitelj ističe da se ništa nije promijenilo ni kada je uspio u sporu za utvrđenje prava služnosti, a navodi da je očekivao nekakav dogovor, međutim nema reakcije s druge strane. Na upit punomoćnika, tužitelj je odgovorio da 16.12.2020. više nije mogao prići spornim putem ni pješice ni autom, a dan prije toga još je uvijek mogao proći. Na upit punomoćnika tuženika tužitelj je odgovorio da su problemi počeli jer je tužena kupila predmetnu nekretninu kad je počela rušiti staru zgradu i praviti novu, bilo je neuredno gradilište i bili su općenito nehumani uvjeti koji nisu primjereni gradnji u Gradu Zagrebu, a osim tužitelja su reagirali i svi drugi susjedi. Na poseban upit punomoćnika tuženika je li mu tužena ili njen suprug 2018. branio prolazak spornim putem, tužitelj je odgovorio da s vlasnicom, ovdje tuženicom nikada nije razgovarao, a njen suprug, misli da mu tada nije branio. Na poseban upit je li svjedok RL neprecizno iskazivao kada je rekao da su mu novi vlasnici rekli da je to privatno vlasništvo i da on više nema prava prolaska i prolaza tim putem, tužitelj odgovara da se ne sjeća što je svjedok ZL iskazivao. Ne sjeća se više jesu li prije ove tužbe za smetanje posjeda o čemu su tužbe točno bile. Ne sjeća se nikakvog kontejnera koji je stajao. Na poseban upit punomoćnika tuženika tužitelj je odgovorio da je od 2018. do podnošenja tužbe u ovom predmetu mogao prolaziti spornim putem pješice uvijek, a koji put otežano automobilom. Koliko zna do podnošenja ove tužbe tužena nije pokrenula protiv njega nikakav spor zbog smetanja posjeda, a o kojem je pravomoćno meritorno odlučeno.

16. Sud je u bitnome prihvatio iskaze saslušanih svjedoka HL, ZL i SL, kao i tužitelja DL, u dijelu u kojima isti opisuju i potvrđuju da je tužitelj imao posjed prava stvarne služnosti na spornom putu i da su tim putem godinama prolazili i pješice i automobilima, te da su problemi nastali kada je tužena kupila predmetnu susjednu nekretninu i počela s izvođenjem građevinskih radova jer to jasno proizlazi i iz svih izvedenih dokaza u spisu, a među strankama u ovoj fazi postupka i nije sporno. Međutim, sud ne prihvaća iskaze navedenih saslušanih svjedoka i tužitelja u dijelu njihovih iskaza u kojima navode da im je pritup tužiteljevoj nekretnini i garaži spornim putem bio otežan ali moguć sve do pred Božić 2020. godine, kada više nisu mogli proći ni pješice. Naime, u tom dijelu iskaz svih saslušaih svjedoka i tužitelja u protivnosti je s pravomoćnim Rješenjem ovog suda posl. br. Psp-125/18 od 17. prosinca 2020. godine, kojim je pod točkom I. izreke odačena tužba ovdje tužitelja od 07. kolovoza 2018. godine i dopuna tužbe od 13. kolovoza 2018. godine jer je protekao rok za traženje posjedovne zaštite.

17. Prema odredbi članka 22. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne Novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 - dalje ZVDSP) sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

18. Sukladno odredbi članka 441. ZPP-a raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

19. Odredbom članka 21. ZVDSP propisano je kako onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, dok je odredbom članka 22. stavak 1. ZVDSP određeno da je posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten štititi svoj posjed putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja, te zabrani tako ili slično smetanje ubuduće.

20. Posjed prava stvarne služnosti sastoji se u izvršavanju sadržaja tog prava na nečijoj nekretnini, kao poslužnoj, a u korist one nekretnine (povlasne) koju posjeduje osoba koja izvršava sadržaj tog prava. Posjed prava stvarne služnosti stječe se činom stjecanja koji posjednik jedne nekretnine u korist svoje nekretnine vrši na nekretnini u tuđem posjedu nešto što posjednik te druge nekretnine ne bi trebao trpjeti, a to ipak čini. O posjedovnoj zaštiti u takvom slučaju moguće je odlučivati u parnici zbog smetanja posjeda, sukladno odredbi članka 22. stavak 2. u svezi s člankom 10. stavak 5. ZVDSP, jer sud pruža zaštitu posjeda bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj ili poštenje posjednika.

21. Odredbom članka 10. stavak 5. ZVDSP propisano je da je s posjedom stvari izjednačeno faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona. Naime, smetanje posjeda postoji ako je posjednik uznemiravan u faktičnoj vlasti (članak 20. stavak 2. ZVDSP), bez obzira da li je kod onoga koji je samovlasno smetao posjednika u posjedu postojala volja za smetanjem posjeda (animus turbandi).

22. Posjed predstavlja faktično stanje zaštićeno pravom te unatoč zaštiti koju pravni poredak pruža posjedu, posjed nije pravo, pa ni njegova pravna zaštita nije istovjetna pravnoj zaštiti vlasništva, odnosno drugih stvarnih prava. Naime, cilj je posjedovne parnice uspostaviti ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja. U toj je parnici rasprava ograničena na činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja. Dakle, posjed prava stvarne služnosti postoji kroz faktično izvršavanje sadržaja nekog prava, a posjed se može smetati bilo kojim činom bez obzira na to u koju je svrhu i kojim povodom poduzet (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev- 427/2014-2 od 4. ožujka 2020.).

23. Naime, kao što je prethodno rečeno, u parnicama radi smetanja posjeda ne može se raspravljati o tome ima li tužitelj pravo stvarne služnosti prolaza preko nekretnine tuženika spornim putem do svoje nekretnine, već samo je li tužitelj bio u posljednjem mirnom posejdu prava služnosti prolaza, pa u okolnostima konkretnog slučaja, kada iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi faktično izvršavanje sadržaja prava služnosti prolaza od strane tužitelja i njegovih prednika još od negdje 1970. godine, čin smetanja i sadržaj počinjene radnje tužene, tužitelju bi zasigurno pripadalo pravo na posjedovnu zaštitu koju predmetnom tužbom zahtjeva, jer je tužitelj dokazao da je očito godinama, nesmetano - sve do trenutka kada je tužena kupila svoju nekretninu, odnosno počela izvođenje radova na svojoj nekretnini i spornom putu, izvršavao sadržaj prava stvarne služnosti prolaska spornim putem i to i pješice i motornim vozilima bez zadržavanja.

24. Međutim, kako je pravomoćnim Rješenjem ovog suda posl. br. Psp-125/18 od 17. prosinca 2020. godine, kojim je pod točkom I. izreke odačena tužba ovdje tužitelja od 07. kolovoza 2018. godine i dopuna tužbe od 13. kolovoza 2018. godine jer je protekao rok za traženje posjedovne zaštite, a kada je tužitelj očigledno još u ljeto 2018. godine potpuno izgubio posljednji mirni posjed prava služnosti puta i prolaza ljudi i vozila bez prava zadržavanja (tužitelj nije dokazao da je u međuvremenu eventualno mirni posjed vratio od ljeta 2018. pa do prije ponovnog smetanja od 16.12.2020. godine - čl. 221.a ZPP-a), valjalo je odbiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao pod točkom I. izreke. Naime, budući da tužitelj više nikako nije mogao prolaziti spornim putem još od ljeta 2018. godine, a tužbu je u ovom predmetu podnio 18.12.2020. godine, te da je dakle od saznanja za čin smetanja i počinitelja do dana podnošenja tužbe protekao rok od 30 dana propisan čl. 21. st. 3. ZVDSP-a, tužitelj je prekludiran pravom da pred sudom traži posjedovnu zaštitu.

25. Ovdje valja reći da je prigovor prekluzije u parnicama zbog smetanja posjeda materijalno pravni prigovor zbog kojeg tužbu podnesenu izvan roka od 30 dana od saznanja treba odbiti, a ne odbaciti. Isto tako valja reći da nije osnovan prigovor dvostruke litispendencije i prijedlog tužene da tužbu treba odbaciti. Naime, činjenica da je tužitelj u ljeto 2018. godine potpuno onemogućen prolaziti spornim putem, radi čega je Rješenjem ovog suda posl. br. Psp-125/18 od 17. prosinca 2020. godine, pod točkom I. izreke odačena tužba ovdje tužitelja od 07. kolovoza 2018. godine i dopuna tužbe od 13. kolovoza 2018. godine jer je protekao rok za traženje posjedovne zaštite, ne znači nužno da bi to novo smetanje od 16.12.2020. godine bilo obuhvaćeno onim prvim smetanjem iz 2018. godine, međutim, kako je još 2018. godine tužitelj prestao biti u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti jer od tada više nikako nije mogao prolaziti spornim putem, tužitelj je prekludiran s pravom da pred sudom traži posjedovnu zaštitu te je stoga i odbijen predmetni tužbeni zahtjev.

26. Budući da je odbijen u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja, pod točkom II. izreke odbijen je u cijelosti i njegov zahtjev za određivanje privremene mjere.

27. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a. Naime, tuženoj-protivnici osiguranja priznata je jednokratna nagrada u visini od 250 bodova sukladno tarifnom broju 7. točki 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022., 126/2022. i 138/2023. - dalje: Odvjetnička tarifa), što pomnoženo s vrijednošću jednog boda od 2,00 eur i uvećano za trošak PDV daje iznos od 625,00 eur, a koliko je tuženici-protivnici osiguranja i dosuđeno pod točkom III. izreke.

28. Tuženoj-protivnici osiguranja nije priznata nagrada za kako navodi novi prvostupanjski postupak, budući da se radi o jednom prvostupanjskom parničnom postupku, a Županijski sud u Zagrebu ukidao je samo prvostupanjska rješenja o privremenoj mjeri, ali ne i o glavnoj stvari. Isto tako nije joj priznat ni trošak sudske pristojbe za odgovor na tužbu jer isti nije ni nastao, niti ga je tužena platila.

29. Obzirom da je tužitelj-predlagatelj osiguranja u cijelosti izgubio ovaj spor i glede glavne stvari i prijedloga za određivanje privremene mjere, odbijen je u cijelosti i njegov zahtjev za naknadu parničnog troška, a sve temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a.

30. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 5. prosinca 2025. godine

Sudac:

Goran Goluža

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu, pismeno u četiri istovjetna primjerka.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženoj po punomoćniku