Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-2784/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivanu Levaku, te zapisničarki Nikolini Kruk, u upravnom sporu tužitelja NM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa opunomoćenik Hamdija Džinić, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, radi određivanja prosječne najamnine tijekom provedbe Programa mjera, nakon zaključene javne i usmene rasprave dana 7. studenog 2025., u nazočnosti opunomoćenika stranaka, dana 5. prosinca 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-371-01/24-13/994, URBROJ: 531-14-3-25- 9 od 18. lipnja 2025. godine.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 30 dana od dana dostave presude donese novu odluku.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak upravnog spora u iznosu od 3.750,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate, a sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu ovom sudu dana 29. srpnja 2025. godine protiv rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-371-01/24-13/994, URBROJ: 531-14-3-25-9 od 18. lipnja 2025. godine, kojim se, između ostalog, točkom I. izreke ukida Privremeno rješenje KLASA: UP/I-371-01/24-13/994 URBROJ: 531-01- 25-6 od 14. veljače 2025. godine, a točkom II. izreke utvrđuje se da je 1. siječnja 2025. prestao pravni odnos zaštićenog najma, a započeo novi pravni odnos prijelaznog zaštićenog najma u kojem je privremeni zaštićeni najmoprimac dužan vlasniku plaćati 50 % iznosa prosječne najamnine određen točkom III. ovog rješenja, a Republika Hrvatska preostalih 50 % određen točkom IV. ovog rješenja. Točkom III. izreke zaštićeni najmoprimac NM, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji živi u stanu površine 59,58 m2, na adresi [adresa], prizemlje dužan je plaćati dio prosječne najamnine suvlasniku stana (najmodavcu): - UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 139,64 eura na račun otvoren kod OTP BANKA d.d. Split, IBAN: [broj bankovnog računa]. Prema točki IV. izreke ostali iznos prosječne najamnine Republika Hrvatska isplaćuje: - u iznosu od 139,64 eura suvlasniku stana (najmodavcu) UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], na račun otvoren kod OTP BANKA d.d. Split, IBAN: [broj bankovnog računa], počevši od najamnine koja vlasniku pripada za mjesec kolovoz 2025. pa do prestanka statusa prijelaznog zaštićenog najma u predmetnom stanu.

2. Tužitelj u tužbi navodi da povodom zahtjeva NM podnesenog tuženiku radi registra zaštićenih najmoprimatelja tuženik je donio privremeno rješenje kojim je odlučeno da od 1. siječnja 2025. godine prestaje pravni odnos zaštićenog najma a započeo novi pravni odnos prijelaznog zaštićenog najma, te pod točkom 3. istog rješenja naloženo NM da suvlasniku stana UM isplaćuje iznos od 40,78 era mjesečno. Povodom žalbe UM tuženik je dana 18. lipnja 2025. godine po službenoj dužnosti donio pobijano rješenje. Tuženik se u pobijanom rješenju poziva na presudu Općinskog suda u Zagrebu, Poslovni broj:

Ps-188/11 i elaborat uspostave etažnog vlasništva od srpnja 2017. godine i zaključuje da su NM i UM suvlasnici stana sa po 1/2 dijela. Ovakvim zaključkom tuženika povrijeđeno je načelo zakonitosti, jer glede suvlasništva i omjera u istom bitan je Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kao i Zakon o zemljišnim knjigama. Opće je poznato da vrijedi načelo povjerenja u zemljišne knjige i da stan koji je predmetom najma nije upisan već se u zemljišnim knjigama vodi stambena zgrada i dvorište u Badovinčevoj 4, a da su suvlasnici NMB N, NMB U, NMB, UM i NM sa različitim suvlasničkim omjerima. Tužitelj smatra da ne treba niti naglašavati razliku između instituta vlasništva i suvlasništva. Obzirom na stanje u zemljišnim knjigama donoseći pobijano rješenje tuženik je povrijedo načelo zakonitosti, jer je izreka rješenja u direktnoj koliziji s zemljišnoknjižnim stanjem. Što se tiče presude Općinskog suda u Zagrebu na koju se u obrazloženju poziva tuženik, tužitelj ističe da je NM formalno tužio samo neke od suvlasnika iz razloga da bih imao pravnu zaštitu, jer po Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima svaki od suvlasnika može glede trećih osoba raspolagati s vlasničkim pravima, pa tako i tražiti iseljenje iz nekretnine bez obzira na veličinu suvlasničkog omjera. Glede obrazloženja tuženika da dostavljeni elaborat uspostave etažnog vlasništva od srpnja 2017. godine ukazuje na činjenicu da je UM suvlasnik stana s 1/2 dijela je potpuno neprihvatljivo. Iz gornjih navoda tužitelj smatra da je tuženik donošenjem pobijanog rješenja povrijedio načelo zakonitosti, jer zaključak o režimu vlasništva na predmetu najma je proizvoljan. Institut suvlasništva po Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima dozvoljava mogućnost razvrgnuća suvlasničke zajednice, a u slučaju da se NM na to odluči ne bi mogao tražiti razvrgnuće suvlasništva stana nego prema stanju u zemljišnim knjigama stambene zgrade i dvorišta u Badovinčevoj 4. Isti zaključno smatra da je privremeno rješenje bilo na zakonu osnovano i da je respektiralo stanje u zemljišnim knjigama kao i odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

3. Slijedom iznesenog tužitelj predlaže da sud poništi rješenje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, OIB: 95093210687, Zagreb, Republike Austrije 20, KLASA: UP/l-371- 01/24-13/994 UR.BR. 531-14-3-25-9 od 18. lipnja 2025. godine, te da naloži tuženiku Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine naknaditi NM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove ovog postupka s zakonskom zateznom kamatom počev od presuđenja do isplate, u roku od 15 dana .

4. U svom odgovoru na tužbu tuženik ostaje kod razloga i navoda iznijetih u obrazloženju pobijanog rješenja, te predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev. Naime, sukladno članku 12. Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. (dalje u tekstu: Zakon), Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine zaprimilo je dana 9. srpnja 2024. godine od NM OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Hamdiji Džiniću, odvjetniku iz [adresa], Obrazac za unos stana u Registar stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine je dana 14. veljače 2025. godine donijelo Privremeno rješenje, KLASA: UP/I-371-01/24-13/994, URBROJ: 531-01-25-6 (dalje u tekstu: Privremeno rješenje), kojim je određeno kako je 1. siječnja 2025. godine prestao pravni odnos zaštićenog najma, a započeo novi pravni odnos prijelaznog zaštićenog najma u kojem je privremeni zaštićeni najmoprimac dužan plaćati vlasniku 50 % iznosa prosječne najamnine, a Republika Hrvatska preostalih 50 % iznosa prosječne najamnine određene Privremenim rješenjem. Sukladno uputi o pravnom lijeku Privremenog rješenja, zaštićeni najmoprimac koji je ujedno i suvlasnik predmetne nekretnine NM iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Hamdiji Džiniću, odvjetniku iz [adresa], je dana 4. travnja 2025. godine uložio prigovor na Privremeno rješenje, a kojim prigovorom uz ostalo je istaknuo kako zgrada u [adresa] u kojoj se nalazi stan koji je predmet zaštićenog najma nije etažirana i da je UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnik iste u 42/228 dijela što predstavlja više od 14% suvlasničkog dijela na cijeloj zgradi. Ujedno ističe kako je kupoprodajnim ugovorom od 22. listopada 2024. godine sklopljenim sa suvlasnicama LM, OIB: [osobni identifikacijski broj], DM, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ČM, OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao vlasništvo na predmetnom stanu u 1/2 dijela, odnosno 44/228 suvlasničkog dijela cijele nekretnine. S druge strane, suvlasnik UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku, odvjetniku Damiru Batareli iz Splita, dana 22. travnja 2025. uložio je prigovor na Privremeno rješenje, a kojim prigovorom je uz ostalo istaknuo da je Privremenim rješenjem pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešno primijenjeno materijalno pravo, odnosno da je pogrešno utvrđeno vlasništvo predmetnog posebnog dijela, te da su suvlasnici predmetnog stana samo UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], u 1/2 dijela i NM, OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/2, dijela kako je u svom prigovoru naveo i zaštićeni najmoprimac. Uvidom u dostavljeni prigovor, kao i cjelokupnu dostavljenu dokumentaciju utvrđeno je da su prigovori zaštićenog najmoprimca NM, OIB: [osobni identifikacijski broj] i suvlasnika UM, OIB: [osobni identifikacijski broj] djelomično osnovani. Nadalje, uvidom cjelokupnu dostavljenu dokumentaciju osobito Presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Poslovni broj: Ps-188/11 od 19. studenog 2014. godine, kojom se zamjenjuje ugovor o najmu stana, navode zaštićenog najmoprimca i suvlasnika UM OIB: [osobni identifikacijski broj], dostavljene obrasce o unosu stana u registar iz kojih je razvidno kako su i tužitelj i suvlasnik stana UM OIB: [osobni identifikacijski broj], kao suvlasnike predmetnog stana naveli isključivo LM, OIB: [osobni identifikacijski broj], DM, OIB: [osobni identifikacijski broj], ČM, OIB: [osobni identifikacijski broj] i UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], odnosno sad isključivo UM, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tužitelja NM, OIB: [osobni identifikacijski broj] razvidno je da su suvlasnici stana u prizemlju zgrade na adresi [adresa] površine 59,58 m2 UM, OIB: [osobni identifikacijski broj] i NM, OIB: [osobni identifikacijski broj] svaki u 44/228 suvlasničkog dijela cijele nekretnine odnosno u naravi svaki u 1/2 dijela vlasništva predmetnog stana.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan, a prema slobodnom uvjerenju suda, te na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, shodno članku 114. stavku 3. Zakona o upravnim sporovima.

6. Tijekom postupka izvršen je uvid u cjelokupni spis predmeta, te spis tuženika, a posebice u Privremeno rješenje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-371-01/24-13/994, URBROJ: 531- 14-3-25-6 od 14. veljače 2025. godine (stranica 6-10 spisa), rješenje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-371-01/24-13/994, URBROJ: 531-14-3-25-9 od 18. lipnja 2025. godine (stranica 11-15 spisa), potvrdu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-371-01/24-13/994, URBROJ: 531-14-3-25-5 od 14. veljače 2025. godine, Obrazac za unos stana u Registar stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci od 1. srpnja 2024. godine od strane suvlasnika, te Obrazac za unos stana u Registar stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci od 9. srpnja 2024. godine od strane tužitelja.

7. Kod donošenja odluke u ovom predmetu sud je polazio od sadržaja pobijanog rješenja od 18. lipnja 2025. godine, kojim se točkom I. izreke ukida Privremeno rješenje KLASA: UP/I-371-01/24-13/994 URBROJ: 531-01- 25-6 od 14. veljače 2025. godine, a točkom II. izreke utvrđuje se da je 1. siječnja 2025. prestao pravni odnos zaštićenog najma, a započeo novi pravni odnos prijelaznog zaštićenog najma u kojem je privremeni zaštićeni najmoprimac dužan vlasniku plaćati 50 % iznosa prosječne najamnine određen točkom III. ovog rješenja, a Republika Hrvatska preostalih 50 % određen točkom IV. ovog rješenja. Točkom III. izreke zaštićeni najmoprimac NM, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji živi u stanu površine 59,58 m2, na adresi [adresa], prizemlje dužan je plaćati dio prosječne najamnine suvlasniku stana (najmodavcu): - UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 139,64 eura na račun otvoren kod OTP BANKA d.d. Split, IBAN: [broj bankovnog računa]. Prema točki IV. izreke ostali iznos prosječne najamnine Republika Hrvatska isplaćuje: - u iznosu od 139,64 eura suvlasniku stana (najmodavcu) UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], na račun otvoren kod OTP BANKA d.d. Split, IBAN: [broj bankovnog računa], počevši od najamnine koja vlasniku pripada za mjesec kolovoz 2025. pa do prestanka statusa prijelaznog zaštićenog najma u predmetnom stanu. Prema točki V. izreke iznos prosječne najamnine koji suvlasniku UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], pripada za razdoblje siječnja, veljače, ožujka, travnja, svibnja, lipnja i srpnja 2025. isplatiti će zaštićeni najmoprimac NM, OIB: [osobni identifikacijski broj], u jednokratnom iznosu od 692,02 eura na račun otvoren kod OTP BANKA d.d. Split, IBAN:5624070003233444672. Prema točki VI. izreke iznos prosječne najamnine koji suvlasniku UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], pripada za razdoblje siječnja, veljače, ožujka, travnja, svibnja, lipnja i srpnja 2025. isplatiti će Republika Hrvatska u jednokratnom iznosu od 692,02 eura na račun otvoren kod OTP BANKA d.d. Split, IBAN:5624070003233444672. Ako zaštićeni najmoprimac kasni s plaćanjem svog dijela prosječne najamnine tri mjeseca uzastopno, prijelazni zaštićeni najam stana prestaje, prvi dan mjeseca koji slijedi nakon tromjesečnog razdoblja neplaćanja prosječne najamnine (točka VII. izreke). Prema točki VIII. izreke osoba navedena kao vlasnik u točki III. ovog rješenja obvezna je u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja ili od svake promjene nositelja prava vlasništva, prijaviti Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine ime, prezime i OIB novog vlasnika predmetnog stana, dok se točkom IX. izreke nalaže se Upravi za financije, javnu nabavu i strateško planiranje isplata sredstva na način predviđen u točki IV. I VI. izreke ovog rješenja. Naime, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (u daljnjem tekstu Ministarstvo) ustrojilo je Registar stanova u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci po osnovi bivšeg stanarskog prava i zaštićeni podstanari (u daljnjem tekstu Registar) u koji Registar je unesen stan na adresi [adresa], (u daljnjem tekstu stan), a u kojem je status zaštićenog najmoprimca utvrđen NM, OIB: [osobni identifikacijski broj]. Uvidom u Registar utvrđeno je da stan ima 59,58 metara kvadratnih, te se do iznosa prosječne najamnine u ukupnoj visini od 558,56 eura, došlo umnoškom početne visine najamnine (Pn) u visini od 7,50 eura s koeficijentom položaja stana u zgradi (Kp - 1 ili 0,9 ili 0,8) i koeficijentom geografske lokacije (Kg - 1 ili 1,25). Uvidom u dostavljeni prigovor, kao i cjelokupnu dostavljenu dokumentaciju utvrđeno je da prigovor zaštićenog najmoprimca djelomično osnovan, a uvidom u dostavljeni prigovor suvlasnika predmetnog stana, UM utvrđeno je da je isti djelomično osnovan, i to u dijelu kojim se utvrđuje da su suvlasnici stana isključivo UM, OIB: [osobni identifikacijski broj] i NM OIB: [osobni identifikacijski broj], dok u dijelu kojim isti traži da se NM OIB: [osobni identifikacijski broj] ne prizna status zaštićenog najmoprimca predmetni prigovor nije osnovan. Nadalje, člankom 4. stavkom 1. točkom 27. Zakona propisano je da je zaštićeni najmoprimac osoba kojoj su Zakonom o najmu stanova ("Narodne novine", broj: 91/96, 48/98, 66/98, 22/06, 68/18. i 105/20.), odnosno sudskom presudom priznata prenosiva prava i obveze zaštićenog najmoprimca po osnovi bivšeg stanarskog prava, odnosno osoba na koju su prešli prava i dužnosti zaštićenog najmoprimca (bivšeg nositelja stanarskog prava) iz ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom na temelju Zakona o najmu stanova (("Narodne novine", broj: 91/96, 48/98, 66/98, 22/06, 68/18. i 105/20.) ili sudske presude kojom je zamijenjen ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom, pod uvjetom da je na dan stupanja na snagu ovoga Zakona u posjedu, te stanuje u stanu u vlasništvu fizičke ili pravne osobe na kojem su joj ta prava priznata, a iznimno i u drugom stanu ako život u stanu u kojem ima status zaštićenog najmoprimca nije moguć zbog posljedica potresa iz 2020. godine. Polazeći od prethodno navedenog predmetnim zakonom nije predviđeno da zaštićeni najmoprimac ne može ujedno biti i suvlasnik nekretnine na kojoj su mu prava zaštićenog najma priznata. Osim toga, člankom 20. Zakona propisano je da zaštićeni najmoprimac plaća 50 % iznosa prosječne najamnine izravno vlasniku stana, odnosno najmodavcu, svaki mjesec na način da se mjesečne isplate obavljaju na bankovni račun najmodavca do posljednjeg dana u tekućem mjesecu za sljedeći mjesec. Stavkom 2. istog članka propisano je da subvencionirani dio u visini 50 % iznosa prosječne najamnine nadležno ministarstvo plaća izravno vlasniku stana odnosno najmodavcu, svaki mjesec.

8. Sud smatra da pobijana odluka nije zasnovana na zakonu, te nije prihvatio, barem za sada, stajalište tuženika glede određivanja prosječne najamnine tijekom provedbe Programa mjera. Naime, sud smatra da pobijana odluka sadrži bitnu grešku izreke, koju predstavlja protuslovlje među točkama izreke, te u odnosu izreke i obrazloženja. Tako se u točki II. izreke navodi da je 1. siječnja 2025. prestao pravni odnos zaštićenog najma, a započeo novi pravni odnos prijelaznog zaštićenog najma u kojem je privremeni zaštićeni najmoprimac dužan vlasniku plaćati 50 % iznosa prosječne najamnine određen točkom III. ovog rješenja, a Republika Hrvatska preostalih 50 % određen točkom IV. ovog rješenja. Međutim, iz obrazloženja pobijanog rješenja, odnosno obrazloženja privremenog rješenja od 14. veljače 2025. godine proizlazi da je iznos prosječne najamnine 558,56 eura, pa 50% iznosa prosječne najamnine ne predstavlja iznos najamnine određen točkom III. i točkom IV. izreke pobijanog rješenja. U svezi s tim potrebito je uputiti na točku VII. odgovora na tužbu tuženika, u kojoj se navodi da su tužitelj NM i UM utvrđeni kao stvarni suvlasnici predmetnog stana svaki u pola dijela, te se ukida Privremeno rješenje od 14. veljače 2025. godine. "Time u vezi, točkom III. Rješenja određeno je kako je tužitelj, zaštićeni najmoprimac koji je ujedno i suvlasnik u pola predmetnog stana dužan plaćati dio prosječne najamnine u iznosu od 139,64 eura suvlasniku stana (najmodavcu) UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], dok je Republika Hrvatska obvezna plaćati preostalih 50% utvrđenog iznosa." Stoga je razvidno da tuženik nije primijenio članak 10. stavak 3. Programa mjera, kojim je propisano da ako je jedan od suvlasnika stana zaštićeni najmoprimac, rješenjem o prijelaznoj najamnini se određuje da se tom suvlasniku prijelazna najamnina ne isplaćuje. Nadalje, treba naglasiti da se u konkretnom slučaju radi o nepotpunom obrazloženju, jer isto ne sadrži razloge u odnosu na činjenicu da je tužitelj podnio obrazac za unos stana u registar stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci kao podstanar, te u odnosu na navod tužitelja da isti ne spada u kategoriju zaštićenih najmoprimatelja. Osim toga, iz priloženih presuda u spisu tuženika naznačeno je npr. da je tužbeni zahtjev za donošenje presude koja zamjenjuje ugovor o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom osnovan u cijelosti. U svezi s tim potrebito je uputiti na članak 4. Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10IDR.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I- 3242/2018 IDR. ("Narodne novine", broj: 36/24.), a posebice na stavak 1. točku 27. i 29. citiranog članka. Osim toga, članak 6. Zakona o najmu stanova propisuje da najamnina koju za korištenje stanom plaća najmoprimac može biti: zaštićena najamnina i slobodno ugovorena najamnina.

9. Uslijed iznijetog, a na temelju članka 117. stavka 1., u svezi s člankom 151. stavkom 2. Zakona o upravnim sporovima, odlučeno je kao u točki I. i II. izreke presude.

10. Sud je dosudio tužitelju trošak upravnog spora u iznosu od 3.750,00 eura temeljem članka 147. stavka 1. ZUS-a, a koji se sastoji od sastava tužbe – 1.000,00 eura, sastava podneska od 26. rujna 2025. – 1.000,00 eura, zastupanja na ročištu dana 7. studenog 2025. godine – 1.000,00 eura, te PDV-a – 750,00 eura. Radi se o opravdanom trošku shodno članku 144. stavku 1., a u svezi sa stavkom 2. citiranog članka ZUS-a, s time da se visina istog temelji na stavku 3. citiranog članka ZUS-a, a u svezi Tbr. 27. točke 1. i 2. te Tbr. 46. Odvjetničke tarife.

U Zagrebu 5. prosinca 2025. godine

Sudac:

Ivan Levak

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv točke I. i II. izreke ove presude nije dopuštena žalba sukladno članku 127. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima, dok je protiv točke III. izreke žalba dopuštena Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske sukladno odredbi članka 148. stavku 5. Zakona o upravnim sporovima. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Odvjetnik Hamdija Džinić, [adresa]

2. Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine, [adresa] Zagreb, Ulica Republike Austrije 20

3. U spis