Republika Hrvatska

Općinski građanski sud u Zagrebu

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

posl.br. R1 Ob-2571/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari prvopredlagatelja HF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], drugopredlagatelja EF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i trećepredlagatelja RF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] protiv prveprotustranke GF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i drugeprotustranke ĐF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ukidanja rješenja o zabrani približavanja, 5. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

Prijedlog predlagatelj, zaprimljen kod ovoga suda radi ukidanja zabrane približavanja protustrankama, u ovoj pravnoj stvari se odbacuje kao nedopušten.

Obrazloženje

1. Predlagatelji su podnijeli prijedlog pred ovim sudom 12. studenog 2025. radi ukidanja zabrane približavanja protustrankama temeljem čl. 179. Obiteljskog zakona.

1.1. U prijedlogu predlagatelji u bitnome navode da je ovaj sud 20. listoapda 2017. odnio rješenje posl.br. R1 Ob-1082/2017-11 kojim je određena zabrana predlagateljima približavanja protustrankama te je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl..br. Gž Ob-1373/2017 postalo pravomoćno.

1.2. Predlagatelji ističu da su protustranke postale punoljetne osobe jer je GF rođena **.**.2004., a ĐF **.**.2017. te je rješenje donseno sa svrom da se pruži zaštita maloljetnoj djeci, pa je sada nesvrsishodno jer su protustranke punoljetne.

1.3. Slijedom navedenoga, predlažu da sud ukine rješenje ovoga suda od 20. listopada 2017. posl.br. R1 Ob-1082/2017-11.

2. Prijedlog predlagatelja nije dopušten.

3. Naime, prema odredbi čl. 179. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023), a na koju se pozivaju predlagatelji, proizlazi da osobe iz članka 178. Zakona ili Hrvatski zavod za socijalni rad mogu tražiti izmjenu ili ukidanje rješenja o mjerama za zaštitu imovine i imovinskih prava djeteta ako se promijene, odnosno prestanu postojati okolnosti na temelju kojih je rješenje bilo doneseno.

3.1. Odredbom čl. 177. Obiteljskog zakona propisano je da sud može radi zaštite imovine i imovinskih prava djeteta u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili Hrvatskog zavoda za socijalni rad donijeti rješenje kojim se jedan ili oba roditelja lišavaju prava na upravljanje djetetovom imovinom i prava na zastupanje djeteta u imovinskim stvarima te taj dio roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ili drugoj osobi na određeno ili neodređeno vrijeme ili u odnosu na određenu stvar ili posao. Sud može radi zaštite imovine i imovinskih prava djeteta u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili Hrvatskog zavoda za socijalni rad odrediti mjere osiguranja na imovini roditelja.

3.2. Dakle, razvidno je da navedena pravna osnova nije primjenjiva u ovom slučaju jer se ne radi o imovinskim pravima djece.

4. Nadalje, čl. 157. Obiteljskog zakona propisano je sljedeće:

1. Sud može u izvanparničnom postupku zabraniti roditelju, baki ili djedu, sestri ili bratu, odnosno polusestri ili polubratu, drugom članu obitelji koji ne stanuje s djetetom i drugim osobama iz članka 120. ovoga Zakona da se neovlašteno približava djetetu na određenim mjestima ili na određenu udaljenost i da ga uznemiruje na drugi način, primjerice neovlaštenim uspostavljanjem veze s djetetom ili uhođenjem.

2. Postupak iz stavka 1. članka može pokrenuti dijete, roditelj ili Hrvatski zavod za socijalni rad.

3. Sud će o pokretanju postupka iz stavka 1. članka obavijestiti Hrvatski zavod za socijalni rad ako on nije pokrenuto postupak, odnosno druge osobe iz stavka 2. članka ako one nisu pokrenule postupak. Rješenje o zabrani približavanja i uznemirivanja djeteta sud će dostaviti Hrvatskom zavodu za socijalni rad i policiji.

4. Sud će donijeti rješenje u postupku iz stavka 1. ovoga članka bez odgode, a najkasnije u roku od petnaest dana od dana pokretanja postupka.

5. Provjeru izvršavanja mjere zabrane približavanja djetetu iz stavka 1. članka provode policijski službenici za mladež policijske postaje nadležne prema mjestu na kojem se nalazi dijete sukladno propisu kojim se uređuju policijski poslovi i ovlasti.

6. Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je obavijest o postojanju pravomoćne odluke o zabrani približavanja djetetu dostaviti odgojno-obrazovnoj ustanovi koju dijete pohađa.

4.1. Odredbom čl. 448. Obiteljskog zakona propisano je da se u izvanparničnom postupku može se podnijeti prijedlog za preinaku ili ukidanje pravomoćnog rješenja zbog razloga zbog kojih se može tražiti ponavljanje postupka prema odredbama Zakona o parničnom postupku. Zbog razloga iz stavka 1. članka sud može po službenoj dužnosti preinačiti ili ukinuti pravomoćno rješenje ako je bio ovlašten po službenoj dužnosti pokrenuti taj postupak, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Postupak iz stavaka 1. i 2. članka provodi se uz odgovarajuću primjenu odredaba Zakona o parničnom postupku o ponavljanju postupka.

5. Odredbom čl. 421. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023) propisano je sljedeće:

1 Postupak koji je odlukom suda pravomoćno završen može se na prijedlog stranke ponoviti:

1) ako je u donošenju odluke sudjelovao sudac koji je po zakonu morao biti izuzet (članak 71. stavak 1. točke 1. do 6.) odnosno koji je rješenjem suda bio izuzet, ili ako je u donošenju odluke sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca,

2) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije bila dana mogućnost da raspravlja pred sudom;

3) ako je u postupku kao tužitelj ili tuženik sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako vođenje parnice odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno;

4) ako se odluka suda temelji na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka;

5) ako se odluka suda temelji na ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistinit sadržaj;

6) ako je do odluke suda došlo zbog kaznenog djela suca, zakonskog zastupnika ili punomoćnika stranke, protivne stranke ili koje treće osobe;

7) ako stranka stekne mogućnost da upotrijebi pravomoćnu odluku suda koja je ranije među istim strankama donesena o istom zahtjevu;

8) ako se odluka suda temelji na drugoj odluci suda ili na odluci kakva drugog tijela, a ta odluka bude pravomoćno preinačena, ukinuta odnosno poništena;

9) ako je nadležno tijelo naknadno pravomoćno riješilo prethodno pitanje (članak 12. stavci 1. i 2.) na kojemu se temelji odluka suda;

10) ako stranka sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te činjenice ili dokazi bili upotrijebljeni u prijašnjem postupku.

2. Postupak pravomoćno završen presudom na temelju priznanja, presudom na temelju odricanja, presudom zbog ogluhe i presudom zbog izostanka ne može se ponoviti zbog razloga iz stavka 1. točke 8., 9. i 10. ovoga članka.

3. Postupak pravomoćno završen presudom na temelju priznanja i presudom na temelju odricanja može se ponoviti zato što je izjava o priznanju, odnosno odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.

6. Imajući u vidu da u postupku radi izricanja mjere zabrane približavanja djetetu, stranke su dijete, roditelji, Hrvatski zavod za socijalni rad te baka ili djed, sestra ili brat, odnosno polusestra ili polubrat koji ne živi s djetetom, a da se sada traži ukidanje izrečene mjere s obzirom na to da su djeca postala punoljetna, proizlazi da u ovom postupku u kojem se odlučuje o pravima djece ne može odlučivati niti se punoljetnim osobama može imenovati poseban skrbnik.

6.1. Osim toga, imajući u vidu citirane odredbe, proizlazi da ne postoji niti jedan od spomenutih razloga iz točke 5.1. temeljem kojih bi se usvojio prijedlog.

6.2. Mjera zabrane približavanja djetetu se izriče i ukida u odnosu na maloljetno dijete.

7. S obzirom na to da je s punoljetnošću izrečena mjera postala bez učinka, upućuju se predlagatelji da o tome obavijeste Hrvatski zavod za socijalni rad i policijsku postaju koja je bila nadležna prema mjestu na kojem su nalazile protustranke radi evidentiranja navedenoga.

8. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 5. prosinca 2025.

SUDAC

Neda Šola

POUKA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku 15 dana od dana dostave ovoga rješenja.

Dostaviti:

1. Predlagateljima

2 Spis