Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Stalna služba u Trogiru
Put Mulina 1, Trogir
Poslovni broj: Pp-14502/2023-17
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grga i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ČŽ, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine Republike Hrvatske broj 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23, dalje u tekstu: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), povodom optužnog prijedloga podnesenog od strane Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir, Klasa: 211- 07/23-5/32867, Urbroj: 511-12-33-23-1 od 28. studenog 2023., nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 2. prosinca 2025., u nazočnosti okrivljenika, a u izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja te objavljene u izočnosti stranaka 5. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
Okrivljenik: ČŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. Č i pok. O, rođen **.**.1957. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], završena SSS, umirovljenik, mjesečnih primanja cca 3.000,00 eura, dobrog imovnog stanja, oženjen, otac dvoje djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan
k r i v j e
što je dana 23. studenog 2023. u 09:20 sati u dvorištu, u mjestu Seget Vranjica, općina Seget, ulica Put Sedla kućni broj 35, remetio javni red i mir na način da se vičući obratio OŽ uvredljivim riječima i psovkama,
dakle, na javnom mjestu vikao i na drugi način remetio javni red i mir,
čime je okrivljenik počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
I. Na temelju odredbe članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon) okrivljeniku se
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 250,00 (dvjestopedeset) eura.
Na temelju odredbe članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude.
Ukoliko okrivljenik u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude uplati 2/3 (dvije trećine) novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena (članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona).
II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti novčani iznos od 25,00 (dvadesetpet) eura, u roku od 30 (trideset), dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se isti u protivnom naplatiti prisilnim putem.
Obrazloženje
1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir pod brojem navedenim u uvodu presude podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
2. Okrivljenik ČŽ saslušan pred ovim Sudom na glavnoj raspravi 11. travnja 2024. u svojoj obrani je izjavio da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Nije istina da je on ovog dana remetio javni red i mir na način da se vičući obratio OŽ riječima: "Jebat ću ti majku, smeće partizansko". Ove prigode on je OŽ i unajmljenog radnika zatekao kako ruše betonski stup na njegovoj parceli. On je zaustavio daljnje radove i pozvao policiju. Policija je tada upozorila OŽ da nema pravo dolaziti na njegov posjed, a on da je dokaz o vlasništvu na ovom posjedu dostavio policijskoj postaji. Nije se OŽ obraćao ovim riječima već je samo rekao: "Ne smijete dirati moju parcelu". Nije ovom prigodom vikao niti je vrijeđao. Naime, da pojasni Sudu- on je na svojoj parceli na samoj međi nalio betonski stup, a u svrhu pravljenja ograde. Sporan je jedan stup, a on je nalio ukupno tri stupa. Ove prigode odšteman je ovaj jedan sporni stup jer OŽ smatra da je ovaj stup na njegovoj parceli i zbog toga je unajmio radnika da sruši ovaj stup.
3. Na glavnoj raspravi održanoj 5. studenog 2025. ispitan je svjedok OŽ.
3.1. Svjedok OŽ navodi kako je kritične prigode unajmio gospodina GŽ kako bi isti srušio tri betonska stupa koja je susjed ČŽ nalio na njegov posjed, odnosno u njegovo dvorište, točnije na njegov zid. Nakon što je gospodin GŽ počeo rušiti prišao mu je ČŽ te počeo galamiti na njega, govoriti mu da prestane s radovima, prijetio mu je, govoreći kako je to njegovo. On da je izašao u dvorište, a potom se i prema njemu obratio galameći, pri tom govoreći pogrdne riječi koje već duži niz godina uvijek ponavlja, jedne te iste, spominjući komuniste, partizane, vojne stanove, a uvijek popraćeno psovkom. Njegova žena uvijek drži mobitel u ruci snimajući ga i čekajući da bi i on nešto kazao.
3.2. Okrivljenik upitan ima li pitanja za svjedoka OŽ navodi da nema pitanja, ali prigovara iskazu svjedoka kao neistinitom.
4. Na glavnoj raspravi održanoj 2. prosinca 2025. ispitan je svjedok GŽ.
4.1. Svjedok GŽ navodi kako se sjeća predmetnog događaja kada je u [adresa] došao odraditi posao štemanja zidova na poziv čovjeka za kojeg ne zna kako se zove ni preziva, a preko poznanika. Došavši u [adresa] gospodin ga je uputio što treba odštemati, pokazao mu tri stupa, dogovorili su cijenu i on da je krenuo s poslom. On nije znao da se radi o zidu koji je predmet imovinsko pravnih odnosa susjeda. Kada je počeo odštemavanje prišla mu je supruga od ovdje okrivljenog (tek naknadno je saznao da se radi o supruzi ovdje okrivljenog) i pitala ga da što to radi i da će ona sada zvati svoga supruga. On je nakon toga štemalicu odložio, nije nastavljao raditi. Potom je došao, nakon nekog vremena, ovdje okrivljeni ČŽ i istina je da je bilo dreke i vike i ružnih riječi poput pičkaranja i slično. Navodi kako su te riječi bile upućene i njemu i gospodinu koji je bio sa njim, a da je bio i još netko prisutan vjerojatno bi ih i njemu uputio. Gospodin je bio vidno frustriran, živčan i riječi je izgovarao u afektu.
4.2. Okrivljenik upitan ima li pitanja za svjedoka GŽ, navodi da nema pitanja, ali prigovara iskazu svjedoka u cijelosti kao neistinitom, navodi kako se žali na ovaj Sud da ga opterećuje kao optuženoga jer se branio sa svog posjeda.
4.3. Na poseban upit Suda da li ima pravomoćnu sudsku presudu da je zid njegov, okrivljenik odgovara da ima, iako dalje navodi da spor još uvijek nije pravomoćno okončan, ali da mu je sudski vještak kazao da je to njegovo.
5. Okrivljenik ČŽ nadalje u svojoj obrani prigovara policijskom izvještaju navodeći da je policijski službenik došao dvije minute iza njega. Navodi kako se u pravnoj državi svaki čovjek mora boriti kada je napadnut na svom posjedu.
6. U toku dokaznog postupka Sud je izvršio uvid i pročitao Optužni prijedlog Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/23-5/32867 od 28. studenog 2023., Obavijest o počinjenom prekršaju serijskog broja: 00447599 od 23. studenog 2023., Zapisnike o ispitivanju prisutnosti alkohola, droga ili lijekova u organizmu serijskih brojeva: [serijski broj] i 02289613 od 13. studenog 2023. te potvrdu Odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije iz koje proizlazi da okrivljenik nije prekršajno osuđivan, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis.
7. Nakon završenog dokaznog postupka Sud je dao završnu riječ strankama, te je okrivljenik u završnom govoru naveo: "Ne osjećam se krivim."
8. Na osnovu provedenog dokaznog postupka, ocjenom obrane okrivljenika, savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, Sud je ocijenio kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršajima.
9. Odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisano je da tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.
9.1. Prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira čini onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir. Vika mora biti tako glasno izgovaranje riječi kojima se remeti mir građana, odnosno uznemiruje javnost.
9.2. Dakle, zakonsko obilježje prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira je vika, dok sam sadržaj riječi nije odlučan, odnosno zakonsko obilježje prekršaja moglo bi u konkretnom slučaju biti ostvareno i izvikivanjem nekih drugih riječi i izraza.
10. Prije svega treba naglasiti da navedeno mjesto gdje se odvio ovaj događaj je dvorište, dakle javno mjesto, neovisno o tome tko je vlasnik ili posjednik istog, pa je time ostvaren element javnosti kao bitan, konstitutivni, element predmetnog prekršaja.
11. Iako okrivljenik negira počinjenje predmetnog prekršaja, Sud u tom dijelu nije prihvatio obranu okrivljenika, ocjenjujući ju manjkavom i usmjerenom k tome da se ekskulpira od prekršajne odgovornosti, već je odluku o prekršaju temeljio na uvjerljivim i vjerodostojnim iskazima svjedoka OŽ i GŽ, koji su potvrdili opisano protupravno postupanje okrivljenika, vikom na javnom mjestu.
11.1. Dakle, iz suglasnih, uvjerljivih i po mišljenju ovog Suda vjerodostojnih iskaza saslušanih svjedoka OŽ i GŽ, nespornim proizlazi da je okrivljenik kritične prigode na javnom mjestu vikao uvredljive riječi i psovke. Neovisno o pravu vlasništva nad spornim zidom, prema mišljenju ovog Suda riječi koje je okrivljenik povikao svjedoku OŽ, odjeknule su u javnost, upravo na ovaj prostor, dvorište, jer se radi o takvom mjestu koje je dostupno javnosti. Pri tom, okolnosti koje okrivljenik navodi da su prethodile ovom događaju, a zbog kojih je reagirao na ovaj neprimjeren način, nisu od takvog značaja da okrivljenika mogu ekskulpirati od prekršajne odgovornosti za predmetni prekršaj, budući se nesporno radi o neprimjerenom ponašanju.
12. Slijedom navedenog, nesporno je da je okrivljenik s mjesta koje je izloženo pogledu javnosti vikao i time remetio javni red i mir, kojim opisanim postupanjem je ostvario sva bitna obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
13. Kod sastavljanja izreke presude Sud je manje važnim detaljima korigirao činjenični opis zadan optužnim prijedlogom, na što je bio ovlašten, budući je u bitnom ostao u okviru optuženja, čime okrivljeniku nije išao na štetu. Pritom je Sud ispustio tekst „Jebat ću ti majku, smeće partizansko“, a sve sukladno iznesenim iskazima svjedoka koje je Sud u potpunosti prihvatio. Naime, svjedoci, iako se sa sigurnošću ne sjećaju točno izgovorenih riječi, potvrđuju kako se radilo o uvredljivim riječima i izrazima, kao i psovkama. Naime, kako je već rečeno, zakonsko obilježje prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret je remećenje javnog reda i mira vikom, a irelevantan je točan sadržaj riječi koje su bile izgovorene, pa je u tom dijelu Sud ovlašten pročistiti, precizirati i smanjiti činjenični opis (presuda Visokog prekršajnog suda poslovnog broja Ppž-757/2022).
14. Prilikom odmjeravanja novčane kazne okrivljeniku vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i osobu okrivljenika, pa je tako uzeta u obzir težina djela, okolnosti pod kojima je djelo počinjeno i stupanj krivnje, kao i ranije ponašanje okrivljenika. Sud je kao olakotnom okolnosti na strani okrivljenika cijenio njegovu dosadašnju prekršajnu neosuđivanost, dok posebnih otegotnih okolnosti na strani okrivljenika Sud nije našao za cijeniti, stoga je primjenom odredbi o ublažavanju novčane kazne iz članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, istom izrekao novčanu kaznu ispod Zakonom propisanog minimuma novčane kazne za predmetni prekršaj, smatrajući da će se upravo izrečenom novčanom kaznom prema okrivljeniku postići svrha kažnjavanja u cilju izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog djela prekršaja kako u smislu specijalne tako i u smislu generalne prevencije.
14.1. Temeljem članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
15. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 3., a u svezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalne troškove ovoga Suda, a isti su odmjereni s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.
16. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.
Trogir, 5. prosinca 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Milenka Vičić, v.r.
Željka Matkov, v.r.
Sudska savjetnica
Josipa Grga, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.
PRESUDA SE DOSTAVLJA:
- okrivljeniku,
- ovlaštenom tužitelju,
- za spis.
