Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Frana Kurelca 3

37-Posl.br.P-1313/21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Mati Radoviću, kao sucu pojedincu, u građansko-pravnoj stvari tužiteljice-protutužene NĆR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Viktoru Pezelju, odvjetniku iz Rijeke, dalje tužiteljica, protiv tuženika-protutužitelja NĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Marku Hrstiću, odvjetniku iz Rijeke, dalje tuženik, radi isplate i utvrđenja ništetnosti, nakon održane glavne i javne rasprave dana 4. rujna 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja te punomoćnika tuženika, zaključene temeljem odredbe članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku, dalje ZPP, dana 5. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužiteljica s tužbenim zahtjevom koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku NĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana isplati tužiteljici JĆR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od ukupno 14.723,77 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, na iznose kako slijedi:

- na iznos od 176,98 EUR od 01.01.2013. do isplate;

- na iznos od 176,98 EUR od 01.02.2013. do isplate;

- na iznos od 176,98 EUR od 01.03.2013. do isplate;

- na iznos od 176,98 EUR od 01.04.2013. do isplate;

- na iznos od 176,98 EUR od 01.05.2013. do isplate;

- na iznos od 176,98 EUR od 01.06.2013. do isplate;

- na iznos od 179,09 EUR od 01.07.2013. do isplate;

- na iznos od 179,09 EUR od 01.08.2013. do isplate;

- na iznos od 179,09 EUR od 01.09.2013. do isplate;

- na iznos od 174,31 EUR od 01.10.2013. do isplate;

- na iznos od 174,31 EUR od 01.11.2013. do isplate;

- na iznos od 174,31 EUR od 01.12.2013. do isplate;

- na iznos od 172,85 EUR od 01.01.2014. do isplate;

- na iznos od 172,85 EUR od 01.02.2014. do isplate;

- na iznos od 172,85 EUR od 01.03.2014. do isplate;

- na iznos od 175,28 EUR od 01.04.2014. do isplate;

- na iznos od 175,28 EUR od 01.05.2014. do isplate;

- na iznos od 175,28 EUR od 01.06.2014. do isplate;

- na iznos od 171,89 EUR od 01.07.2014. do isplate;

- na iznos od 171,89 EUR od 01.08.2014. do isplate;

- na iznos od 171,89 EUR od 01.09.2014. do isplate;

- na iznos od 172,08 EUR od 01.10.2014. do isplate;

- na iznos od 172,08 EUR od 01.11.2014. do isplate;

- na iznos od 172,08 EUR od 01.12.2014. do isplate;

- na iznos od 169,07 EUR od 01.01.2015. do isplate;

- na iznos od 169,07 EUR od 01.02.2015. do isplate;

- na iznos od 169,07 EUR od 01.03.2015. do isplate;

- na iznos od 164,83 EUR od 01.04.2015. do isplate;

- na iznos od 164,83 EUR od 01.05.2015. do isplate;

- na iznos od 164,83 EUR od 01.06.2015. do isplate;

- na iznos od 167,41 EUR od 01.07.2015. do isplate;

- na iznos od 167,41 EUR od 01.08.2015. do isplate;

- na iznos od 167,41 EUR od 01.09.2015. do isplate;

- na iznos od 168,25 EUR od 01.10.2015. do isplate;

- na iznos od 168,25 EUR od 01.11.2015. do isplate;

- na iznos od 168,25 EUR od 01.12.2015. do isplate;

- na iznos od 170,35 EUR od 01.01.2016. do isplate;

- na iznos od 170,35 EUR od 01.02.2016. do isplate;

- na iznos od 170,35 EUR od 01.03.2016. do isplate;

- na iznos od 167,94 EUR od 01.04.2016. do isplate;

- na iznos od 167,94 EUR od 01.05.2016. do isplate;

- na iznos od 167,94 EUR od 01.06.2016. do isplate;

- na iznos od 170,40 EUR od 01.07.2016. do isplate;

- na iznos od 170,40 EUR od 01.08.2016. do isplate;

- na iznos od 170,40 EUR od 01.09.2016. do isplate

- na iznos od 169,72 EUR od 01.10.2016. do isplate;

- na iznos od 169,72 EUR od 01.11.2016. do isplate;

- na iznos od 169,72 EUR od 01.12.2016. do isplate;

- na iznos od 171,16 EUR od 01.01.2017. do isplate;

- na iznos od 171,16 EUR od 01.02.2017. do isplate;

- na iznos od 171,16 EUR od 01.03.2017. do isplate;

- na iznos od 178,41 EUR od 01.04.2017. do isplate;

- na iznos od 178,41 EUR od 01.05.2017. do isplate;

- na iznos od 178,41 EUR od 01.06.2017. do isplate;

- na iznos od 176,53 EUR od 01.07.2017. do isplate;

- na iznos od 176,53 EUR od 01.08.2017. do isplate;

- na iznos od 176,53 EUR od 01.09.2017. do isplate;

- na iznos od 181,90 EUR od 01.10.2017. do isplate;

- na iznos od 181,90 EUR od 01.11.2017. do isplate;

- na iznos od 181,90 EUR od 01.12.2017. do isplate;

- na iznos od 185,03 EUR od 01.01.2018. do isplate;

- na iznos od 185,03 EUR od 01.02.2018. do isplate;

- na iznos od 185,03 EUR od 01.03.2018. do isplate;

- na iznos od 183,01 EUR od 01.04.2018. do isplate;

- na iznos od 183,01 EUR od 01.05.2018. do isplate;

- na iznos od 183,01 EUR od 01.06.2018. do isplate;

- na iznos od 187,81 EUR od 01.07.2018. do isplate;

- na iznos od 187,81 EUR od 01.08.2018. do isplate;

- na iznos od 187,81 EUR od 01.09.2018. do isplate;

- na iznos od 189,99 EUR od 01.10.2018. do isplate;

- na iznos od 189,99 EUR od 01.11.2018. do isplate;

- na iznos od 189,99 EUR od 01.12.2018. do isplate;

- na iznos od 198,64 EUR od 01.01.2019. do isplate;

- na iznos od 198,64 EUR od 01.02.2019. do isplate;

- na iznos od 198,64 EUR od 01.03.2019. do isplate;

- na iznos od 199,60 EUR od 01.04.2019. do isplate;

- na iznos od 199,60 EUR od 01.05.2019. do isplate;

- na iznos od 199,60 EUR od 01.06.2019. do isplate;

- na iznos od 197,61 EUR od 01.07.2019. do isplate;

- na iznos od 197,61 EUR od 01.08.2019. do isplate;

- na iznos od 197,61 EUR od 01.09.2019. do isplate;

- na iznos od 201,46 EUR od 01.10.2019. do isplate;

- na iznos od 130,95 EUR od 01.11.2019. do isplate,

po stopi od 12% godišnje do 31. srpnja 2015. godine, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

2. Nalaže se tuženiku NĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana naknadi parnični trošak tužiteljici JĆR, OIB: [osobni identifikacijski broj], zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od dospijeća do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."

II. Utvrđuje se ništetnim i ne proizvodi nikakav pravni učinak Ugovor o darovanju nekretnine sklopljen dana 20.07.2011.godine između JĆ / OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], kao darovatelja i NĆR / OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], kao obdarenika, osnovom kojeg pravnog posla je u odnosu na nekretninu stan broj 22 na četvrtom katu zgrade u [adresa] u [adresa], sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, kupaonice, hodnika i balkona, ukupne površine 22,12 m2, a dolazi upisan u [broj poduloška] Knjige PU za katastarsku općinu [katastarska općina], izvršena uknjižba prava vlasništva u ime i za korist NĆR;

III. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci da u odnosu na točkom I opisanu nekretninu izvrši upis brisanja prava vlasništva sa imena NĆR, uz istodobnu uknjižbu u ime i za korist JĆ, odnosno uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe upisa u zemljišnoknjižnom predmetu zk odjela Općinskog suda u Rijeci pod posl.br.Z- 11008/11, jer će u protivnom naloženo zamijeniti ova presuda.

IV. Odbija se tuženik s dijelom protutužbenog zahtjeva koji glasi:

"III Nalaže se NĆR / OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], da NĆ / OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], da s naslova nužnih i korisnih troškova isplati novčani iznos od 45.000,00 kuna sa zakonkom zateznom kamatom koja teče na isti iznos počev od 22.listopada 2019.godine do 31.prosinca 2019.godine po stopi od 6,30% godišnje, a od 01.siječnja 2020.godine do isplate po stopi od 6,11% godišnje, odnosno u slučaju promjene kamatne stope, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe;

V. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.340,58 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 5. prosinca 2025. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od dana 2. kolovoza 2021. navodi da je dana 20. srpnja 2011. godine, kao obdarenik, temeljem ugovora o darovanju sklopljenog s majkom, JĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekla vlasništvo jednosobnog stana broj 22 na četvrtom katu koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, kupaonice, hodnika i balkona, ukupne površine od 22,12 m2, a nalazi se u zgradi u [adresa] u [adresa], sagrađenoj na katastarskoj čestici broj [katastarska čestica], upisanoj u [broj poduloška], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Istu je nekretninu njena majka stekla u vlasništvo temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pok. RĆ od dana 2. rujna 1994. godine. U isto vrijeme, od dana 21. listopada 1998. godine tim da se stanom do svoje smrti neprekidno koristila ČĆ, majka tuženika, a nakon njene smrti tuženik kao njen pravni sljednik i to bez suglasnosti njezinog vlasnika i bez bilo kakve pravne osnove. Isti da su svoje pravo vlasništva crpili iz ugovora o kupoprodaji sklopljenog dana 21. listopada 1998. godine između HĆ i ČĆ, a koji je ugovor utvrđen ništetnim Presudom Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, posl.br. P-1312/94 koja je pravomoćna dana 10. prosinca 2019. godine. Uz navedeno, Presudom Županijskog suda u Rijeci, posl.br. Gž- 1959/2016 od dana 08. ožujka 2017. godine preinačena je Presuda Općinskog suda u Rijeci, posl.br. P-4227/11 od dana 05. srpnja 2012. godine i odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice ČĆ protiv tuženice RĆR na utvrđenje da je tužiteljica stekla pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini. Istom da je Presudom Županijskog suda u Rijeci, posl.br. Gž-1959/2016 utvrđeno i da je ČĆ od 2006. godine u nepoštenom posjedu nekretnine iz razloga što je tada njen sin, ovdje tuženik, u njeno ime izvršio uvid u zemljišne knjige, a u to je vrijeme bio zabilježen spor koji se vodio pred prvostupanjskim sudom pod posl.br. P-1312/94 radi utvrđenja ništetnim kupoprodajnog ugovora sklopljenog između HĆ i ČĆ. Navela je da je dana 16. studenog 2011. godine podnijela tužbu protiv ČĆ, koji je položaj kasnije preuzeo ovdje tuženik kao njen pravni sljednik, radi iseljenja iz predmetne nekretnine, a koji je riješen Presudom Općinskog suda u Rijeci posl. br. Ps-14/2018 (prije P-4308/11). Istom je presudom naloženo NĆ da preda predmetnu nekretninu u posjed JĆR, ovdje tužiteljici, slobodnu od osoba i stvari. Navela je da je ušla u posjed predmetne nekretnine po pravomoćnosti presude, posl.br. Ps-14/2018, nakon provedenog žalbenog postupka i postupka po reviziji, i to dana 21. listopada 2019. godine u 14.00 sati, a koja je činjenica potkrijepljena Zapisnikom o posvjedočenju činjenica izdanom od strane javnog bilježnika Velibora Panjkovića pod posl.br. OU-1582/2019. Navela je da su ona i njena majka dana 07. prosinca 2012. godine podnijele tužbu protiv ČĆ koju je naslijedio ovdje tuženik, a kojom su tražile naknadu štete zbog toga što se nisu mogle kao vlasnice koristiti stanom koji je bio u posjedu tuženika i njegove majke bez pravne osnove. U navedenoj je pravnoj stvari dana 15. lipnja 2021. godine donesena presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, posl.br. P-733/2018, kojom je naloženo ovdje tuženiku isplatiti tužiteljici i njenoj majci dužnu najamninu za razdoblje od 01. siječnja 2008. godine do 01. prosinca 2012. godine. Sukladno citiranoj presudi, da ovim putem ostvaruje pravo na isplatu iznosa za koji je ostala uskraćena kao vlasnica nekretnine zbog nepoštenog posjeda tuženika za razdoblje koje slijedi nakon onog obuhvaćenog presudom. Navela je da ističe kako su tuženikova majka, a kasnije i tuženik kao njen pravni sljednik, bili u nepoštenom posjedu predmetne nekretnine od 2006. godine (sukladno Presudi Županijskog suda u Rijeci, posl.br. Gž-1959/2016) te da je dana 16. studenog 2011. godine podnesena tužba na iseljenje i predaju u posjed predmetne nekretnine njenom vlasniku. Sukladno citiranoj Presudi posl.br. Ps- 14/2018, nekretnina da joj je predana u posjed dana 21. listopada 2019. godine. U predmetnom periodu tuženik da je bio u nepoštenom posjedu nekretnine, a u kojem je razdoblju ona mogla nekretninu iznajmljivati i od toga ostvarivati novčanu dobit u visini prosječne najamnine stana. Umjesto toga, sva dobit da je pripala tuženiku koji se obogatio za iznos najamnine koju bi inače morao plaćati za taj stan. Navela je da predlaže da sud visinu najamnine stana utvrdi tijekom ovog postupka provedbom građevinskog vještačenja, dok za sada prosječnu visinu najamnine označava s 1.500,00 kuna mjesečno, zadržavajući pravo isti iznos urediti sukladno nalazu i mišljenju građevinskog vještaka.

1.1. Tužiteljica je podneskom od dana 20. lipnja 2025. konačno precizirala tužbeni zahtjev.

2. U odgovoru na tužbu i protutužbu tuženik je naveo da u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev te da ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužiteljice ističući da je osnov stjecanja njezina prava vlasništva ništetan iz razloga što je sam darovni ugovor sačinjen protivno zakonom propisanoj formi jer se radi o darovanju bez prave predaje, dakle pismena forma uz ovjeru potpisa nije dostatna da bi darovni ugovor imao učinka. Ugovor o darovanju nekretnine da je sačinjen 20. srpnja 2011.godine između tužiteljice kao obdarenika te njezine majke JĆ kao darovatelja, a u odredbi čl.2 definira da će u posjed darovane nekretnine obdarenik stupiti nakon iseljenja trećih osoba koje besplatno koriste stan. Iz toga da proizlazi neprijepornim da časom darovanja faktičnu vlast nad stanom vrši sada pokojna majka tuženika ČĆ. Odlukom Ustavnog suda U-III - 891 / 2006, između ostalog da se obrazlaže da je javnobilježnički akt potreban osobito za pravnu valjanost, između ostalih, pod točkom 3) darovnih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca. Obveza sklapanja darovnih ugovora u formi javnobilježničkog akta, bez predaje stvari u posjed, da je zadržana je i člankom 26. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine" broj 16/07.) kojim je izmijenjen članak 53. ZJB-a, na način da je sada ta obveza propisana stavkom 1. točkom 2. članka 53. ZJB-a. U takvom slučaju, dakle, kada sklopljeni darovni ugovor da nije udovoljavao formi propisanoj zakonom, a pored toga je izostala i predaja nekretnine u neposredan posjed obdarenika, čini sklopljeni pravni posao ništavim, sukladno članku 103. Zakona o obveznim odnosima. Naveo je da takav nedostatak, zakonom propisane forme, kao što je to u konkretnom slučaju riječ, mogla je nadomjestiti samo predaja stvari (nekretnine) u posjed daroprimatelju, a koje u ovom slučaju također da nije bilo. Ako je prema važećoj odredbi čl. 53.st.1.t.3. Zakona o javnom bilježništvu ugovor o darovanju bez prave predaje u posjed darovane nekretnine daroprimcu, a koji nije zaključen u formi javnobilježničkog akta ništav, onda nikakva druga radnja pa niti zemljišnoknjižna provedba takovog ugovora da ne može takvom ugovoru vratiti ili dati pravnu valjanost niti pravnu snagu. Niti jedan zakon Republike Hrvatske da ne propisuje da bi ništav ugovor postao pravno valjanim ukoliko se provede u zemljišnoj knjizi. Stoga da je prvopostavljeni protutužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje ništetnim cit. Ugovora o darovanju nekretnine. Naveo je da nije jasan pravni osnov po kojem tužiteljica utužuje traženi iznos. Da li s naslova naknade štete, stjecanja bez osnove ili pak nešto treće, pa se i u tom dijelu iznosi prigovor zastare. Naveo je da je izvršio određena ulaganja u nekretninu na način da je istu adaptirao te time povećao samu vrijednost nekretnine. Radi se o nužnim i korisnim troškovima obrtničkih radova izmjene elektro i vodnih instalacija, ličenje, podne i zidne obloge, postava estriha, dobava i postava sanitarija i sl, kao i troškova režija, prvenstveno pričuve. Drugopostavljeni protutužbeni zahtjev da je usmjeren je na naknadu nužnih i korisnih troškova, uz poziv na odredbe članka 164. i 165.ZVDSP-a. Naveo je da je nepobitno da je posjed nekretnine predan tužiteljici dana 21.listopada 2019.godine, o čemu tužbi prileži Zapisnik o posvjedočenju činjenica.

3. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je u tijeku postupka proveo dokaze uvidom u cjelokupnu dokumentaciju priležeću spisu, i to uvidom ovosudne spise posl.br. P-4227/11, P-1312/94, Ps-14/18 i P-1805/21, zapisnik o posvjedočenju činjenica od 21. listopada 2019., izvadak iz knjige položenih ugovora, ugovor o darovanju nekretnine, saslušao je tužiteljicu i tuženika kao stranke te je proveden dokaz građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Goranu Marušiću.

4. Uvidom u zapisnik o posvjedočenju činjenica od 21. listopada 2019. utvrđeno je da je isti sastavljen po javnom bilježniku Veliboru Panjkoviću iz Rijeke te je utvrđeno da je s navedenim datum između ostalog tužiteljica ušla u posjed stana broj 22 na četvrtom katu zgrade u [adresa] u [adresa], sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, kupaonice, hodnika i balkona, ukupne površine 22,12 m2, a dolazi upisan u [broj poduloška] Knjige PU za katastarsku općinu [katastarska općina].

5. Uvidom u izvadak iz knjige položenih ugovora od dana 18. srpnja 2019. utvrđeno je da je tužiteljica upisana kao vlasnica jednosobnog stana broj 22 na četvrtom katu zgrade u [adresa] u [adresa], sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, kupaonice, hodnika i balkona, ukupne površine 22,12 m2, a dolazi upisan u [broj poduloška] Knjige PU za katastarsku općinu [katastarska općina].

6. Uvidom u ugovor o darovanju nekretnine od dana 20. srpnja 2011. utvrđeno je da su istoga zaključile JĆ kao darovatelj i NĆR, ovdje tužiteljica, kao obdarenik. Utvrđeno je da je predmet darovanja jednosobni stan broj 22 na četvrtom katu zgrade u [adresa] u [adresa], sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, kupaonice, hodnika i balkona, ukupne površine 22,12 m2, a dolazi upisan u [broj poduloška] Knjige PU za katastarsku općinu [katastarska općina]. Utvrđeno je da je ugovor potpisan po darovateljici i obdarenici te da je na istome ovjeren potpis JĆ po javnom bilježniku Veri Lovrović Lečić iz Rijeke pod posl.br. Ov-4315/2011.

7. U svom nalazu i mišljenju od dana 5. ožujka 2025. stalni sudski vještak Goran Marušić naveo je da prosječna tržišna vrijednost mjesečnog najma predmetne nekretnine u periodu od 01.01.2013. do 21.10.2019. iznosi Tvprosjek = 178,52 €/mj odnosno ukupno u predmetnom razdoblju od 82 mjeseca: VN = 6.426,76 €.

7.1. U svom dopunskom očitovanju od 7. srpnja 2025., nakon primjedbi tužiteljice, stalni sudski vještak Goran Marušić naveo je da u kupan iznos najamnina u predmetnom razdoblju od 01.01.2013. do 21.10.2019. iznosi: VN = 14.518,87 €

8. Saslušana u tijeku postupka tužiteljica je navela da što se tiče predmetne tužbe njeno potraživanje da se odnosi na davanje nekretnine u najam iz razloga što je prilikom primopredaje predmetne nekretnine od gospođe koja je bila u stanu dobila informaciju da je ona zadnje 3 godine u stanu te da tuženiku plaća mjesečno 255 eura. Također ista da joj je rekla da je ona nastavila nakon prijašnjih najmoprimaca. Navela je da se njeno potraživanje odnosi na praktički izgubljenu dobit tj. korist koju bi imala da je stan davala u najam. Navela je da je u posjed predmetnoga stana ušla negdje 20.10.2019., dok što se tiče samoga stjecanja vlasništva predmetnoga stana njoj da ga je darovala majka 2011. godine s obzirom da su se oko stana vodili nekakvi sudski postupci te da je ona već bila prestara da se s istima bavi. Predmetni stan da je obiteljski stan od njezinog djeda. Prilikom sastavljanja ugovora o darovanju oni da su istoga sastavili kod javnoga bilježnika i potpisali s time da ona fizički nije ušla u stan iako da je imala ključeve od stana. Navela je da je u posjed stana ušla tijekom 2019 godine kada joj je tuženik predao ključeve stana. Što se tiče samoga zatečenog stanja u stanu isti da je praktički bio kakav je bio i 1961. godine kada da je u njega useljeno. Također veći dio električnih instalacija da nije radio, na više mjesta iz špina je curila vodila, namještaj da je bio još od njenog djeda tj. kuhinja da je bila još iz 60-tih godina, vrata da su bila bez kvaka te su u proteklim godinama evidentno nije ulagalo u stan. Navela je da se obnovilo kompletno električne instalacije, da je postavljena nova rasvjeta, također špine tuš kabina, nova kuhinja, novi ormari i krevet te da jedino još nije obnovila stolariju da se vidi u kakvome se stanju nalazi i da je to jedan moderan stan. Navela je da je predmetni stan u najmu i da je do nedavno najamnina iznosila 320 eura, a od 01. rujna 2023 da iznosi 500 eura plus režije, s time da je svaki ugovor o najmu solemniziran kod javnoga bilježnika te da je prijavljeno poreznoj upravi.

9. Saslušan u tijeku postupka tuženik je naveo da je predmetni stan povremeno bio u najmu nekih 70% vremena od kada su ga kupili i da je sam stan predao tužiteljici u posjed u listopadu 2019 s time da prije toga tužiteljica nije bila u posjedu stana. Naveo je da je predmetni stan bio ranije od njegove majke te da je istina da je stan kada su ga mi kupili izgledao kao i 60-tih godina kako je to navela tužiteljica s time da su nakon toga čak i razmišljali da bi kupili taj stan s obzirom da je bio derutan pa da su onda obnovili pločice u stanu parkete kompletno sanitarije špine tuš kabine zatim vodovodne instalacije u cijelome stanu, također da je kupljen i dio namještaja od njegove bivše supruge ormar i kauč te da je bila nova kuhinja. Naveo je da je i on sudjelovao u kupoprodaji koja da je bila 1998 godine, međutim kako su platili sve što su trebali platiti sve tražbine, da se nisu odmah knjižili kao vlasnici predmetnoga stana jer su smatrali da nije nužno. Naveo je da je 2006. godine sam sjedio u Filodramatici te da je prošao jedan njegov poznanik s kojim se uputio u ZK odjel ovoga suda te da se sjetio da bih mogao ići pogledati što je potrebno za uknjižiti stan, kada da je došao gore da je bila gužva te da je pitao ljude da ga puste preko reda, a kada je došao na šalter da je pitao službenicu što je potrebno za uknjižiti vlasništvo stana te mu je rekla da je potreban kupoprodajni ugovor, osobna ili preslika osobne iskaznice te stari vlasnički list. Naveo je da mu službenica nije rekla da postoji zabilježba spora, a niti da on nije pitao istu tako da nije niti znao da postoji zabilježba spora. Naveo je da je sve plaćeno te da je za jedno 25 dana od kada je prvi puta bio u gruntovnici i pitao za predmetni stan da je došao s majkom u gruntovnicu, ista da je imala kupoprodajni ugovor međutim da je zaboravila osobnu iskaznicu pa da su im u gruntovnici odbili knjiženje zbog nedostatka ovoga dokumenta, a nakon toga da više nisu išli knjižiti predmetni stan s obzirom da mu je majka bila plućni bolesnik te da ju nije htio pretjerano uznemiravati. Također još jednom u životu da je izvršio kupoprodaju stana te da se isto nije uknjižio. Naveo je da je saznao da nije vlasnik stana kada je došao nekakav dopis od N kada se vršilo povezivanje ZK knjiga te da je išao na gruntovnicu sa kupoprodajnim ugovorom s time da je u istome bila navedena njegova majka da je morao dati osobnu da se identificira, a nakon toga da mu je službenica u gruntovnici rekla da nije u vlasništvu stana trenutno njegova majka, a niti prodavateljica već nekakva treća osoba na što da je ostao jako iznenađen s obzirom da mu je ista rekla da je nekakva zabilježba spora pa da mu je predložila da ode kod odvjetnika da mu objasni što je bilo i da je tako u konačnici i bilo te da se sve to odvijalo 2011 godine. Naveo je da mu je odvjetnik rekao da podnese tužbu, a što da su napravili te da je dobio prvostupanjsku presudu da je on vlasnik stana i da mu je odvjetnik rekao da može ostati i dalje u stanu na što da je i učinio. S time da je drugostupanjska presuda tj. odluka došla 2017. godine i glasila je da je ovdje tužiteljica vlasnica stana.

10. Na temelju cjelokupno provedenog dokaznog postupka mišljenje je ovog suda da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan te da je tuženikov protutužbeni zahtjev djelomično osnovan.

11. Odredbom članka 322 stavak 1 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05), dalje ZOO-a, propisano je da ugovor, koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima te moralu društva ništav je ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu sankciju ili ako zakon o određenom slučaju ne propisuje što drugo.

12. Odredbom člankom 323 stavak 1 ZOO-a propisano je da u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje.

13. Odredbom članka 327 stavak 1 ZOO-a propisano je da na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozvati svaka zainteresirana osoba, dok je člankom 328 propisano da se pravo na isticanje ništetnosti ne gasi.

14. Odredbom članka 482 stavak 1 i 2 ZOO-a propisno je da ugovor o darovanju nekretnine sklapa se u pisanom obliku, dok ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave.

15. Odredbom članka 53 stavak 1 točka 2 Zakona o javnom bilježništvu propisano je da je javnobilježnički akt osobito potreban za pravnu valjanost darovnih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca.

16. Nije sporno da predmetni ugovor o darovanju nije sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave. Sporno je da li je izvršena prava predaja stvari odnosno prava predaja predmetnog stana.

17. Naime, iz ugovor o darovanju predmetne nekretnine proizlazi da je isti sklopljen dana 20. srpnja 2011. te da su istoga zaključile JĆ kao darovatelj i NĆR, ovdje tužiteljica, kao obdarenik, dok iz zapisnik o posvjedočenju činjenica od 21. listopada 2019. proizlazi da je isti sastavljen po javnom bilježniku Veliboru Panjkoviću iz Rijeke te da je s navedenim datum između ostalog tužiteljica ušla u posjed predmetnog stana, a što je potvrdila i sama tužiteljica u svom iskazu navevši da je prilikom primopredaje predmetne nekretnine od gospođe koja je bila u stanu dobila informaciju da je ona zadnje 3 godine u stanu te da tuženiku plaća mjesečno 255 eura te da joj je rekla da je ona nastavila nakon prijašnjih najmoprimaca, kao i da je u posjed predmetnoga stana ušla negdje 20.10.2019., dok što se tiče samoga stjecanja vlasništva predmetnoga stana njoj da ga je darovala majka 2011. godine s obzirom da su se oko stana vodili nekakvi sudski postupci te da je ona već bila prestara da se s istima bavi, a prilikom sastavljanja ugovora o darovanju oni da su istoga sastavili kod javnoga bilježnika i potpisali s time da ona fizički nije ušla u stan iako da je imala ključeve od stana. Slijedom navedenog stav je ovoga suda da nakon sklapanja ugovor o darovanju nekretnine od dana 20. srpnja 2011. nije došlo do prave predaje u posjed predmetne nekretnine odnosno da tužiteljica u istoj nije stanovala, slijedom čega je zaključni stav ovoga suda da je navedeni Ugovor protivan prisilnim propisima odnosno da je isti ništetan pa je valjalo usvojiti protutužbeni zahtjev tuženika te odlučiti kao u točki II. i III. izreke presude.

18. Stoga, kako prema stavu ovoga suda nije došlo do prave predaje predmetne nekretnine u posjed tužiteljici te kako je predmetni ugovor o darovanju nekretnine ništetan, to tužiteljica nije aktivno legitimirana potraživati naknadu štete od tuženika odnosno dobit u visini prosječne mjesečne najamnine predmetnog stana za utuženo razdoblje, slijedom čega je valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučiti kao u točki I. izreke presude.

19. Nadalje, tuženik je na ročištu dana 4. rujna 2023. povukao točku III. protutužbe koja se odnosila na potraživanje s osnova nužnih i korisnih troškova, međutim tužiteljica nije pristala na povlačenje pa kako tuženik s ničim nije dokazao svoje potraživanje i to kako osnov, tako ni visinu, valjalo ga je u cijelosti odbiti s tim dijelom protutužbenog zahtjeva te odlučiti kao u točki IV. presude.

20. Podredno valja navesti da je stav ovoga suda da se u konkretnom slučaju primjenjuje trogodišnji zastarni rok iz članka 230 ZOO-a, slijedom čega bi veći dio potraživanja tužiteljice i to u razdoblju od 1. siječnja 2013. do 1. rujna 2018., bio u zastari, s obzirom da je tužba podnesena dana 2. kolovoza 2021.

21. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP- a, a svezi s odredbom članka 155. istog Zakona. Trošak tuženika sastoji se troška sastavljanja odgovora na tužbu u iznosu od 500,00 eura (T.br. 7 t.1 Tarife), zastupanja po odvjetniku na sedam ročišta i to pet u iznosu od 500,00 eura za svako i dva u iznosu od 250,00 eura za svako (T.br.9.t.1. i t.7 Tarife), dakle ukupno 3.500,00 eura. Kako je tuženik uspio u sporu sa 50% dosuđen mu je trošak u iznosu od 1.750,00 eura, PDV- a u iznosu od 437,50 eura te trošak sudske pristojbe za protutužbu u iznosu od 100,00 eura i sudske pristojbe za presudu u iznosu od 53,08, dakle sveukupno je tuženiku dosuđen trošak u iznosu od 2.340,58 eura.

21.1. Tuženik je odbijen s troškom sastava protutužbe budući je ista sadržana u odgovoru na tužbu, a koji trošak sastava odgovora na tužbu je tuženiku u cijelosti priznat.

21.2. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki V. izreke presude.

U Rijeci, 5. prosinca 2025.

S u d a c

Mate Radović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove odluke stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od datuma primitka ovjerenog prijepisa iste.

Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA

- pun. tužiteljice

- pun. tuženika