REPUBLIKA HRVATSKA

K-1124/2024-25

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27., Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Katarini Peršen kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Maje Šarić, u kaznenom postupku protiv optužene PĐ zbog protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom - iz čl.117. st. 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – u daljnjem tekstu: KZ/11), u povodu optužnog prijedloga Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KO-DO-741/2024 od 30. kolovoza 2024. nakon održane javne rasprave 5. prosinca 2025., istog dana objavio je i

p r e s u d i o  j e

Na temelju čl. 554. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 70/17 i 126/19 - dalje u tekstu: ZKP/08)

u t v r đ u j e  s e

da je:

Optužena: PĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći P i majke pok. RĐ rođene R, rođena **.**.1962. u Splitu, s prijavljenim prebivalištem u [adresa], stanuje u Domu za psihički bolesne odrasle osobe u Trogiru, Ulica Tina Ujevića 11, državljanka Republike Hrvatske, referentica, sa završenom srednjom školom, nezaposlena, neudata, majka jednog djeteta, srednjeg imovnog stanja, bez vojnog čina, neodlikovana, neosuđivana,

- 18. rujna 2023. oko 15:30 sati u [adresa], u obiteljskom stanu na adresi [adresa], u stanju trajne duševne bolesti paranoidne shizofrenije, zbog čega nije bila u mogućnosti razumjeti prirodu djela niti upravljati svojom voljom i postupcima, kao ni shvatiti značenje svog postupanja, u cilju da ju tjelesno povrijedi svoju majku RĐ gurnula, uslijed čega je imenovana pala na pod, a pri čemu je zadobila ranu razderotinu lijevog tjemenog dijela glave, koja povreda je lake naravi,

dakle, u stanju neubrojivosti drugoga tjelesno ozlijedila, a protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela je počinjeno prema bliskoj osobi, čime je u stanju neubrojivosti počinila protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom – opisano u čl. 117. st. 2. u svezi st. 1. sve u svezi sa čl. 24. st. 2. Kaznenog zakona/11.

II. Na temelju čl. 554. st. 1. Zakona o kaznenom postupku, utvrđuje se da je optužena PĐ protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom – opisano u čl. 117. st. 2. u svezi st. 1 KZ/11 u vezi sa čl. 24. st. 2. KZ/11 počinila u stanju neubrojivosti.

III. Na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08. određuje se optuženoj PĐ psihijatrijsko liječenje na slobodi u trajanju od 6 (šest) mjeseci te se upozorava optužena da će psihijatrijsko liječenje na slobodi biti zamijenjeno prisilnim smještajem u psihijatrijsku ustanovu ako do dana određenog rješenjem o upućivanju u psihijatrijsku ustanovu ne započne liječenje na slobodi.

IV. Na temelju čl. 148. st. 1. u vezi sa st. 6. ZKP/08 optužena PĐ se u cijelosti oslobađa obveze naknade troškova kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podignulo je 05. lipnja 2025. optužni prijedlog pod poslovnim brojem KO-DO-741/2024 od 30. kolovoza 2024. protiv optužene PĐ, zbog protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom - iz čl.117. st. 2. KZ/11.

2. Optuženoj PĐ rješenjem suca istrage Županijskog suda u Splitu pod poslovnim brojem Kir-464/2024 od 4. travnja 2024. temeljem zakonskog osnova iz čl. 551. st. 3. ZKP/08 naložena je mjera opreza liječenja na slobodi.

3. Nadalje, rješenjima izvanraspravnog vijeća Općinskog suda u Splitu br. Kv-597/2024- 7 od 26. rujna 2024. i br. Kv-73-2025-12 od 3. ožujka 2025. na temelju čl. 551. st. 4. ZKP/08 produljena je mjera opreza liječenja na slobodi.

4. Na raspravu je optužene PĐ pristupila sa skrbnicom IĐ.

5. U svezi ocjene raspravne sposobnosti optužene PĐ, a sukladno čl. 325. st. 5. ZKP/08 prije početka rasprave, stalna sudska vještakinja za psihijatriju, psihijatar dr. Sanja Batina sukladno čl. 552. st. 2. ZKP/08 izjavila je da optužena aktualno nije sposobna shvatiti prirodu i svrhu kaznenog postupka, da nije sposobna razumjeti pojedine procesne radnje i njihove posljedice, da nije sposobna sporazumijevati se s braniteljem i davati mu upute te da je ista aktualno raspravno nesposobna.

6. Slijedom ovakve ocjene raspravne sposobnosti optužene sud je temeljem čl. 552. st. 2. ZKP/08 rješenjem odlučio da će se rasprava održati u izočnosti raspravno nesposobne optužene PĐ slijedom čega je ista otpuštena iz raspravne dvorane.

7. Nadalje je temeljem čl. 552. st. 4. ZKP/08, a obzirom da se je rasprava imala održati u izočnosti optužene koja je zbog duševnih smetnji raspravno nesposobna utvrđeno da se smatra da je optužena porekla osnovanost optužbe.

8. Tijekom dokaznog postupka prvotno je ispitana stalna sudska vještakinja za psihijatriju, psihijatar dr. Sanja Batina a potom su suglasnošću predstavnika ODO-a u Splitu i branitelja po službenoj dužnosti optužene u dokazne svrhe pregledani i pročitani izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji PUSD, I policijske postaje Split broj 3133 od 18. rujna 2023. (list 3-5 spisa), službena bilješka PUSD, I policijske postaje Split u dijelu o utvrđenom činjeničnom stanju od 18. rujna 2023. (list 6 spisa), medicinska dokumentacija za žrtvu RĐ (list 8-9 spisa), fotografije mjesta događaja (list 15 spisa), psihijatrijsko vještačenje sastavljeno po stalnoj sudskoj vještakinji dr. med. Vesni Šenduli-Jengić od 17. siječnja 2024. (list 21-35 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedokinje IĐ sastavljen u Županijskom sudu u Splitu 10. lipnja 2024. (list 63-64 spisa), sudsko-medicinsko vještačenje sastavljeno po stalnom sudskom vještaku dr. med. Antoniju Alujeviću od 26. srpnja 2024. (list 88-91 spisa).

9. Potom je pregledan izvadak iz kaznene evidencije od 2. prosinca 2025. prema kojem optužena nije osuđivana. Pregledan je izvadak iz prekršajne evidencije od 2. prosinca 2025. prema kojem optužena nije osuđivana.

10. Kako nije bilo prijedloga za nadopunu ovako izvedenog dokaznog postupka u konačnici su temeljem čl. 552. st. 4. ZKP/08 u dokazne svrhe pregledan i pročitan zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičene PĐ sastavljen u Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu 26. kolovoza 2024. (list 93-95 spisa).

11. Cijeneći sve izvedene dokaze i to kako svaki dokaz pojedinačno tako i sve dokaze u jedinstvenoj cjelini ovaj sud je našao utvrđenim činjenično stanje upravo onakvim kako je to i navedeno u izreci ove presude.

12. Odvjetništvo je optuženu, sukladno odredbi članka 550. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku, uz prisutnost branitelja i vještaka pokušalo ispitati. S obzirom da je vještakinja naglasila raspravnu nesposobnost optužene, ispitivanje nije bilo moguće provesti.

13. Ispitana u svojstvu svjedokinje, IĐ, kćer optužene, u bitnom je navela da ju je 18. rujna 2023. zvala baka ŽĐ i rekla da ju je njezina majka gurnula u trenutku kada je išla uzeti vodu na slavinu, a da je ona pala i tada se ozlijedila; nije rekla da ju je na bilo koji drugi način udarala ili gurala. Svjedokinja je nadalje navela da njih dvije žive zajedno u Splitu na adresi [adresa] te da gotovo svakodnevno ide kod njih u posjet, s obzirom da baka nije u stanju izlaziti iz kuće. U posljednje vrijeme je primijetila da joj je majka nekako rastrojena jer je prestala uzimati terapiju. Također je navela da je odmah nazvala policiju kada ju je baka nazvala te da je potom išla kod bake u stan, gdje je došla zajedno s policajcima. Sjeća se da je baka imala posjekotinu na glavi sa stražnje strane zbog koje joj je napravljen jedan šav te da nije imala drugih ozljeda. Nakon toga, njezina majka je sve do veljače bila na Rabu, a potom je trajno smještena u Dom u Trogiru, gdje se nalazi i danas. Navela je da je tamo pod nadzorom, uzima redovito terapiju, tako da je zbilja dobro. Također je navela da njezina majka inače nije bila nasilna, već bi zbog neuzimanja terapije samu sebe dovela u opasnost i vikala bi. Ne zna točno što je kritične prigode vikala, ali njezina majka stalno viče kada je u tako duševno rastrojenom stanju kao što je bila taj dan jer nije uzimala terapiju. Ovisno o situaciji ona viče bez određenog pravila, a vika je vezana uz halucinacije. Taj put je mislila da se neki roboti nalaze u utičnicama i slične stvari.

14. Prema sudsko – medicinskom nalazu i mišljenju kojeg je sačinio stalni sudski vještak dr. Antonio Alujević vidljivo je da je oštećena RĐ kritične prigode zadobila ranu razderotinu lijevog tjemenog dijela glave koja predstavlja (laku) tjelesnu ozljedu nastalu mehanizmom pada i udarcem glavom o pod.

15. Stalni sudski vještak psihijatar dr. Vesna Šendula-Jengić je u svom pisanom nalazu i mišljenju od 25. siječnja 2024. navela kako je PĐ osoba koja boluje od prave i trajne duševne bolesti – paranoidne shizofrenije, pa da uvažavajući navedeno osumnjičenica u vrijeme ostvarenja zakonskih obilježja kaznenog djela nije mogla upravljati svojom voljom i postupcima. Vještakinja je također navela da smatra kako postoji opasnost počinjenja istovrsnih ili sličnih kaznenih djela, zbog čega je nužno provesti forenzički tretman koji se u početku treba vršiti u hospitalnim uvjetima, a nakon postignute remisije moguće je isto nastaviti ambulantno. Što se tiče raspravne sposobnosti, vještakinja smatra kako PĐ nije raspravno sposobna.

16. Iz zapisnika o prvom ispitivanju PĐ od 26. kolovoza 2024. razvidno je da je stalni sudski vještak psihijatar dr. Sanja Batina mišljenja da je PĐ aktualno raspravno nesposobna osoba, koja boluje od teške prave i trajne duševne bolesti – rezidualne shizofrenije, a da je u vrijeme počinjenja terećenog djela bila neubrojiva. Također je navela da je mišljenja da postoji vjerojatnost da bi zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njezina neubrojivost mogla ponovno počiniti teže kazneno djelo, a da je za otklanjanje te opasnosti dovoljno nastaviti njezino liječenje na slobodi, uzimajući u obzir da je ista na trajnom liječenju u Domu u Trogiru, kao i da je potpuno nekritična prema svojoj bolesti i potrebi uzimanja terapije.

17. Za postojanje kaznenog djela tjelesne ozljede nužno je utvrđenje uzročne veze između radnje počinitelja i krajnje posljedice koja je nastupila za oštećenika. Namjera se mora odnositi na sve elemente djela pa i na posljedicu. Potrebno je oštećenje tjelesnog integriteta, neki vidljivi trag i promjene na tijelu oštećenika, jer za njegovo postojanje nije dovoljno osjećanje boli. Tjelesne ozljede se kvalificiraju u trenutku nastajanja, ne uzimajući u obzir mogućnost liječničke intervencije, eventualno spašavanje života ozlijeđenog, njegovu starost i ranije zdravstveno stanje.

18. Da je optužena PĐ počinila utuženo kazneno djelo proizlazi iz uvjerljivog iskaza svjedokinje IĐ, kćeri optužene, koja je navela kako ju je baka, žrtva nazvala i kazala da ju je optužena gurnula pri čemu je pala i ozljedila se. Svjedokinja je opisala da je u inkriminirano vrijeme primijetila da joj je majka nekako rastrojena jer je prestala uzimati terapiju. Ovakav iskaz svjedokinje je potrkrijepljen sudsko medicinskim vještačenjem iz kojeg proizlazi da je žrtva majka optužene kritične prigode zadobila ranu razderotinu lijevog tjemenog dijela glave koja predstavlja (laku) tjelesnu ozljedu nastalu mehanizmom pada i udarcem glavom o pod. Isključena je svaka mogućnost da je RĐ zadobila ozljedu na drugi način, osim padom i udarcem glavom o pod a kao posljedica guranja od strane optužene.

19. Sud je zaključio da je upravo uslijed toga što je optužena gurnula svoju majku, njena majka pala, pri čemu je zadobila ozljede, ranu razderotinu lijevog tjemenog dijela glave, koja povreda je lake naravi.

20. Po ocjeni ovog suda, a uzimajući u obzir sve ranije navedeno, posebice iskaz svjedokinje IĐ, kao i nalaza i mišljenja dr. Antonija Alujevića, te nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje dr. Sanje Batine, te ocjenjujući svaki dokaz zasebno i dovodeći te dokaze u međusobnu povezanost, u ponašanju optužene PĐ ostvarila su se obilježja kaznenog djela iz čl. 117. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11, i to na način kako je to precizno opisano izreci presude. Uvijek kada se radi o ovakvim kaznenim postupcima, kada je potrebno dati razloge o tome postoji li svijest o protupravnosti, te je li počinitelj postupao s namjerom, potrebno je prije svega voditi računa o tome da se radi o kaznenom postupku koji se vodi prema optuženiku s duševnim smetnjama. Stoga sva ona uobičajena pitanja i dokazi koji se izvode u cilju utvrđivanja svijesti o protupravnosti, o elementima namjere, treba promatrati na jedan objektivan način. Očito je, nema nikakve dvojbe, da se počinitelj protupravnog djela, kod kojeg postoje duševne smetnje, nalazi u specifičnom položaju, bez ikakve dvojbe postoje okolnosti koje utječu na sposobnost njegovog rasuđivanja, na mogućnost vladanja svojom voljom i upravljanja postupcima. Upravo zbog toga, Zakon o kaznenom postupku i kaže da se u konkretnom slučaju utvrđuje je li optuženik počinio kazneno djelo ili nije. Kod utvrđivanja ovih objektivnih pokazatelja treba ponašanje optuženika usporediti s ponašanjem prosječne osobe, prosječne po svojim intelektualnim mogućnostima, te prosječne po načinu ponašanja u konkretnoj situaciji. Takve objektivne parametre, koji se mogu pripisati ponašanju prosječne osobe, treba prosuđivati sa stajališta postoji li svijest o protupravnosti, jesu li ostvareni elementi namjere.

21. U konkretnom slučaju kada prosječna odrasla osoba s drugom osobom, gurne svoju majku sada pok.RĐ, onda se objektivno može zaključiti da je takva osoba svjesna protupravnosti svog ponašanja, da je svjesna da se s takvim postupanjem a u cilju da tjelesno povrijedi svoju majku, RĐ gurnula, a uslijed čega je žrtva pala te zadobila ozljede, i da takva prosječna osoba upravo sve to i poduzima sa ciljem nastupanja takve posljedice.

22. Stoga sud nalazi utvrđenim da je optužena u stanju neubrojivosti drugoga tjelesno ozlijedila a protupravno djelo zakonskih kaznenih obilježja je počinjeno prema bliskoj osobi te da u ovom slučaju i postoje obilježja kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom – opisano u čl. 117. st. 2. u svezi st. 1. sve u svezi sa čl. 24. st. 2. KZ/11, pa ovaj sud smatra kako je opravdano prihvatiti i takvu pravnu kvalifikaciju.

23. Iskaz svjedokinje EĐ je pročitan obzirom je imenovana ispitana na dokaznom ročištu pred sucem istrage, a stranke su bile suglasne s čitanjem njenog iskaza. Ujedno su stranke bile suglasne s čitanjem nalaza i mišljenja vještaka te su stoga nalazi i mišljenja vještaka pročitani. Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka dr. Alujevića i stalne sudske vještakinje dr. Šendula Jengić i dr. Batina sud je u cijelosti poklonio vjeru smatrajući ih visokostručnim i znanstveno argumentiranim.

U odnosu na odredbu pod točkom II.

24. Što se tiče ubrojivosti optužene, od samog početka postupka bilo je očito da kod optužene postoje značajne duševne smetnje. To bi proizlazilo već iz psihijatrijskog vještačenja. Dovoljno je kazati da se u zaključku psihijatrijskog vještačenja ističe kako podaci o optuženoj PĐ ukazuju kako imenovana boluje od prave i trajne duševne bolesti – paranoidne shizofrenije, pa da uvažavajući navedeno u vrijeme ostvarenja zakonskih obilježja kaznenog djela nije mogla upravljati svojom voljom i postupcima. Iskazujući na raspravi stalna sudska vještakinja psihijatar dr. Sanja Batina izjavila je da je pregledala pisani nalaz i mišljenje za ispitanicu PĐ a koji je po nalogu ODO Split izradila prof. dr. sc. Vesna Šendula Jengić od 25. siječnja 2024. i da u cijelosti ostaje pri nalazu i mišljenju, kao i zaključcima koje je izradila navedena vještakinja. Dakle, optužena PĐ je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bila neubrojiva, pa je stoga ovaj sud i donio odluku pod II izreke ove presude kojim se ta bitna činjenica smatra utvrđenom.

25. Slijedom svega naprijed navedenog sud je nedvojbeno utvrdio da je optužena PĐ kritične prigode u stanju neubrojivosti postupila upravo na način kako je to i navedeno u činjeničnom opisu predmetne optužnice odnosno gurnuvši svoju majku, RĐ uslijed čega je žrtva pala i zadobila ozljede, u cilju da tjelesno povrijedi počinila jedno protupravno djelo zakonskog obilježja kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom – djela opisano u čl. 117. st. 2. u svezi st. 1. sve u svezi sa čl. 24. st. 2. KZ/11.

U odnosu na odredbu pod točkom III.

26. Nadalje, vještakinje dr. Šendula-Jengić je navela da smatra kako postoji opasnost počinjenja istovrsnih ili sličnih kaznenih djela, zbog čega je nužno provesti forenzički tretman koji se u početku treba vršiti u hospitalnim uvjetima, a nakon postignute remisije moguće je isto nastaviti ambulantno. Vještakinja dr. Sanja Batina je navela da nakon neposrednog kliničkog psihijatrijskog interwiewa sa ispitanicom utvrđuje da postoji vjerojatnost (manjeg stupnja) da bi zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je tempore criminis nastupila njezina neubrojivost, mogla ponovno počiniti teže kaznenog djelo, a za otklanjanje te opasnosti dovoljno je nastaviti njeno liječenje na slobodi, a koje ona uredno provodi u strukturiranim uvjetima doma za psihički bolesne odrasle osobe u Trogiru.

27. Obzirom na ovakva utvrđenja sud je optuženoj PĐ na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08. odredio psihijatrijsko liječenje na slobodi u trajanju od 6 (šest) mjeseci pri čemu je optužena upozorena da će psihijatrijsko liječenje na slobodi biti zamijenjeno prisilnim smještajem u psihijatrijsku ustanovu ako do dana određenog rješenjem o upućivanju u psihijatrijsku ustanovu ne započne liječenje na slobodi.

U odnosu na odredbu pod točkom IV.

28. Konačno je sud temeljem čl. 148. ZKP/08 optuženu PĐ oslobodio plaćanja troškova kaznenog postupka. Naime, odredbama tog članka jasno je propisano da je optuženik dužan naknaditi troškove kaznenog postupka kada ga sud proglasi krivim. Međutim, u konkretnom slučaju optužena zbog stanja neubrojivosti "in tempore criminis" nije proglašena krivom niti je spram nje primijenjena kaznenopravna sankcija, pa se stoga istu i ne može obvezati na podmirenje troškova kaznenog postupka.

U Splitu, 5. prosinca 2025.

SUDAC

Katarina Peršen

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

- Optuženoj PĐ putem Doma za psihički bolesne odrasle osobe u Trogiru,

- branitelju po sl. dužnosti Ivanu Duplančiću, odvj. u Splitu,

- ODO Split na broj KO-DO-741/2024,

- u spis.