REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2108/2021-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda dr. sc. Dijani Vragović, u pravnoj stvari tužiteljice NK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Domagoj Rukavina, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Špehar&Špehar&Rukavina u Zagrebu, protiv tuženika HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., OIB: 46830600751, Ulica grada Vukovara 37, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnica po zaposlenju i diplomirana pravnica ĆK, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d., OIB: 23759810849, Ulica Vjekoslava Heinzela 70, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik Bruno Kokot-Živalj, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 10. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice, punomoćnika tuženika i punomoćnika umješača, dana 5. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, Zagreb, OIB:46830600751, tužiteljici NK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], platiti iznos od 3.008,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim:

- na iznos od 2.300,00 eura od 19. lipnja 2019. do isplate,

- na iznos od 708,00 eura od 5. prosinca 2025. do isplate,

po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužiteljica potražuje iznos 1.000,00 eura na ime naknade neimovinske štete s pripadajućim zateznim kamatama te zatezne kamate na dosuđeni iznos imovinske štete od 708,00 eura za razdoblje od 19. lipnja 2019. do 4. prosinca 2025.

III. Nalaže se tuženiku na ime troškova parničnog postupka naknaditi tužiteljici iznos od 2.352,15 eura sa zateznim kamatama koje teku od 5. prosinca 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 28. kolovoza 2018. u Travnom (blizina autobusne stanice u Ukrajinskoj ul.) u popodnevnim satima pri povratku s posla, doživjela nezgodu na način da se kao pješak kretala nogostupom, spotakla i pala zbog oštećenog kolnika – prekopanog zbog radova. Na mjestu događaja nije bilo nikakvih znakova upozorenja niti je bilo ograničeno kretanje za pješake te se u prilogu dostavljaju fotografije koje su načinjene nakon događaja. Na mjestu pada izvođeni su radovi od strane investitora HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o. DP Elektra Zagreb i izvođača Jandras d.o.o. Zagreb, a sve prema Suglasnosti za prijekop izdanoj od strane Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnice Zagrebačke ceste, Klasa: 363- 02/18-08/2129/4 – 003423, Ur.broj: 251/ZC-08-01/03-18-02 od dana 20.08.2018. U navedenom štetnom događaju tužiteljica je zadobila tjelesne povrede uslijed kojih joj je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, zbog čega je trpjela fizičke bolove, jak strah, a zaostale su i trajne posljedice. Tuđa pomoć i njega bila joj je potrebna kroz cijelo vrijeme liječenja. Slijedom navedenog predlaže da sud naloži tuženiku isplatiti joj iznos neimovinske i imovinske štete u iznosu u ukupnom iznosu 27.000,00 kn s pripadajućim zateznim kamatama i troškovima postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava nastanak štetnog događaja, štetnu radnju, uzročno posljedičnu vezu, protupravnost, aktivnu legitimaciju, osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Osporava mogućnost nastanka štete na način kako to opisuje tužiteljica s obzirom da fotografije priložene uz tužbu prikazuju gradilište koje je započeto tek 26.10.2018. Navodi da je tuženik imao druge radove koji obuhvaćaju i radove u Ukrajinskoj ulici koje je odjavio 12.07.2018. te je sanaciju prijekopa izvodila tvrtka Jandras d.o.o. Suglasnost za prijekop koja je dostavljena se odnosi na prijekop dijela Ukrajinske ulice, preko Ulice SR Njemačke di ulice Andriće Nikole, odnosno jugozapadno od Ukrajinske ulice, dok tužiteljica dostavlja fotografije radova na istočnoj strani Ukrajinske ulice. Konačno predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

2.1. Kasnije u tijeku postupka tuženik ispravlja navode iz odgovora na tužbu navodeći kako ne osporava aktivnu već pasivnu legitimaciju.

2.2. Umješač na strani tuženika se pridružio navodima tuženika.

3. Tužiteljica je podneskom od 31. ožujka 2025. uredila tužbeni zahtjev uskladivši ga s nalazom i mišljenjem vještaka na način da na ime naknade štete potražuje iznos od 4.008.00, eura s kamatama od 19. lipnja 2019.

4. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Suglasnost za prijekop od 20. kolovoza 2018. (listovi 5-6), prijavu o ozljedi na radu (listovi 7-10), Zaključak HZZO-a od 7. rujna 2018. (list 11), Nadopunu izjave od 29. kolovoza 2018. (list 12) fotografije (listovi 13-15), medicinsku dokumentaciju (listovi 16-52, 62 spisa), odštetni zahtjev (listovi 53-54), Izjavu od 29. kolovoza 2018. (list 61), građevinski dnevnik. (listovi 63- 64), Obavijest o završetku radova od 17. srpnja 2018. (list 65), shemu radova (listovi 69-70), Zahtjev za odobrenje prijekopa (list 71), Obavijest o završetku radova od 30. kolovoza 2018. (list 72), Zapisnik o primopredaji radova od 6. veljače 2019. (list 73), izveden je dokaz očevidom na licu mjesta s fotografijama (listovi 78-80), saslušana je tužiteljica (listovi 99-100) i svjedok DK (listovi 101-102) te je provedeno medicinsko vještačenje po vještaku dr. Jošku Filipušiću (listovi 117-118).

5. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP), sud je utvrdio da je zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

6. Predmet spora u ovom postupku jest zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti te imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege, za koju navodi da ju je pretrpjela 28. kolovoza 2018. prilikom pada na pločniku zbog šljunka, uslijed čega je zadobila ozljede.

7. U konkretnom je predmetu sporan nastanak šetnog događaja, uzročno posljedična veza, protupravnost, nastanak štete, odnosno je li tužiteljica pretrpjela ozljede koje su dovele do povrede prava osobnosti kao i imovinsku štetu te s tim u vezi i visina štete koja se potražuje, odgovornost tuženika odnosno pasivna legitimacija.

8. Odredbom čl. 1108. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23, dalje ZOO) propisana je solidarna odgovornost naručitelja i izvođača radova na nekretnini trećoj osobi za štetu koja joj nastane u vezi s izvođenjem tih radova.

9. Radi utvrđenja spornih činjenica mjesta i nastanka štetnog događaja te pasivne legitimacije i odgovornosti tuženika, sud je proveo očevid, saslušao tužiteljicu, svjedoka DK te izvršio uvid u fotografije mjesta nastanka štetnog događaja i dokumentaciju koja prileži spisu.

9.1. Iz zahtjeva za odobrenje prijekopa od 14. kolovoza 2018. za 3 etapu proizlazi da se isti podnosi radi prijekopa kolnika ulice Nikole Andrića od br. 16 (4TS 29 Sopot) do nogostupa Islandske ulice – 80 m2, na dijelu 1. etape gdje su sanirali prijekop s njihove strane (nije još asfaltiran), biti će potrebno ponovno otvoriti nogostup (svaki 2x2=4m2), jedan na nogostupu Ukrajinske ulice kod Božidara Magovca, a drugi na nogostupu iste ulice kod Savezne Republike Njemačke (spojnice će se izvesti kada se položi kabel u trećoj etapi u ulici Nikole Andrića). Kao investitor je označen HEP- Operator distribucijskog sustava d.o.o., a kao izvođač Jandras d.o.o.

9.2. Iz suglasnosti za prijekop od 20. kolovoza 2018. proizlazi da je ista dana radi polaganja elektrokabela i to u Ulici Andrića Nikole i dijelu Ukrajinske ulice i SR Njemačke za 3. etapu. Kao investitor je označen HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., a kao izvođač Jandras d.o.o.

9.3. Iz sheme radova proizlazi da je riječ o zamjeni SN kablova na području Islandske i Ukrajinske ulice te ulice Božidara Magovca odnosno na istočnom dijelu pločnika Ukrajinske i Islandske ulice.

9.4. Iz Obavijesti o završetku radova od 17. srpnja 2018. proizlazi da je završena prva etapa prijekopa na mjestu ulice Božidara Magovca (nogostup od Ukrajinske do br. 23, Ukrajinske (od N [adresa] do Savezne Republike Njemačke). Dok iz Obavijesti o završetku radova od 30. kolovoza 2018. proizlazi da je završen prijekop u Ulici Nikole Andrića.

9.5. Na očevidu je tužiteljica pokazala mjesto štetnog događaja odnosno gdje je pala. Utvrđeno je da je riječ o pločniku koji je izgleda u međuvremenu popravljen. Prije je to mjesto bilo raskopano, posuto sa kamenčićima, ničime ograđeno, a ona dok se po izlasku iz autobusa kretala prema doma sa posla zarotirala je nogom na tim kamenčićima i pala, imala je tenisice i taškicu. Iz fotografije koja čini sastavni dio zapisnika o očevidu proizlazi da je mjesto na kojem tužiteljica tvrdi da se dogodila nezgoda pločnik, poravnat uz naznaku oštećenja - neravne crte te da se isti nalazi na istočnom dijelu Ukrajinske ulice.

9.6. Prema kazivanju tužiteljice toga dana 28. kolovoza 2018., išla je s posla iz vrtića autobusom, linijom 221, izašla iz autobusa i prešla zebru. Nakon što je prošla cvjećarnu vidjela je da se nešto događa, odnosno vidjela je šljunak, pijesak te veliku jamu ispred sebe. Nije vidjela da je išta bilo ograđeno. Pala je, udarila lijevom rukom i nogom, pala je na lijevi bok i pri tom slomila palčanu kost lijeve ruke. Sin je došao po nju i odveo me na Rebro. Nakon pada joj je pomogla djelatnica u cvjećarni, ne zna točno kako se zove i bila ja s njom dok sin nije došao. Kada ju se pita o razlogu dolaska na Rebro kako je navedeno na listu 62 spisa od strane liječnika, odnosno da je pala u razini nakon što je imala osjećaj da ju je nešto povuklo prema naprijed, navodi da to nije rekla i da ne zna zašto to piše unutra. Liječniku je rekla da se zarotirala na cesti kad je stala na kamen. Ne zna zašto on to nije napisao, tada je bila u šoku i pod velikim stresom i dugo je čekala da ju prime na obradu. Fotografije koje je priložila uz tužbu, koje se nalaze na listovima 13-15 spisa, fotografirao je njezin sin taj dan kad je pala. Navedeno mjesto, pločnik i dalje nije dobro popravljen. Riječ je o pločniku u Ukrajinskoj ulici, a ona živi u [adresa]. Taj dan je nosila torbicu na lijevoj strani, imala je tenisice i hlače kako je uvijek obučena kad ide s posla kako bi mogla raditi. Navodi da se autobusna stanica u odnosu na mjesto pada nalazila s druge strane ceste preko zebre.

9.7. Iz iskaza svjedoka DK proizlazi da radi u sklopu građevinskog nadzora svih građevinskih radova koje naručuje tuženik. Dakle negdje u to vrijeme radili su se radovi u području Utrina, zapadno od placa, ali je nadzor prekopa na križanju Ukrajinske ulice sa Ul. B. Magovca na istoku, počeo vršiti tek 26. listopada 2018. što proizlazi i iz građevinskog dnevnika na listovima 63-64 spisa. Tek tada je preuzeo radove a ranije je za to bila zadužena čini mu se kolegica ĐK. Njihovi radovi su se preklapali. Kada ga se pita za suglasnost za prekop (listovi 5-6 spisa), navodi da je to očito bilo dano za dio radova koji se vršio na Ukrajinskoj ulici. Napominje da su ti radovi bili iscjepkani na način da se više radova vrši na različitim pozicijama. Isto tako je moguće da se na istom području vrše različiti građevinski radovi u više etapa. U pravilu se jame koje se nalaze na pločnicima zasipavaju i zatvaraju, ne ostavljaju se otvorenima, ali se može desiti ako se nalaze na nekoj zelenoj površini. Kada ga se pita o kojim radovima je riječ na listovima 13-15 spisa, navodi da je riječ o spoju odnosno mjestu gdje je završavao spoj različitih etapa radova. Iz fotografija bi proizlazilo da je u trenutku kada su one bile snimljene, rov bio saniran, kabel postavljen i da je trebalo samo asfaltirati pločnik. Na pitanje na koji način se vrši prekop i osigurava zaštita pješaka, navodi da se uvijek podnosi zahtjev za izdavanje suglasnosti u kojoj ako je dana određuje se prometna regulacija i vrijeme važenja suglasnosti. U slučaju da je riječ o prekopu nogostupa, tada se prekop vrši da se kopa cijela trasa, cijelom duljinom, ako nema ulaza u zgradu. Rov se ograđuje trakom i drvenim zaprekama. Situacija na listovima 13-15 spisa zapravo pokazuje da je preostala samo sanacija asfalta a što vrše Zagrebačke ceste. Navodi da se građevinski dnevnik na listovima 63-64 spisa, ne odnosi na područje s listova 13-15 spisa. Navodi da mu nije ništa poznato o zahtjevu za odobrenje prekopa na listu 71 spisa i zapisniku o primopredaji prekopa (list 73 spisa) jer je za navedeno bila nadležna ĐK. Navodi da zapravo nema neposrednih saznanja o izgledu građevinskih radova na mjestu pada tužiteljice koje je na fotografijama na listovima 13-15 spisa. Na pitanje u kakvom je stanju gradilište koje je prikazano na listovima 13-15 spisa, odnosno je li riječ o aktivnom gradilištu i je li potrebno isto posebno ograditi, navodi da nije, odnosno da oni to nisu tako radili. Za asfaltiranje nogostupa nakon izvršenih radova je na području grada Zagreba nadležan Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste.

10. S obzirom na izvedene dokaze, sud utvrđuje da su se na području Ukrajinske ulice, Islandske ulice, Ulice Božidara Magovca i Ulice Nikole Andrića odvijali radovi prijekopa radi zamjene elektro kablova u nekoliko etapa s tim da su radovi u prvoj etapi trajali od 19. lipnja do 12. srpnja 2018., ali i kasnije u vrijeme izvođenja 3 etape s obzirom da iz Zahtjeva za odobrenje prijekopa od 14. kolovoza 2018. proizlazi da je potrebno ponovno vršiti prijekop na dijelu 1 etape te da dio prijekopa koji jest saniran u prvoj etapi u trenutku podnošenja zahtjeva nije bio asfaltiran. S obzirom da iz navedenog zahtjeva proizlazi da su radovi na 3 etapi te dio radova na 1 etapi predviđeni u razdoblju od 20. kolovoza 2018. do 3. rujna 2018. te da su završeni 30. kolovoza 2018. to sud zaključuje da je do nezgode tužiteljice došlo u vrijeme kada su tuženik kao investitor i izvođač radova Jandras d.o.o. na području Ukrajinske ulice vršili radove odnosno da u trenutku pada tužiteljice dio Ukrajinske ulice na kojem je završila prva etapa radova nije bio asfaltiran.

11. S obzirom na navedeno sud prihvaća kao istinit i uvjerljiv iskaz tužiteljice u dijelu u kojem navodi da je do nezgode došlo u Ukrajinskoj ulici na pločniku nakon što je izašla iz autobusa i prešla cestu i to na istočnom dijelu pločnika Ukrajinske ulice. Pritom na ovakav zaključak suda nisu od utjecaja navodi tužiteljice u izjavi koju je dala dan nakon nezgode 29. kolovoza 2018. da je pri izlasku iz autobusa pala i ozlijedila lijevo koljeno i ruku s obzirom da je tužiteljica tek u nadopuni svoje izjave istog dana detaljno opisala uzrok pada odnosno da je to prekopan trotoar i pun šljunka i kamenčića koji poslije radova nije vraćen u prvobitno asfaltiranu površinu. Nadopuna izjave tužiteljice u kojoj detaljno opisuje uzrok pada u skladu je sa njezinom izjavom danom na sudu kao i kazivanju na očevidu. U odnosu na razlike u pogledu uzroka pada navedene na listu 62 spisa od strane liječnika, odnosno da je pala u razini nakon što je imala osjećaj da ju je nešto povuklo prema naprijed, sud prihvaća iskaz tužiteljice kada navodi da to nije rekla već da je liječniku rekla da se zarotirala na cesti kad je stala na kamen, jer prihvaća kao uvjerljive i logične navode tužiteljice da je tada bila u šoku i pod velikim stresom i dugo je čekala da ju prime na obradu, stoga se prihvaća kao moguće da postoje navedene različitosti u navodima tužiteljice.

11.1. Konačno u odnosu na prigovore tuženika da se fotografije priložene uz tužbu ne odnose na mjesto na kojem tužiteljica navodi da je pala odnosno na mjesto na kojem su se odvijali radovi, valja reći da je upravo radi utvrđivanja sporne činjenice mjesta i nastanka nezgode sud izveo očevid i snimio fotografiju te izveo i ostale gore naznačene dokaze stoga predmetne fotografije nisu odlučne za donošenje odluke u ovom predmetu niti je sud na istima temeljio svoju odluku.

12. Slijedom navedenog, kako je utvrđeno da je do nezgode došlo zbog radova koje je izvodilo društvo Jandras d.o.o., a naručitelj navedenih radova je bio tuženik kao investitor to postoji solidarna odgovornost tuženika i izvođača prema tužiteljici kao trećoj osobi u smislu odredbe čl. 1108. ZOO-a. S tim u vezi valja reći da navodi tuženika da je izvođač radova dužan kontrolirati stanje na terenu i održavati prijekop do primopredaje Zagrebačkim cestama te utanačenje iz Suglasnosti za prijekop od 20. kolovoza 2018. da za sve eventualne nezgode uslijed nedovoljnog osiguranja radilišta do okončanja svih radova odgovora izvođač, nisu od utjecaja na utvrđenu odgovornost tuženika. Naime, ovdje se radi o solidarnoj odgovornosti za štetu naručitelja i izvođača po objektivnom principu, pa se u odnosu na treće oštećene osobe naručitelj ne može pozivati na isključivu odgovornost izvođača ili obrnuto izvođač na odgovornost naručitelja. Drugo je pak pitanje regresa između naručitelja i izvođača kao solidarnih dužnika, što nije predmet ovog spora (tako i VSRH u odluci broj Rev 1233/11-2 od 24. studenog 2015.). Prema tome nije osnovan istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije.

13. Radi utvrđenja nastanka štete odnosno je li tužiteljica uslijed pada pretrpjela ozljede koje su dovele do povrede prava osobnosti i imovinsku štetu u vidu tuđe pomoći i njege, kao i uzročne veze između nastale štete i štetnog događaja, sud je izveo dokaze saslušanjem tužiteljice, uvidom u medicinsku dokumentaciju kao i medicinskim vještačenjem po vještak dr. Jošku Filipušiću.

13.1. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je u nezgodi pala i udarila lijevom rukom i nogom, pala je na lijevi bok i pri tom slomila palčanu kost lijeve ruke. Zbog tih ozljeda liječila se godinu dana i konačno zbog toga otišla u mirovinu jer nije mogla raditi tom rukom. Radila je kao spremačica u dječjem vrtiću i bilo ju je strah da prilikom pripremanja kreveta ne padne na tuđe dijete. U mirovinu je otišla 1. studenog 2023. Bila je na bolovanju godinu dana. Pomagao joj je suprug vodeći je doktoru i na pretrage, kao i sin. Ruka joj je i danas oštećena (lijeva) što je ometa u poslu. I danas ima strah od tog mjesta. Suprug je bolestan od adenokarcinoma. Strah ju je tuda prolaziti i to mjesto zaobilazi. Nakon nezgode nije mogla obavljati sve kućanske poslove već su ih umjesto nje obavljali suprug, sin i snaha. I danas ne može iz trgovine ponijeti više od 2-3 kg jer joj ispada iz ruke. Nakon nezgode nije mogla više obavljati svoj posao, odnosno pripremati i držati dječje krevetiće, nositi kantu vode, što je glavni razlog zbog čega je otišla u mirovinu. Ta ruka ju i danas boli, izgubila je u njoj funkciju. Prije je podjednako koristila lijevu i desnu ruku a danas više lijevu ruku ne može tako koristiti. Lijevo koljeno ju boli i danas od tog događaja. Vezano uz dijagnozu borelioze koja je navedena u povijesti bolesti, navodi da je preboljela boreliozu do koje je došlo uslijed ugriza krpelja za kičmu, to se dogodilo 2018. Zbog toga je liječena 45 dana u bolnici Fran Mihaljevć gdje je dobivala intravenozno antibiotik. Poteškoće koje je imala od te bolesti su bile natečenost koljena, ljubičasti krugovi na laktovima ali je unatoč tome mogla obavljati svoj posao ali nije imala vrtoglavice niti je padala. Ne može se točno sjetiti kada je to bilo. Navodi da je liječenje bilo završeno u ČK nekoliko mjeseci prije pada. Simptomi borelioze su se pokazali nakon dva mjeseca od ugriza i onda se nakon pojave simptoma liječila 45 dana.

13.2. Vještak dr. Joško Filipušić je u nalazu i mišljenju naveo da je tužiteljica zadobila prijelom donjeg dijela lijeve palčane kosti zbog čega je nosila mobilizaciju do 5. listopada 2018. Liječenje tužiteljice i fizikalna terapija trajali su do 19. lipnja 2019. Da je trpjela bolove jačeg intenziteta u trajanju od 4 dana. Srednje jaki bolovi potrajali su 10 dana dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 10 tjedana. Povremeni manji bolovi javljaju se i danas i kao takovi ulaze u pojačane napore. Pretrpjela je primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje. U toku daljnjeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 2 dana, srednji 3 dana i manji 4 dana. Kasni strah slabijeg intenziteta u trajanju od mjesec dana bio je prisutan radi brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od doživljenog neugodnog iskustva i mogućih novih ozljeđivanja. Kod tužiteljice je zbog zaostalog ograničenja pokretljivosti u manjem stupnju i nastanka početne artroze malih zglobova šake došlo do smanjenja životne aktivnosti za 5 % trajno. Shodno ovom postotku imenovana će morati ulagati pojačane napore. Dok se nalazila na kućnom liječenju bila joj je potrebna tuđa pomoć i njega druge osobe po 3 sata dnevno od 28. kolovoza do 5. listopada 2018. jer je nosila imobilizaciju. Nakon toga još 60 dana po 1 sat dnevno, a radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te obavljanja kućanskih poslova i svih ostalih težih svakodnevnih aktivnosti. Naruženje nije zaostalo.

13.3. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. Joška Filipušića, budući da je sačinjen jasno i obrazloženo, nije u proturječnosti sa sobom ili s izviđenim okolnostima, te je u skladu s ostalim izvedenim dokazima.

14. Slijedom navedenog, kako iz izvedenih dokaza proizlazi da je tužiteljica pretrpjela neimovinsku i imovinsku štetu kao posljedicu pada zbog šljunka koji je zaostao nakon rada koje je naručio tuženik a izvelo društvo Jandras d.o.o. , to je sud utvrdio da postoji odgovornost tuženika za štetu u konkretnom slučaju. Pritom valja reći da prigovori tuženika i umješača koji osporavaju uzročno posljedičnu vezu navodeći da je tužiteljica prije pada preboljela boreliozu te da je zbog toga u vrijeme nezgode imala vrtoglavice zbog kojih je pala, nisu osnovani. Naime, suprotno proizlazi iz navoda tužiteljice koja je rekla da je zbog navedene bolesti imala poteškoće u vidu natečenosti koljena, ljubičastih krugova na laktovima ali je unatoč tome mogla obavljati svoj posao te nije imala vrtoglavice niti je padala. Ujedno iz priložene medicinske dokumentacije ne proizlazi da bi tužiteljica uslijed navedene bolesti imala simptome vrtoglavice, a tuženik na okolnost dokazivanja svojih navoda nije predložio medicinsko vještačenje ili drugi odgovarajući dokaz, kojim bi uspješno osporio uzročno posljedičnu vezu utvrđenu u ovom postupku.

15. Protupravnost postupanja tuženika proizlazi iz odredbe čl. 1108. ZOO-a budući da je u postupku utvrđeno da je šteta koju je pretrpjela tužiteljica nastala u vezi s izvođenjem radova.

16. Odredbom čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

16.1. Imajući na umu okolnosti koje utječu na visinu dosuđene naknade (pretrpljene fizičke bolove i strah te duševne boli) kao i druge okolnosti slučaja, posebno ocijenivši da je prema nalazu i mišljenju vještaka tužiteljici uslijed predmetnog štetnog događaja trajno smanjena životna aktivnost (5%), ovaj sud smatra da tužiteljici za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava na duševno i tjelesno zdravlje pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 3.000,00 eura. Slijedom čega je valjao odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan u preostalom dijelu kojim tužiteljica potražuje naknadu neimovinske štete.

16.2. Na gore dosuđeni iznos naknade neimovinske štete tužiteljici su dosuđene zatezne kamate tekuće od dana završetka liječenja (19. lipnja 2019.), kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka, do isplate, sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a. Visina stope zatezne kamate određena je primjenom odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a.

17. U odnosu na zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege valja reći da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužiteljici bila potrebna tuđa nestručna pomoć u opsegu od po 3 sata dnevno od 28. kolovoza do 5. listopada 2018. jer je nosila imobilizaciju. Nakon toga još 60 dana po 1 sat dnevno, a radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te obavljanja kućanskih poslova i svih ostalih težih svakodnevnih aktivnosti. Slijedom navedenog, sud smatra osnovanim zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege u iznosu od 700,08 eura, čija je visina naknade određena sukladno odredbi čl. 223. st. 1. ZPP- a pri čemu je naknada za jedan sat tuđe pomoći i njege određena u iznosu od 4,00 eura za cijelo utuženo razdoblje.

17.1. Na gore dosuđeni iznos naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu tužiteljici su dosuđene zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude, s obzirom da navedeni troškovi, predstavljaju materijalnu nenovčanu štetu, koja je u konkretnom slučaju određena prema cijenama u vrijeme donošenja presude prema odredbi čl. 1089. st. 2. ZOO-a, a prema visini stope prema odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a. Slijedom čega je valjalo odbiti kao neosnovan dio zahtjeva kojim tužiteljica potražuje zatezne kamate na dosuđen iznos imovinske štete za razdoblje od 19. lipnja 2019. do presuđenja.

18. Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

18.1. U ovoj pravnoj stvari tužiteljica je u odnosu na osnovu uspjela sa 100 %, a u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva sa 75 %, slijedom čega je tuženik u odnosu na osnovu uspio sa 0%, a u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva sa 25%. Stoga je ukupan uspjeh tužiteljice u parnici 87,5%, a tuženika 12,5% Razlika njihovih uspjeha iznosi 75% u korist tužiteljice.

18.2. U skladu s odredbom čl. 155. i 154. st. 2. ZPP-a tužiteljica ima pravo na naknadu parničnih troškova prema odredbama Tbr. 7., 8., 9., 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23), prema troškovniku predanom na ročištu održanom 10. listopada 2025., i vrijednosti predmeta spora, i to za sastav odštetnog zahtjeva iznos od 200,00 eura, za sastav tužbe iznos od 200,00 eura, za sastav podnesaka od 28. listopada 2022., 26. travnja 2024. i 31. ožujka 2025., svaki u iznosu od 200,00 eura (Tbr.8.1.), za zastupanje po punomoćniku na ročištima 1. prosinca 2022., 3. veljače 2023., 17. siječnja 2024., 8. svibnja 2024. i 10. listopada 2025., svaki u iznosu od 200,00 eura (Tbr.9.1. Tarife), ukupno 2.000,00 eura, što uvećano za PDV (25%) iznosi 2.500,00 eura. Navedeni je iznos valjalo umanjiti sukladno tužiteljevom uspjehu u sporu (75 %) i dosuditi iznos od 1.875,00 eura.

18.3. Sukladno odredbama Tarife sudskih pristojbi sadržane u Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj: 118/18 i 51/23) tužitelj ima pravo na trošak sudske pristojbu na tužbu u iznosu od 41,14 eura, na presudu u iznosu od 86,53 eura, te trošak predujma za izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem u iznosu od 300,00 eura i trošak sudske komisije u iznosu od 49,48 eura.

18.4. Tužiteljici nisu priznati troškovi za sastav podnesaka od 14. prosinca 2022. i 1. kolovoza 2024., jer isti nisu bili potrebni za vođenje ove parnice u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a prema kojoj sud prilikom odlučivanja o troškovima određuje naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice cijeneći pri tome brižljivo sve okolnosti i vodeći računa o pravilima za pripremanje glavne rasprave.

19. Slijedom navedenog, u skladu s odredbom čl. 154. st. 2. ZPP, naloženo je tuženiku naknaditi tužiteljici trošak postupka u iznosu od 2.352,15 eura, zajedno sa zateznim kamatama na temelju odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi prema čl. 29. st. 2. ZOO-a, kako je to odlučeno u točki III. izreke.

U Zagrebu, 5. prosinca 2025.

Sutkinja:

dr. sc. Dijana Vragović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- tužiteljica po pun.

- tuženik

- umješač po pun.