REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-5227/2020-62

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Brankici Bobšić, u pravnoj stvari tužiteljice JJ (ranije DJ) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Mariji Grbavac, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženice ĆJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ani Manoli, odvjetnici iz Zagreba, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene 22. listopada 2025. u prisutnosti tužiteljice i njezine punomoćnice odvjetnice Marije Grbavac te punomoćnice tuženice odvjetnice Ane Manole, dana 5. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženici ĆJ isplati tužiteljici JJ iznos od 5.390,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. listopada 2018. pa do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženici naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 3.989,81 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 5. prosinca 2025. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem od tuženice potražuje isplatu iznosa od 142,68 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 30. siječnja 2020. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 26. listopada 2020. ovome sudu podnijela tužbu protiv tuženice u kojoj je navela da je s tuženicom 26. listopada 2018. sklopila Ugovor o kupoprodaji nekretnine i to jednosobnog stana na prvom katu, površine 40,26 m2 u [adresa]. Nadalje je navela da je nakon isplate kupoprodajne cijene tužiteljica stupila u posjed nekretnine, te da joj se nakon nekog vremena javila susjeda koja živi u stanu iznad tužiteljičinog i obavijestila je da u njezinom stanu propada zid, da dolazi do pucanja, te da više ne može otvoriti vrata. Tužiteljica je u tužbi isto tako navela da je u dogovoru sa susjedom angažirala stručnu osobu koja je utvrdila da je zbog uklanjanja dva zida od strane tuženice došlo do progibavnja stropa, a slijedom toga i do pucanja zida u stanu iznad. Tužiteljica je još navela da je odmah po saznanju obavijestila tuženicu o predmetnom nedostatku i zaprimljenom mišljenju nakon čega se stranke dogovarale o tome da bi tuženica popravila, odnosno otklonila nedostatak. Isto tako tužiteljica je navela i da je tuženici 5. listopada 2020. poslala dopis u kojem je istu još jednom obavijestila o nedostatcima i pozivala ju da iste ukloni, ali da je tuženica u svom odgovoru od 8. listopada 2020. otklonila svoju odgovornost. Tužiteljica je, konačno, navela da prodana stvar nema potrebna svojstva, te da joj, kao kupcu, nije predana u ispravnom stanju kako je propisano Zakonom o obveznim odnosima, odnosno da joj je prodana stvar koja ima materijalni nedostatak koji se nije mogao uočiti uobičajenim pregledom prilikom preuzimanja stana, pa da uslijed navedenoga ima pravo tražiti od prodavateljice otklanjanje nedostatka, sniženje cijene i naknadu štete. Stoga je tužiteljica tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi tražila da se tuženici naloži da na nekretnini u [adresa], i to jednosobnom stanu na prvom katu oznake E-8 u vlasništvu tužiteljice, otkloni nedostatke na način da preko stručne osobe obavi potrebne radove za podupiranje stropne konstrukcije, odnosno ojačavanje drvenih greda i/ili ubacivanjem traverzi i/ili druge radove koje će predložiti ovlaštena stručna osoba po obavljenom vještačenju, odnosno da obavi sve potrebne radove kako bi se izbjeglo daljnje progibanje stropa i eventualna dodatna oštećenja (t. I. tužbenog zahtjeva). Tužiteljica je, nadalje, istim tužbenim zahtjevom od tuženice potraživala i isplatu iznosa od 1.075,00 kn (142,68 EUR) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 30. siječnja 2020. do isplate (t. II. tužbenog zahtjeva), uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate (t. III. tužbenog zahtjeva). Tužiteljica je u tužbu postavila i alternativni zahtjev kojim je od tuženice potraživala isplatu iznosa od 40.000,00 kn (5.308,91 EUR) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. listopada 2018. do isplate.

2. Tužiteljica je tijekom postupka podnijela prijedlog za osiguranje dokaza u kojem je navela da radi straha nitko ne živi u predmetnom stanu, te da bi ona radi sprečavanja nastanka još veće štete kako u njezinom stanu, tako i u susjedinom, željela i morala otkloniti nedostatke na način da se preko stručne osobe obave svi potrebni radovi kako bi se nekretnina dovela u stanje da zadovoljava sve kriterije sigurnosti i kako bi se u njoj moglo živjeti. Tužiteljica je, nadalje, navela da se navedeni dokazi kasnije neće moći izvesti iz razloga što ona, kao vlasnica i kao odgovorna osoba mora pristupiti otklanjanju nedostataka i šteta, a sve kako bi se u predmetnom stanu moglo sigurno živjeti. Stoga je tužiteljica predložila provođenje vještačenja po vještaku građevinske struke i vještaku statičaru koji će pregledati stan, utvrditi nedostatke i je li došlo do narušavanja statike, uzročnoposljedičnu vezu između nedostataka i štete koja je nastala na stanu, te visinu nastale štete i visinu vrijednosti potrebnih radova da bi se otklonili utvrđeni nedostatci, a kako bi se nekretnina učinila pogodnom za stanovanje te sanirala nastala šteta.

3. Tužiteljica je na ročištu održanom 11. travnja 2025. navela da povlači t. I. tužbenog zahtjeva, ali da ostaje kod alternativnog zahtjeva koji sada postaje glavni zahtjev, te je isti specificirala na način da od tuženice potražuje isplatu iznosa od 5.390,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. listopada 2018. do isplate. Također je ostala kod t. II. tužbenog zahtjeva s time da ga je uredila u pogledu iskazivanja potraživanja u valuti EUR, te istim od tuženice potražuje isplatu iznosa od 142,68 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 30. siječnja 2020. do isplate, uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate. Na istom ročištu tužiteljica je pojasnila da je zahtjev specificirala jer je u međuvremenu izvršila popravak grede i zidova.

4. U odgovoru na tužbu tuženica je navela da je prije sklapanja Ugovora o kupoprodaji tužiteljica kroz razgovor upoznata s činjenicom da je predmetni stan kompletno preuređen i što je sve bilo u stanu napravljeno, odnosno koji radovi su izvršeni radi najboljeg iskorištenja prostora (rušenje pregradnog zida, parketi, instalacije, keramika, sanitarije). Nadalje je navela da je stan u više navrata pregledan i to prilikom razgledavanja, prije odluke o kupnji, prilikom uzimanja mjera za namještaj i prilikom preuzimanja. Tuženica je isto tako navela da je uklonjeni zid pregradni zid, a što je, također potvrđeno i u preliminarnom i načelnom mišljenju ovlaštenog inženjera o stanju pregradnog zida nakon vizualnog pregleda gdje je utvrđeno da uklonjeni zid nema nosivu funkciju, niti u vertikalnom, niti u seizmičkom smislu. Tuženica je još navela da su nedostaci nastali 22. ožujka 2020. nakon potresa u Zagrebu, te nakon potresa 28. prosinca 2020. s epicentrom kod Petrinje. Tuženica je, nastavno, navela da je na očevidu održanom 1. travnja 2021. i sama tužiteljica izjavila da u predmetnom stanu do potresa nije bilo nikakvih nedostataka nastalih redovnim korištenjem već da su svi nedostaci nastali nakon potresa. Također je navela da je zgrada, sagrađena prije Drugog svjetskog rata i da je u skoro originalnom stanju zbog neodržavanja, nakon potresa u Zagrebu dobila žutu naljepnicu, te da nije predočen elaborat sudskog vještaka o zatečenom stanju te potrebi i načinu sanacije građevine nakon potresa. Slijedom navedenoga, tuženica smatra da se može isključiti njezina odgovornost, kao prodavateljice za materijalne nedostatke te je predložila odbacivanje tužbe i zahtjeva za naknadu štete kao neosnovanih i neutemeljenih jer u stanu nisu utvrđeni nedostaci nastali redovnim korištenjem, već su posljedica potresa koji su se dogodili tijekom 2020. u Zagrebu i Petrinji.

5. Tijekom postupka tuženica je navela da je u odredbi čl. 8. Ugovora o kupoprodaji nekretnine izričito utvrđeno da tužiteljica kupuje nekretninu u "viđenom stanju", te da su takvom odredbom stranke u smislu odredbe čl. 408. st. 1. Zakona o obveznim odnosima valjano isključile odgovornost prodavateljice za skrivene materijalne nedostatke, dok je tužiteljica potvrdila da u trenutku kupoprodaje nije bilo nikakvih vidljivih nedostataka. Isto tako tuženica je navela da u konkretnom slučaju nema dokaza da bi ona znala ili da je mogla znati, za bilo kakve skrivene nedostatke u trenutku sklapanja Ugovora, a niti ima dokaza da bi navodni nedostatci postojali u trenutku sklapanja Ugovora. Konačno, tuženica je navela da su uklonjeni zidovi koji nisu nosivi te da nema protupravnosti jer se radi legitimnom raspolaganju vlastitim prostorom bez povrede propisa. Konačno, tuženica je osporila i uzročnoposljedičnu vezu između radnji tuženice i navodne štete, kao i visinu tužbenog zahtjeva.

6. Prije svega valja reći da je tužiteljica preinačila tužbu na ročištu održanom 11. travnja 2025., međutim sud je navedenu preinaku dopustio sukladno odredbi čl. 190. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP) jer je isto svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama. Pritom je sud imao u vidu da je tužiteljica tužbeni zahtjev specificirala nakon što je naknadno izvršila popravak nedostatka, odnosno da tužbu nije mogla bez svoje krivnje preinačiti do zaključenja prethodnog postupka (12. siječnja 2023.), te da se tuženica navedenoj preinaci nije protivila već se upustila u raspravljanje o glavnoj stvari o preinačenoj tužbi.

7. Sud je tijekom postupka proveo slijedeće dokaze: izvršen je uvid u presliku Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 26. listopada 2018. (str. 6-9 spisa), presliku preliminarnog i načelnog mišljenja o stanju pregradnog zida nakon vizualnog pregleda (TD-02/2020) društva Satira d.o.o. iz siječnja 2020. (str. 10-11 i 68-69 spisa), presliku računa broj 006-1-1-2020 od 23. siječnja 2020. (str. 12 spisa), u e-mail korespondenciju (str. 13, 117-125 i 241-243 spisa), presliku opomene pred tužbu od 5. listopada 2020. (str. 14 spisa), presliku odgovora na opomenu od 7. listopada 2020. (str. 16 spisa), preslike fotografija (str. 51-59, 137, 149 i 229-236 spisa), presliku projekta izrađenog po Modios d.o.o. iz veljače 2023. (str. 153-225 spisa), preslike oglasa s fotografijama (str. 227-236 spisa), proveden je očevid na mjestu spora 1. travnja 2021. u postupku osiguranja dokaza (str. 41-46 spisa), provedeno je građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku ŠJ, dipl. ing., iz Ing ekspert d.o.o. u postupku osiguranja dokaza (str. 100-109 i 257-268 spisa), saslušan je vještak ŠJ, dipl. ing. (str. 144-145 spisa), proveden očevid na mjestu spora 11. siječnja 2024. (str. 249-253 spisa), saslušani su svjedoci TJ (str. 314 spisa), DJ (str. 315 spisa) i IJ (str. 316 spisa), saslušane su tužiteljica (str. 279 spisa) i tuženica (str. 280 spisa), te je izvršen uvid i ostalu dokumentaciju koja se nalazi u spisu.

8. Ovdje valja reći da je sud proveo sve dokaze predložene od parničnih stranaka jer su iste na ročištu održanom 22. listopada 2025. navele da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga, te su odustale od svih predloženih, a neprovedenih dokaza i predložile su zaključenje glavne rasprave temeljem stanja spisa.

9. Na temelju tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

10. Uvidom u presliku Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 26. listopada 2018. (str. 6-9 spisa) utvrđeno je da je isti zaključen između tuženice, kao prodavatelja, i tužiteljice kao kupca. Nadalje je utvrđeno da je tim Ugovorom prodavatelj prodao, a kupac kupio nekretninu koja u naravi predstavlja 8. suvlasnički dio s neodređenim omjerom, etažno vlasništvo (E-8) i to jednosobni stan na I. katu, površine 40,26 m2 i podrumske prostorije površine 1,62 m2, koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, a koji se nalazi u kući popisni broj 9182 u Valjavčevoj ulici broj 14, sagrađenoj na zk.č.br. 4957/30, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k.o. 999901, Grad Zagreb (sada prema javno dostupnim podacima Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra označena kao zk.č.br. 650, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]; dalje: predmetni stan). Uvidom u isti Ugovor isto tako je utvrđeno da je u odredbi čl. 8. navedeno da kupac potpisom toga Ugovora potvrđuje da je pregledao predmetni stan i da u njemu nije primijetio nikakvih vidljivih nedostataka, te da se navedena nekretnina kupuje u viđenom stanju bez namještaja.

11. Uvidom u presliku računa broj 006-1-1-2020 od 23. siječnja 2020. (str. 12 spisa) utvrđeno je da je isti od strane društva Satira d.o.o ispostavljen tužiteljici na ukupan iznos od 1.075,00 kn (142,68 EUR) s dospijećem 30. siječnja 2020. i to za preliminarno i načelno mišljenje o stanju zida, kao i za demontažu knauf kutije, pregled konstrukcije, te zatvaranje i gletanje.

12. Uvidom u presliku opomene pred tužbu od 5. listopada 2020. (str. 14 spisa) utvrđeno da je istom tužiteljica po punomoćnici obavijestila tuženicu da su se u predmetnom stanu pojavili skriveni nedostatci koji su nastali zbog toga što je tuženica srušila dva zida u istom, te je stoga došlo do progibanja stropa i oštećenja u predmetnom stanu i u stanu iznad njega. Stoga je tužiteljica u navedenoj opomeni pozvala tuženicu da otkloni nedostatak na način da izvrši potrebne radove.

13. Uvidom presliku odgovora na opomenu od 7. listopada 2020. (str. 16 spisa) utvrđeno je da je istim tuženica odgovorila punomoćnici tužiteljice da je prije sklapanja Ugovora o kupoprodaji tužiteljica upoznata s činjenicom da je stan kompletno preuređen i što je sve u stanu napravljeno, te da je stan pregledan u više navrata. Isto tako tuženica je navela i da je uklonjen pregradni zid koji nema nosivu funkciju, te da su nedostatci nastali 22. ožujka 2020. nakon potresa u Zagrebu. Konačno, tuženica je navela da se sukladno odredbi čl. 408. Zakona o obveznim odnosima može isključiti njezina odgovornost za materijalne nedostatke.

14. Uvidom u e-mail korespondenciju (str. 13, 117-12 i 241-243 spisa) utvrđeno je da se ista uglavnom odvijala između TJ te tužiteljice i tuženice, u razdoblju od siječnja 2020. do svibnja 2020., a u vezi s popravljanjem oštećenja u predmetnom stanu i u stanu TJ. Međutim, utvrđeno je i da je prvu poruku TJ poslala tuženici 9. ožujka 2018. u kojoj je istu obavijestila da zbog radova u predmetnom stanu (tada u vlasništvu tuženice) ima nekoliko pukotina u nekoliko prostorija u svom stanu, a koje su većinom male, ali da se na zidu u kuhinji, koji je točno iznad zida koji je tuženica rušila, stvorila dosta velika pukotina, te ju je obavijestila i da je pričala s majstorom koji joj je rekao da neće biti problema s popravljanjem ako se tuženica s time suglasi. Konačno, je utvrđeno i da je tužiteljica porukom od 9. siječnja 2023. obavijestila TJ da je zaustavila iznajmljivanje dok ne sanira gredu.

15. Iz preslike oglasa s fotografijama (str. 227-236 spisa) bi proizlazilo da je tužiteljica 3. listopada 2022. objavila da predmetni stan iznajmljuje, a što tužiteljica nije osporila.

16. Svjedokinja TJ je iskazala da poznaje tužiteljicu i tuženicu s obzirom na to da joj je tužiteljica sadašnja susjeda, dok je tuženica njezina bivša susjeda koja je prodala stan u njezinoj zgradi ovdje tužiteljici krajem 2018. Pojasnila je da se radi o stanu na 1. katu u [adresa], te da je to stan ispod stana svjedokinje s obzirom na to da je njezin stan na 2. katu. Tuženica je predmetni stan kupila godinu ili dvije prije nego što ga je prodala tužiteljici. Nakon što je kupila stan tuženica je vrlo brzo počela preuređivati isti i o tome ju je obavijestila, te se brzo nakon što je započela s izvođenjem radova u predmetnom stanu, u stanu svjedokinje pojavila pukotina na zidu između WC-a i kuhinje. Predmetni stan i njezin stan su bili istog rasporeda, te se u njezinom stanu pojavila pukotina na dijelu na kojem je tuženica u svom stanu taj zid srušila, a radi se o zidu koji je dijelio mali WC od kuhinje. Ona je o toj pukotini obavijestila tuženicu te su smatrale da se ne radi o velikoj pukotini već da je do iste došlo zbog radova u stanu tuženice, pa je tuženica poslala majstora koji je u stanu svjedokinje "pogletao" odnosno estetski popravio tu pukotinu. Međutim, ta pukotina se ponovno pojavila nakon što su završeni radovi u stanu tuženice, odnosno misli da se pukotina ponovno pojavila 2019., te je sigurna da se pukotina pojavila prije potresa u Zagrebu. Tada je stan već bio u vlasništvu tužiteljice, odnosno tuženica je tada već bila prodala stan tužiteljici, pa je ona o toj pukotini obavijestila i tužiteljicu i tuženicu. Ne može se sjetiti je li se u međuvremenu možda još jednom pojavila pukotina, odnosno misli da je o tome već i ranije razgovarala s tuženicom. Ona je tada razgovarala s tužiteljicom, te je tražila da se provjeri statika s obzirom na to da je mican zid u stanu tužiteljice. Ispod dijela gdje se nalazila pukotina u njezinom stanu, u tužiteljičinom stanu je bilo vidljivo ulegnuće na stropu, a svjedokinja u svom stanu više nije mogla zatvoriti vrata WC-a jer se i štok deformirao. Tužiteljica je početkom 2020. angažirala statičara koji je rekao da je narušena statika i o tome je obavijestio svjedokinju, tužiteljicu i tuženicu. Nakon toga je u Zagrebu bio potres, te se nakon potresa to stanje samo pogoršalo i vrata se nisu mogla još više zatvoriti, a u dijelu pukotine je ispao komad cigle. Tuženica je predlagala da se to popravi samo kod nje, no to nije bilo rješenje jer je statičar smatrao da se to treba riješiti u stanu tužiteljice. Tuženica je nakon toga s njom prestala komunicirati, te nije izvršila nikakav popravak, ali zna da je tužiteljica vršila popravak u svom stanu, dok je svjedokinja i prije toga u svom stanu izvršila popravak na proljeće 2021. na način da je od pukotine naviše tešku ciglu zamijenila s laganim siporeksom, te je popravila vrata i time je dio opterećenja u njezinom stanu maknut, a to je napravila na svoj trošak. Konačno je navela da nije pokretala nikakve postupke niti protiv tužiteljice, niti protiv tuženice.

17. Svjedokinja DJ je iskazala da je ona majka tužiteljice, a tuženicu je upoznala kada je tužiteljica od nje kupila stan 26. listopada 2018. Ona je sudjelovala u pregovorima oko kupnje stana te je navela da im je tuženica prije kupoprodaje rekla da je mijenjala raspored u stanu, no nije spominjala nikakve nedostatke, niti oštećenja ni u predmetnom stanu, a niti u stanu iznad. Također je navela da je **.**.2018. TJ obavijestila tuženicu o pukotinama na zidu u svom stanu, a sve ove datume zna s obzirom na to da je sve popisala za vlastitu evidenciju. Navela je i da tada tužiteljica još nije kupila predmetni stan od tuženice, no ona ovaj podatak zna jer joj je to rekla TJ, te joj je, također, rekla da je u rujnu 2018. ponovno obavijestila tuženicu o pukotinama na zidu u stanu TJ. TJ im je odmah nakon što je tužiteljica kupila stan rekla da je došlo do oštećenja u njezinom stanu koja su se dešavala od 9. ožujka 2018. pa sve do tada, te je također rekla da je do oštećenja u njezinom stanu došlo zbog toga što je tuženica u predmetnom stanu srušila zid i da je upravo na tom dijelu u stanu TJ došlo do oštećenja. Nakon toga je tužiteljica 21. siječnja 2020. angažirala statičara koji je utvrdio da su oštećenja u stanu TJ nastala nakon micanja zida u predmetnom stanu. U to vrijeme u stanu tužiteljice nije bilo vidljivih oštećenja, međutim, u stanu tužiteljicu su se oštećenja pojavila kasnije te misli da je to bilo 6. ožujka 2020., te je 100% sigurna da je to bilo prije potresa i to su oštećenja nastala tako da je došlo do progibanja grede i do pucanja plafona na tom dijelu. Nakon toga je statičar otvorio plafon te je utvrdio da je došlo do progibanja grede. Mišljenje statičara su predočili tuženici te joj je tuženica tada rekla "da frkne stan", što bi značilo da prodaju stan. Tuženica nije izvršila bilo kakve popravke u stanu tužiteljice te je tužiteljica sama izvršila popravak u svom stanu, a misli da je to bilo prošle godine (2024.), te misli da je cijena iznosila negdje 7.000,00-10.000,00 EUR, a popravak je napravljen na način da su stavljene 2 traverze. Konačno je navela da je tuženica prilikom pregovora o prodaji stana tužiteljici rekla da je uklonila zid između, misli, špajze i WC-a te kuhinje, ali im nije rekla da bi bilo nekih posljedica od uklanjanja zidu, a nije im rekla niti da su susjedi nastala oštećenja uslijed uklanjanja tog zida.

18. Svjedok IJ je iskazao da mu je tužiteljica supruga, dok je tuženicu vidio samo jednom kada je vozio tužiteljicu do predmetnog stana kada se išla naći s tuženicom i TJ. Međutim, niti tada kada su se one našle nije sudjelovao u razgovorima s tuženicom. Nema neposrednih saznanja o pregovorima između tužiteljice i tuženice u vezi kupoprodaje predmetnog stana jer u to vrijeme on i tužiteljica nismo bili u vezi. U predmetni stan je počeo povremeno dolaziti 2019. kada je u tom stanu živjela majka tužiteljice i tada je sa stropom u stanu bilo sve u redu te se nisu vidjeli nikakvi nedostaci na stropu. Negdje u rujnu ili listopadu 2019. TJ je nazvala tužiteljicu te je rekla da se njoj u stanu sve više spušta pod zbog čega su se tužiteljica i on našli s TJ, te je on tada TJ i upoznao. Bili su u stanu TJ, te su tada vidjeli da je odvojen pod od štoka vrata, te se vidio progib u podu, odnosno ulegnuće, te su se vrata u stanu TJ teško otvarala i zatvarala, a ne zna točno od koje prostorije su to bila vrata. Otprilike u to vrijeme se u stanu tužiteljice, također, počela nazirati greda u spavaćoj sobi, te su se u predmetnom stanu vrata u spavaćoj sobi teško otvarala i zatvarala. Nakon toga zna da je tužiteljica u više navrata komunicirala s tuženicom vezano za sanaciju navedenog oštećenja te zna da je tužiteljica u siječnju 2020. zvala statičara koji je rekao da iako se ne radi o nosivom zidu, da zidovi postaju nosivi obzirom na to da se na njih naslanja drvena greda i micanjem zida dolazi do velikog razmaka između dva oslonca. Statičar je rekao da postoje 2 rješenja te je jedno rješenje da se ugradi traverza, odnosno čelični profil koji se zašarafi za gredu koji sprečava progibanje, a drugi je da se u stanu TJ makne taj zid kako bi se smanjilo opterećenja, ali za drugu soluciju je rekao da nije sigurno da nakon nekog vremena ne bi ponovno došlo do opterećenja. Nakon toga je TJ u svom stanu maknula dio zida i to je rekla pola zida te je stavila siporeks što je smanjilo pritisak na gredu te se greda u stanu tužiteljice lagano dignula, međutim, nakon toga je ponovno još više došlo do progibanja grede. Misli da je TJ ove radove izvodila nakon siječnja 2020., a tužiteljica je u svom stanu sanirala gredu prije nekih godinu dana na način da je ugrađena čelična traverza, međutim, ne zna koliko je koštao popravak. Što se tiče saniranja nedostataka u stanu TJ zna da je prvo nekakve nedostatke sanirala i da je to platila tuženica, a ove radove nakon siječnja 2020. u stanu TJ misli da je to financirala TJ, dok je u stanu tužiteljice sanaciju grede platila tužiteljica, te tuženica nije podmirila niti jedan dio navedenih popravaka.

19. Saslušana u svrhu dokazivanja tužiteljica je iskazala da je od tuženice u listopadu 2018. kupila predmetni stan u [adresa], površine oko 40 m2, te da je stan već bio kompletno uređen. Isplatila je cjelokupnu ugovorenu kupoprodajnu cijenu tuženici te je u siječnju 2019. stupila u posjed predmetnog stana. Negdje u drugoj polovici 2019. telefonski joj se javila susjeda koja ima stan iznad predmetnog stana, TJ, te joj je rekla je da u stanu ponovno ima pukotine i da je to zbog radova u predmetnom stanu. Ona je tada rekla kako u stanu nije imala nikakve radove, te joj je susjeda rekla kako je to još od radova koje je u stanu izvodila tuženica prije kupoprodaje. Tada joj je susjeda poslala mail i prepisku s tuženicom iz koje je bilo razvidno da je tuženica susjedi još 2018. popravljala pukotine u stanu. Kako joj je susjeda tvrdila da je do pukotina u njenom stanu došlo zbog pomicanja zida koji je nekad dijelio kuhinju i WC u predmetnom stanu, a sada je taj zid maknut, te je u tom dijelu spavaća soba. Iskazala je da je tada angažirala statičara J te je pozvala i tuženicu, koji su istovremeno došli u stan, a to je bilo negdje 2019., u svakom slučaju je to bilo prije potresa, te je statičar utvrdio da je zid koji je maknut pregradni zid, ali da je bio u funkciji nosivog zida s obzirom na to da su svi stanovi u zgradi identični i da zidovi stanova pridržavaju jedni druge. Od toga dana pa nadalje je pozivala tuženicu kako bi ona sanirala nedostatak, odnosno kako bi poduprla gredu s obzirom na to da je statičar utvrdio da je došlo do progibanja stropa, odnosno grede u stropu. Tako je zvala tuženicu u više navrata te joj je i rekla da će morati podići tužbu ako se to ne riješi, te se tuženica u jednom trenutku prestala javljati. Potresi koji su se dogodili kasnije nisu ništa oštetili u njezinom stanu, ali ne zna je li nastala kakva šteta u susjedinom stanu, već je samo došlo do pucanja žbuke na rubovima zidova. Isto tako je navela da je nakon provođenja osiguranja dokaza u ovom predmetu popravila stan kako bi u istom mogla stanovati, a s obzirom na to da se greda spuštala što je postalo vidljivo u njezinom stanu. Sada je popravila navedenu gredu s obzirom na to da je stavljena traverza koja podupire gredu, te je popravak platila oko 6.000,00 EUR. Popravak u stanu je izvršen 2024., a isti nije izvršen ranije jer je čekala da se provede vještačenje, odnosno osiguranje dokaza. Konačno je navela da joj je rečeno da popravak ne može izvršiti dok se ne završi osiguranje dokaza.

20. Saslušana u svrhu dokazivanja tuženica je iskazala da je predmetni stan u [adresa], bio u njezinom vlasništvu do prodaje istog tužiteljici krajem 2018. Ona je tijekom 2018., prije prodaje predmetnog stana tužiteljici, isti stan kompletno renovirala, te je točno da je maknula pregradni zid koji je ranije dijelio kuhinju od WC-a i na taj dio je proširila spavaću sobu. Nije napravila nikakav plan uređenja stana od strane građevinskih stručnjaka ili statičara, već je u tom pravcu slušala majstore koje je angažirala, a koji su joj rekli da može maknuti taj zid. U stanu susjede TJ, koja ima stan iznad predmetnog, za vrijeme kad je izvodila navedenu adaptaciju stana 2018. došlo je do pucanja zidova, te je pukotine u stanu susjede tuženica u dogovoru s njom i sanirala. Kada je prodavala stan prije nego što ga je tužiteljica odlučila kupiti, istoj je rekla da je u stanu promijenila kompletne instalacije, da je promijenila raspored prostorija i da je u prostoru gdje se nalazila kuhinja izradila spavaću sobu koju je proširila i na dio koji je bio WC, odnosno tužiteljici je rekla da je maknula zid koji je dijelio ranije WC od kuhinje. Nadalje je navela da se ne može točno sjetiti kada je tužiteljici predala ključeve ali to je bilo ili krajem 2018. ili početkom 2019. Krajem 2019. ju je zvala tužiteljica, te joj je rekla da je nju kontaktirala susjeda TJ te da će tužiteljica nju tužiti jer će nju tužiti susjeda TJ, a zbog pukotina u stanu susjede TJ, međutim, ona je susjedu TJ srela, te joj je ona rekla da ju nije imala namjeru tužiti. U to vrijeme u stanu tužiteljice nije bilo nikakvih oštećenja. Početkom 2020. tužiteljica je zvala i nju i statičara, te je statičar tada utvrdio da se radi o uklanjanju pregradnog zida i ni tada u stanu tužiteljice nije bilo nikakvih oštećenja. Kasnije je u stanu tužiteljice došlo do oštećenja, ali ne može se točno očitovati kada je to bilo, no misli da je to bilo poslije potresa, te je tužiteljici rekla da je voljna snositi 1/2 troškova sanacije i to iz dobre volje jer je mišljenja da uklanjanje zida i adaptacija za vrijeme dok je stan bio u njezinom vlasništvu nije u vezi s oštećenjima u stanu nastalim tijekom 2021., 2022. ili 2023., te misli da je uzrok tih oštećenja potres. Nadalje je navela da joj nije jasno zašto je tužiteljica toliko dugo čekala s popravkom. Tužiteljica joj je nudila da ona izvrši popravak u njezinom stanu s time da je tražila da majstori daju garanciju, a misli da to ne bi napravio niti jedan majstor s obzirom na to da je zgrada sada stara oko 90 godina. Konačno je navela da prilikom razgovora o kupoprodaji predmetnog stana s tužiteljicom istoj nije rekla da je u stanu iznad prilikom adaptacije došlo do pukotina, a s obzirom na to da je smatrala da se radi o kozmetičkim detaljima jer su popravci u stanu iznad bili samo gletanje i farbanje.

21. U postupku osiguranja dokaza koji je sastavi dio ovog predmeta je 1. travnja 2021. proveden očevid na mjestu spora uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka ŠJ, dipl. ing., iz Ing ekspert d.o.o. Tom prilikom je tužiteljica pokazala mjesto u prostoriji koja sada predstavlja spavaću sobu te je navela da se u sada spavaćoj sobi ranije nalazio zid koji je srušen od strane tuženice, te da na mjestu na kojem se ranije nalazio zid sada nalaze pukotine koje je vještak fotografirao. Istom prilikom tuženica je navela da je točno da je ona uklonila zid te da je proširila spavaću sobu, a da je zid ranije predstavljao zid kojim je bio ograđen WC od ostatka prostorije. Na očevidu su tuženica i tužiteljica suglasno pokazale mjesto gdje se nalazio sporni zid s time da je tužiteljica navela da u to nije 100% sigurna, ali da je to vidljivo iz stana iznad. Tuženica je navela da prije uklanjanja spornog zida nije tražila mišljenje građevinskog vještaka, te da je sporni zid uklonila prilikom renovacije stana 2018., odnosno krajem 2017. Tužiteljica je navela da su pukotine na mjestu gdje se nalazio sporni zid nastale kod potresa u ožujku 2020. Istom prilikom je izvršen uvid i u stan iznad predmetnog te je tuženica navela da je stan koji je prodala tužiteljici prije preuređenja izgledao isto kao i stan iznad. Još je utvrđeno da se na spornom dijelu stana, koji se nalazi iznad predmetnog stana, nalazi WC koji je odvojen zidom od druge prostorije – kuhinje, a koji je tuženica u svom stanu prije prodaje preuredila u spavaću sobu.

22. U postupku osiguranja dokaza provedeno je i građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku ŠJ, dipl. ing., iz Ing ekspert d.o.o., koji je u svom nalazu i mišljenju naveo da je prilikom očevida obavljenog 1. travnja 2021. izvršen pregled stana tužiteljice i stana koji se nalazi iznad stana tužiteljice. Nadalje je naveo da se stan tužiteljice nalazi na 1. katu, a prema navodima stranaka tijekom očevida, zid koji se prije nalazio između kuhinje i WC-a je prijašnja vlasnica prilikom adaptacije uklonila, te sada ta prostorija predstavlja sobu. Vještak je zaključno naveo da su iz zatečenog stanja na očevidu u stanu tužiteljice vidljiva manja oštećenja na spoju obloge odvodne instalacije gips-kartonskim pločama i zida, odnosno stropa, te da s vidljivi tragovi soboslikarske sanacije zidova i stropa. U stanu na 2. katu, koji se nalazi neposredno iznad stana tužiteljice, prilikom očevida nisu zatečena oštećenja jer su ista prema navodim tužiteljice sanirana. Prilikom sanacije su uklonjeni pregradi zidovi od opeke na kojima su se pojavila oštećenja, te su izvedeni novi od gips-karonskih ploča. U fotodokumentaciji priležećoj spisu vidljiva su oštećenja u stanu na 2. katu, koji se nalazi iznad stana tužiteljice, i to na zidu između kuhinje i kupaonice (a ispod kojeg je uklonjen zid u stanu tužiteljice). Isto tako vještak je naveo da je u Preliminarnom i načelnom mišljenu o stanju pregradnog zida nakon vizualnog pregleda (str. 10-11 spisa) navedeno da je vizualnim pregledom utvrđeno da je zid na 2. katu od pune opeke debljine 12 cm pukao dijagonalno, ali i da je pregradni, te da nema nosivu funkciju niti u vertikalnom, niti u seizmičkom smislu, te da je otvaranjem stropa utvrđeno da je konstrukcija greda i dasaka zdrava, ali da nije došlo do progibanja samo jedne grade već nekoliko susjednih zajedno, što je vidljivo u stanu ispod u ravnini spuštenog stropa. U stanu tužiteljice nisu vidljiva oštećenja (osim manjih pukotina na spoju obloge od gips-kartonskih ploča i zida, odnosno stropa). Iz oštećenja u stanu iznad stana tužiteljice, snimljenih u fotodokumentaciji priležećoj spisu, kao i iz Preliminarnog i načelnog mišljena o stanju pregradnog zida nakon vizualnog pregleda vidljivo je da je došlo do progiba drvenih grednika između stana tužiteljice na 1. katu i stana na 2. katu. Nakon što je uklonjeno opterećenje od pregradnih zidova od opeke u stanu iznad stana tužiteljice i nakon što su izvedeni suhomontažni zidovi od gips-kartonskih ploča, nisu vidljiva oštećenja ni u stanu tužiteljice, ni u stanu tuženice. Vještak je još naveo da je u tablici 1. u t. 1.4. nalaza procijenjena vrijednost radova koje je potrebno izvesti kako bi se utvrdilo stanje drvenih grednika, kao i dijelova međukatne konstrukcije, a budući da prilikom uviđaja nisu zatečena oštećenja niti u stanu tužiteljice, niti u stanu iznad stana tužiteljice. Vještak je još naveo da je uobičajeno da u zgradama građenim krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do manjeg progiba drvenih grednika te da prilikom uklanjanja pregradnih zidova dolazi do dodatnog opterećenja od pregradnih zidova u stanu iznad. Međutim, s obzirom na to da je uklanjanjem pregradnih zidova od opeke u stanu iznad stana tužiteljice i izvedbom gips-kartonskih zidova smanjeno opterećenje na drvene grednike, vještak je mišljenja da manji progibi ne predstavljaju opasnost u statičkom smislu. Vrijednost radova koje je potrebno izvesti kako bi se utvrdilo stanje drvenih grednika i sanirala manja oštećenja na spoju gips-kartonske obloge i zida, odnosno stropa (soboslikarski radovi) vještak je procijenio na 1.140,00 kn, što s 25% PDV-a iznosi 1.425,00 kn.

23. U usmenom očitovanju na ročištu održanom 20. veljače 2023. vještak je naveo da je svoj nalaz i mišljenje bazirao na provedenom očevidu, kao i na dokumentaciji iz spisa, a pogotovo na nalazu statičara, koji je izvršio pregled međukatne konstrukcije i koji je napisao da pregradni zid na 2. katu nema nosivu funkciju, a da je otvaranjem stropa utvrđeno da je konstrukcija greda i dasaka zdrava te da je došlo do progiba nekoliko greda što je vidljivo u stanu ispod. Opreza radi predložio je otvaranje stropa u stanu tužiteljice radi pregleda greda i njihove nosivosti te pregleda progiba koji je nastao na nosivoj međukatnoj konstrukciji uslijed opterećenja pregradnog zida od opeke koji je opteretio grede nakon što su srušeni zidovi u stanu tužiteljice. Smatra i dalje da je potrebno utvrditi koliki je progib nastao, te mogu li grede nositi teret pregradnog zida koji je novo sazidan u stanu iznad tužiteljice. U odnosu na fotografiju koja prileži podnesku tužiteljice od 30. studenoga 2022. vještak je naveo da se na istoj vide obrisi grede na stropu koji je obložen gips kartonskom pločom iz čega može zaključiti da je došlo do progiba grede uslijed opterećenja na isto. Nadalje je naveo da se radilo o zidu debljine 12 cm koji se ne smatra nosivim zidom, međutim u zgradama koje imaju drvenu međukatnu konstrukciju ukoliko dođe do uklanjanja pregradnih zidova može doći do progiba konstrukcije zato jer su se takve zgrade uvijek projektirale da se jedan pregradni zid oslanja na onaj u etaži ispod te je uklanjanjem takvog pregradnog zida došlo do opterećenja na drvenu gredu te se time dobilo progib. Vještak je još naveo da je njegov zaključak bio da je potrebno utvrditi točno o kakvom se opterećenju radi u stanu iznad, od kojeg materijala je zid izveden, a isto tako bi trebalo pogledati iz stana tužiteljice nakon otvaranja knaufa u stropu u kojem stanju je nosiva greda ispod tog zida te zatim odlučiti je li potrebno vršiti sanaciju i na koji način. S obzirom na navod tužiteljice da je međukatna konstrukcija otvorena, vještak je naveo da može utvrditi trenutno stanje međukatne konstrukcije i dati prijedlog o načinu eventualne sanacije. Konačno, vještak smatra da potres ne bi trebao utjecati na nastalu situaciju budući da nisu rušeni ni dirani nosivi zidovi, te smatra da su problemi nastali isključivo iz razloga što je nakon uklanjanja zida u donjem stanu ostalo opterećenje od pregradnog zida na tom mjestu.

24. Dana 11. siječnja 2024. ponovno je proveden očevid na mjestu spora uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka ŠJ, dipl. ing., iz Ing ekspert d.o.o. Tom prilikom je tužiteljica u spavaćoj sobi pokazala da je u stropu gdje se nekada nalazio WC izvršeno izrezivanje dijela žbuke i trstike te su bile vidljive daske i greda i postavljen je potporni željezni stup u svrhu podupiranja grede. Tužiteljica je tada navela da se na tom mjestu vidi greda koja od dnevnog boravka preko spavaće sobe ide do vanjskog zida te da je došlo do progiba iste grede, a sve zbog uklanjanja ciglenog zida kojim je bio ograđen WC, a koji je tuženica uklonila prilikom renovacije i proširenja spavaće sobe. Tužiteljica je, nadalje, navela da je maknula vrata na ulazu u spavaću sobu jer su ista počela zapinjati za pod zbog progiba grede Tuženica je na očevidu navela da je prilikom renoviranja stana, prije prodaje stana tužiteljici, uklonila cigleni zid kojim je bio ograđen WC, te je uklonila i WC i za taj prostor proširila spavaću sobu, a uklonila je i cigleni zid u hodniku, tj. između hodnika i spavaće sobe te je na tom mjestu postavila zid od knaufa.

25. U svomu dopunskom nalazu i mišljenju vještak ŠJ, dipl. ing., je naveo da je nakon očevida obavljenog 1. travnja 2021., uzimanja potrebnih podataka i analize spisa sačinio nalaz i mišljenje, te da je ponovni očevid izvršio 11. siječnja 2024. pa da je nakon uzimanja dodatnih podataka i analize spisa sačinio ovaj dopunski nalaz i mišljenje. Nadalje je naveo da iz opisa zatečenog stanja proizlazi da je na stropu u spavaćoj sobi stana na 1. katu stambene zgrade na adresi [adresa], u vlasništvu tužiteljice, vidljiva vertikalna deformacija grede na poziciji nekadašnjeg pregradnog zida od opeke koji je prijašnja vlasnica uklonila prilikom adaptacije stana. Uz strop sobe, na mjestu gdje se nalazi odvodna instalacija iz stana iznad, postavljena je obloga od gips-kartonskih ploča, a na stropu gdje se nekada nalazio WC izrezan je dio žbuke i trstike te su vidljive daske i grede koje čine međukatnu konstrukciju. Ispod otvorenog dijela stropne međukatne konstrukcije postavljen je željezni stup radi podupiranja grede. U zgradama izgrađenim krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do manjeg progiba drvenih grednika. Pregradni zidovi od opeke protekom vremena u određenoj mjeri preuzimaju opterećenja od pregradnih zidova gornjih etaža te prilikom njihovog uklanjanja dolazi do dodatnog opterećenja od pregradnih zidova u stanu iznad. Uklanjanjem pregradnog zida na 1. katu stambene zgrade u stanu u vlasništvu tužiteljice, dio grednika je dosegnuo granično stanje nosivosti te je ugrožena mehanička otpornost i stabilnost, a što se očituje iz nastalog progiba drvenog grednika. Vještak je, konačno naveo da je u tablici 1. u t. 1.4. nalaza procijenjena vrijednost radova koje je potrebno izvesti kako bi se sanirala međukatna konstrukcija u stanu tužiteljice na 1. katu stambene zgrade na adresi [adresa], te da prema cijenama na dan izrade dopune nalaza i mišljenja iznosi 4.312,00 EUR bez PDV-a, odnosno 5.390,00 EUR s PDV-om.

26. Prije svega valja reći da je sud kao stručan, jasan i obrazložen prihvatio nalaz i mišljenje građevinskog vještaka ŠJ, dipl. ing., iz Ing ekspert d.o.o. i to posebno dopunski nalaz i mišljenje koji je vještak izradio nakon što je na očevidu izvršio uvid u stanje dasaka i greda koje čine međukatnu konstrukciju. Nadalje, sud je u bitnim dijelovima koji su sukladni nalazu i mišljenju građevinskog vještaka, prihvatio i iskaze tužiteljice, te svjedoka TJ, DJ i IJ jer su isti životni, logični i uvjerljivi te međusobno sukladni. Konačno, sud je kao životan, logičan i u uvjerljiv prihvatio i iskaz tuženice osim u dijelu u kojem je navela da uklanjanje zida i adaptacija za vrijeme dok je stan bio u njezinom vlasništvu nije u vezi s oštećenjima u stanu tužiteljice, te da je uzrok tih oštećenja potres. U navedenom dijelu njezin iskaz nije prihvaćen jer je isti proturječan drugim prihvaćenim dokazima i to prije svega nalazu i mišljenju vještaka ŠJ, dipl. ing., koji je naveo da je uklanjanjem pregradnog zida na 1. katu stambene zgrade u stanu u vlasništvu tužiteljice, dio grednika dosegnuo granično stanje nosivosti te je ugrožena mehanička otpornost i stabilnost, a što se očituje iz nastalog progiba drvenog grednika. Osim toga vještak je prilikom usmenog očitovanja naveo da potres ne bi trebao utjecati na nastalu situaciju budući da nisu rušeni ni dirani nosivi zidovi, te smatra da su problemi nastali isključivo iz razloga što je nakon uklanjanja zida u donjem stanu ostalo opterećenje od pregradnog zida na tom mjestu. Konačno, valja reći da sud nije prihvatio preliminarno i načelno mišljenje o stanju pregradnog zida nakon vizualnog pregleda (TD-02/2020) društva Satira d.o.o. iz siječnja 2020., kao ni projekt izrađen od strane društva Modios d.o.o. iz veljače 2023., jer ti dokazi nisu izvedeni od strane suda, već u izrađeni po narudžbi tužiteljice, dok je izostala suglasnost tuženice da se isti koriste kao dokaz u ovom postupku.

27. Dakle, iz izvedenih dokaza je utvrđeno, a među strankama i nije sporno, da je tužiteljica od tuženice kupila predmetni stan na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 26. listopada 2018., te da je u posjed stana ušla početkom 2019. Nadalje je utvrđeno da je tuženica 2018., dok je predmetni stan bio u njezinom vlasništvu, dakle prije prodaje istog tužiteljici, prilikom adaptacije uklonila pregradni zid kojim je bio ograđen WC, odnosno koji je dijelio WC od kuhinje, te je uklonila i WC i za taj prostor je proširila spavaću sobu. Nadalje je utvrđeno i to iz nalaza i mišljenja vještaka ŠJ dipl. ing., da je uklanjanjem pregradnog zida u stanu dio grednika dosegnuo granično stanje nosivosti što je ugrozilo mehaničku otpornost i stabilnost, a što se očitovalo nastalim progibom drvenog grednika. Isto tako je utvrđeno da je zbog uklanjanja pregradnog zida već prilikom adaptacije došlo do oštećenja, odnosno pukotine na zidu u stanu svjedokinje TJ čije stan se nalazi u istoj zgradi na 2. katu neposredno iznad stana tužiteljice. Također je utvrđeno da je svjedokinja NJ još 9. ožujka 2018. o tome obavijestila tuženicu koja je izvršila estetski popravak navedenog zida (gletanje), ali da time problem nije riješen te se svjedokinja TJ u vezi s navedenim 2019. godine, dakle nakon što je tužiteljica kupila stan, obratila i tužiteljici i tuženici koje su se pokušale dogovoriti zbog čega je po narudžbi tužiteljice u siječnju 2020. godine (dakle prije potresa u Zagrebu i Petrinji) društvo Satira d.o.o. izradilo preliminarno i načelno mišljenje o stanju pregradnog zida nakon vizualnog pregleda (TD-02/2020). Još je utvrđeno da do dogovora nije došlo te da je TJ u svom stanu, o svom trošku, 2021. godine izvršila popravak na način da je na zidu od pukotine naviše tešku ciglu zamijenila s laganim siporeksom, te da je popravila vrata, dok je tužiteljica popravak izvršila 2024. godine na način da je stavljena traverza koja podupire gredu. Konačno je utvrđeno i da tuženica prilikom prodaje stana nije obavijestila tužiteljicu o oštećenjima koji su uslijed adaptacije i micanja pregradnog zida u predmetnom stanu, dogodili u stanu svjedokinje TJ.

28. Slijedom navedenoga, po ocjeni ovog suda, iz izvedenih dokaza proizlazi da tužiteljica navedeni nedostatak nije mogla uočiti u trenutku primopredaje stana u siječnju 2019., već je za njega saznala tek nakon što ju je o istom obavijestila svjedokinja TJ.

29. Stoga u konkretnom slučaju valja poći od odredbi čl. 410. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015. i 29/2018.; dalje: ZOO) u kojoj je u st. 1. pripisano da kupac koji je pravodobno i uredno obavijestio prodavatelja o nedostatku može po svom izboru zahtijevati od prodavatelja da nedostatak ukloni, zahtijevati od prodavatelja da mu preda drugu stvar bez nedostatka, zahtijevati sniženje cijene te izjaviti da raskida ugovor. U st. 2. iste odredbe propisno je da u svakom od tih slučajeva kupac ima pravo i na popravljanje štete prema općim pravilima o odgovornosti za štetu, uključujući i štetu koju je ovaj zbog nedostatka stvari pretrpio na drugim svojim dobrima, dok je u st. 3. propisano da troškove otklanjanja nedostatka i predaje druge stvari bez nedostatka snosi prodavatelj. Ovdje još valja napomenuti da se u konkretnom slučaju radi o skrivenom nedostatku te da sukladno odredbi čl. 407. ZOO-a, tužiteljica kao kupac ne gubi pravo da se pozove na nedostatak, pa sve i da nije ispunila obvezu da stvar pregleda bez odgađanja ili obvezu da u određenom roku obavijesti prodavatelja o postojanju nedostatka, a s obzirom da je navedeni nedostatak bio poznat tuženici. Ovdje osim toga tuženica i nije isticala prigovor prekluzije.

30. Dakle, iz provedenih dokaza je utvrđen skriveni nedostatak u stanu tužiteljice do kojeg je došlo uklanjanjem pregradnog zida od strane tuženice prilikom adaptacije stana 2018., a zbog čega je dio grednika dosegnuo granično stanje nosivosti što je ugrozilo mehaničku otpornost i stabilnost, a što se očitovalo nastalim progibom drvenog grednika. Stoga tuženica neosnovano navodi da bi potresi koji se dogodili u Zagrebu 22. ožujka 2020. i u Petrinji 28. i 29. prosinca 2020., uzrokovali navedeni nedostatak. Osim toga iz izvedenih dokaza proizlazi i da su oštećenja u stanu na 2. katu, koji se nalazi neposredno iznad stana tužiteljice, također, nastala prije navedenih potresa, a što potvrđuju svjedokinje TJ i DJ te tužiteljica u svojim iskazima, a proizlazi i iz gore navede e-mail komunikacije. Isto tako još valja reći da tuženica neosnovano smatra da nema njezine odgovornosti jer je uklonila pregradni, a ne nosivi zid, a s obzirom na to da je vještak u svom nalazu i mišljenju naveo da u zgradama izgrađenim krajem 19. i početkom 20. stoljeća pregradni zidovi od opeke protekom vremena u određenoj mjeri preuzimaju opterećenja od pregradnih zidova gornjih etaža te da prilikom njihovog uklanjanja dolazi do dodatnog opterećenja od pregradnih zidova u stanu iznad, te da je do progiba drvenog grednika u konkretnom slučaju došlo upravo zbog uklanjanja pregradnog zida od strane tuženice. S obzirom na to da je za sanaciju navedenog nedostatka potreban iznos od 5.390,00 EUR, a kako je građevinski vještak naveo u svom nalazu i mišljenju (u tablici 1, t. 1.4. nalaza i mišljenja), to je isti nedostatak, po ocjeni ovog suda, nedvojbeno umanjio vrijednost stana tužiteljice za navedeni iznos. Stoga je sukladno gore navedenoj odredbi čl. 410. ZOO-a tužiteljici valjao dosuditi zatraženi iznos od iznos od 5.390,00 EUR. Pritom valja reći da je iz iskaza tužiteljice utvrđeno da je tužiteljica za popravak navedenog nedostatka platila i veći iznos od navedenoga (oko 6.000,00 EUR). Također valja reći da predmetni zahtjev tužiteljice za isplatu novčanog iznosa zbog umanjene vrijednosti nekretnine kao posljedice postojanja nedostatka, zapravo predstavlja zahtjev za sniženje cijene (čl. 410. st. 1. t. 2. ZOO-a), te su slučaju takvog zahtjeva kupca cijena snižava prema odnosu između vrijednosti stvari bez nedostatka i vrijednosti stvari s nedostatkom, u vrijeme sklapanja ugovora (čl. 420. ZOO-a), te na taj iznos kupcu pripadaju kamate od dana sklapanja ugovora (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama poslovni broj Rev-x 1063/2012 od 27. siječnja 2016. i poslovni broj Rev-262/2001 od 5. srpnja 2001.). Stoga su tužiteljici na dosuđeni iznos od 5.390,00 EUR dosuđene i zakonske zatezne kamate tekuće od dana sklapanja Ugovora o kupoprodaji nekretnine, odnosno od 26. listopada 2018. do isplate, po stopi određenoj u čl. 29. st. 2. ZOO-a.

31. Ovdje u odnosu na navode tuženice da je ugovorena klauzula "kupljeno viđeno" valja reći da prema odredbi čl. 400. st. 1. ZOO-a prodavatelj odgovara kupcu za materijalne nedostatke stvari koje je ona imala u vrijeme prijelaza rizika na kupca, bez obzira je li mu to bilo poznato. Nadalje, sukladno st. 2. navedene odredbe prodavatelj odgovara kupcu i za one nedostatke koji se pojave nakon prijelaza rizika na kupca, ako su posljedica uzroka koji je postojao prije toga. U konkretnom slučaju se tuženica kao prodavateljica, po ocjeni ovoga suda, ne može osloboditi svoje odgovornosti pozivom na odredbu čl. 408. st. 1. ZOO-a, tvrdnjom da su stranke isključile njezinu odgovornost za materijalne nedostatke (kupnja po viđenju i stanju stvari kakvo je bilo u vrijeme prodaje stvari), jer je, kako je to gore navedeno, za navedeni nedostatak znala, a o njemu nije obavijestila tužiteljicu kao kupca, pa je sukladno odredbi čl. 408. st. 2. ZOO-a, odredba čl. 8. Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 26. listopada 2018., o isključenju odgovornosti ništetna. Konačno, valja reći da okolnost da je tužiteljica iznajmljivala predmetni stan nije relevantna za odlučivanje u predmetnom postupku.

32. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u t. I. izreke ove presude.

33. Međutim, tužiteljica neosnovano potražuje iznos od 142,68 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama i to prema računu broj 006-1-1-2020 od 23. siječnja 2020. (str. 12 spisa) koji je tužiteljici izdan od strane društva Satira d.o.o. na ukupan iznos od 1.075,00 kn (142,68 EUR) s dospijećem 30. siječnja 2020., a koji se odnosi na troškove izrađivanja preliminarnog i načelnog mišljenja o stanju zida. Ovo stoga što navedeni dokaz nije određen od strane suda, te isti trošak nije bio ni potreban za vođenje ovog postupka. Pritom valja dodati da sve i kada bi bio potreban o istom bi se odlučivalo u okviru troškova postupka. Stoga je odlučeno kao u t. III. izreke ove presude.

34. Budući da tužiteljica nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi, to je odluka o troškovima parničnog postupka donesena na temelju odredaba čl. 154. st. 5. i čl. 155. ZPP-a. Troškovi su odmjereni prema vrijednosti predmeta spora i troškovniku stranke, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023.; dalje: Tarifa) po kojoj vrijednost jednog boda iznosi 2,00 EUR.

35. Tako je tužiteljici dosuđen trošak zastupanja po punomoćnici odvjetnici u iznosu od 2.500,00 EUR, a isti se odnosi na sastavljanje tužbe od 26. listopada 2020. u iznosu od 200,00 EUR (100 bodova-Tbr. 7/1 Tarife), sastavljanje prijedloga radi osiguranja dokaza od 8. veljače 2021. u iznosu od 100,00 EUR (50 bodova-Tbr. 16/1 Tarife), zastupanje na ročištima 12. siječnja 2023., 20. veljače 2023., 11. travnja 2025. i 22. listopada 2025. u iznosu od 200,00 EUR za svako (100 bodova-Tbr. 9/1 Tarife), zastupanje na očevidima 1. travnja 2021. i 11. siječnja 2024. u iznosu od 200,00 EUR za svaki (100 bodova-Tbr. 9/7 Tarife), sastavljanje podneska od 10. kolovoza 2021. iznosu od 200,00 EUR (100 bodova Tbr. 8/1 Tarife), sastavljanje podnesaka od 12. travnja 2021., 23. prosinca 2021., 30. studenoga 2022., 3. ožujka 2023., 20. travnja 2023. i 10. lipnja 2024. u iznosu od 50,00 EUR za svaki (25 bodova-Tbr. 8/4 Tarife), te PDV (25%) na navedene radnje u ukupnom iznosu od 500,00 EUR. Isto tako tužiteljici je kao potreban priznat trošak predujma za građevinsko vještačenje u iznosu od 1.263,61 EUR (663,61 EUR i 600,00 EUR), pristupa vještaka na ročište u iznosu od 33,18 EUR, te trošak izlaska sudske komisije na očevid u ukupnom iznosu od 93,48 EUR (zatraženi iznos od 44,00 EUR i 49,48 EUR) te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 99,54 EUR. Stoga su tužiteljici ukupno dosuđeni troškovi parničnog postupka u iznosu od 3.989,81 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, teku od presuđenja, odnosno od 5. prosinca 2025. do isplate, po stopi određenoj u odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a.

36. Sud tužiteljici nije priznao trošak sastavljanja podnesaka od 21. ožujka 2022., 27. svibnja 2022. i 4. siječnja 2023., jer isti nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka.

37. Slijedom navedenog odlučeno je kao u t. II. izreke ove presude.

Zagreb, 5. prosinca 2025.

Sutkinja

Brankica Bobšić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi pismeno u 5 primjeraka, putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Zagrebu.

DNA

1. Tužiteljici po odvj. uz nalog za plaćanje sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 99,54 EUR i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 101,78 EUR

2. Tuženici po odvj.