Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž Ovr-292/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, po sucu pojedincu Goranu Škugoru, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja HEP elektra d.o.o., OIB 43965974818, Ulica grada Vukovara 37, Zagreb, kojeg punomoćnica Maja Krstović, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Orlić, Ljubičić i partneri u Dubrovniku, protiv ovršenika Luxuria d.o.o. u stečaju, OIB: 01779766202, Nikole Tesle 4, Dubrovnik, kojeg zastupa stečajni upravitelj Andrej Greguš, OIB: [osobni identifikacijski broj], ABC, [adresa], radi ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Ovrv-4247/2024 od 17. ožujka 2025., dana 5. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba ovrhovoditelja HEP elektra d.o.o., ukida se rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Ovrv-4247/2024 i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja utvrđen je prekid postupka jer je nad ovršenikom otvoren stečajni postupak (točka I izreke) i sud se oglasio stvarno nenadležnim i odlučio da će se nakon pravomoćnosti tog rješenja predmet ustupiti Trgovačkom sudu u Dubrovniku na poslovni broj St-116/2021 (točka II izreke).
2. Protiv tog rješenja žali se ovrhovoditelj navodeći da se žali zbog bitne povrede odredaba parničnog i ovršnog postupka, pogrešno primijenjenog materijalnog prava i pogrešno i netočno utvrđenog činjeničnog stanja. U bitnom ističe da on nije razlučni vjerovnik u odnosu na predmetnu tražbinu. Naime, da njegova tražbina nije ni postojala u vrijeme otvaranja stečajnog postupka i da je to obveza stečajne mase. Predlaže ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba je osnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje u smislu žalbenih navoda i po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" , broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje u tekstu: ZPP), u vezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – dalje u tekstu: OZ), ovaj sud nalazi da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a budući da u rješenju nisu navedeni jasni razlozi o odlučnim činjenicama uslijed čega se pobijano rješenje ne može ispitati.
5. Prvenstveno treba reći da nije jasno zašto je prvostupanjski sud utvrdio da je postupak prekinut jer da je nad ovršenikom otvoren stečajni postupak. Naime, odredbom čl. 212. toč. 5. ZPP-a je propisano da se postupak prekida kad nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka. Međutim, nad ovršenikom je otvoren stečajni postupak 19. kolovoza 2021., a ovaj postupak je pokrenut (odnosno prijedlog za ovrhu je podnesen) 19. srpnja 2024. Dakle, ovršenik je već bio u stečaju u trenutku pokretanja ovog postupka.
6. Nadalje, iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da se prvostupanjski sud oglasio stvarno nenadležnim i odlučio da se predmet ustupi Trgovačkom sudu u Dubrovniku jer smatra da ovrhovoditelj ima status razlučnog vjerovnika na temelju čl. 149. Stečajnog zakona ("Narodne novine", broj 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24 – dalje u tekstu: SZ), a da je odredbom čl. 169. st. 5. SZ-a kojom je propisano da nakon otvaranja stečajnog postupka razlučni vjerovnici nisu ovlašteni pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja te da je st. 6. tog članka propisano da se postupci koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka prekidaju i da postupak nastavlja stečajni sud.
7. S takvim zaključkom suda prvog stupnja ne slaže se ovaj drugostupanjski sud.
8. U stečajnom postupku razlikujemo četiri vrste vjerovnika: stečajni vjerovnici, vjerovnici stečajne mase, razlučni vjerovnici i izlučni vjerovnici.
8.1. Stečajni vjerovnici su osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju koju imovinskopravnu tražbinu prema njemu (čl. 137. st. 1. SZ-a).
8.2. Izlučni vjerovnici su osobe koje na temelju kojeg svog stvarnog ili osobnog prava mogu dokazati da neki predmet ne ulazi u stečajnu masu i oni nisu stečajni vjerovnici (čl. 147. st. 1. SZ-a). Primjerice izlučni vjerovnik je osoba čiji se automobil nalazi na popravku u autoradionici nad kojom je otvoren stečajni postupak.
8.3. Razlučni vjerovnici su vjerovnici stečajnog dužnika koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi imaju pravo odvojenog namirenja na toj stvari ili pravo unovčenja prema odredbama čl. 248. SZ-a (čl. 149. SZ-a). Primjerice razlučni vjerovnik je banka koja ima založno pravo na nekretnini koja se nalazi u stečajnoj masi dužnika.
8.4. Vjerovnici stečajne mase su vjerovnici čije su tražbine nastale nakon otvaranja stečajnog postupka, a odnose se na troškove stečajnog postupka i ostale obveze stečajne mase. Sukladno odredbi čl. 156. st. 1. SZ-a, u ostale obveze stečajne mase pripadaju:
1. obveze zasnovane radnjama stečajnoga upravitelja ili na drugi način upravljanjem, unovčenjem i podjelom stečajne mase, a koje ne pripadaju u troškove stečajnoga postupka,
2. tražbine odvjetnika za pružene usluge tijekom posljednjih šest mjeseci prije otvaranja stečajnoga postupka u svezi sa zaštitom i ostvarenjem prava dužnika koja ulaze u stečajnu masu,
3. obveze iz dvostrano obveznih ugovora ako se njihovo ispunjenje traži za stečajnu masu ili mora slijediti nakon otvaranja stečajnoga postupka,
4. obveze na temelju stjecanja u stečajnu masu bez osnove,
5. tražbine radnika stečajnoga dužnika nastale nakon otvaranja stečajnoga postupka.
9. Odredbom čl. 167. st. 1. SZ-a je propisano da stečajni vjerovnici mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u stečajnom postupku, dok je čl. 169. st. 1. SZ-a propisano da nakon otvaranja stečajnoga postupka pojedini stečajni vjerovnici ne mogu protiv dužnika tražiti ovrhu ili osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu niti na drugoj imovini dužnika.
9.1. Odredbom čl. 170. st. 1. SZ-a je propisano da ovrha radi ostvarenja tražbina prema stečajnoj masi koje nisu zasnovane pravnom radnjom stečajnoga upravitelja nije dopuštena šest mjeseci od otvaranja stečajnoga postupka, dok se sukladno odredbi st. 2. tog članka ta zabrana ne odnosi na:
1. obveze stečajne mase iz dvostrano obveznoga ugovora koje je stečajni upravitelj odlučio ispuniti,
2. obveze iz trajnoga obveznog odnosa za vrijeme nakon prvoga roka u kojemu je stečajni upravitelj mogao otkazati ugovor,
3. obveze iz trajnoga obveznog odnosa ako je stečajni upravitelj primio protučinidbu u korist stečajne mase.
10. Dakle, za ocjenu dopuštenosti pokretanja ovrhe protiv ovršenika koji je u stečaju, nužno je prvenstveno utvrditi radi li se o tražbini vjerovnika stečajne mase (tražbini koja je nastala nakon otvaranja stečajnog postupka) ili stečajnog vjerovnika odnosno razlučnog vjerovnika (tražbini koja je nastala do dana otvaranja stečajnog postupka) te ovisno o tome ispitati ostale pretpostavke dopuštenosti i osnovanosti prijedloga za ovrhu.
11. U konkretnom postupku je nad ovršenikom stečajni postupak otvoren 19. kolovoza 2021., a tražbina je nastala u razdoblju od ožujka 2023. do prosinca 2023. na ime potrošnje električne energije (kako proizlazi iz vjerodostojne isprave) odnosno nakon otvaranja stečajnog postupka.
12. Iz svega navedenog proizlazi da je ovrhovoditelj u odnosu na tražbinu koja se prisilno ostvaruje u ovom ovršnom postupku vjerovnik stečajne mase, a ne razlučni vjerovnik kako to pogrešno zaključuje prvostupanjski sud. Vjerovnici stečajne mase ne ostvaruju svoju tražbinu prijavom tražbine stečajnom upravitelju, kao stečajni vjerovnici, već tražbinu mogu ostvariti podnošenjem prijedloga za ovrhu.
13. Stoga je, na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a, u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a, trebalo uvažiti žalbu ovrhovoditelja i ukinuti pobijano rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak kao što je odlučeno u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.
U Velikoj Gorici 5. prosinca 2025.
Sudac
Goran Škugor
