Posl. broj: P-750/2022-30
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
Zlatar, Trg slobode 14A
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zlataru po sucu Damiru Čižmeku kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĆVC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Zorani Živković, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženice ČVC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Željku Županiću, odvjetniku iz Zagreba, radi vraćanja dara u ostavinu, nakon javne glavne rasprave zaključene 22. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 5. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je darovnim ugovorom sklopljenim između pok. ĆV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i tuženice ČVC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], **.**.2016. kojim je tuženici darovan stan broj 3-trosobni sa nusprostorijama u I (prvom) katu površine 69,35 čm i drvarnicom u podrumu sa 7,02 čm, a koji stan se nalazi u dvokatnom stambenom objektu sa dva trosobna stana u potkrovlju u [adresa] sada br. 6 sa dvorištem sagrađen na kčbr. [katastarska čestica], sve upisano kao 3. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3) u zk. ul. broj [broj ZK uloška] K.O. 999901 Grad Zagreb, kao i oporukom ostavitelja od 5. travnja 2016. povrijeđeno pravo na nužni dio tužiteljice, te se raspolaganje oporukom umanjuje u dijelu potrebnom za dopunu nužnog dijela tužiteljice u iznosu od 6.975,00 EUR (šesttisućadevetstosedamdeset pet eura).
II. O d b i j a se dio tužbenog zahtjeva za utvrđenje da je pravo tužiteljice na nužni dio povrijeđeno ugovorom sklopljenim između pok. ĆV i tuženice ČVC **.**.1991. kojim je tuženoj darovan jednosobni stan u polukatu desno, koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijene nekretnine, koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, a koji stan se nalazi u zgradi sagrađenoj na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stambena zgrada br. 45 u [adresa], spremište i dvorište sa 461 m2 , upisan kao 3. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3), u zk. ul. broj [broj ZK uloška] K.O. 999901 Grad Zagreb te u dijelu kojim traži da se vrijednost učinjenih darovanja, budući su nekretnine otuđene, ima vratiti u ostavinsku imovinu pok. ĆV, i to za iznos od 27.592,57 EUR (dvadesetsedamtisućapetstodevedesetdva eura i pedesetsedam centi) sa kamatom od dana smrti pok. ĆV pa do isplate.
III. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je protiv tuženice 1. kolovoza 2022. podnijeli tužbu Općinskom građanskom sudu u Zagrebu. U tužbi navodi da su ona i tuženica sestre i djeca pok. ĆV umrlog **.**.2017. te njegove jedine zakonske nasljednice. Iza pok. ĆV vodi se ostavinski postupak pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod brojem O-1534/2021 i dana 23. lipnja 2022. taj sud je donio rješenje posl. broj O-1534/2021-33 kojim se ovdje tužiteljica upućuje u parnicu radi utvrđenja da joj je darovanjima i oporučnim raspolaganjima ostavitelja ĆV povrijeđeno pravo na nužni dio, te da se darovanja učinjena u korist ČVC u tom dijelu imaju umanjiti. Pokojni ĆV darovao je 28. svibnja 1991. tuženoj stan, i to jednosobni stan u polukatu desno, koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijene nekretnine, koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, etažno vlasništvo E-3, koji stan je tužena otuđila nakon smrti svojeg oca. Stan se nalazi u stambenoj zgradi [adresa], upisan u zk. ul. broj [broj ZK uloška] K.O. 999901 Grad Zagreb. Pokojni ĆV darovao je 5. travnja 2016. tuženoj stan broj 3, trosobni sa nusprostorijama u I (prvom) katu površine 69,35 čm i drvarnicom u podrumu sa 7,02 čm, a koji stan se nalazi u dvokatnom stambenom objektu sa dva trosobna stana u potkrovlju u [adresa] sada br. 6 sa dvorištem, sagrađen na kčbr. [katastarska čestica], sve upisano u zk. ul. broj [broj ZK uloška] K.O. 999901 Grad Zagreb. U času smrti ĆV nije imao u vlasništvu nepokretne imovine, a imao je neisplaćenu mirovinu za mjesec u kojem je umro, kao i neutvrđeni iznos novca na računu kod RBA d.d. Valjanost navedenih darovnih ugovora tužiteljica ne osporava. Međutim, tvrdi da je tim ugovorima o darovanju pok. ĆV povrijedio je nužni dio tužiteljice, kojoj prema odredbama čl. 31. st. 2. ZON, kao potomku pok. ĆV, pripada 1/2 dijela ostavine koji joj po zakonu pripada, odnosno nužni dio od 1/4 dijela cjelokupne imovine pok. ĆV. Kako su oba darovana stana otuđena nakon smrti pok. ĆV, tužiteljica predlaže utvrditi vrijednost darovanih stanova, te zatražiti od RBA banke potvrdu o stanju računa pok. ĆV na dan smrti. Sukladno navedenom, postavila je tužbeni zahtjev kao u tužbi.
2. Rješenjem predsjednika Županijskog suda u Zagrebu broj 31 Su-771/2022-
3. od 5. rujna 2022. za postupanje u ovom predmetu određen je Općinski sud u Zlataru.
3. Tuženica u odgovoru na tužbu osporava navode tužbe i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tvrdi da je netočan navod tužiteljice da je pok. ĆV, otac stranaka, njoj darovao tuženoj stan u [adresa]. Iz izjave i potvrde od 15. svibnja 1998., potpisane od ČV, razvidno je da je spomenuta bila stanar istoga te prilikom iseljenja iz predmetnog stana i Sporazumnog raskida ugovora o najmu, pok. ĆV isplatio je spomenutoj iznos od 52.000,00 kn, kako je to navedeno u izjavi i potvrdi. Nadalje, da je iz izjave ĆV, na kojoj je njegov potpis ovjeren od javnog bilježnika Nenada Dolinar 6. travnja 2016. br. OV-2170/16, razvidno kako se predmetno darivanje ne smije uračunati u nasljedni dio. Naime, navedeno iz razloga koji je naveden u citiranoj izjavi, a u kojoj pok. ĆV izjavljuje da je tužena, kao daroprimac predmetnog stana, isti prodala, s time da je cjelokupni iznos kupoprodajne cijene za navedeni stan isplaćen ocu, tj. pok. ĆV, umanjeno za iznos od 52.000,00 kn, koji iznos su mu tužena i njezin suprug, EV, pozajmili. Prema tome, iz naprijed navedenih isprava jasno i nedvojbeno proizlazi kako je stan u [adresa], darovan tuženoj samo formalno do prodaje, koja je uslijedila 3. svibnja 2007, kada je tužena sklopila ugovor o kupoprodaji stana kojim je isti prodala. Obzirom na navedeno, predmetni stan ne može se smatrati darovanjem iz razloga što su novčana sredstva od prodaje istog isplaćena ocu stranaka, tj. pok. ĆV. Nadalje, tužena ističe kako je tužiteljica namirena u svom nužnom dijelu. Tužiteljica je 1. listopad 1979., dakle sa nekih 13-14 godina života, „kupila“ stan u [adresa], u [adresa], prije Aleja Vladimira Popovića 3, sada [adresa]. Naime, tužiteljica je sa svojim ocem, pok. ĆV, sa Udruženom samoupravnom interesnom zajednicom stanovanja grada Zagreba, zaključila Ugovor o udruživanju sredstava za društveno usmjeravanu stambenu izgradnju, kojim je zapravo kupljen naprijed navedeni stan. U navedenom stanu živjela je tužiteljica sa svojom obitelji i taj stan, prema saznanjima tužene, prodala je, nakon čega je kupila stan u kojemu sada živi. Prema tome, nesporno je da tužiteljica u vrijeme zaključenja navedenog Ugovora nije imala novčanih sredstava za kupnju tog stana, već je taj stan kupio otac stranaka i odmah ga prenio na tužiteljicu, što znači da se radilo o darovanju stana. Obzirom na navedeno, predmetni stan mora se uzeti u obzir prilikom uračunavanja imovine kojom je raspolagao prednik stranaka, odnosno darovanjem predmetnog stana tužiteljica je namirena u svom nužnom dijelu. Tužena ističe kako nije u posjedu isprava vezanih za raspolaganje predmetnim stanom i nije ih mogla pribaviti pa se stoga predlaže obvezati tužiteljicu da u spis dostavi sve isprave koje se odnose na predmetni stan, posebice one o upisu u zemljišne knjige i raspolaganju istog. Na opisani način, nesporno proizlazi kako je tužiteljica namirena u cijelosti u svom nužnom dijelu. Obzirom na navedeno, tuženica predlaže da se tužbeni zahtjev odbije, uz naknadu troškova postupka.
4. Tužiteljica je tužbeni zahtjev dopunila, prvo na ročištu 8. prosinca 2023. na način da iza riječi: "učinjenih darovanja" dodaje: "i oporučnog raspolaganja", a zatim na ročištu 22. listopada 2025., tako da u predzadnjem redu dodaje: "i to u visini od 34.567,57 EUR-a sa kamatom od dana smrti pok. ĆV pa do isplate".
5. Tuženica se i tako preciziranom tužbenom zahtjevu protivi.
6. U postupku su pročitani: cijeli spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj: O-2680/2021 iza pok. ĆV, darovni ugovor sklopljen 28. svibnja 1991. između ĆV, kao darodavatelja i LV kao daroprimca, izvadak iz zemljišne knjige, povijesni prikaz za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ugovor o darovanju sklopljen 5. travnja 2016. između ĆV, kao darovatelja i ČVC, kao daroprimca, izvadak iz zemljišne knjige, povijesni prikaz za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pisana izjava ĆV na kojoj je 6. travnja 2016. javni bilježnik Nenad Dolinar iz Zagreba ovjerio njegov potpis pod brojem OV-2170/16, pisana izjava i potvrda ČV od 15. svibnja 1998., ugovor o udruživanju sredstava za društveno usmjerenu stambenu izgradnju u [adresa] broj:
773/1979. sklopljen 1. listopada 1979. između udružilaca ĆV i mldb. RV, zastupane po ocu ĆV te Udružene samoupravne interesne zajednice stanovanja grada Zagreba, dopunski ugovor o udruživanju sredstava u [adresa] u [adresa] sklopljen između istih stranaka 5. svibnja 1981., dopunski ugovor o udruživanju sredstava u [adresa] u [adresa] sklopljen između istih stranaka 20. ožujka 1981., zapisnik o bodovanju od 30. lipnja 1981., ugovor o visini troškova za tekuće i investiciono održavanja zajedničkih dijelova zgrade broj: EV 2943/81 sklopljen 29. listopada 1981. između Samoupravne interesne zajednice stanovanja Općine Novi Zagreb i AV, ugovor o kupnji stana u [adresa] sklopljen između ČVC kao prodavateljice i CV kao kupca sklopljen 3. svibnja 2007., kupoprodajni ugovor sklopljen između ĆVC i ĆV kao prodavatelja te VV i HV kao kupaca **.**.1995., kupoprodajni ugovor sklopljen između PV i ĐV kao prodavatelja i ĆVC i SV kao kupaca **.**.1995., izvadak iz zemljišne knjige, povijesni prikaz za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; zamolbeno po Općinskom građanskom sudu u Zagrebu proveden je očevid uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Smajila Kantarevića, mag. ing.aedif., koji je napravi nalazi i mišljenje, te su saslušane stranke.
7. Na ročištu 22. listopada 2025. odbijen je dokazni prijedlog tužiteljica za saslušanje svjedoka SV jer to nije potrebno za utvrđivanje odlučnih činjenica.
8. Drugih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.
9. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.
10. Iz isprava u spisu je vidljivo, a nije ni sporno:
- da je ĆV umro **.**.2017., a njegove jedine zakonske nasljednice su kćeri: tužiteljica ĆVC i tuženica ČVC;
- da je na ostavinskoj raspravi proglašena vlastoručna oporuka ostavitelja ĆV od 5. travnja 2016. u kojoj on svu svoju imovinu ostavlja u nasljedstvo kćeri ČVC;
- da ostavitelj u oporuci naveo i da je, na današnji dan, prije sastavljanja ove oporuke, darovao svojoj kćeri ČVC stan u [adresa], uz klauzulu da se taj stan ne uračuna u njen nasljedni dio;
- da je ostavitelj u oporuci naveo i da svoju drugu kćer ĆVC, izričitom voljom potpuno i u cijelosti isključuje iz nasljedstva, uz izričitu namjeru da joj ne pripadne niti nužni dio nasljedstva njegov imovine na bilo koji način, a takvu je odluku donio iz nekoliko razloga: zato što je iza smrti njegove supruge nestao original oporuke koja je bila na stoliću među novinama pored njenog mrtvog tijela, a tada su u sobi bili ĆVC i njezin suprug; zatim da je prešutio u najboljoj vjeri, da je to izoliran slučaj nepoštovanja te se sada poziva na te povrede obveze i to zašto je je ĆVC njega i njegovu suprugu zanemarivala u starosti i bolesti, a također je prije nekoliko dana fizički napala njegovu kćer ČVC, koja o njemu vodi potpunu brigu i njegu u bolesti i starosti, pa takvo ponašanje njegovu kćer ĆVC čini nedostojnom nasljeđivanja;
- da je na ostavinskoj raspravi utvrđeno da ostavinsku imovinu predstavljaju: pravo korištenja groba na groblju Mirogoj za grobno mjesto odjel RKT, polje 158, razred II, broj 14/1; neutvrđeni iznos sredstava na tekućem računu kod Raiffeisenbank Austria d.d., IBAN: [broj bankovnog računa] te potraživanje prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje s osnova neisplaćene mirovine;
- da je ĆVC nasljedničkom izjavom priznala oporuku kao istiniti i pravovaljanu, s time da potražuje nužni dio i da se prilikom uračunavanja nužnog dijela uzme u obzir i darovana nekretnina – stan [adresa];
- da je ČVC priznala oporuku kao istinitu i pravovaljanu te prihvatila nasljedstvo temeljem iste, a ne priznaje svoj sestri ĆVC nužni dio, niti je voljna da se s osnova nužnog dijela namiruje iz nekretnine [adresa];
- da su ĆV kao darovatelj i LV kao daroprimac 28. svibnja 1991. sklopili darovni ugovor kojim joj je darovao jednosobni stan u polukatu, desno, u [adresa] u [adresa], koji se nalazi u višestambenoj zgradi koja je sagrađena na česti. kat. br. 1737/5, upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pri čemu je navedeno da je stan neuseljiv, a korisnik stana je DV;
- da su ĆV kao darovatelj i ČVC kao daroprimac 5. travnja 2016. sklopili ugovor o darovanju kojim joj je darovao 1/1 dijela nekretnine upisane u zk. ul. 20523k.o. Grad Zagreb, dvokatni stambeni objekt sa dva trosobna stana u potkrovlju u [adresa], sada br. 6 sa dvorištem 139 m2, čhv 38,6, jedinstveni stambeni objekt sagrađen na čkbr. [katastarska čestica], dvokatni stambeni objekt sa dva trosobna stana u potkrovlju u Zagrebu, Medvedgraska ulica bro 10, sada br. 6. sa dvorištem, 151 m2, čhv. 42, na koje je uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela nekretnine i to stan br. 3 – trosobni stan sa nusprostorijama na I (prvom) katu površine 69, 35 čm i drvarnicom u podrumu sa 7,02 čm, etaža 0/0, zajedno s idealnim dijelom zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, razmjeran korisnoj površini predmetnog stana prema korisnoj površini svih ostalih stanova i prostorija cijene nekretnine kojima ti zajednički dijelovi služe, te pripadajućeg dijela zemljišta, a u ugovoru je navedeno da darovatelj predmetnu nekretninu daruje svojoj kćeri ČVC sa namjerom da je predmetni dar ne uračunava u ostavinu kao dar koji je ČVC primila za njegova života odnosno da joj se ne uračunava u nasljedni dio;
- da je ČVC u ostavinski spis predala pisanu izjavu ĆV na koja je 6. travnja 2016. javni bilježnik Nenad Dolinar iz Zagreba pod brojem OV- 2170/16 ovjerio njego potpis, a u kojoj navodi da je njegovo darovanje stana u [adresa] kćeri ČVC, za čije je ispražnjenje i stjecanje posjeda platio MV 52.000,00 kuna koje su mu kćer ČVC i njen suprug posudili i to je darovanje učinjeno isključivo radi zaštite njegovih pravnih interesa, a nakon što je predmetni stan prodan, kćer ČVC, koja je na svoj račun primila kupovninu, istu mu je u cijelosti predala u gotovini, umanjeno za iznos od 52.000,00 kuna, pa s obzirom da od predmetnog darovanja nije imala nikakve koristi, to se darovanje ne smije uračunati u nasljedni dio;
- da prema pisanoj izjavi i potvrdi od **.**.1998. ČV iz [adresa], potvrđuje da je temeljem sporazuma o raskidu ugovora o najmu stana od 11. svibnja 1998. iselila iz stana i isti predala ĆV, a u stanu je ostavila hladnjak, škrinju za zamrzavanje, plinski bojler, stroj za pranje rublja, plinski štednja i telefonski aparat, kao i neke dijelove namještaja (kauč, luster i dr.), a za te stvari koje ostaju ĆV, te s naslova uređenja stana, održavanja garaže i plaćanja naknade za garažni prostor, te za troškove preseljenja, ĆV joj je isplatio 52.000,00 kuna, kojom isplatom je u cijelosti namirena po navedenim osnovama te u vezi sa sporazumom o raskidu ugovora o najmu stana od 11. svibnja 1998. nema nikakvih daljnjih potraživanja prema ĆV;
- da je prema izvatku iz poslovnih knjiga Raiffeisenbank Austria d.d. od 7. lipnja 2017., po računu ĆV evidentirano ukupno dospjelo dugovanje u iznosu od 721,40 kuna, prema izvatku iz poslovnih knjiga od 25. srpnja 2017. dospjelo dugovanje je iznosilo 7.746,62 kuna, prema izvatku iz poslovnih knjiga od 31. ožujka 2020. dospjelo dugovanje je iznosilo 8.021,51 kuna, prema izvatku iz poslovnih knjiga od 3. studenoga 2020. dospjelo dugovanje je iznosilo 8.088,00 kuna, prema izvatku iz poslovnih knjiga od 28. siječnja 2021. dospjelo dugovanje je iznosilo 8.152,60 kuna, a prema izvatku iz poslovnih knjiga od 25. kolovoza 2021. dospjelo dugovanje je iznosilo 8.371,56 kuna.;
- da je ČVC na ostavinskoj raspravi 2. studenoga 2020. dopunila nasljedničku izjavu na način da smatra da je nasljednica RV ĆVC nedostojna naslijediti iz razloga što je to navedeno u oporuci, te da je namirena u svom nužnom dijelu jer je dobila nekretninu od oca i druge stvari;
- da je rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj: O-822/17-18. od 12. studenoga 2020. određen prekid postupka te je ČVC upućena da u roku od 30 dana od dostave tog rješenja pokrene parnični postupka protiv ĆVC, radi utvrđenja da je nedostojna za nasljeđivanje iz razloga navedenih u oporuci ostavitelja te da joj ne pripada pravo na nužni dio iz imovine navedene oporukom niti povratom darova na nekretninama u [adresa], jer je namirena u svom nužnom dijelu za života;
- da je rješenjem Županijskog suda u Osijeku posl. broj: Gž-423/2021-2. od 12. ožujka 2021. uvažena žalba ČVC te je ukinuto navedeno prvostupanjsko rješenje i predmet vraćen na ponovni postupak, uz uputu da se isključivanje nužnih nasljednika razlikuje od razloga nedostojnosti za nasljeđivanje iz čl. 125. ZN-a, ali i u slučaju da među strankama budu sporne činjenice o kojim ovisi opravdanog isključenja nužnih nasljednika ili postojanje razloga za nedostojnost, sud prekida ostavinski postupak i upućuje stranke na parnicu, a teret dokaza da je isključenje opravdano leži na onome tko se na to poziva, odnosno čije pravo smatra manje vjerojatnim te da u konkretnom slučaju između stranaka postoji spor o opravdanosti isključenja nužne nasljednice, kao i spor da li je darovanjima ostavitelja povrijeđen nužni dio zakonske nasljednice;
- da je rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj: O-1534/2021-33. od 23. lipnja 2022. ponovno prekinut ostavinski postupak te je ČVC upućena pa pokrene parnični postupak protiv ĆVC radi utvrđenja da je ĆVC oporukom ostavitelja opravdano isključena iz nasljeđivanja i radi utvrđenja činjenice da je nedostojna za nasljeđivanje iz razloga propisanih u čl. 125. st. 4. ZN-a, a ĆVC je upućena da pokrene parnični postupak protiv ČVC radi utvrđenja da joj je darovanjima i oporučnim raspolaganjima ostavitelja učinjenim u korist ČVC povrijeđeno pravo na nužni dio i da se stoga oporučna raspolaganja ostavitelja iz oporuke od 5. travnja 2016. te darovanja učinjena u korist ČVC u tom dijelu imaju umanjiti;
- da je rješenjem Županijskog suda u Osijeku posl. broj: Gž-1325/2022-2. od 23. rujna 2022. obijena žalba ČVC te je potvrđeno navedeno prvostupanjsko rješenje;
- da je ĆVC u danom roku pokrenula ovu parnicu;
- da ČVC, prema izjavi na pripremnom ročištu 28. ožujka 2023., nije pokrenula parnicu na koju je upućena;
- da je u zk. ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za 3. suvlasnički dio s neodređenim omjerom, etažno vlasništvo (E-3), koji se sastoji od jednosobnog stana u polukatu desno, koji je neodvojiv povezan s odgovarajućim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, a koji se nalazi u stambenoj zgradi br. 45 u [adresa], spremišta i dvorišta na kčbr. [katastarska čestica], kao vlasnik upisan ZV, [adresa], a prije njega je vlasnik bio BV, [adresa], a koji je taj stan stekao temeljem ugovora o kupnji stanja sklopljenog **.**.2007. sa ČVC;
- da je u zk. ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za 3. suvlasnički dio s neodređenim omjerom, etažno vlasništvo (E-3), koji se sastoji od trosobnog stana sa nusprostorijama u I (prvom) katu površine 69,35 čm i drvarnice u podrumu sa 7,02 čm, koji se nalazi u dvokatnom stambenom objektu sa dva trosobna stana u potkrovlju u [adresa], sada br. 6. sa dvorištem, sagrađenom na kčbr. [katastarska čestica], kao vlasnik upisan ŠV, [adresa], temeljem ugovora o darovanju od 14. veljače 2018., a prije njega su kao vlasnici bili upisani ĆV pa EVC;
- da su ĆV i mldb. RV sa Udruženom samoupravnom interesnom zajednicom stanovanja Grada Zagreba 1. listopada 1979. sklopili ugovor o udruživanju sredstava za društveno usmjerenu stambenu izgradnju u naselju Dugave broj 773/1979, predmet kojeg je bila jedna garsonjera veličine 38,63 m2 i to u III. stubištu, stan broj 158, na II. katu, kao i naknadne dopunske ugovore broj 224/81 i 361/81;
- da su ĆVC i ĆV, kao prodavatelji, s VV i HV, kao kupcima, **.**.1995. sklopili kupoprodajni ugovor za prethodno navedeni stan u [adresa] i ugovorenom kupoprodajnom cijenom od 163.704,00 kuna;
- da su PV i ĐV, kao prodavatelji, s LVC i KV, kao kupcima, **.**.1995. sklopili kupoprodajni ugovor za stan u [adresa], sastojeći se od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, WC-a, predsoblja, hodnika i degažmana, ukupne površine 73,08 m2 i ugovorenom kupoprodajnom cijelom od 246.200,00 kuna, temeljem kojeg su kupci i upisani u zk. ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];
11. Sporno je, i za ovu parnicu odlučno, je li oporučnim raspolaganje i darovanjem ostavitelja ĆV prema tuženici ČVC, povrijeđen nužni dio zakonske nasljednice ĆVC i je li osnovan tužbeni zahtjev tako kako ga je tužiteljica postavila.
12. Prema odredbi čl. 70. st. 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", br. 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015. i 14/2019., dalje: ZN), pravo na nužni dio jest nasljedno pravo, a dio koji pripada pojedinom nužnom nasljedniku naziva se nužni dio. Prema stavku 2. tog članka, raspolaganja za slučaj smrti koja su suprotna nečijem pravu na nužni dio pobojna su. Prema stavku 3., nužni dio potomaka iznosi jednu polovicu od onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao za zakonskom redu nasljeđivanja. Prema stavku 5., nužni nasljednik na svaki način ima pravo na ime svoga nužnog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na njega otpada kad se obračunska vrijednost ostavine podijeli s veličinom njegova nužnog nasljednog prava (vrijednost nužnog dijela).
13. Prema odredbi čl. 71. st. 1. ZN-a, vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela utvrđuje se na slijedeći način: 1. Najprije treba popisati i procijeniti sva dobra koja je ostavitelj imao u času smrti, računajući tu i sve ono čime je raspolagao oporukom, kao i sve njegove tražbine, pa i one koje ima prema nekom od nasljedniku, osim tražbina koje su očito nenaplative. 2. Od utvrđene vrijednosti dobara koja je ostavitelj imao u času smrti odbijaju se ostaviteljevi dugovi, iznos troškova popisa i procjene ostavine i troškova pokopa ostavitelja. 3. Tako dobivenom ostatku pribraja se vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio na bilo koji način nekom zakonskom nasljedniku bez obzira nasljeđuje li ostavitelja, pa i darova učinjenih nasljednicima koji se odriču nasljedstva, kao i onih darova za koje je darovatelj naredio da se ne uračunavaju u njegov nasljedni dio. 4. Tome se pribrajaju i vrijednosti darova koje je ostavitelj u zadnjoj godini života učinio drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobičajenih darova. Prema odredbi stavka 2. tog članka, neće se uzimati u ovaj račun te se neće pribrajati vrijednost darova učinjenih za postignuće općekorisnih svrha, kao ni darovi koji se na temelju samog zakona ne uračunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.
14. Prema odredbi čl. 72. ZN-a, darom u smislu ovog Zakona, smatra se i …svako drugo raspolaganje bez naknade.
15. Prema odredbi čl. 73. ZN-a, pri ocjenjivanju dara uzima se vrijednost darovane stvari u času ostaviteljeve smrti, a prema njezinu stanju u vrijeme darovanje.
16. Prema odredbi čl. 77. st. 1. ZN-a, nužni je dio povrijeđen kad je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i/ili vrijednost darova tolika da zbog nje nužni nasljednik ne bi dobio punu vrijednost svog nužnog dijela (članak 70. stavak 5.), a prema stavku 2. tog članka, pri utvrđivanju ukupne vrijednosti oporučnih raspolaganja i darovanja uzimaju se u račun i oni darovi i raspolaganja oporukom za koja je ostavitelj naredio da se ne uračunavaju nužnom nasljedniku u njegov nužni dio.
17. Prema odredbi čl. 78. ZN-a, kad je povrijeđen nužni dio, raspolaganja oporukom umanjit će se, a darovi će se vratiti koliko je potrebno da se dopunu nužni dio. Prvo se umanjuju raspolaganja oporukom, pa ako nužni dio time ne bi bio podmiren, vraćaju se darovi.
18. Tužiteljica ĆVC u svom iskazu navodi da od svog pokojnog oca nije dobila ništa, niti za njegovog života, a niti nakon smrti. On je dobro znao da nije namirena niti u nužnom dijelu jer je bio pravnik; i njegov otac je bio odvjetnik; i majčin otac je bio odvjetnik te je i on sam vodio takve sporove. Što se tiče stana u [adresa] u [adresa], u njemu je bila zaštićena stanarka. Taj stan je otac darovao tuženici, a kad je ta zaštićena stanarka umrla te je sestra ušla u posjed tog stana, tuženica je taj stan prodala, a ne poznaje osobu kojoj je taj stan prodala. Stan u [adresa] u [adresa] otac je isto darovao tuženici i ona je za to doznala tek nakon njegove smrti. Zna da je taj stan tuženica nakon očeve smrti darovala svome sinu, a znam da ona živi u tom stanu. Što se tiče stana u [adresa], u vrijeme njegove kupnje, imala je 13, 14 godina i o tome nije ništa znala. Pretpostavlja da ga niti nije kupio otac, jer on nije imao novaca, imali su samo jednu plaću obitelji, već da ga je kupio djed koji je bio odvjetnik. Zna da je taj stan poslije nekome prodan ali ne zna kome i tko sad u njemu živi. Odnosno, stan je bio upisan na njeno ime još kao maloljetne osobe po onoj kupnji iz 1979. godine. Ona je nakon toga sa svojim suprugom u tom stanu živjela negdje do 1995. godine. Onda je taj stan prodala, ne sjećam se sad imena kupca. Za taj stan dobila je, čini joj se oko 60.000,00 njemačkih maraka možda i malo manje, radilo se o stanu od 37 m2. Tom novcu kojeg je dobila prodajom stana dodala je još 100.000,00 svojih maraka, otprilike, i za taj novac je kupila veći stan. Ovi 100.000,00 maraka stekla je radom, zajedno sa suprugom. Smatra da tim stanom ona nije namirena u svojem nužnom dijelu jer je stan samo kupljen na njeno ime, radilo se o komunističkom sustavu pa se to tako radilo. Ona, naravno, za stan nije platila ništa jer je bila dijete i stan je koristila obitelj ĆVC. Ne zna tko sada živi u tom stanu. Stan se nalazi na adresi [adresa] u [adresa]. Što se tiče stana u [adresa] znam da je u vezi njega i otac vodio spor sa svojom sestrom isto u vezi nužnog dijela. Nije joj poznato je li otac nekome nešto platio za taj stan, a nije joj poznata niti osoba ČV. Poznato joj je i da su roditelji, kad se tuženica udavala, rekli da će njoj dati iznos koji je ona dobila za prodaju stana u [adresa] i da ćemo na taj način obje biti nemirene. Sjeća se još da se majka žalila da je tuženica za taj novac kupila skupi namještaj, a da se njezin suprug upisao kao vlasnik stana koji su kupili.
19. Tuženica ČVC u svom iskazu navodi da je točno je da je tužiteljica stan u [adresa] prodala za oko 60.000,00 njemačkih maraka i da je taj stan kupljen na njezino ime još 1979. godine, dok je ona bila još maloljetna. Što se tiče stana u [adresa], u njemu je živjela zaštićena stanarka ČV i da bi se ona iselila otac se s njom dogovorio da on njoj isplati 52.000,00 kuna i on joj je to i platio. Stan je u biti formalno darovao njoj, zbog sporova kojeg je imao u vezi tog stana, a koje je spominjala i tužiteljica. I taj iznos koji je otac platio ČV pozajmio je od njenog supruga. Uglavnom, ona od tog stana nije imala baš ništa. Što se tiče stana u [adresa], njega je otac njoj darovao i rekao pri tom da je to kao zahvalnost za to što sam se za njega brinula praktički 24 sata dnevno, a što je negativno utjecalo i na njen poslovni i privatni život. Zato je i sastavio oporuku koja se nalazi u ostavinskom spisu. Taj stan darovala je sinu UV i u tom stanu živimo sin, ona i drugi sin. Ne može procijeniti koliko taj stan danas vrijedi a koliko je vrijedio u vrijeme darovanja. Tuženica ocu nije niti dolazila zadnjih godina dok se ona za njega brinula, a ona je i snosila sve troškove njegovog pogreba ukupno oko 3.000,00 EUR-a. Tvrdi da nije točno da je dobila od roditelja iznos koji je tužiteljica dobila prodajom stana u [adresa]. Njen suprug je dobro zarađivao i nije imala potrebe sudjelovati u troškovima kupnje stana. Na posebno pitanje punomoćnice tužiteljice odgovara da naravno nije točno da je novac potrošila na namještaj, jer kao što je rekla, novac nije niti dobila. Što se tiče kupnje stana u [adresa]., nije joj poznato da bi djed financirao kupnju tog stana, a i otac je u to vrijeme dobro zarađivao. Što se tiče stana u [adresa], on je nakon toga prodan, a ona je cijeli iznos koji je primila dala ocu, umanjen za iznos od 52.000,00 kuna koji je on pozajmio od njenog supruga EV. U tom stanu u [adresa] ja nje nikada živjela, a otac ga je iznajmljivao kad se iselila ČV ali ona o tome ne znam ništa.
20. Ocjenjujući, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., proč. tekst , 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP), iskaze stranaka, kako pojedinačno, tako i dovodeći ih u međusobnu vezu, te imajući u vidu nesporne činjenice navedene u 10. odlomku obrazloženja sud, kao prvo, utvrđuje da se u pogledu stana u [adresa] u [adresa] u biti niti nije radilo o darovanju ostavitelja tuženici ČVC, a da se u pogledu stana u [adresa] upravo radilo o darovanju ostavitelja tužiteljici RVC.
21. Naime, i tužiteljica navodi da joj je poznati da u vezi tog stana ĆV vodio spor sa svojom sestrom u vezi nužnog dijela, a s obzirom na pisanu izjavu ĆV od 6. travnja 2016. te pisanu izjavu i potvrdu ČV od 15. svibnja 1998. sasvim je uvjerljiv iskaz tuženice da je nakon prodaje tog stana ona cijeli iznos kojim je primila, umanjen za iznos od 52.000,00 kuna koji je njen otac pozajmio od njenog supruga, dala ocu ĆV. Dakle, "darovni ugovor" kojeg su 28. svibnja 1991. sklopili ĆV kao darovatelji LV kao daroprimac, u biti je prividan ugovor u smislu odredbe čl. 66. st. 1. tada važećeg Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 53/1991., dalje. ZOO/91), a ne darovanje u smislu tada važećeg pravnog pravila iz § 938 Općeg građanskog zakonika. Sukladno navedenom, vrijednost tog stana ne uzima se u obzir prilikom utvrđivanja vrijednosti ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela u smislu odredbi čl. 71. ZN-a.
22. S druge strane, u pogledu stana u [adresa], sama tužiteljica, iako prvo tvrdi da od oca nije dobila ništa, u daljnjem iskazu navodi da je u vrijeme njegove kupnje (odnosno ugovor o udruživanju sredstava za društveno usmjerenu stambenu izgradnju u naselju Dugave broj 773/1979 od 1. listopada 1997. sa Udruženom samoupravnom interesnom zajednicom stanovanja [adresa]) imala 13, 14 godina i o tome nije ništa znala ali je stan bio upisan na njeno ime i ona je u njemu, kasnije sa suprugom, živjela do 1995., kada ga je prodala za oko 60.000,00 DEM te je tim novcima, sa još svojih 100.000,00 DEM, kupila veći stan. Odnosno, stan u [adresa] je "samo kupljen na njeno ime", a ona, naravno za taj stan nije platila ništa jer je bila dijete. S obzirom da je ona zadržala novac koji je dobila prodajom tog stana, očito se radilo o darovanju u smislu odredbe čl. 72. ZN-a koje je, kao takvo, relevantno za utvrđivanja vrijednosti ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela u smislu odredbi čl. 71. ZN-a.
23. Tvrdnje tužiteljice u njenom iskazu da joj je poznato da su roditelji, kad se tuženica udavala, rekli da će njoj dati iznos koji je ona dobila za prodaju stana u [adresa] i da ćemo na taj način obje biti nemirene i da se sjeća još da se majka žalila da je tuženica za taj novac kupila skupi namještaj, a da se njezin suprug upisao kao vlasnik stana koji su kupili, a koje tvrdnje tuženica osporava, baš ničim nisu dokumentirane, pa ni konkretizirane te ih sud ne može smatrati dokazanima.
24. Budući da utvrđivanje vrijednosti ostavine prema odredbama čl. 71. ZN-a nije provedeno u ostavinskom postupku, to treba učiniti u ovom, parničnom postupku, u kojem je sud, sukladno odredbama čl. 7. st. 1. i 2. ZPP-a, ograničen činjenicama koje su stranke iznijele i dokazima koje su predložile.
25. Sukladno navedenom, sud ima u vidu da je na ostavinskoj raspravi 7. ožujka 2017. utvrđeno da ostavinsku imovinu iza pok. ĆV čine samo pravo korištenja groba na groblju Mirogoj za grobno mjesto odjel RKT, polje 158, razred II, broj 14/1; neutvrđeni iznos sredstava na tekućem računu kod Raiffeisenbank Austria d.d., IBAN: [broj bankovnog računa] te potraživanje prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje s osnova neisplaćene mirovine.
26. U ostavinskom postupku nema podataka o eventualnom potraživanju prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje s osnova neisplaćene mirovine (niti su to stranke u ovom postupku iznijele pa ni dokazivale), a što se tiče sredstava na tekućem računu kod Raiffeisenbank Austria d.d., IBAN: [broj bankovnog računa], iz podnesaka Raiffeisenbank Austria d.d. i priloženih izvadaka iz poslovnih knjiga, vidljivo je da na navedenom računu ostavitelja nije bilo nikakvih sredstava, već naprotiv da je po tom računu evidentirano dospjelo dugovanje na dan 7. lipnja 2017. u iznosu od 721,40 eura, da bi po kasnijim izvadcima iz poslovnih knjiga to dugovanje do 25. kolovoza 2021. iznosilo 8.371,56 kuna.
27. Ostavitelj je oporukom raspolagao na način da sve ostavlja tuženici ČVC.
28. Prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Smajilu Kantareviću, mag. ing. aedif. iz društva Conrex d.o.o., ukupna tržišna vrijednost stana u [adresa], na dan ostaviteljeve smrti (5. siječnja 2017.) iznosi, zaokruženo, 111.000,00 eura, a ukupna vrijednost prava korištenja grobnog mjesta na groblju Mirogoj sa nadgrobnim uređajem, na dan ostaviteljeve smrti, iznosi, zaokruženo 14.000,00 eura.
29. Na nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu imale nikakvih prigovora te ih i sud prihvaća kao stručne i objektivne.
30. Dakle, utvrđena vrijednost dobara koja je ostavitelj imao u času smrti u smislu odredbe čl. 71. st. 1. toč. 1. ZN-a, iznosi 14.000,00 eura (vrijednost prava korištenja grobnog mjesta s nadgrobnim uređajem), budući da nije utvrđeno da bi ostavitelj imao kakvih tražbina.
31. Od te utvrđene vrijednosti (14.000,00 eura), sukladno odredbi čl. 71. st. 1. toč. 2. treba odbiti iznos ostaviteljevog duga prema Raiffeisenbank Austria d.d. od približno 100,00 eura, troškove popisa i procjene nekretnine, odnosno u konkretnom slučaju građevinskog vještačenja u ovom predmetu u iznosu od 1.000,00 eura (prema računu vještaka u spisu) te troškove pokopa ostavitelja u iznosu od 3.000,00 eura (prema iskazu tuženice.
32. Sukladno tome, vrijednost tzv. čiste ostavine iznosi 9.900,00 eura.
33. Prema odredbi čl. 71. st. 1. toč. 3. ZN-a, toj vrijednosti treba pribrojiti vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio na bilo koji način nekom od zakonskih nasljednika bez obzira nasljeđuju li ostavitelja, pa i darova učinjenih nasljednicima koji se odriču nasljedstva, kao i onih darova za koje je ostavitelj naredio da se ne uračunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio. U konkretnom slučaju to znači vrijednost stana u [adresa] kojeg je ostavitelj darovao tuženici, u iznosu od 111.000,00 eura te vrijednost stana u [adresa] kojeg je darovao tužiteljici u iznosu od zaokruženo 31.000,00 eura (približna protuvrijednost iznosa od 60.000,00 eura, koliko je tužiteljica prema vlastitom iskazu dobila od prodaje tog stana).
34. Budući da nije utvrđeno da bi ostavitelj učinio darovanja i drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici (čl. 71. st. 1. toč. 4. ZN)-a, obračunska vrijednost ostavine prema odredbama čl. 71. ZN-a, iznosi ukupno 151.900,00 eura.
35. Kako su tužiteljica i tuženica jedine zakonske nasljednice iza ostavitelja, nužni dio tužiteljice sukladno odredbi čl. 70. st. 3. ZN-a, iznosi ¼ dijela.
36. Prema odredbi čl. 70. st. 5. ZN-a, nužni nasljednik na svaki način ima pravo na ime svog nužnog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na njega otpada kad se obračunska vrijednost ostavine podijele s veličinom njegovog nužnog nasljednog prava (vrijednost nužnog dijela).
37. Sukladno navedenom, vrijednost nužnog tužiteljice iznosi 37.975,00 eura (151.900,00 eura x ¼).
38. Prema odredbi čl. 77. st. st. 1. ZN-a, nužni je dio povrijeđen kad je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i/ili vrijednost darova tolika da zbog nje nužni nasljednik ne bi dobio punu vrijednost svog nužnog dijela (članak 70. stavak 5.).
39. Budući da je tužiteljica za života ostavitelja dobila dar u vrijednosti od 31.000,00 eura, njezin je nužni dio povrijeđen za iznos od 6.975,00 eura.
40. Prema odredbi čl. 78. ZN-a, kad je povrijeđen nužni dio, raspolaganja oporukom umanjit će se, a darovi će se vratiti koliko je potrebno da bi se dopunio nužni dio. Prvo se umanjuju raspolaganja oporukom, pa ako nužni dio time ne bi bio podmiren, vraćaju se darovi.
41. Kako je ostavitelj oporukom sve ostavio tuženici, a njegovu ostavinsku imovinu čini pravo korištenja grobnog mjesta na Mirogoju, vrijednost kojeg s nadgrobnim uređajem iznosi 14.000,00 eura, za dopunu nužnog dijela tužiteljice u iznosu od 6.975,00 eura dovoljno je umanjiti raspolaganje oporukom, a nije potrebno vraćati dar koji je tuženica dobila od ostavitelja.
42. Sukladno navedenom, tužbeni je zahtjev prihvaćen u dijelu koji se odnosi na utvrđenje da je darovanjem od 5. travnja 2016. i oporukom ostavitelja od 5. travnja 2016. povrijeđen nužni dio tužiteljice i umanjenje raspolaganja oporukom u dijelu potrebnom za dopunu nužnog dijela, za iznos od 6.975,00 eura, a odbijen je u dijelu koji se odnosi na ugovor od 28. svibnja 1991. jer se, kao što je obrazloženo, niti ne radi o darovanju te za vraćanje u ostavinu vrijednosti darovanja u preostalom iznosu od 27.592,57 eura.
43. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 4. ZPP-a, budući da su stranke, gledano kvalitativno i kvantitativno, uspjele u približno jednakim dijelovima. Naime, tuženica je osporavala da bi nužni dio tužiteljice uopće bio povrijeđen, a tužiteljica je uspjela dokazati da je došlo do povrede njenog nužnog dijela ali ne u opsegu kako je tvrdila, a u vezi te povrede nije uspjela za zahtjevom za vraćanje dara ali jest sa zahtjevom za umanjenje raspolaganja oporukom.
U Zlataru 5. prosinca 2025.
S u d a c:
Damir Čižmek
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude je dopuštena žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u roku od 15 dana.
DNA:
1. punomoćnici tužiteljice Zorani Živković, odvjetnici iz Zagreba
2. punomoćniku tuženice Željku Županiću, odvjetniku iz Zagreb
