Poslovni broj: I Kž-244/2023-7

              Poslovni broj: I Kž-244/2023-7

 

 

 

R E P U B L I K A H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Sande Janković i Sanje Katušić-Jergović, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Buge Mrzljak Stenzel, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog V. B., zbog kaznenih djela iz članka 111. točke 4. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Puli-Pola od 5. lipnja 2023. broj K-18/2022., u sjednici vijeća održanoj 17. listopada 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

Prihvaća se žalba optuženog V. B., ukida se pobijano rješenje te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Puli – Pola odbijen je prijedlog obrane za izdvajanjem iz spisa kao nezakonitih dokaza zapisnika o privremenom oduzimanju predmeta od 14. siječnja 2022. s pripadajućom potvrdom o oduzimanju predmeta serijskog broja …., te zapisnika o pretrazi pokretne stvari (mobitela sa CD-om x2) sa djelomičnim izlistom sadržaja CD-a o pretrazi mobitela S. B.

 

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio optuženik po branitelju, odvjetniku N. S. te po braniteljici, odvjetnici M. B. Obje žalbe podnesene su zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja U žalbi podnesenoj po branitelju N. S. optuženik predlaže pobijano rješenje preinačiti na način da se usvoji prijedlog obrane za izdvajanjem nezakonitih dokaza, a podredno da se ono ukine i vrati na ponovno odlučivanje. U žalbi podnesenoj po braniteljici M. B. optuženik predlaže prihvatiti žalbu i ukinuti pobijanu odluku te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odluku. S obzirom na to da se tako podnesene žalbe preklapaju i nadopunjuju, biti će razmotrene kao jedna žalba.

 

3. Spis je, na temelju članka 495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.-Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22. dalje: ZKP/08.) prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Opravdano optuženi V. B. ističe da vijeće prvostupanjskog suda izrijekom nije odlučilo o njegovom prijedlogu za izdvajanje iz sudskog spisa dijelova nalaza i mišljenja vještaka utemeljenih na dokazima koje je sud u pobijanom rješenju odbio izdvojiti. No, takvim postupanjem prvostupanjskog suda nije počinjen niti jedan od vidova bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. na koju žalitelj ovdje pogrešno upire (isto tako, VKS RH, I Kž-Us 64/2021-4). Uostalom, treba istaknuti i da žalitelj nije prekludiran u svom pravu da ponovno predloži izdvajanje tih dokaza, što može učiniti već na idućoj raspravi.

 

6. Međutim, s pravom žalitelj prigovara da pobijano rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama te da o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima rješenja i stanja spisa čime je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.

 

7. Naime, predmet zahtjeva za izdvajanje je mobitel sestre optuženika, oštećenice i svjedokinje S. B. kao i određenih dokaza koji se na njemu temelje, a sve jer je prema obrani pribavljanje mobitela rezultat neuvažavanja želje svjedokinje za korištenjem blagodati koja joj pripada kao privilegiranoj svjedokinji te u tom pravcu primijenjene psihičke prisile i manipulacije njezinim procesnim ulogama. Suština prijepora su snimke poruka pronađene pretragom mobitela koje je optuženik slao sestri tijekom njihove komunikacije, a na čijem sadržaju državni odvjetnik temelji pravnu kvalifikaciju kaznenih djela kojima tereti optuženika.

 

8. Prvostupanjski sud je u pobijanoj odluci zaključio da je svjedokinja S. B. kao građanka, a ne više osumnjičenica, dobrovoljno predala mobitel, a dajući razloge za takav zaključak prvostupanjski je sud propustio dati određen i izričit odgovor na tvrdnje i prijedloge optuženika koje su odlučne i bitne za ishod odluke o zakonitosti dokaza (usporedi ESLJP, Rotomashvili protiv Gruzije, zahtjev 13185/07., presuda 8. studeni 2018.).

 

8.1. Naime, obrana je detaljno argumentirala prijedlog za izdvajanjem kao i dokazne prijedloge u prilog svojih tvrdnji, konkretno, čitanje službene zabilješke o dojavi koju je sačinio zamjenik državnog odvjetnika, službenu zabilješku o razgovoru djelatnika policije sa S. B. te ispitivanje policijskog službenika M. K. koji je sačinio potvrdu i zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta, kao i dopunsko ispitivanje svjedokinje S. B.

 

8.2. Nasuprot tome, prvostupanjski sud je radi odlučivanja o prijedlogu obrane pročitao potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta koju je svjedokinja S. B. potpisala i zapisnik koji je odbila potpisati te zapisnik o njezinom ispitivanju s ranije rasprave.

 

8.3. Iako je formalnu odluku o odbijanju ispitivanja policijskog službenika M. K. prvostupanjski sud donio tek u nastavku rasprave na kojoj je prethodno donio pobijano rješenje, za zaključiti je da su izloženi prijedlozi obrane implicitno odbijeni, za što prvostupanjski sud nije dao nikakve razloge, iako je riječ o dokaznim prijedlozima usmjerenim na utvrđivanje odlučnih činjenica koje su sporne i o kojima ovisi zakonitost dokaza u pitanju, pa su ovim propustom suda izostali u pobijanom rješenju razlozi o odlučnim činjenicama. Naime, iz korpusa dokaza u ovom postupku, jasno je kako su predloženi dokazi, doista, bili "nužni za utvrđivanje istine" (vidi u tom pravcu ESLJP, Murtazaliyeva protiv Rusije, veliko vijeće, 36658/05., 18. prosinca 2018.).

 

9. Tako iz spisa proizlazi da je državni odvjetnik 14. siječnja 2022. podnio zahtjev za pretragu svjedokinje, zbog postojanja osnovane sumnje da je i ona, na do tada neutvrđeni način sudjelovala u počinjenju kaznenih djela u kojima je njezin brat, prema vlastitim navodima, prilikom dolaska u policiju u pratnji branitelja, ubio roditelje, a jer žive na istoj adresi, ubojstva su počinjena unutar 24 sata, a možda i duže i jer je ona odbila policiji dati bilo kakve obavijesti o tim kaznenim djelima. Slijedom navedenog, sudac istrage je istog dana izdao nalog za pretragu u povodu kojeg je istoga dana sačinjen i zapisnik o pretrazi koja je trajala od 20.40 – 22.30, a tijekom koje su s svjedokinje, tada osumnjičenice, izuzeti tragovi opisani u tom zapisniku. Prije početka pretrage svjedokinji, tada osumnjičenici, uručena je pouka o pravima zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela ubojstva iz članka 110. KZ/11. Nadalje, iz zapisnika o privremenom oduzimanju mobitela (bez naloga) proizlazilo bi da je ta dokazna radnja provedena istoga dana kad i pretraga od 21.30 – 22.00.

 

9.1. Međutim, prvostupanjski se sud nije referirao niti na jedan od ovih dokaza kao niti na dokaze koje je predložila obrana, pa je potpuno nejasno kako je i iz kojih razloga prvostupanjski sud zaključio da su policijski službenici utvrdili da svjedokinja u trenutku predaje mobitela više nije imala status osumnjičenice, nego sada građanke. Ovo je tim više nejasno ako se ima na umu da prvostupanjski sud svoj zaključak o tome što su kritične zgode policijski službenici utvrdili donio bez da je uopće ispitao policijske službenike, pa tako niti policijskog službenika M. K. čije ispitivanje je predlagala obrana. Posljedično prvostupanjski sud s tim u vezi nije niti utvrđivao je li bilo manipulacije procesnim ulogama svjedokinje što je sukus prijedloga za izdvajanje.

 

10. Također, prvostupanjski sud je u pobijanom rješenju detaljno reproducirao iskaz svjedokinje, ali ga nije podvrgnuo bilo kakvoj kritičkoj i vrijednosnoj ocjeni, iako je reproducirani iskaz dosta konfuzan, primjerice u dijelu kada svjedokinja navodi da je mobitel imala sa sobom u policijskoj postaji ("jedan policajac je držao ruku iznad mobitela", "nije joj bilo dopušteno javiti se") da bi potom izjavila kako je iz policijske postaje otišla po mobitel koji se nalazio u automobilu, pa su i u tom pravcu izostali razlozi o odlučnim činjenicama.

 

11. Iz svih navedenih razloga, prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je u pobijanom rješenju počinio bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., zbog kojih se pobijano rješenje ne može ispitati. Stoga je trebalo prihvatiti žalbu optuženika te pobijano rješenje ukinuti i uputiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

12. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti povrede na koje mu je ukazano ovim rješenjem na način da će razmotriti stanje spisa i dokazne prijedloge koje je optuženik predložio izvesti radi odluke o zakonitosti dokaza te će prema potrebi osim policijskog službenika M. K. ispitati i druge policijske službenike koji su sudjelovali dokaznim radnjama pretrage i privremenog oduzimanja predmeta.

 

12.1. Prilikom donošenja nove odluke, nakon izvođenja svih potrebnih dokaza, prvostupanjski sud će posebno razmotriti i utvrditi svojstvo svjedokinje u vrijeme pribavljanja mobitela te s tim u vezi postojanje ili nepostojanje manipulacija procesnim ulogama kao i načina na koji je mobitel pribavljen.

 

12.2. S tim u vezi, ovom je drugostupanjskom sudu prihvatljivo pravno stajalište prvostupanjskog suda prema kojem jedina posljedica odbijanja predaje predmeta iz članka 261. stavka 1. ZKP/08. za okrivljenika i privilegiranog svjedoka može biti poduzimanje pretrage (uz ispunjenje zakonskih pretpostavki za tu dokaznu radnju), što pak znači da okrivljenik i privilegirani svjedok mogu uvijek dobrovoljno predati predmete odnosno da se predmeti mogu pribaviti pretragom, uz iznimku, koja vrijedi samo za privilegiranog svjedoka iz članka 285. stavka 1. - 3. ZKP/08., u pogledu snimke i privatnog dnevnika koji je takav svjedok snimio ili napisao (članak 262. stavak 1. točka 3. ZKP/08.).

 

12.3. Također, ovom sudu je prihvatljivo i pravno stajalište prvostupanjskog suda prema kojem mobitel kao takav ne predstavlja snimku ili privatni dnevnik u smislu članka 262. stavka 1. točke 3. ZKP/08., ali prvostupanjski sud treba razmotriti - i to samo za slučaj da utvrdi da je svjedokinja u vrijeme predaje mobitela imala svojstvo građanke, a ne osumnjičenice - potpada li snimka pohranjena u mobitelu pod doseg članka 263. ZKP/08. kojim je pripisano da se na podatke pohranjene u računalima i s njim povezanim uređajima također primjenjuju odredbe članka 261. i 262. ZKP/08. što uključuje i iznimku iz članka 262. stavka 1. točke 3. ZKP/08.

 

12.4. Nakon toga će prvostupanjski sud donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku koju će valjano i jasno obrazložiti.

 

13. Slijedom navedenog, na temelju članka 494. stavka 3. točke 3. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci.

 

U Zagrebu 17. listopada 2023.