Pp-908/2025-9
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
Trg slobode 14A, Zlatar
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
PRESUDA
Općinski sud u Zlataru po sucu Jadranki Kiš Šaulovečki uz sudjelovanje Kristine Folnović Režek kao zapisničara u prekršajnom postupku protiv okrivljenika BR zbog prekršaja iz čl. 32. st. 1 kažnjivo po čl. 32. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 144/22., 133/23. i 145/24. dalje: ZOSPC), povodom Obaveznog prekršajnog naloga Policijske postaje Zlatar Bistrica, br. Klasa: 211-07/25-4/25331, Urbroj: 511-17-10-24-2 od 11. ožujka 2025. na temelju čl. 244 st. 1 Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13.,157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22. dalje: PZ), dana 5. prosinca 2025.
presudio je
I/ Okrivljenik: BR, sin B i L, rođ. Ž, rođen **.**.1993. u [adresa], iz [adresa], automehaničar, zaposlen, mjesečna plaća 790,00 €, oženjen, supruga nezaposlena, supruga prima dječji doplatak u iznosu od 150,00 €, otac dvoje mlt djece, državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], osuđivan zbog prekršaja iz čl. 53. st. 4. ZOSPC-a temeljem odluke ovog suda od 9.06.2023. i zbog prekršaja iz čl. 53. st. 4. ZOSPC-a temeljem odluke Općinskog suda u Sesvetama od 30.10.2023.
kriv je
što je:
5.11.2024. u 22,20 sati u [adresa] upravljao osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] krećući se kolnikom državne ceste u smjeru mjesta [adresa] te nije postupio po izdanom znaku policijskog službenika datih pomoću svjetleće pločice STOP-POLICIJA i potom datim zvučnim i svjetlosnim signalima na službenom vozilu te nije zaustavio svoje vozilo
dakle, kao vozač u prometu nije postupio po znaku ovlaštene osobe danom putem svjetlosnih i zvučnih signala te nije zaustavio vozilo kojim je upravljao
čime je počinio prekršaj iz čl. 32. st. 1. kažnjivo po čl. 32. st. 4., pa mu se zbog toga na temelju istog zakonskog propisa
izriče
novčana kazna u iznosu od 390,00 €
Okrivljenik je izrečenu novčanu kaznu dužan platiti u roku od 30 dana po primitku ove presude putem priložene uplatnice. Ako okrivljenik u navedenom roku plati 2/3 novčane kazne 260,00 €, na temelju čl. 152. st. 3. PZ-a smatrati će se da je novčanu kaznu platio u cijelosti. Ukoliko pak okrivljenik u zadanom roku ne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, tada će se izrečena kazna u cijelosti naplatiti prisilno na novčanim sredstvima okrivljenika kod nadležnog tijela za ovrhu.
II/ Na temelju čl. 138 st. 1 i st. 1 t.2 i 3 u svezi čl. 139 st. 4 PZ-a okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 42,12 € u roku od 15 dana po primitku ove presude pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1. Policijska postaja Zlatar Bistrica donijela je Obavezni prekršajni nalog o predmetnom prekršaju okrivljenika, a koji je Obavezni prekršajni nalog povodom prigovora okrivljenika stavljen izvan snage te je proveden žurni postupak tijekom kojeg je sud ispitao okrivljenika, te potom proveo dokaz ispitivanjem svjedoka LR te je na kraju pročitao Potvrdu iz PE za okrivljenika na listu 11 i 12 spisa.
2. Okrivljenik je u svojoj obrani porekao krivnju za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Iskazao je da je kritične zgode upravljao kako se to navodi automobilom reg oznaka [registarska oznaka] kroz [adresa] u smjeru [adresa]. Navodi da je vidio policijske službenike koji su se nalazili na gornjem parkiralištu željezničke postaje Budinščina, sjedili su u autu i nitko ga nije zaustavljao. Priznaje da je malo brže vozio, no, nije vidio da bi ga policijsko vozilo slijedilo i da bi bili davani zvučni i svjetlosni signali da se zaustavi. Ističe da se normalno parkirao na svom dvorištu te su tek za pola sata došli policijski službenici te ga teretili da se nije zaustavio. Misli da ima snimku kamere jer na dvorištu ima postavljen video nadzor pa će to dostaviti u spis da se vidi kada je došao kući a kada su za njim došli policijski službenici.
3. ŽR svjedoči da se sjeća događaja, bio je vođa ophodnje koja se kritične zgode nalazila na području Budinščine i sjeća se jer je upravljao vozilom da su se kolega i on kretali cestom prema željezničkoj postaji kada je sa šljunčanog parkirališta ispred ugostiteljskog objekta CUG izašlo vozilo navedenih reg. oznaka i kada ih je vozač opazio počeo se vrlo visokom brzinom kretati u smjeru [adresa]. Pojašnjava da mu je to bilo čudno pa se okrenuo i krenuo za tim automobilom dajući zvučne i svjetlosne signale vozaču da se zaustavi. Navodi da su jedno vrijeme bili vrlo blizu njegova vozila, dakle, neposredno iza njega i nemoguće da ih nije vidio, bila je noć, "blendali su mu", rotacija se vidi na 2 km. U jednom su ga momentu kako se kretao velikom brzinom izgubili, ali pretpostavlja da su na okrivljenikovo dvorište došli otprilike 2 do 3 minute nakon što je on stigao. Nadalje navodi da kada su došli na okrivljenikovo dvorište na dvorištu nije bilo nikoga, a automobil je bio parkiran pod nadstrešnicom. Potrubili su u policijskom vozilom i tada je iz kuće izašla jedna ženska osoba koju su pitali za vlasnika vozila na što je ta ženska osoba da imenovani spava, pa joj je kazao da ga pozove, na što je okrivljenik izašao i upitali ga tko je upravljao njegovim vozilom za kojeg su vlasnika putem informacijskog sustava MUP-a utvrdili. On je kazao da on nije upravljao i da ne zna, pa su otišli. Pojašnjava da su pogledali automobil i poklopac motora je bio vrući. S obzirom da okrivljenik nije htio komunicirati zatražili su podatke o vozaču koji im onda dostavljeni te je protiv okrivljenika donesen obavezni prekršajni nalog.
4. Na temelju provedenih dokaza nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret.
4.1. Iako je okrivljenik poricao krivnju za prekršaj, pomnom analizom kako njegove obrane, tako i analizom iskaza ispitanog svjedoka te njihovom međusobnom usporedbom i potom povezivanjem u jednu logičnu cjelinu, sud je utvrdio da on ipak nije postupio u skladu s odredbom čl. 32. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
4.2. Neprijeporno je tijekom postupka utvrđeno da je okrivljenik tempore criminis upravljao vozilom u prometu jer je to i sam priznao. Sporno je da li su ga policijski službenici na propisan način pokušali zaustaviti jer je to okrivljenik poricao.
4.3. Sud je na temelju okolnosnog i jasnog iskaza svjedoka LR čiji je iskaz u cijelosti prihvatio u svemu utvrdio da je okrivljenik predmetni prekršaj počinio. Naime, sud nije imao nikakva razloga dvojiti u vjerodostojnost iskaza ovog svjedoka jer je isti o događaju iskazivao uvjerljivo i detaljno i to kako o pojedinostima događaja, tako i njegovoj ukupnosti, za razliku o jednostrane obrane okrivljenika. Naime, svjedok je točno opisao gdje i na koji način je kao policijski službenik pokušao zaustaviti vozilo kojim je neprijeporno okrivljenik upravljao jer je to i sam priznao, pa je stoga neuvjerljiva obrana okrivljenika da on nije vidio da ga se zaustavlja a što je pri činjenici da je bila noć i da se rotirajuća svjetla jako dobro vide u noćnim uvjetima vožnje nemoguće. Nadalje, neživotna je obrana okrivljenika kada navodi da su policijski službenici u njegovo dvorište došli za otprilike pola sata jer se i ne radi o nekoj udaljenosti za koju bi bilo potrebno toliko vremena pa slijedom svega navedenog sud prekršaj okrivljenika drži u svemu i dostatno utvrđenim.
5. Kako se u ponašanju okrivljenika stječu sva bitna obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret, proglašen je krivim te mu je sud izrekao novčanu kaznu u iznosu koji je minimalno propisan za ovu vrstu prekršaja buduću je za isti propisana novčana kazna u iznosu od 390,00 do 920,00 €. Odlučujući o vrsti i visini prekršajne sankcije koju će primijeniti, sud je vodio računa o svim okolnostima propisanim čl. 36 PZ-a. Okrivljeniku je olakotnim da iz ovog okrivljenikovog prekršaja nisu proizašle nikakve štetne posljedice kao i njegove imovinske i obiteljske prilike dok mu je otegotnim uzeo da je zbog prometnih prekršaja već bio osuđivan. Međutim, imajući u vidu upravo činjenicu da okrivljenik skrbi o dvoje maloljetne djece izrekao mu je novčanu kaznu i zakonski propisanom minimumu s uvjerenjem da će se i tom kaznom postići svrha kažnjavanja te da će se okrivljenik ubuduće kloniti činjenja ovakvih i sličnih prekršaja u prometu na cestama. Na temelju čl. 152 st. 3 PZ-a valjalo je okrivljenika upozoriti da ako u roku za plaćanje novčane kazne, a koji je rok određen u izreci presude, plati 2/3 izrečene novčane kazne, smatrati će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.
6. Sud nije okrivljeniku izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije držeći da nema opravdane bojazni da bi on mogao ponovno počiniti ovakav prekršaj. Naime, iz okrivljenikova nakon počinjenog prekršaja može se zaključiti da on ovakve prekršaje više neće činiti.
7. Odluka o troškovima postupka temelji se na propisima citiranim u izreci ove presude, a odnosi se na paušalni iznos (20,00 €) koji je odmjeren razmjerno trajanju i složenosti postupka te imovinskim prilikama okrivljenika, dok trošak svjedoka LR (22,12 €) tereti okrivljenika jer su ti troškovi nastali pri utvrđivanju prekršaja kojeg je okrivljenik počinio, a odmjereni su razmjerno udaljenosti mjesta stanovanja svjedoka od sjedišta suda te su u svemu opravdani jer je svjedok na ročište došao vlastitim prijevozom.
U Zlataru, 5. prosinca 2025.
Zapisničar:
Sudac:
Kristina Folnović Režek
Jadranka Kiš Šaulovečki
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude na temelju čl. 244 st. 3 PZ-a nije dopuštena žalba.
Dostaviti:
1. BR, [adresa]
2. Policijska postaja Zlatar Bistrica, br. Klasa: 211-07/25-4/25331, Urbroj: 511- 17-10-24-2
3. MPU, Odjel prekršajne evidencije, po pravomoćnosti
4. spis.
