Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    K-885/2025-14

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Splitu

    Gundulićeva 27

    S P L I T

    R E P U B L I K A H R VA T S K A

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu, po sucu Ivani Peronja, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Sunčice Jaman kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv okrivljenika ĆD, zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu pod poslovnim brojem KO-DO-502/2025 od 16. svibnja 2025., nakon javno održane rasprave 3. listopada 2025., 13. studenoga 2025. i 4. prosinca 2025., a zaključene 4. prosinca 2025. u nazočnosti okrivljenika, branitelja okrivljenika, Marka Popovića, odvjetnika u Splitu, oštećenice-žrtve Mirele Rinčić i zamjenika Općinskog državnog odvjetnika u Splitu ŠD, **.**.2025. objavio je i

    p r e s u d i o

    OKRIVLJENIK: ĆD, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Ć i pok. Š, rođene ĆD, rođen **.**.1970. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, pismen sa završenom SSS, umirovljenik, s mjesečnim primanjima  od  oko  1.700,00  eura,  oženjen,  otac  četvero punoljetne djece, srednjeg imovnog stanja, odlikovan, neosuđivan

    k r i v  j e

    I. što je dana 3. travnja 2025.g., oko 10,00 sati, u Baškoj Vodi, putem mobilnog uređaja pozivnog broja [broj telefona] nazvao suprugu Mirelu Rinčić na njen mobitel pozivnog broj [broj telefona] dok se ista nalazila na radnom mjestu u Hotelu „Horizont“ u Baškoj Vodi, te je u nakani da zastraši Mirelu Rinčić istoj kazao da ako ne dođe po svoje prnje, da će joj sve baciti i zapaliti, da ako dođe kući da će joj razbit auto, da će joj baciti bloket na auto, da će nju i njezinog sadašnjeg ubaciti u mikser i da će ih zabetonirat, te da će doći i baciti bombu na hotel, što je ponovio više puta,

    dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

    II. čime je počinio jedno kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnjom - opisano u članku 139. stavak 3. u vezi sa st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23,

    36/24 – dalje u tekstu: KZ/11), a kažnjivo po članku 139. stavak 3. KZ/11.

    III. Stoga se okrivljenik ĆD, temeljem članka 139. st. 3. KZ/11

    o s u đ u j e

    na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci.

    IV. Nakon toga se okrivljeniku ĆD, na temelju čl. 56. KZ/11, izriče

    UVJETNA OSUDA

    s tim da se kazna zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci na koju je okrivljenik osuđen neće izvršiti ako on u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude ne počini neko novo kazneno djelo.

    V. Na temelju članka 54. KZ/11 okrivljeniku ĆD uračunava se u izrečenu kaznu zatvora, u slučaju opoziva uvjetne osude, vrijeme lišenja sloboda povodom kršenja mjera opreza od 15. rujna 2025. do 16. rujna 2025.

    VI. Na temelju čl. 148. st. 1., u vezi s čl. 145. st. 2. t. 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25. - dalje u tekstu: ZKP/08), okrivljenik ĆD je dužan, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude, naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 EUR (tristoeura).

    Obrazloženje:

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu, pod poslovnim brojem KO-DO-502/2025 od 16. svibnja 2025. protiv okrivljenika ĆD zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11.

    2. Na raspravi održanoj 3. listopada 2025., prilikom očitovanja o optužbi, okrivljenik ĆD je izjavio da se ne smatra krivim u odnosu na kazneno djelo koje mu se optužnim aktom stavlja na teret te da će svoju obranu iznijeti na kraju dokaznog postupka.

    3. S obzirom na ovakvo očitovanje, okrivljenik je obranu iznio na kraju dokaznog postupka pa se pristupilo izvođenju dokaza.

    4. U nastavku postupka ispitana je oštećena-žrtva Mirela Rinčić te svjedoci SD i TD.

    4.1. U daljnjem tijeku postupka pregledan je i pročitan na temelju odredbe čl. 329. st. 3. ZKP/08 zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II Policijske postaje Split broj 02235764 od 3. travnja 2025.g. za okrivljenika (list 16) i zapisnik o pretrazi doma i drugih prostora Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II Policijske postaje Split broj K-280/2025 od 4. travnja 2025.g.

    (list 22 do 24 spisa).

    4.2. Na kraju dokaznog postupka, a prije uzimanja obrane okrivljenika, pregledan je i pročitan izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika od 4. prosinca 2025. (list 220 spisa).

    4.3. Stranke nisu imale primjedbi na navedene dokaze niti daljnjih dokaznih prijedloga.

    5. Okrivljenik ĆD je ispitan u prethodnom postupku 4. travnja 2025. (listovi 25-26 i 41 spisa) po članku 208.a ZKP/08 te pred državnim odvjetnikom (listovi 50-54 spisa) porekao počinjenje kaznenog djela te je u bitnome iznio jednaku obranu. Okrivljenik je naveo kako mu je jedna prijateljica prije par dana rekla za novog partnera njegove supruge TD. On je nazvao TD koji mu je kazao da je on sa njegovom suprugom Mirelom već 5 godina u vezi. On prije ovog događaja 10 godina nije nazvao svoju suprugu. Tog dana je nazvao suprugu Mirelu i kazao joj da zna za njenog partnera i da želi razvod. Rekao joj je da uzme robu kad dođe, a ako neće da će svu robu baciti na vrata i da će je zapaliti. Ovo o bombama i sve drugo je laž. On živi na [adresa], a supruga živi u [adresa]. Od 2012. godine njih dvoje su razdvojeni, on s njom nema nikakvog kontakta, vidi je jedino nedjeljom kada dođe sinu čistiti sobu. On se želi samo rastati od nje.

    5.1. Prilikom iznošenja obrane na raspravi održanoj 4. prosinca 2025. godine (listovi 216-217 spisa), okrivljenik ĆD je ostao kod ranijih navoda, te je ponovio kako 10 godina prije inkriminiranog događaja nije kontaktirao svoju sada bivšu suprugu, s kojom se službeno rastavio prije 2-3 mjeseca ove godine. Pojasnio je da je par dana prije inkriminiranog događaja, sjeća se da je bila nedjelja jer je tada "pazar auta", došao do Mirelinog ljubavnika kojem je prišao, predstavio mu se, te ga je zamolio da prenese Mireli da se njih dvoje rastanu kao ljudi, na što mu je ta osoba kazala da će on to pokušati učiniti. Inkriminiranog dana da je nazvao Mirelu na njezin telefon, a njezin kontakt broj je pronašao na jednom računu koji je našao u kući. Kazao je Mireli da se želi rastati od nje, da dođe u stan pokupiti svoju robu jer da će on u protivnom zapaliti robu, dok da tada nisu pričali o imovini. Međutim, tu večer po njega da je došla policija jer je Mirela prijavila da je on prijetio njoj i njezinome ljubavniku da će baciti bombu na hotel, da će ispaliti 60 metaka na nju i njega. Ujedno, prigovorio je iskazima ispitanih svjedoka u ovom postupku i to svjedokinje SD koja je inače rodica od oštećene, što da se može provjeriti uvidom u Matični ured u Vrgorcu, pojašnjavajući da su baka od SD i Mirele dvije sestre djevojački S, dok da je ispitani svjedok TD u ljubavnoj vezi sa oštećenom, pa da su očito oba svjedoka davala iskaze onako kako ih je prethodno na to navela oštećena, a koji iskazi da su i proturječni. Njemu nitko ne vjeruje, ali kada god oštećena uđe u njegovu kuću, ona da "digne noge na stol, " a on je pita "što si došla", na što ona kaže: "Ovo je moja kuća, što mi možeš, mogu radit što hoću, uništit ću te".

    6. Nakon tako provedenog postupka te ocjene svakog dokaza pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima, utvrđeno je da je okrivljenik ĆD počinio kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. stavak 3. u svezi st. 2. KZ/11, upravo na način opisan u t. I. izreke.

    7. Kazneno djelo prijetnje čini onaj tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti, ili mu oduzeti slobodu, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zračenjem, oružjem, opasnim oruđem ili drugim opasnim sredstvom, ili uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak, a djelo je počinjeno prema službenoj ili odgovornoj osobi u obavljanju javne ovlasti ili u vezi s njezinim radom ili položajem, ili prema novinaru u vezi s njegovim poslom, ili prema odvjetniku u obavljanju njegove djelatnosti, ili iz mržnje, prema bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, ili prema većem broju ljudi, ili ako je prouzročilo veću uznemirenost stanovništva, ili ako je osoba kojoj se prijeti dulje vrijeme stavljena u težak položaj.

    8. Prema čl. 87. st. 9. KZ/11 bliske osobe su članovi obitelji, bivši bračni ili izvanbračni drug, bivši životni partner ili neformalni životni partner, sadašnji ili bivši partner u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete i osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.

    8.1. Prema čl. 87. st. 8. KZ/11 članovi obitelji su bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnik po krvi u ravnoj lozi, srodnik u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

    9. Tijekom postupka nije bilo sporno da su okrivljenik i oštećena-žrtva bivši bračni drugovi koji su u inkriminirano vrijeme bili u bračnoj zajednici. Naime, naprijed navedeno utvrđenje nitko od stranaka nije sporio ni na koji način.

    9.1. Nadalje, nesporno je da su okrivljenik i oštećena-žrtva bliske osobe u koje se, prema članku 87. stavak 9. KZ/11, među ostalim, ubrajaju članovi obitelji, kao i bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner.

    9.2. Također, tijekom postupka nije bilo sporno ni da okrivljenik i oštećenica-žrtva povremeno zajedno borave u obiteljskoj kući na adresi [adresa] zbog koje vode i imovinskopravni spor, kao ni to da su između njih poremećeni međuljudski odnosi.

    9.3. Međutim, sporno je bilo da li je okrivljenik kritične prigode, u nakani da zastraši svoju tadašnju bračnu suprugu Mirelu Rinčić, sa svoga mobitela istu nazvao na njezin mobitel i ozbiljno joj prijetio da će je usmrtiti.

    10. Na raspravi održanoj 3. listopada 2025. (listovi 187-189 spisa) oštećena-žrtva Mirela Rinčić je izjavila da ju je inkriminiranog dana okrivljenik, inače njezin bivši suprug, nazvao na mobitel, te joj je prijetio kazavši joj kako je saznao da ona ima nekog drugog. Istaknula je da fizički nije imala kontakt sa okrivljenikom dugi niz godina. Navela je da ona i okrivljenik zapravo žive na istoj adresi u Splitu, pojašnjavajući da ona dugi niz godina radi u hotelima u [adresa], gdje često prenoći zbog obujma posla, pa onda vikendima dođe kući u [adresa], kao i preko tjedna. Nadalje, brak između nje i okrivljenika da je bio nestabilan obzirom da je okrivljenik bio nasilan, u kojem braku da je bila pod stresom i definitivno u strahu, a ovo posebno dok su djeca bila mala. Dalje je izjavila da se nedavno razvela od okrivljenika, a u braku da su dobili dvoje djece, dok da je prihvatila i dvoje djece koju je njezin sada bivši suprug dobio iz prvog braka. Navela je da dok su djeca bila mala, a ona nezaposlena, da se ustručavala izaći iz ovakve nestabilne bračne zajednice sve dok joj "voda nije došla do grla."

    10.1. U bitnome je izjavila da ju je okrivljenik kritične prigode između 10,00 sati i podne nazvao na njezin mobitel i prijetio joj da će doći u [adresa] i da će dolje baciti bombu, da će iskopati rupu i u istu baciti nju i njenog prijatelja, da će ih oboje zabetonirati, rekao joj je da će ih baciti u mikser, da će ih baciti tu u rupu i zabetonirati, a ovo sve da može potvrditi i njezina kolegica koja je mogla čuti ove prijetnje budući da je ona razgovor sa okrivljenikom stavila na zvučnik, u bitnome pojašnjavajući da kolegica SD nije čula početak razgovora, obzirom da je razgovor stavila na zvučnik tek u trenutku kada joj je okrivljenik započeo prijetiti. Ujedno, okrivljenik da joj je rekao da dođe kući, da uzme svoje stvari i ode, da izađe iz kuće. Ovaj razgovor između nje i okrivljenika da je trajao par minuta, a počeo je na način da joj se okrivljenik predstavio kazavši "Ja sam, saznao sam da imaš drugog", dok da joj je po sredini razgovora uputio inkriminiranu prijetnju. Nakon inkriminirane prijetnje da nije nastavila razgovor sa ND, već da je nazvala policiju i prijavila okrivljenika. Nadalje, pojasnila je da se inkriminirani događaj odvio u vrijeme kada se ona nalazila na radnom mjestu sa kolegicom SD. Nakon inkriminiranog događaja, i to baš nedavno da se dogodio incident kada ju je okrivljenik napao zato što je došla kući. Pojasnila je da ona i dalje živi u kući na adresi [adresa], a radi se obiteljskoj kući od 4 sobe, od kojih ona koristi jednu, a okrivljenik koristi drugu, dok druge dvije sobe koriste njihova dva sina, koja kuća je stečena u braku, a koju okrivljenik svojata sebi. Nadalje, izjavila je da se ona okrivljeniku ne obraća, pojašnjavajući da kada god dođe u kuću da se pretvara kao da okrivljenika ni nema u kući, ali da je on taj koji se njoj obraća i prijeti. Zainteresirana je za kazneni progon protiv okrivljenika.

    11. Iako je okrivljenik negirao počinjenje kaznenog djela prijetnje, sud takvu obranu cijeni neutemeljenom i suprotno izvedenim dokazima. Zaključak suda da je isti to djelo počinio proizlazi iz iskaza oštećenice-žrtve Mirele Rinčić koja decidirano iskazuje da joj je okrivljenik izrekao utuženu prijetnju koju je čula njezina kolegica SD jer je inkriminirani razgovor sa okrivljenikom bio na zvučniku njenog mobitela. Ocjenjujući dokaznu snagu i vjerodostojnost iskaza oštećenice-žrtve Mirele Rinčić sud smatra da ista vrlo uvjerljivo iskazuje o bitnim okolnostima inkriminiranog učina te sud njezin iskaz cijeni vjerodostojnim i uvjerljivim jer je naprijed imenovana oštećenica-žrtva vrlo detaljna u svom iskazivanju, te čitav njen iskaz odiše životnošću i autentičnošću, a ista nema razloga lažno teretiti okrivljenika. Naime, naprijed imenovana oštećenica-žrtva kao bivša supruga okrivljenika zasigurno ne bi neosnovano teretila svoga bivšeg supruga, a svjesna pri tome neminovnih posljedica njezinog iskazivanja, stoga sud njen iskaz ocjenjuje istinitim i uvjerljivim, dok je obranu okrivljenika sud ocijenio nevjerodostojnom i usmjerenom isključivo umanjenju i izbjegavanju svoje kaznene odgovornosti.

    12. Nastavno, svjedok TD (listovi 207-28 spisa) je naveo kako mu je oštećenica-žrtva ispričala da joj je okrivljenik prijetio, a zbog toga ga je oštećenica- žrtva odmah pozvala preko mobitela.

    12.1. Svjedok TD je u bitnome izjavio da mu je oštećenica-žrtva kazala da joj je okrivljenik prijetio da će ih oboje zabetonirati i baciti u mikser, dok se u odnosu na prijetnju okrivljenika "da će doći u [adresa], bacit bombu i isprazniti 60 metaka", ne sjeća da li je ista bila upućena i njemu i Mireli, ili samo Mireli. Nakon ovog događaja, okrivljenika da je jedne prigode sreo na pazaru auta na [adresa] kada mu je isti prigovorio kako je on kriv za raspad njegovoga braka. Tada je kazao okrivljeniku kako se prema njegovim saznanjima njegov brak s Mirelom raspao prije nego što je on Mirelu upoznao, a nakon spomenutog susreta sa okrivljenikom na pazaru auta da više sa njim nije imao nikakav kontakt. Inače, i njega da je okrivljenik nazvao inkriminiranog dana, a nakon što ga je Mirela obavijestila da joj je okrivljenik prijetio, ali on da se okrivljeniku nije tada javio, niti da mu je uzvratio poziv.

    13. Iako svjedok TD nema neposrednih saznanja o inkriminiranom događaju, imenovani svjedok detaljno i okolnosno opisuje ono što mu je poznato po kazivanju oštećene te uvjerljivo iskazuju o okolnostima koje su prethodile inkriminiranom događaju, stoga sud njegov iskaz cijeni vjerodostojnim i uvjerljivim.

    14. Svjedokinja SD (listovi 208-210 spisa) je ispitana na raspravi izjavila da je kritične prigode u jutarnjim satima između 9,00 i 10,00 sati radila u smjeni sa kolegicom Mirelom koja joj je inače nadređena, a njih dvije da su predmetnog dana trebale čistiti konferencijsku salu u hotelu "Horizont" u [adresa]. Ona da je krenula po sredstva za čišćenje, a Mirela je ostala u dvorani. Kada se vratila, zatekla je Mirelu kako vidno uznemireno priča s nekim na mobitel. Vidjela je da se nešto događa te je "pantomimom" upitala Mirelu što se događa, a ona da joj je "pantomimom" kazala " ND". Tada da je Mirela stavila razgovor na zvučnik, a ona da je čula jedan muški glas koji je govorio da će TD i Mirelu zabetonirat i stavit u mikser, da će Mireli auto razbiti ciglom, da će joj stvari baciti na Karepovac, da će doći u [adresa] i baciti bombu. Ujedno, izjavila je da je u ovom telefonskom razgovoru spomenuta kuća i razvod braka. Svjedokinja SD je dalje navela da je Mirela bila uplašena i uznemirena te da je govorila ovoj muškoj osobi da je na poslu i da ne može pričati, a nakon koje prijetnje Mirela da nije nastavila voditi razgovor. Pojasnila je da je Mirela ostala na poslu i da je obavila svoj posao do kraja. Ona da je bila šokirana sa svime, a Mirela još više, ističući da iako je Mirela bila prestrašena i u šoku, da je ostala na poslu i da je nju upitala u smislu "A, što ću sada", na što da joj je ona sugerirala da događaj prijavi policiji, a što je Mirela i učinila. Navela je da je ona znala da je ND suprug kojeg inače ne poznaje. Dalje je izjavila da joj je po kazivanju Mirele poznato da je okrivljenik Mireli nakon inkriminiranog događaja kazao da će je izbaciti iz kuće i da ona nema što tu raditi.

    14.1. Nadalje, izjavila je da joj do inkriminiranoga dana nije bilo poznato ništa o osobnom životu oštećene, obzirom da o tim stvarima one nisu pričale. Međutim, nakon inkriminiranoga dana oštećena da joj se otvorila pa da joj je tako poznato da od prije ovog događaja Mirela ima problema u braku, a također da joj je po kazivanju oštećene poznato da je ista imala upućene prijetnje od okrivljenika u smislu da će je on izbaciti iz kuće i da ona nema što raditi u kući. Inače, poznato joj je da je Mirela nakon inkriminiranog događaja dolazila i boravila u kući u kojoj okrivljenik živi, kada god je to mogla s obzirom na svoj posao.

    14.2. Nakon što je svjedokinji sukladno čl. 426. ZKP/08 pročitan dio njezinog iskaza kojeg je ranije dala u prethodnom postupku dana 5. svibnja 2025. i to dio s lista 69 spisa koji počinje riječju "ako..", a završava riječju "…hotel.", svjedokinja upitana da li su istiniti pročitani navodi izjavila je kako ostaje u cijelosti pri navodima pročitanog iskaza kojeg je dala kada su njezina sjećanja bila svježija, dodatno navodeći da je ta muška osoba spominjala Mireli i "rastavu brakom i da je to njegova kuća", ali ovih detalja da se na raspravi nije mogla u cijelosti sjetiti, s obzirom na protek vremena od inkriminiranog događaja.

    15. Sud ocjenjuje iskaz svjedokinje SD detaljnim, okolnosnim i vjerodostojnim te tijekom postupka nije utvrđeno postojanje razloga zbog kojeg bi ova svjedokinja neosnovano teretila okrivljenika, a koji iskaz je podudaran u odnosu na odlučne činjenice i nadopunjuju se s iskazom oštećenice-žrtve Mirele Rinčić.

    16. Nasuprot tome, nije za prihvatiti obranu okrivljenika koji negira da je inkriminiranog dana prijetio oštećenici-žrtvi Mireli Rinčić. Okrivljenik se u osnovi brani da je inkriminiranog dana nazvao oštećenicu-žrtvu na njezin mobitel i kazao joj da dođe petkom ili ponedjeljkom da se rastanu kao ljudi, a ona da mu je na to kazala: "Neću, šta mi možeš". Ovakvu obranu okrivljenika sud je ocijenio nevjerodostojnom i usmjerenom isključivo izbjegavanju svoje kaznene odgovornosti.

    17. Nastavno, prihvaćajući kao jasne, okolnosne i vjerodostojne iskaze oštećenice- žrtve te svjedoka TD i SD, sud smatra dokazanim da je okrivljenik ĆD dana 3. travnja 2025.g., oko 10,00 sati, u [adresa], putem mobilnog uređaja pozivnog broja [broj telefona] nazvao suprugu Mirelu Rinčić na njen mobitel pozivnog broj [broj telefona] dok se ista nalazila na radnom mjestu u Hotelu „Horizont“ u [adresa], te je u nakani da zastraši Mirelu Rinčić istoj kazao da ako ne dođe po svoje prnje, da će joj sve baciti i zapaliti, da ako dođe kući da će joj razbit auto, da će joj baciti bloket na auto, da će nju i njezinog sadašnjeg ubaciti u mikser i da će ih zabetonirat, te da će doći i baciti bombu na hotel, što je ponovio više puta.

    18. Ovakvim protupravnim ponašanjem okrivljenika i upućivanjem prijetećih riječi: "da ako ne dođe po svoje prnje, da će joj sve baciti i zapaliti, da ako dođe kući da će joj razbit auto, da će joj baciti bloket na auto, da će nju i njezinog sadašnjeg ubaciti u mikser i da će ih zabetonirat, te da će doći i baciti bombu na hotel, što je ponovio više puta" tada bračnoj supruzi Mireli Rinčić, okrivljenik je počinio kvalificirani oblik kaznenog djela prijetnje, jer je oštećenoj-žrtvi prijetio da će ju usmrtiti, s tim što nije relevantno je li okrivljeni imao nakanu te prijetnje i ostvariti, a te riječi su bile podobne da izazovu strah za život i tijelo oštećene-žrtve koja je odmah nazvala svjedoka TD te je događaj prijavila policiji. Budući da je prijetnja kazneno djelo apstraktnog ugrožavanja, to nastupanje nesigurnosti i straha nije obilježje kaznenog djela, a samo djelo može biti počinjeno verbalnim i konkludentnim činima. Stoga ozbiljnost prijetnje se ne prosuđuje samo na temelju izgovorenih riječi, već iz okolnosti i konteksta cijelog događaja. Ne samo iz konteksta, već i iz sadržaja izgovorenih riječi, proizlazi da je okrivljenik te prijeteće riječi da će ubiti žrtvu izgovorio s namjerom da kod žrtve izazove strah za njen život i tijelo kao i da kod nje izazove osjećaj nesigurnosti. Upućene riječi prijetnje su takve da bi kod prosječnog čovjeka izazvale osjećaj straha i uznemirenosti, a što se dogodilo i u odnosu na žrtvu. S tim u svezi, oštećenica-žrtva je ispitana na raspravi izjavila da je inkriminiranu prijetnju shvatila ozbiljno obzirom da ovo nije prvi put da joj je okrivljenik prijetio, ističući da je okrivljenika do sada dva puta prijavila.

    19. Sud smatra utvrđenim da je opisanim ponašanjem okrivljenik drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, čime je počinio kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 3. u svezi stavka 2. KZ/11. I ovo kazneno djelo prijetnje je okrivljenik počinio prema bliskoj osobi zbog čega je ostvaren kvalificirani oblik pa se kazneni progon poduzima po službenoj dužnosti.

    20. Što se tiče krivnje okrivljenika, kao sporno valjalo je raspraviti prvenstveno je li isti tempore criminis bio ubrojiv, a ukoliko jest valjalo je raspraviti i je li postupao s namjerom ili iz nehaja te je li postojala njegova svijest o protupravnosti djela.

    21. Glede subjektivnog odnosa okrivljenika ĆD prema kaznenom djelu koje je predmet ovog postupka, a obzirom na sve ranije navedeno i utvrđeno, treba kazati da ovaj sud smatra kako je okrivljenik prilikom počinjenja kaznenog djela prijetnje za koja je proglašen krivim postupao s izravnom namjerom, tj. bio je svjestan svog protupravnog učina i htio je njegovo počinjenje, a čime su se u njegovom ponašanju ostvarila obilježja kaznenog djela iz članka 139. stavak 3. u svezi stavka 2. KZ/11. Okrivljenik je bio svjestan svoj protupravnog ponašanja i htio je njegovo počinjenje kada je u nakani da je zastraši, sa svoga mobitela nazvao svoju tadašnju bračnu suprugu Mirelu Rinčić na njezin mobitel i kazao joj da ako ne dođe po svoje prnje, da će joj sve baciti i zapaliti, da ako dođe kući da će joj razbit auto, da će joj baciti bloket na auto, da će nju i njezinog sadašnjeg ubaciti u mikser i da će ih zabetonirat, te da će doći i baciti bombu na hotel, što je ponovio više puta.

    22. Pri tom svijest o protupravnosti nije osporena niti je utvrđeno postojanje bilo kojeg ispričavajućeg razloga.

    23. Ubrojivost okrivljenika tempore criminis u postupku nije bila sporna.

    24. Slijedom navedenog, okrivljenik ĆD je kriv zbog počinjenja kaznenog djela opisanog pod t. I. izreke.

    25. Na okrivljenika je primijenjen materijalni zakon koji je važio tempore criminis tj. u vrijeme počinjenja djela – KZ/11 („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24) obzirom da naknadna izmjena Kaznenog zakona (NN 136/25) nije blaža za okrivljenika u pogledu sankcije, stoga je primijenjen zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela.

    26. Nakon ovako utvrđene krivnje i protupravnog ponašanja okrivljenika valjalo je donijeti odluku o vrsti i visini kaznene sankcije koju je istom potrebno odmjeriti.

    26.1. Na strani okrivljenika kao olakotnu okolnost sud je cijenio njegovu raniju kaznenu neosuđivanost za kaznena djela, okolnosti koje su prethodile počinjenju kaznenog djela te njegovo korektno držanje pred sudom.

    26.2. S druge strane, sud na strani okrivljenika nije našao otegotnih okolnosti.

    26.3. Cijeneći sve naprijed iznesene okolnosti, pri tome vodeći računa o stupnju krivnje kod okrivljenika, zapriječenoj kazni za kazneno djelo za koje je proglašen krivim, jačini ugrožavanja zaštićenog dobra, ovaj sud je okrivljenika na temelju odredbe čl. 139. st. 3. KZ/11 osudio na kaznu zatvoru u trajanju od 7 (sedam) mjeseci, nakon čega je istome na temelju čl. 56. KZ/11 izrekao uvjetnu osudu s tim da se kazna zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci na koju je osuđen okrivljeni ĆD neće izvršiti ako on u roku od 2 (dvije) godine po pravomoćnosti ove presude ne počini koje novo kazneno djelo.

    26.4. Ovako izrečenu sankciju, ovaj sud smatra primjerenom kako počinjenom kaznenom djelu, tako i osobi okrivljenika, te će se izricanjem ovakve vrste sankcije moći ostvariti kako generalna tako i specijalna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenika da više ne čini kaznena djela kao i sve ostale da poštuju pravni sustav i da nitko ne počini kazneno djelo. S tim u svezi, imajući u vidu okolnosti počinjenja predmetnog kaznenog djela i posljedice istog, sud zaključuje da se generalna, a posebno specijalna svrha kažnjavanja, u ovom slučaju može postići i bez izvršenja kazne te da se okrivljenik više neće pojavljivati kao počinitelj kaznenih djela.

    27. Nadalje, na temelju članka 54. KZ/11 okrivljeniku ĆD uračunava se u izrečenu kaznu zatvora, u slučaju opoziva uvjetne osude, vrijeme lišenja sloboda povodom kršenja mjera opreza od 15. rujna 2025. do 16. rujna 2025.

    28. Konačno, prema čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 troškovi postupka predstavljaju i paušalnu svotu, a koja se odmjerava zavisno o složenosti i trajanju postupka. U konkretnom slučaju ovaj sud je paušalnu svotu za okrivljenika ĆD odmjerio u iznosu od 300,00 EUR-a (tristoeura).

    28.1. Stoga, na temelju odredbe čl. 148. st. 1., u vezi s čl. 145. st. 2. t. 6. ZKP/08, sud je okrivljenika ĆD obvezao u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude, naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 EUR (tristoeura), cijeneći trajanje i složenost postupka te imovinske prilike okrivljenika.

    Split, 5. prosinca 2025.

    S U D A C

    Ivana Peronja

    POUKA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od primitka pisane presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

    DNA:

    - DNA:

    - Općinskom državnom odvjetništvu Split,

    - okrivljeniku ĆD,

    - branitelju Marku Popoviću, odvjetniku u Splitu,

    - oštećenici Mireli Rinčić, po pravomoćnosti,

    - u spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.