Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Trogiru

Put Mulina 1, Trogir

Poslovni broj: Pp-9302/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grga i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika OP, zastupanog po branitelju Ivanu Vidoviću, odvjetniku u [adresa], zbog prekršaja iz članka 43. stavka 1. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24, dalje: Zakon o sigurnosti prometa na cestama), kažnjivog prema članku 43. stavku 3., uz primjenu članka 293. stavka 2. i dr. istog Zakona, povodom prigovora okrivljenika protiv prekršajnog naloga Policijske uprave Splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/24-3/4771, Urbroj: 511-12-33-24- 1 od 22. travnja 2024., nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 2. prosinca 2025., u nazočnosti okrivljenika i branitelja okrivljenika, a u izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja te objavljene u izočnosti stranaka 5. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon)

Okrivljenik: OP, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. O i pok. U, djev. E, rođen **.**.1972. u mjestu [adresa], s prebivalištem u [adresa], završena SSS, vlasnik građevinske firme, mjesečnih primanja cca 3.000,00 eura, oženjen, otac četvero djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan, kazneno neosuđivan

o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

da bi

1.) dana 15. travnja 2024. godine u 13:45 sati u mjestu Trogir, ulica Put Gradine kućni broj 90 kao vozač vozila N1 marke „Mercedes-Benz“ registarske oznake [registarska oznaka], izazvao prometnu nesreću sa materijalnom štetom i ozlijeđenom osobnom na način da je upravljao teretnim automobilom „Mercedes“ registarske oznake [registarska oznaka] sjevernom prometnom trakom Puta Gradine od smjera istoka prema zapadu. Dolaskom do raskrižja sa Ulicom Miševac započeo je skretanje ulijevo u smjeru juga na kolnik navedene ulice, a da se nije uvjerio da to može obaviti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovine uslijed čega je UP, koji je prethodno upravljajući motociklom „Piaggio“ registarske oznake ST1381ah na način da je vršio radnju nepropisnog pretjecanja u raskrižju južnom prometnom trakom Puta Gradine od smjera istoka prema zapadu, navedenog teretnog automobila „Mercedes“, poduzeo manevar izbjegavanja sudara kojom prilikom je izgubio nadzor nad motociklom i prevrnuo se sa istim na kolnik. U prometnoj nesreći UP je zadobio lakše tjelesne ozljede i to udarac u desni bok,

čime da bi počinio prekršaj iz članka 43. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 43. stavku 3., uz primjenu članka 293. stavka 2. istog Zakona,

2.) što je iste prigode kao pod 1.) nakon izazvane prometne nesreće, iako je bio dužan, OP nije obavijestio najbližu policijsku postaju o prometnoj nesreći niti je sačekao dolazak ovlaštene osobe za obavljanje očevida,

čime da bi počinio prekršaj iz članka 175. stavka 1. točke 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 175. stavku 3. istog Zakona.

II. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona te isti padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir pod brojem navedenim u uvodu presude izdalo je prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude, a na koji nalog je okrivljenik pravodobno uložio prigovor zbog poricanja prekršaja.

2. Postupajući po prigovoru na prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 238. stavak 10. Prekršajnog zakona, Sud je našao da je prigovor uložen u zakonskom roku, te je istog stavio izvan pravne snage, sukladno stavku 9. istog članka Prekršajnog zakona te proveo glavnu raspravu.

3. Okrivljenik OP saslušan pred ovim Sudom na glavnoj raspravi, u prisutnosti svog branitelja Ivana Vidovića, odvjetnika u Splitu, u svojoj obrani je naveo da se ne osjeća krivim za prekršaje koji mu se stavljaju na teret. Doista da je toga dana, 15. travnja 2024. oko 13:45 sati u mjestu Trogir, u ulici Put Gradine br. 30, upravljao vozilom marke „Mercedes-Benz“ registarske oznake [registarska oznaka], kretao se iz smjera istoka prema zapadu, te je na svom vozilu pokazao lijevi smjerokaz, negdje oko 50 metara prije skretanja u Ulicu Miševac prema zgradama hrvatskih branitelja. U tom dijelu prometnice, koliko se sjeća, je ograničena brzina na 30 ili 40 km/h, tim više što su u tom dijelu visoko postavljeni „ležeći policajci“ koji dodatno umanjuju ili ograničavaju kretanje vozila, a u pravcu istoka do skretanja u naselje Miševac je puna crta, gdje je nepropisno pretjecanje bilo kojih vozila, a koja puna crta se isprekida u onom dijelu gdje treba se poduzeti radnja skretanja u lijevo prema naselju Miševac, a što više, koliko ga drži sjećanje, tu da ima i pješački prijelaz, pa je zasigurno da svi sudionici u prometu, a posebno aludirajući na vozače, moraju voziti sa velikom dozom opreza. Između njega kao vozača koji je upravljao navedenim motornim vozilom, te vozača koji je upravljao motorom, UP, nije došlo do nikakvog kontakta jer da je došlo do bilo kakvog kontakta onda bi sigurno ostalo traga, odnosno oštećenja i na njegovom motornom vozilu, ali toga nije bilo. Vozač motora UP, ne samo da je vozio brzo, što je primijetio na lijevom retrovizoru svog vozila, već je isti, vjerojatno uslijed tako velike brzine na nadolazeće ležeće policajce, izgubio kontrolu nad upravljanjem motorom te je pao na suprotni trak ceste. Nakon što je to primijetio na svom retrovizoru, i prethodno se uvjerio da može nesmetano skrenuti u lijevo na područje Miševca, tu da je zaustavio svoje vozilo, ugasio motor, te izašao kako bi osobi koja je nastradala, kao posljedica nepridržavanja prometnih pravila, pružio adekvatnu pomoć koliko je u tom trenutku mogao, na način da je od obližnjih susjeda zatražio čašu vode sa šećerom, koju je sam gospodin UP zamolio da mu donese. Na mjestu događaja pojavila se, u tom trenutku, njemu nepoznata ženska osoba koja se predstavila kao medicinska sestra te je unesrećenog, u tom međusobnom komuniciranju, upitala, a u njegovoj nazočnosti i nazočnosti njegovih radnika koji su tog dana bili suputnici u njegovom vozilu, je li ima kakvih bolova, tegoba, na što je isti negirao. Sa njim su tog dana u vozilu bili EP iz [adresa] i još jedan radnik koji povremeno radi njemu na gradilištu, zvani TP, koji mu je tog dana priskočio na gradilište. Ističe da je u dva navrata, i to po pozivu koji se predstavio kao policijski službenik Policijske postaje Trogir, a za potrebe unesrećenog UP, da dođe na lice mjesta te da mu objasni odnosno rekonstruira predmetni prometni događaj; nakon što je istom to objasnio taj dotični gospodin je vršio pritisak na njega da na bilo koji način prizna ono na što ga je on navodio, na što je on odbio. Isto tako, a nedugo nakon tog događaja pozvali su ga u Policijsku postaju Trogir, u koju je došao u nazočnosti svog odvjetnika, da mu se tobože slika njegovo motorno vozilo. Jedan policijski službenik, u nazočnosti njega i njegovog odvjetnika, slikao je, odnosno fotografirao sa svih strana, motorno vozilo te se izjasnio da ovdje ne vidi nikakva oštećenja kao posljedice predmetnog prometnog događaja, ali da je morao izvršiti fotografiranje. Nakon toga saznao je, putem svojih kontakata, da UP ima brata policijskog službenika, koji radi u Zračnoj luci Split te da je isti putem svojih kolega iskonstruirao i iskreirao pobijani prekršajni nalog, koji u cjelokupnom činjeničnom stanju ne odgovara stvarnosti, odnosno istini. U svoju obranu predlaže da se sasluša svjedok EP, na sve gore navedene okolnosti, predlaže da se sasluša UP, po potrebi provede suočenje, očevid i rekonstrukcija prometno- tehničkog vještačenja, a zadržava pravo, ukoliko sazna u međuvremenu podatke o medicinskoj sestri koja je toga dana bila, da bi u dokaznom postupku i nju predložio na saslušanje njegovih iznesenih tvrdnji.

4. Na glavnoj raspravi održanoj 21. svibnja 2025. ispitani su svjedoci UP i EP.

5. Svjedok UP navodi kako je kritične zgode vozio motor iz smjera Slatina u smjeru Trogira, kojom prilikom je ispred njega vozio ovdje okrivljeni. Na dijelu ceste gdje se nalazi nizbrdica isti je zaustavio svoje vozilo, a da prethodno pokazivačima smjera ništa na to nije ukazivalo, te je on to vozilo išao zaobići. Kada je izvršio radnju zaobilaženja, isti je skrenuo u lijevo, te je došlo do sudara kojom prilikom je on pao s motora. U tom trenutku naišla je osoba koja je rekla da je medicinska sestra, te mu je ona zajedno s suvozačem pružila pomoć. Nakon prvotnog šoka nazvao je majku koja je došla i odvezla ga na hitnu. Na Hitnoj su ga pitali kako je zadobio ozljede, te im je on ispričao gore navedeno, i pretpostavlja da su isti nazvali policiju.

5.1. Branitelj okrivljenika postavlja pitanje svjedoku UP: “Na kolikoj je udaljenosti bio udaljen kamion koji je upravljao ispred Vas?“, svjedok odgovara da na cca 30 metara, ali da nije siguran.

5.2. Na daljnji upit branitelja okrivljenika je li na tom dijelu ceste dozvoljeno pretjecanje vozila, svjedok odgovara da nije, ali on da nije izvršavao radnju pretjecanja već zaobilaženja.

5.3. Na daljnji upit branitelja okrivljenika na kolikoj je udaljenosti bio u trenutku kada je poduzimao radnju zaobilaženja vozila, svjedok odgovara da ne zna.

5.4. Na daljnji upit branitelja okrivljenika je li na tom dijelu postoji ležeći policajac, svjedok odgovara da postoji.

5.5. Na daljnji upit branitelja okrivljenika je li na tom dijelu, gdje se navodno nesreća dogodila, postoj pješački prijelaz, svjedok odgovara da postoji.

5.6. Na daljnji upit branitelja okrivljenika: „Kolika je dozvoljena brzina kretanja gdje se navodno dogodila nesreća?“, svjedok odgovara da nije siguran, ali misli da je bila oko 40 km/h.

5.7. Na daljnji upit branitelja okrivljenika: „Kad kažete da ste zaobilazili vozilo kojim je upravljao okrivljenik, možete li mi konkretno pojasniti u kojem dijelu je došlo do sraza vašeg motocikla s vozilom okrivljenika'“, svjedok odgovara da ga je okrivljenik svojim prednjim lijevim dijelom branika udario u zadnji dio motora.

5.8. Na daljnji upit branitelja okrivljenika: „Jeste li poduzeli bilo kakvu radnju usporavanja ili kočenja'“, svjedok odgovara da nije, budući da okrivljenik nije dao lijevi pokazivač smjera, pa samim time nije ni očekivao da će skretati.

5.9. Na daljnji upit branitelja okrivljenika: „Budući da ste znali da je tu pješački prijelaz, zašto ste poduzimali radnju obilaženja?“, svjedok odgovara da se prethodno uvjerio da nema niti pješaka ni drugih vozila iz suprotnog smjera i da to može napraviti bez da ikoga ugrožava.

6. Branitelj okrivljenika postavlja pitanje svjedoku: „Da li je na tom dijelu gdje se navodno dogodila prometna nesreća uzbrdica ili uspon, a prije nego što je okrivljenik poduzeo radnju skretanja u lijevo?“, svjedok odgovara da na mjestu gdje se desila prometna nesreća je bila nizbrdica, a prije toga je ravni smjer i prije toga uzbrdica.

6.1. Na daljnji upit branitelja okrivljenika svjedoku može li na fotografiji, upravo priloženoj, pokazati točno gdje se dogodila prometna nesreća te je li prije prometne nezgode prošao "ležeći policajac" sa pješačkim prijelazom i je li prije ležećeg policajca postoji puna crta, odnosno je li na tom dijelu dozvoljeno pretjecanje odnosno zaobilaženje vozila, svjedok odgovara da je prije prometne nesreće prošao ležećeg policajca sa pješačkim prijelazom, a na drugo postavljeno pitanje branitelja okrivljenika svjedok odbija odgovoriti.

6.2. Na daljnji upit branitelja okrivljenika da na petoj fotografiji priloženoj u spis identificira osobe, svjedok odgovara da se na fotografiji nalazi on, u polusjedećem položaju, osoba za koju ne zna ime i prezime, ali tvrdi da se u tom trenu identificirala kao medicinska sestra te osoba koja je bila suvozač okrivljeniku.

6.3. Na daljnji upit branitelja okrivljenika: „Je li Vam netko donio vode ili šećera?“, svjedok odgovara da je tu bila voda kada mu je došla majka.

6.4. Na daljnji upit branitelja okrivljenika: „Je li Vam netko predložio da otiđete do hitne pomoći?“, svjedok odgovara da se sjeća da je odgovarao da ga puste na miru, da se nije osjećao dobro i da će zvati majku.

6.5. Na daljnji upit branitelja okrivljenika: „Jeste li uočili bilo kakva oštećenja na vozilu kojim je upravljao okrivljeni?“, svjedok odgovara da uopće to nije ni mogao, budući da u tom trenu njegovo vozilo nije bilo njemu blizu, a kada je došao sebi vozila nije ni bilo na mjestu događaja.

6.6. Na daljnji upit branitelja okrivljenika: „Da li Vi znate da je policija kontaktirala okrivljenika i fotografirala njegovo vozilo?“, svjedok odgovara da mu to nije poznato.

6.7. Na daljnji upit branitelja okrivljenika: „Da li Vi u bližem krvnom srodstvu imate policijskog službenika koji radi u PU SDŽ, i to konkretno na aerodromu?“, svjedok odgovara da ima, ali da ne zna gdje radi s obzirom da nisu u dobrim odnosima, odnosno ne razgovaraju.

7. Svjedok EP navodi kako se jako dobro sjeća kritičnog događaja; tada da je bio suvozač ovdje okrivljenom i išli su po marendu. Prilikom skretanja u lijevo okrivljenik je stao i dao lijevi žmigavac, te je u tom trenutku, samo najednom, s njihove lijeve strane proletio motocikl koji je udario u bankinu i potom se "skotrljao". Nikakvog udarca između njihovog vozila i motocikla nije bilo, isti se, zbog neprilagođene brzine kojom je došao iz smjera Slatina, nije mogao zaustaviti na vrijeme, te je udario u bankinu i pao. Potom su izašli iz vozila, pružili su mu pomoć, došla je susjeda sa šećerom i vodom, u to je došla i osoba za koju se kasnije ispostavilo da je medicinska sestra, te su mu svi pružili pomoć. Na njihovo inzistiranje da se pozove hitna pomoć, isti je tražio da se zove samo majka.

7.1. Branitelj okrivljenika postavlja pitanje svjedoku EP: „Možete li na priloženim fotografijama identificirati gdje se dogodila prometna nesreće i možete li reći na kojem je mjestu na cesti udario vozač motocikla?“, svjedok isti u ovaj trenutak obilježava mjesto na priloženoj fotografiji.

7.2. Na daljnji upit branitelja okrivljenika: „Je li postoji na tom dijelu okuka ili pravac, a prije mjesta na kojem se desila navoda nesreća, te ukoliko postoji, koliko je udaljena od mjesta nesreće?“, svjedok odgovara da postoji okuka svega 40-ak metara prije mjesta na kojem je motocikl udario na cesti.

7.3. Na daljnji upit branitelja okrivljenika: „Je li u tom dijelu gdje je ta okuka dozvoljeno pretjecanje?“, svjedok odgovara da nije dozvoljeno.

7.4. Na daljnji upit branitelja okrivljenika: „Je li tu, na tom dijelu, ograničena brzina kretanja vozila?“, svjedok odgovara da je, nije siguran koliko, ali misli da je 30 km/h.

7.5. Na daljnji upit branitelja okrivljenika: „Je li s Vama bio netko u vozilu?“, svjedok odgovara da je bio TP i da su njega zadužili da ostane sa medicinskom sestrom i susjedom, a oni da su išli na drugo gradilište jer ih je zvao inženjer; oni da su tu bili svi zajedno cca 40-ak minuta, a budući da je tu bila medicinska sestra, susjeda, te su za svaki slučaj zadužili njihovog kolegu da ostane, oni da su otišli dalje za poslom.

7.6. Na daljnji upit branitelja okrivljenika: „Da li je motociklist poduzeo ikakvu radnju kočenja ili skretanja?“, svjedok odgovara da nije poduzeo ništa, već da je samo proletio.

7.7. Na daljnji upit branitelja okrivljenika: „Da li Vam je poznato da je policija kontaktirala okrivljenika radi fotografiranja vozila?“, svjedok odgovara da mu nije poznato.

8. Branitelj okrivljenika na glavnoj raspravi održanoj 21. svibnja 2025. godine prigovara u onom dijelu iskaza svjedoka UP kojim isti navodi da je okrivljenik svojim motornim vozilom, tog kritičnog dana, svojom lijevom prednjom stranom udario u njegovu stranu motocikla i to u njegov zadnji dio. Taj dio iskaza svjedoka nije istinit niti točan, jer do kontakta ili prometnog sraza između okrivljenika koji je upravljao svojim motornim vozilom i svjedoka koji je upravljao motocikla- nije došlo. Također, nije točna tvrdnja svjedoka da okrivljenik nije dao lijevi smjerokaz da će poduzeti radnju skretanja lijevo prema naselju Miševac jer obzirom da je svjedok upravljao motociklom, nakon uzbrdice dolazila je okuka, te je bilo nedovoljno distance od njegovog uočavanja motornog vozila kojim je upravljao okrivljenik da bi mogao sa sigurnošću tvrditi je li okrivljenik dao lijevi smjerokaz (žmigavac). Životno je i logično, a i prema okolnostima u kojima se zatekao tog dana, da je isti, da ne bi udario u stražnji dio motornog vozila, poduzeo radnju skretanja u lijevo, odnosno zaobilaženja istog, iako takvu radnju nije smio poduzeti jer se nalazio u dijelu ceste gdje je zabranjeno pretjecanje i obilaženje, kao i obilježeni pješački prijelaz koji je bio postavljen "na ležećem policajcu", što je dodatni razlog da se smanji brzina kretanja svih vozila koji upravljaju iz smjera istoka prema smjeru zapada, a isti to nije učinio te je, uslijed prekoračene brzine kretanja, izgubio kontrolu nad vlastitim motociklom, a potom udario u bankinu/nogostup. Obzirom na sve do sada izneseno te izvedene dokaze predlaže se da ovaj Sud provede prometno- tehničko vještačenje po vještaku po izboru Suda.

9. Zbog ovako kontradiktornih izjava svjedoka događaja, Sud je prihvatio prijedlog branitelja okrivljenika te je odredio provođenje prometno- tehničkog vještačenja po vještaku Jozu Šitumu, dipl. ing., na okolnost utvrđivanja točne dinamike nastanka prometne nesreće, a kako bi utvrdio sve relevantne činjenice, prije svega one za koje je potrebno stručno znanje kojim Sud ne raspolaže.

10. U nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i vozila ĆP, dipl.ing., od 12. kolovoza 2025. se zaključno navodi:

„Način nastanka prometne nesreće: teretni automobil se kretao sjevernim kolnički trakom ulice Put Gradine, iz smjera istoka u smjeru zapada, nakon čega je na raskrižju skretao ulijevo u smjeru juga u Ulicu Miševac. Motocikl Piaggio se također kretao sjevernim kolničkim trakom ulice Put Gradine, iz smjera istoka u smjeru zapada, nakon čega se prestrojio u južni kolnički trak kojim je obavljao pretjecanje TA Mercedes koji se kretao ispred njega. Uočivši opasnost ispred sebe, odnosno TA Mercedes u skretanju ulijevo, vozač MTC-a Piaggio je reagirao na upravljač skrećući ulijevo kako bi izbjegao sudar kada je došlo je do dinamičke destabilizacije motocikla koji je zajedno sa vozačem pao ne kolnik, pri čemu je u zanošenju i rotaciji klizao po kolniku u smjeru jugozapada. Nije došlo do sudara između motocikla Piaggio i TA Mercedes, jer bi u tom slučaju na lijevom bočnom dijelu TA Mercedes ostali tragovi mehaničkih oštećenja, a očevidom policije je utvrđeno da na TA Mercedes nisu nastala oštećenja koja se mogu dovesti u svezu s ovom prometnom nesrećom. Konačan poslije sudarni položaj vozila nije utvrđen policijskim očevidom.

Brzina kretanja TA Mercedes neposredno prije prometne nesreće je iznosila oko 10- 15 km/h.

Brzina kretanja MTC-a Piaggio neposredno prije prometne nesreće je iznosila oko 40- 45 km/h.

Mjesto pada motocikla na kolnik: je po sredini raskrižja, u južnom kolničkom traku ulice Put Gradine. Mjesto izbjegavanja sudara se ne može preciznije utvrditi jer očevidom nije utvrđen konačan poslije sudarni položaj MTC-a Piaggio niti su izvršena potrebna mjerenja s tim u svezi.

Tehnička održivost iskaza sudionika prometne nesreće: iz prigovora na prekršajni nalog i iskaza pred Sudom vozaČa Ante Katića, iskaza vozača PP i iskaza svjedoka BP, nesporno je da je vozač TA Mercedes na raskrižju poduzimao radnju skretanja ulijevo u Ulicu Miševac. Upravo zbog te radnje, došlo je do ugrožavanja vozača MTC-a koji je bio u fazi pretjecanja TA Mercedes zbog čega je reagirao na upravljač skrećući ulijevo kako bi izbjegao sudar. Prema tome, ovi iskazi u navedenom dijelu su međusobno sukladni i tehnički održivi s opisanim načinom nastanka prometne nesreće.

Preglednost ceste: u vrijeme nastanka prometne nesreće je bio dan, vrijeme sunčano, promet je bio slabijeg intenziteta, duljina puta horizontalne preglednosti istočno od raskrižja, nakon izlaska iz blagog zavoja udesno, je iznosila najmanje oko 60-70 m. Dakle, vozači su imali ograničenu horizontalnu preglednost i mogli su se na toj udaljenosti vidjeti.

Mogućnost međusobnog uočavanja: na toj udaljenosti je vozač TA Mercedes je mogao vidjeti MTC Piaggio iza sebe korištenjem lijevog vanjskog zrcala te okretanjem glave i pogledom ulijevo kako bi provjerio mrtvi kut, odnosno je li može sa sigurnošću poduzeti radnju skretanja ulijevo na raskrižju.

Položaj vozila u vremenu i prostoru: u trenutku kada nastaje opasna situacija, odnosno kada je TA Mercedes u skretanju ulijevo prelazio preko razdjelne crte, nalazio se u sjevernom kolničkom traku, udaljen od mjesta izbjegavanja sudara u smjeru juga oko 3.30 m ili u vremenu oko 0.95 s prije sudare, a MTC Piaggio se u tom vremenu već nalazio u južnom (lijevom) kolničkom traku u fazi pretjecanja TA Mercedes, od mjesta izbjegavanja sudara udaljen u smjeru juga oko 11 m.

Tehnička mogućnost zaustavljanja vozila do mjesta izbjegavanja sudara: ako bi se motocikl Piaggio kretao brzinom 26 km/h ili bilo kojom manjom brzinom od navedene, vozilo bi se zaustavilo do mjesta izbjegavanja sudara, ako vozač reagira na kočnicu intenzivnim kočenjem u prosječnom vremenu od 1 s, u trenutku kada je motocikl od mjesta izbjegavanja sudara bio udaljen oko 11 m, odnosno kada vozač TA Mercedes započinje skretanje preko razdjelne crte i kada nastaje opasna situacija zbog prelaska TA Mercedes u južni kolnički trak kojim se kretao motocikl Piaggio.

Prilikom očevida od strane policijskih službenika nije utvrđen konačan poslije sudarni položaj oba vozila i nema podataka o eventualno pronađenim materijalnim tragovima na mjestu događaja prometne nesreće. Zbog toga se dinamička analiza prometne nesreće ne može preciznije provesti jer se temelji na raspoloživim podatcima iz spisa, oštećenjima motocikla, odnosno na fotodokumentaciji očevida, iskazima svjedoka i sudionika prometne nesreće.“

11. Na glavnoj raspravi održanoj dana 5. studenog 2025. godine branitelj okrivljenika, a u odnosu na zaprimljeno vještvo stalnog sudskog vještaka, prigovara nalazu i mišljenju vještaka prometne struke ĆP,dipl.ing., jer isti u cijelosti ne odgovara stvarnom tijeku i dinamici nastanka prometne nesreće, što više- isti je izrađen prema pretpostavkama bez da su na mjestu događaja, gdje je nastala prometna nesreća, vršili očevid policijski službenici, nema podataka o eventualnim pronađenim materijalnim tragovima kao niti fotografija očevida, kao niti rekonstrukcije predmetnog očevida koja bi se radila prema kazivanju sudionika na okolnost kakav je bio položaj njihovih vozila, odnosno motocikla kojim je upravljao UP prije nastanka prometne nesreće. Posebno ističe da ovdje nije došlo do sudara sudionika prometne nesreće već je sam vozač koji je upravljao motociklom, prema njegovom kazivanju, vršio radnju zaobilaženja vozila ispred sebe, što bi ujedno značilo da je vozač „Mercedesa“, u ovom slučaju OP, svojim vozilom bio u statusu mirovanja. Vještak se poziva na iskaze koji su dani pred Sudom OP, vozača UP, EP, kao i iz prigovora na prekršajni nalog te smatra da su njihovi iskazi međusobno sukladni i tehnički održivi na opisani način nakon nastanka prometne nesreće. Obrana okrivljenika smatra da su iskazi OP i EP jasni i decidirani te isti na nedvojben način ukazuju da je okrivljenik, koji je upravljao motornim vozilom TA "Mercedes", imao namjeru poduzimati radnju skretanja u lijevo u naselje Miševac i da je prije toga uključio svoj lijevi smjerokaz, ali da tu radnju nije poduzeo već je ostao u svom dijelu trake usmjerene prema zapadu, te nije nikakvom radnjom motornim kotačima vozila kojim je upravljao zagazio na isprekidanu liniju radi skretanja u lijevo u naselju Miševac. Vještak u svom vještvu navodi da je UP poduzeo radnju pretjecanja vozila ispred sebe TA "Mercedes", a isti se kretao iz smjera istoka prema zapadu te iz djela kojim izlazi iz zavoja vještak nije odgovorio na pitanje je li isti može vršiti radnju pretjecanja na punoj liniji, na uzdignutom pješačkom prijelazu, te na kolikoj udaljenosti nakon što izlazi iz zavoja može uočiti vozača koji upravlja kamionom „Mercedes“, te od trenutka uočavanja je li isti može sa sigurnošću vršiti radnju pretjecanja, a da ne ugrožava druge sudionike u prometu i to za one vozače koji dolaze iz suprotnog smjera, za pješake, kao i za vozača koji je upravljao, u ovom konkretnom slučaju, vozilom marke „Mercedes“. Isto tako postavlja se pitanje vještaku je li vozač koji već dugo godina živi u tom naselju na Čiovu i poznaje prometnice zasigurno mogao znati da na tom dijelu gdje je nastala prometna nesreća vozila skreću u naselje Miševac, pa zašto onda isti nije postupao s povećanom dozom opreza prilikom prolaska navedenom prometnicom. U odnosu na situacijski plan ističe da je isti sačinjen prema vlastitoj konstrukciji i pretpostavkama vještaka prometne struke, jer u ostalom i sam vještak u tom istom planu navodi moguće položaje sudionika u ovoj prometnoj nesreći prije nastanka prometne nesreće, u dijelu „Dinamika nastanka prometne nesreće“. Situacijski plan svakako ne odgovara stvarnom tijeku događaja niti provedenom dokaznom postupku jer vozač TA "Mercedesa" nije prelazio razdjelnu crtu, tim više što iz iskaza svjedoka EP danog pred ovim Sudom, a koji je bio suputnik u vozilu kojim je upravljao OP, jasno proizlazi gore navedeno. Na osnovu kojih saznanja vještak dolazi do zaključka da bi vozač motornog vozila marke "Mercedes" skretao u lijevo ako iz iskaza svjedoka EP i iskaza OP proizlazi suprotno, a u nedostatku provedenog očevida i nedostatku materijalnih tragova i mehaničkih oštećenja vozila? Je li se vještak može izjasniti, a s obzirom na brzinu kretanja motornog vozila i uočivši vozilo ispred sebe, o nagloj promjeni kretnja motocikla oštećenika u pokušaju zaobilaženja ili pretjecanja, odnosno može li izgubiti kontrolu na uzdignutom pješačkom prijelazu? Nadalje, vještak u svom vještvu navodi da se u predmetnom vještvu poziva na iskaz i svjedoka UP, pa neka objasni, obzirom da svjedok iskazuje da je poduzeo radnju zaobilaženja i udario u motorno vozilo kojim je upravljao OP, je li je on vršio radnju zaobilaženja ili pretjecanja te kako objašnjava onaj dio iskaza svjedoka UP koji iskazuje da je svojim motociklom udario u "Mercedes" kojim je upravljao OP.

11.1. Branitelj okrivljenika predlaže da se na glavnu raspravu pozove vještak koji je sačinio predmetno vještvo, a kako bi se isti očitovao na postavljene primjedbe i pitanja.

12. U daljnjem tijeku dokaznog postupka, na glavnoj raspravi održanoj dana 2. prosinca 2025. godine, ispitan je stalni sudski vještak za cestovni promet i vozila ĆP, dipl.ing., koji navodi kako ostaje pri nalazu i mišljenju, jedino što može korigirati konstataciju pod točkom 1. i točkom 2. gdje je naveo da je mjesto događaja bilo u izmijenjenom stanju glede položaja vozila koja su bila premještena nakon sudara, jer smatra, kao što je kasnije i naveo, da do sudara nije došlo, ali je došlo do prometne nesreće pa ovdje treba umjesto riječi sudar, napisati nakon prometne nesreće. Nadalje, glede navoda branitelja na glavnoj raspravi od 21. svibnja 2025. navodi kako dozvoljava mogućnost da se vozač „Mercedesa“ prilikom skretanja u lijevo nakratko zaustavio, i to vjerojatno u trenutku kada je uočio pretjecanje od strane motocikla. Što se tiče pitanja branitelja gdje se može obaviti radnja pretjecanja, odnosno je li se smije obaviti na punoj liniji, na uzdignutom pješakom prijelazu, navodi da je to pravno pitanje, ali da je prometnim pravilima zabranjeno pretjecanje na mjestu gdje je označena puna uzdužna crta, a osobito na obilježenom pješačkom prijelazu, kao i na svim drugim mjestima gdje se ne može ostvariti dovoljna duljina preglednosti. S obzirom na daljnji upit branitelja i poznavanje lokalnih prilika od strane vozača motocikla navodi da je isti mogao poznavati prometne uvjete i prometno- tehničke elemente ceste s obzirom da tu živi i vjerojatno često prolazi.

Točno je da je u svom nalazu i mišljenju i situacijskom planu naveo i ucrtao mogući položaj vozila u vrijeme nastanka prometne nesreće, jer u ovoj prometnoj nesreći su vozila nakon događaja uklonjena, nije obavljen policijski očevid, u dokumentaciji nisu utvrđeni materijalni tragovi, pa je zbog toga utvrdio da je to mogući položaj sudionika, jer se njegov nalaz i mišljenje temelji na raspoloživim podacima iz spisa i iskazima sudionika i svjedoka. Pri tome je uzeo u obzir i iskaz svjedoka EP koji je bio putnik u teretnom automobilu „Mercedes“. Zbog svega ranije navedenog, brzine kretanja vozila su procijenjene na temelju uobičajene EES metodologije jer se zbog nedovoljnih tehničkih podataka ne mogu konkretnije izračunati. Sam oblik prometne opreme- uzdignute plohe na kojoj je označen obilježeni pješački prijelaz je mogao doprinijeti destabilizaciji motocikla što ovisi ne samo o obliku uzdignute plohe, nego i vozačkim vještinama vozača motocikla.

12.1. Branitelj okrivljenika postavlja pitanje vještaku: "U trenutku kada vozač koji upravlja motociklom iz smjera istoka prema zapadu, obzirom da poznaje i tehničke uvjete na cesti s obzirom da tu živi, kada i na kojoj udaljenosti može uočiti motorno vozilo marke „Mercedes“ kojim je upravljao ovdje okrivljeni do mjesta raskrižja?“, vještak odgovara: "S obzirom na pružanje ceste u vidu desnog horizontalnog zavoja duljina preglednosti i mogućnost uočavanja vozila od strane vozača motocikla je kao što sam naveo oko 60-70 metara."

12.2. Na daljnji upit branitelja okrivljenika vještaku: "Možete li mi se izjasniti, od trenutka uočavanja motornog vozila „Mercedesa“, kolika je bila brzina kretanja vozača motocikla na udaljenosti od 65 metara?", vještak odgovara: "Da je vozač reagirao na kočnicu kada je od mjesta događaja bio udaljen 65 metara i kada ostvaruje preglednost do mjesta nastanka prometne nesreće bi se zaustavio ako bi se gibao brzinom od 84 km/h i svakom manjom brzinom od ove."

13. U toku dokaznog postupka Sud je izvršio uvid u Prekršajni nalog Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/24-3/4771 od 22. travnja 2024., Zapisnik o očevidu od 22. travnja 2024., Situacijski plan mjesta nastanka prometne nesreće zajedno sa troškovnikom, prigovor okrivljenika od 15. svibnja 2024., te potvrdu Odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije iz koje proizlazi da je okrivljenik prekršajno osuđivan, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis.

14. Nakon završenog dokaznog postupka Sud je dao završnu riječ strankama, te je branitelj okrivljenika u završnom govoru naveo: "Iz cjelokupnog provedenog dokaznog postupka i svih odlučnih činjenica, a prije svega iskaza svjedoka EP, kao i samog okrivljenika nadasve i po provedenom prometno- tehničkom vještačenju dipl. ing. ĆP jasno nedvojbeno proizlazi da okrivljenik, odnosno moj branjenik, nije počinio prometni prekršaj koji mu se stavlja na teret od strane ovlaštenog tužitelja Policijske postaje Trogir. Samo prometno vještačenje uglavnom je temeljeno na mogućim pretpostavkama i indicijama, kao i što sam vještak u svom nalazu iskazuje, da bez očevida lica mjesta nastanka prometne nesreće, kao i materijalnih tragova ne može sačiniti nalaz i mišljenje koji bi mogli otkloniti bilo kakve dvojbe ili sumnje glede nastanka prometne nesreće. Iskaz oštećenika UP je u suprotnosti i koliziji sa iskazima svjedoka EP i okrivljenika OP kao i prometno- tehničkim vještačenjem, štoviše i sam oštećenik UP je proturječan samom sebi, u svom iskazu iznosi neistinu da je nastao sudar između motornog vozila kojim je upravljao okrivljenik i motocikla kojim je upravljao sam gospodin UP. Oštećenik se nije pridržavao prometnih propisa jer je poduzeo radnju- kako on tvrdi zaobilaženja, iako po mišljenu vještaka i ovlaštenog tužitelja radi se o radnji pretjecanja, ali ako bi se i prihvatio nalaz i mišljenje vještaka u onom dijelu koji kaže da je okrivljenik svojim motornim vozilom marke „Mercedes“ i stao trenutno prije poduzimanja radnje skretanja u lijevo, onda bi to značilo da je iskaz UP koji kaže da je zaobilazio predmetno motorno vozilo okrivljenika bilo u statusu mirovanja. Nije isključena ni mogućnost, prema nalazu i mišljen vještaka, da je vozač koji je upravljao, gospodin UP, s obzirom na svoju mladenačku dobi i nedostatak svog iskustva, moguće izgubio i kontrolu nad motociklom te sam sebi skrivio prometnu nesreću, koju je sam sebi ,na neki način, izazvao bez da je drugi u tome sudjelovao. Znači, isključivo svojom protupravnom radnjom doveo je do nastanka prometne nesreće. U ovoj pravnoj stvari svakako u najmanju ruku Sud bi trebao voditi računa načela " in dubio pro reo", u dvojbi ili sumnji je li okrivljenik počinio prometni prekršaj koji mu se stavlja na teret od strane ovlaštenog tužitelja bez čvrstih utvrđenih dokaza može se u tom slučaju samo donijeti jedina zakonita i pravilna odluka- da se okrivljenika oslobodi od optužbe."

15. Ovaj Sud smatra kako, na osnovu provedenog dokaznog postupka, ocjenom obrane okrivljenika, savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim izvedenim dokazima te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, ne proizlazi da bi okrivljenik počinio prekršaje koji mu se ovim optužnim aktom stavljaju na teret.

16. Odredbom članka 43. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama je propisano da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnosti druge sudionike u prometu ili imovinu, a u stavku 2. istog članka propisano je da prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovog članka vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja, a u stavku 3. istog članka propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kaznit za prekršaj vozač ako postupi sukladno odredbama ovog članka.

16.1. Odredbom člankom 293. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da ukoliko je prekršajem izazvana prometna nesreća u kojoj ima ozlijeđenih osoba, kaznit će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 260,00 eura.

17. Odredbom članka 176. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozači, sudionici prometne nesreće, u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta na vozilima, dužni su, ukoliko je to moguće, odmah ukloniti vozila s kolnika, omogućiti nesmetano odvijanje prometa, popuniti i potpisati Europsko izvješće o nesreći ili na drugi način razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima. Stavak 2. istog članka istog Zakona propisuje da vozači iz stavka 1. ovoga članka ne smiju napustiti mjesto prometne nesreće dok nisu popunili i potpisali Europsko izvješće ili na drugi način razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima, a u stavku 5. istog članka je propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kaznit vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće.

18. Nije sporno da je dana 15. travnja 2024. godine u 13:45 sati u mjestu Trogir, ulica Put Gradine kućni broj 90, došlo do prometne nesreće u kojoj je UP zadobio lakše tjelesne ozljede.

19. Spornim ostaje je li OP izazvao prometnu nesreću sa materijalnom štetom i ozlijeđenom osobom na način kako mu se to predmetnim optužnim aktom stavlja na teret, a s tim u svezi i da li je, nakon što bi izazvao prometnu nesreću, iako je bio dužan, trebao obavijestio najbližu policijsku postaju o prometnoj nesreći i sačekati dolazak ovlaštene osobe za obavljanje očevida.

20. Ocjenjujući obranu okrivljenika koji je opširno i detaljno opisao utuženi događaj te prihvaćajući je u potpunosti objektivnom, uvjerljivom i logičnom, Sud nije našao dokazanim da je okrivljenik na bilo koji način počinio prekršaje koji mu se predmetnim prekršajnim nalogom stavljaju na teret. Naime, okrivljenik negira počin prekršaja, odnosno negira da bi započeo radnju skretanja ulijevo, odnosno da bi uopće svojim teretnim automobilom marke „Mercedes-Benz“ prešao razdjelnu crtu na cesti, a u korist njegove obrane svjedočio je svjedok EP, koji iskaz je dan pod kaznenom odgovornošću. Svjedok EP je bio neposredni očevidac predmetnog događaja te iz njegovog iskaza proizlazi kako je okrivljenik, prilikom upravljanja vozilom na raskrižju ulica Put Gradine i Ulice Miševac, u namjeri skretanja u lijevo, stao i dao lijevi žmigavac. Dakle, iz iskaza imenovanog svjedoka proizlazi da okrivljenik tom prilikom staje i daje lijevi žmigavac, ali ne nastavlja daljnje kretanje.

21. Nadalje, Sud je tijekom postupka izveo dokaz provođenjem prometno- tehničkog vještačenja, kao najmjerodavnijeg i najstručnijeg izvora saznanja o odlučnim činjenicama. Iz navedenog vještačenja u bitnom proizlazi kako … „Uočivši opasnost ispred sebe, odnosno TA Mercedes u skretanju ulijevo, vozač MTC-a Piaggio je reagirao na upravljač skrećući ulijevo kako bi izbjegao sudar kada je došlo je do dinamičke destabilizacije motocikla koji je zajedno sa vozačem pao ne kolnik, pri čemu je u zanošenju i rotaciji klizao po kolniku u smjeru jugozapada. Nije došlo do sudara između motocikla Piaggio i TA Mercedes, jer bi u tom slučaju na lijevom bočnom dijelu TA Mercedes ostali tragovi mehaničkih oštećenja, a očevidom policije je utvrđeno da na TA Mercedes nisu nastala oštećenja koja se mogu dovesti u svezu s ovom prometnom nesrećom. Konačan poslije sudarni položaj vozila nije utvrđen policijskim očevidom.“

21.1. Kako iz navedenog vještva stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i vozila ĆP, dipl.ing., nespornim proizlazi da nije došlo do sudara između motocikla „Piaggio“ i TA „Mercedes“, tako je, s obzirom na navedeno, a u korelaciji s iskazom svjedoka UP, ovaj Sud njegov iskaz ocijenio kao nevjerodostojan i neuvjerljiv. Naime, svjedok UP u svom iskazu navodi da ga je okrivljenik svojim prednjim lijevim dijelom branika udario u zadnji dio motora.

21.2. Shodno prethodno iznijetom, a u odnosu na ključnu okolnost kritične prigode, iskaz svjedoka (očito) je netočan, pa se time dovodi u pitanje vjerodostojnost njegovog iskaza u cjelini. Također, nije zanemariva činjenica da svjedok UP u ovom postupku ima osobni interes vezan za štetu koja mu je navodno počinjena na motociklu, a što objektivno može utjecati na njegovo iznošenje činjenica, odnosno ovaj Sud je stava da postojanje osobnog interesa umanjuje nepristranost svjedoka. U tom pogledu potrebno je navesti kako je povodom istog kritičnog događaja i UP izdana Obavijest o počinjenom prekršaju iz članka 73. stavka 1., kažnjivog po članku 73. stavku 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

22. Dodatno, iz iskaza stalnog sudskog vještaka, koji je ispitan u ovom postupku na glavnoj raspravi, nespornim proizlazi da je u svom nalazu i mišljenju i situacijskom planu naveo i ucrtao mogući položaj vozila u vrijeme nastanka prometne nesreće, jer da u ovoj prometnoj nesreći su vozila nakon događaja uklonjena, da nije obavljen policijski očevid, u dokumentaciji nisu utvrđeni materijalni tragovi, pa je zbog toga utvrdio da je to mogući položaj sudionika, jer se njegov nalaz i mišljenje temelji na raspoloživim podacima iz spisa i iskazima sudionika i svjedoka. Vještak također navodi kako dozvoljava mogućnost da se vozač „Mercedesa“ prilikom skretanja u lijevo nakratko zaustavio, i to vjerojatno u trenutku kada je uočio pretjecanje od strane motocikla.

22.1. Stoga, u odnosu na sve prethodno izneseno, očito je da u predmetnom postupku postoje međusobna oprečna kazivanja svjedoka, a ni samo provedeno vještačenje nije moglo biti izrađeno s takvom razinom sigurnosti i pouzdanosti da bi se sadržaj nalaza i mišljenja mogao smatrati u cijelosti pouzdanim i potpuno relevantnim, jer kako i sam sudski vještak navodi- u ovoj prometnoj nesreći su vozila nakon događaja uklonjena, nije obavljen policijski očevid, u dokumentaciji nisu utvrđeni materijalni tragovi, pa je zbog toga utvrđen mogući položaj sudionika, a njegov nalaz i mišljenje temelji na raspoloživim podacima iz spisa i iskazima sudionika i svjedoka.

23. Iz svega naprijed iznesenog, Sud u nedostatku drugih relevantnih (materijalnih i personalnih) dokaza nije mogao nedvojbeno zaključiti da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila sva pravna obilježja djela prekršaja koji mu se stavljaju na teret, radi čega je trebalo primijeniti jedinstveno i opće prihvaćeno stajalište „ in dubio pro reo“, odnosno riješiti na način koji je povoljniji za okrivljenika, te na temelju odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona u konkretnom slučaju okrivljenika osloboditi od optužbe, kako je i odlučeno u izreci presude.

24. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona te isti padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

25. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Trogir, 5. prosinca 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Milenka Vičić, v.r.

Željka Matkov, v.r.

Sudska savjetnica

Josipa Grga, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude ovlašteni tužitelj ima pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog Suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

- okrivljeniku,

- branitelju okrivljenika Ivanu Vidoviću, odvjetniku u Splitu,

- ovlaštenom tužitelju,

- za spis.