REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U GOSPIĆU

STALNA SLUŽBA U OTOČCU

PREKRŠAJNI ODJEL

Bartola Kašića 7, Otočac

Posl.broj: Pp-1932/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću, Stalna služba u Otočcu, Prekršajni odjel, po sutkinji Ljiljani Popović-Crnić, uz sudjelovanje zapisničarke Tanje Dujmović, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenika GŠ i drugookrivljenice ĐŠ, a zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("NN" 70/17, 126/19 , 84/21, 114/22,36/24) u daljnjem tekstu: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, po optužnom prijedlogu Policijske postaje Otočac Klasa: 211-07/25-5/32040, Urbroj: 511-04-06-25-1 od 4. prosinca 2025. godine, nakon provedenog žurnog postupka dana 4. prosinca 2025. godine u prisutnosti prvookrivljenika, drugookrivljenice i predstavnika ovlaštenog tužitelja, dana 5. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

PRVOOKRIVLJENIK: GŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin G i HŠ r. Đ, rođen **.**.1975. u [adresa], prebivalište [adresa], državljanin RH, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, pismen ,završio osnovnu školu, uzdržava se od pomoćnih poslova po selu, slabog imovnog stanja, prekršajno kažnjavan odlukama Policijske postaje Otočac broj: 211-07/24-4/6858 od 23. siječnja 2024. godine zbog prekršaja iz čl. 29. st. 1. toč. 1. Zakona o osobnoj iskaznici, broj: 211-07/24-4/7036 od 24. siječnja 2024. godine zbog prekršaja iz čl. 163. st. 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, broj: 211-07/24-4/7663 od 25. siječnja 2024. godine zbog prekršaja iz čl. 236. st. 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, broj: 211-07/24-2/22423 od 3. lipnja 2024. godine zbog prekršaja iz čl. 238. st. 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, broj: 211-07/24-2/22425 od 3. lipnja 2024. godine zbog prekršaja iz čl. 181. st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, broj: 211-07/24-4/79055 od 13. rujna 2024. godine zbog prekršaja iz čl. 29. st. 1. toč. 1. Zakona o osobnoj iskaznici, broj broj: 211-07/24/45797 od 18. listopada 2024. godine zbog prekršaja iz čl. 16. st. 1. toč. 1. Zakona o prebivalištu, presudama Općinskog suda u Gospiću broj: Pp-851/2024 od 17. lipnja 2024. godine zbog prekršaja iz čl. 43. st. 3. i čl. 286. st. 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, broj: Pp-1755/2024 od 8. prosinca 2024. godine zbog prekršaja iz čl. 199. st. 8., čl. 216. st. 3. i čl. 32. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te broj Pp-356/2025 od 7. ožujka 2025. godine zbog prekršaja iz čl. 199. st. 8. u svezi čl. 286. st. 12. i čl. 289. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prema vlastitoj izjavi kazneno neosuđivan, ne vodi se kazneni postupak, ne vodi se prekršajni postupak i

DRUGOOKRIVLJENICA: ĐŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći H i ĆŠ, rođena **.**.1966. u [adresa], prebivalište [adresa], državljanka RH, bez zanimanja i zaposlenja, udana majka dvoje punoljetne djece, nepismena, uzdržava se od socijalne naknade, slabog imovnog stanja, prekršajno kažnjavan odlukom Policijske postaje Otočac broj: 211-07/24-4/79440 od 14. rujna 2024. godine zbog prekršaja iz čl. 53. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prema vlastitoj izjavi kazneno neosuđivana, ne vodi se drugi prekršajni postupak, ne vodi se kazneni postupak

k r i v i  s u

što su dana 3. prosinca 2025. godine u 19,00 sati u obiteljskoj kući u mjestu [adresa] počinili psihičko nasilje u obitelji na način da je prvookrivljenik (u alkoholiziranom stanju pri koncentraciji alkohola u organizmu od 2,71 g/kg) nakon kraće rasprave sa suprugom – drugookrivljenicom, na istu vikao pogrdnim riječima: "Jebem ti mater, pička ti materina!", nakon čega se drugookrivljenica (u alkoholiziranom stanju pri koncentraciji alkohola u organizmu od 2,08 g/kg) suprugu- prvookrivljeniku obratila pogrdnim riječima vičući: "Jebem ti mater u pičku, odi natrag u Letinac!" , na koji način su jedno drugome prouzročili povredu dostojanstva i uznemirenost,

d a k l e, da su kao članovi u obitelji počinili nasilje u obitelji iz čl. 10. st. 1. toč. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,

pa su time počinili prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,

zbog čega se na temelju istog propisa

k a ž nj a v a j u

prvookrivljenik GŠ

NOVČANOM KAZNOM U IZNOSU OD 300,00 EURA (TRISTOEURA).

Temeljem odredbe čl. 40. st. 1. Prekršajnog zakona vrijeme za koje je prvookrivljeniK zadržan u r a č u n a v a s e u izrečenu kaznu kao 79,64 eura kazne, pa se utvrđenom smatra novčana kazna u iznosu od 220,36 eura (dvjestodvadeseteuraitridesetšestcenti).

Prvookrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude. Temeljem odredbe čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako prvookrivljenik plati dvije trećine (146,91 eura /stočetrdesetšesteuraidevedesetjedancent) izrečene novčane kazne u navedenom roku.

drugookrivljenica ĐŠ

NOVČANOM KAZNOM U IZNOSU OD 300,00 EURA (TRISTOEURA).

Temeljem odredbe čl. 40. st. 1. Prekršajnog zakona vrijeme za koje je drugookrivljenica zadržan u r a č u n a v a s e u izrečenu kaznu kao 79,64 eura kazne, pa se utvrđenom smatra novčana kazna u iznosu od 220,36 eura (dvjestodvadeseteuraitridesetšestcenti).

Drugookrivljenica je dužna platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude. Temeljem odredbe čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako drugookrivljenica plati dvije trećine (146,91 eura /stočetrdesetšesteuraidevedesetjedancent) izrečene novčane kazne u navedenom roku.

O d b i j a s e prijedlog ovlaštenog tužitelja da se okrivljenicima primijeni zaštitna mjera obveznog liječenja od ovisnosti od alkohola, kao nesvrsishodna.

Temeljem odredbe čl. 139.st.6. Prekršajnog zakona okrivljenici s e o s l o b a đ a j u od plaćanja troškova postupka u cijelosti.

Obrazloženje

1. Policijska postaja Otočac podnijela je optužni prijedlog Klasa: 211-07/25- 5/32040, Urbroj: 511-04-06-25-1 od 4. prosinca 2025. godine protiv prvookrivljenika GŠ i drugookrivljenice ĐŠ, a zbog prekršaja činjenično i pravno označenog u izreci.

2. Prvookrivljenik GŠ je na ročištu pred sudom izjavio da se ne smatra krivim. Porekao je odgovornost za prekršaj koji mu se stavlja na teret navodeći kako nije istina da je prema svojoj supruzi ĐŠ počinio psihičko nasilje, nije joj govorio pogrdne riječi "Jebem ti mater, pička ti materina!" niti joj je govorio "Majku ti jebem ovo je moja kuća!". Upravo suprotno, supruga je prema njemu počinila psihičko nasilje na način da mu je povrijedila dostojanstvo tako što mu je rekla "Jebem ti mater u pičku, odi natrag u [adresa]!" uvrijedila ga je psovka koja se odnosi na njegovu majku, a supruga se ponašala na opisani način zbog toga što je ljubomorna na jednu gospođu o kojoj on skrbi, ŽŠ koja živi u [adresa], a koja je invalidna osoba. Na upit suda iskazao je da se on i supruga na taj način ne odnose jedno prema drugome, ovo je bila iznimka. Priznao je da je bio pod utjecajem alkohola od 2,71, a supruga je također bila u alkoholiziranom stanju.

3. Drugookrivljenica ĐŠ u obrani je navela da se ne može točno izjasniti smatra li se krivom, može reći da su suprug i ona jednako krivi. U obrani je navela da je dana 3. 12. 2025. godine u posjetu došao njihov znanac DŠ koji je donio alkoholna pića, oboje su se doveli u alkoholizirano stanje. Krenula je ložiti vatru da spremi nešto za pojesti, a što joj je suprug GŠ zabranio govoreći da to ne radi, rekavši "nećeš ložiti to nije tvoje nego moje". Nakon toga su se raspravljali pri čemu su jedno drugome govorili : "Ajde u pičku materinu!". Još mu je rekla neka ide u [adresa] odakle je i došao. Dopušta mogućnost da je suprugu rekla: "Jebem ti mater u pičku, odi natrag u [adresa]," a nakon što je on njoj isto govorio "Jebem ti mater pička ti materina". Zbog suprugovog ponašanja osjećala se uznemireno. Međusobnu su razmjenjivali psovke kao što su "Jebem ti mater, pička ti materina" u nekoliko navrata, ne može se sjetiti točno koliko je to puta bilo ali su se međusobno obratili na taj način jedno drugomu pet – šest puta, oboje u alkoholiziranom stanju.

4. U dokaznom su postupku pročitani zapisnici o ispitivanju osumnjičenika, zapisnik o ispitivanju svjedoka UŠ, zapisnici o ispitivanju prisutnosti alkohola, izvješće o uhićenju /list 4. – 20. spisa/ te je izvršen uvid u potvrde iz PE MPUDT RH /list 26. - 28. spisa/. Drugookrivljenica ni predstavnik ovlaštenog tužitelja na izvedene dokaze nisu imali primjedbi dok je prvookrivljenik stavio primjedbu na iskaz svjedoka - da je policiju pozvao on, a ne svjedok.

4.1. Svjedok UŠ (zapisnik /list 8. – 10. spisa/) iskazao je da se nalazio u sobi kada je čuo svađu između majke i oca, čuo je otac majci rekao: "Nemoj ti galamiti na mene, ovo je moja kuća!", a ona mu je odgovorila "Kada imaš novaca svukuda si samo nisi tu, a kada potrošiš novce dolaziš ovdje tražiti, pusti mene i moju djecu na miru!". Nakon toga je pozvao policiju, a roditelji su nastavili vrijeđati jedno drugog pogrdnim riječima, no kako je bio u sobi nije točno čuo o kojim se pogrdnim riječima radilo.

Iskaz svjedoka sud je ocijenio iskrenim , bez namjere da okrivljenicima naudi , a okrivljenici nisu doveli u pitanje njegovu vjerodostojnost.

5. Na temelju priznanja drugookrivljenice i provedenog dokaznog postupka sud je smatrao dokazanim djela prvookrivljenika i drugookrivljenice kako je opisano u izreci. Sud nije prihvatio obranu prvookrivljenika ocjenjujući da je neuvjerljiva i isključivo usmjerena na izbjegavanje odgovornosti za počinjeni prekršaj pri čemu odgovornost prebacuje na suprugu – drugookrivljenicu. No, u osvrtu na navode njezine obrane, nije doveo u pitanje istinitost navoda prema kojima se radilo o obostrano upućenim psovkama koje izazivaju povredu dostojanstva ili uznemirenost, kako se i terete.

6. Stoga je u djelima prvookrivljenika GŠ i drugookrivljenice ĐŠ sud našao obilježja prekršaja iz citirane odredbe navedenog propisa pa ih je proglasio krivima i izrekao im odgovarajuću kaznu. Pri određivanju vrste i mjere sankcije uzete su u obzir sve okolnosti iz čl. 36. st. 2. Prekršajnog zakona koje utječu da kazna po vrsti mjere bude lakša ili teža za počinitelje prekršaja, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njihovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja. Naročito otegotne okolnosti u postupku nisu utvrđene dok je dosadašnje nekažnjavanje prvookrivljenika i drugookrivljenice za ovakove ili slične prekršaje kao i okolnost da se radi o osobama slabog imovnog stanja sud cijenio kao naročito olakotne okolnosti pa im je izrekao najnižu propisanu kaznu za ovakav prekršaj.

7. Temeljem odredbe čl. 40. st. 1. Prekršajnog zakona okrivljenicima je u izrečenu novčanu kaznu uračunato vrijeme za koje im je sloboda bila oduzeta, računajući svaki započeti dan oduzete slobode kao 39,82 eura novčane kazne.

8. Sud nije prihvatio prijedlog ovlaštenog tužitelja da se prvookrivljeniku i drugookrivljenici primjeni zaštitna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu, obzirom da do sada nisu kažnjavani za ovakove ili slične prekršaje pa sud ocjenjuje da će se svrha kažnjavanja postići i bez primjene zaštitne mjere.

9. U izreci je ispušten dio činjeničnog optuženja u kojem se navodi da se nasilničko ponašanje u obitelji nastavilo i za vrijeme postupanja policijskih službenika na način da drugookrivljenica vikala na supruga – prvookrivljenika pogrdnim riječima: "Idi u pičku materinu, u [adresa], koji si kurac dolazio?!", a prvookrivljenik supruzi odgovorio pogrdnim riječima: "Majku ti jebem ovo je moja kuća!", nakon čega su po naređenju policijskih službenika prestali sa daljnjim nasilničkim ponašanjem.

10. Naime, u odredbi čl. 10. st. 1. toč. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji: "psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost!" . To znači da je konstitutivni element djela prekršaja prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenost (u kojem dijelu su okrivljenici i proglašeni krivima), a u navedenom (ispušteno) dijelu činjeničnog optuženja se ne navodi navedeni konstitutivni element već se navodi neposredno zapažanje – ono što su čuli policijski službenici prilikom intervencije.

11 Odluka o troškovima postupka utemeljena je na odredbi čl. 139. st.6. Prekršajnog zakona jer bi, po ocjeni suda, njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje prvookrivljenika i drugookrivljenice kao osoba slabog imovnog stanja.

U Otočcu 5. prosinca 2025.

ZAPISNIČARKA

SUTKINJA

Tanja Dujmović,v.r.

Ljiljana Popović-Crnić,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu u roku od 8 (osam) dana po primitku presude.

Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u dva istovjetna primjerka.

Dostaviti: 1. okrivljenicima,

2. ovlaštenom tužitelju na br. gornji,

3. ref. za izvršenje kazne,

4. spis.-